1
PAGE 18
SADRAJ
1. UVOD3
2. SVETSKA BANKA I NJENI
CILJEVI.................................................................................4
3. SVETSKA BANKARSKA
GRUPA.......................................................................................7
3.1. Meunarodna banka za rekonstrukciju i
razvoj...............................................................8
3.2. Meunarodna asocijacija za
razvoj....................................................................................8
3.3. Meunarodna finansijska
korporacija...............................................................................9
3.4. Multilateralna agencija za garantovanje
investicija..........................................................9
3.5. Meunarodni centar za reavanje investicionih
sporova.................................................10
4. ISTORIJA SOCIJALNOG RAZVOJA U SVETSKOJ
BANCI.........................................10
5. SOCIJALNA
ANALIZA.........................................................................................................115.1
Razvoj socijalne analize kod Svetske
banke........................................................................115.2
Socijalna analiza u Svetskoj
banci.......................................................................................135.3
Postupak socijalne analize
...................................................................................................17
6. INICIJATIVA ZA VISOKO ZADUENJE SIROMANE ZEMLJE ( HIPC
)...............19
6.1. Strategije davanja pomoi
zemlji........................................................................................19
7. REDUKCIJA
DUGOVANJA.................................................................................................19
8. ZAKLJUAK..20
1. UVODSa interesovanjem sam pratio i izuavao na koji nain
bogate zemlje i razne organizacije ine napore i pomau siromanim
zemljama da poboljaju ishranu, edukaciju i uopte socijalni standard
svojim graanima. Mislim da izmeu ostalih i Svetska banka ima
zadatak da radi na poboljanju ivotnih prilika ljudi pruajui im nadu
u bolji ivot. Oko 6 milijardi ljudi na ovoj planeti zasluuje sve to
jedna dobro organizovana i funkcionalna Svetska banka moe da im
prui.
Tema seminarskog rada je razvoj Svetske banke iz aspekta
socijalne tematike posebnim osvrtom na socijalni razvoj u
delatnostima svetske banke.
U drugom delu seminarskog rada bie prikazana Svetska banka i
njeni ciljevi.
U treem delu seminarskog rada bie prikazana grupacija Svetske
banke sa opisom nadlenosti.
U etvrtom delu rada bie obraen razvoj socijalne analiza kod
Svetske banke i nain dodeljivanja zajmova.U petom delu rada u dati
zakljuak i prognozirati budunost Svetske banke.
2. SVETSKA BANKA I NJENI CILJEVI
Svetska banka je osnovana 1.jula 1944.godine na konferenciji 44
vlada u Betton Woods-u, New Hampshire, SAD, kao Meunarodna banka za
rekonstrukciju i razvoj. Kada je prvi put poela sa funkcionisanjem,
imala je 38 zemalja lanica. Taj broj je naglo narastao 50-ih i
60-ih godina prolog veka, kada je veliki broj zemalja dobio
nezavisnost i pridruio se Svetskoj banci.
Slika broj 1. Logo Svetske banke
Svetska bankarska grupa sa svojih 5 institucija, koje su u
vlasnitvu 186 zemlje lanice i Kosovo, je jedan od najveih svetskih
izvora finansiranja zemalja u razvoju. Njen glavni cilj je da
upotrebom svojih finansijskih resursa, osoblja i ogromnog iskustva,
pomogne siromanim zemljama. Svetska banka radi na premoavanju ovih
razlika, i to putem pomaganja vladama zemalja lanica u njihovim
naporima da investiraju u kolstvo i zdravstvene centre, da obezbede
vodu i elektrinu energiju, kao i u naporima u borbi protiv bolesti
poput HIV-a i malarije i u zatiti ivotne sredine.
Na svetu, 2,8 milijardi ljudi ( vie od polovine stanovnika u
zemljama u razvoju ) ivi sa manje od 700 dolara godinje 1,2
milijarde ljudi od ovog broja zarauje manje od 1 dolara dnevno.
Rezultat ovakvog stanja je da u zemljama u razvoju svakodnevno umre
33 000 dece. U ovim zemljama svakog minuta umre u proseku jedna ena
u toku poroaja. Siromatvo spreava vie od 100 miliona, uglavnom
enske dece, da se koluju. Izazov za smanjenje ovakvog nivoa
siromatva, naroito imajui u vidu da je svetska populacija u
neprestanom porastu ( procene idu do 3 milijarde stanovnika u
narednih 50 godina , je ogroman.
Svetska banka radi na premoavanju ovih rizika i pretvaranju
prihoda bogatih zemalja u sredstvo razvoja siromanih zemalja.
Svetska banka, kao jedan od najveih svetskih izvora pomoi u
razvoju, podrava napore vlada zemalja u razvoju u izgradnji kola i
zdravstvenih ustanova, obezbeivanju pijae vode i elektrine
energije, borbi protiv zaraznih bolesti i zatiti ivotne
sredine.
Svetska banka je kao korporacija sa njenih 186 zemalja lanica,
Kosovo i deoniara. Deoniare predstavlja Odbor guvernera, koji
predstavlja i glavnog kreatora politike Svetske banke. Generalno
gledano, guverneri su, ustvari, ministri finansija i ministri
razvoja zemalja lanica. Oni se sastaju jednom godinje na Godinjem
sastanku Odbora guvernera Svetske bankarske grupe i MMF-a. Tada oni
delegiraju svoje specifine dunosti na 24 izvrna direktora, koji
rade u prostorijama same banke. Pet najveih deoniara ( Francuska,
Nemaka, Japan, Ujedinjeno kraljevstvo i Ujedinjene drave ) imenuju
svojih 5 izvrnih direktora, dok ostale zemlje lanice predstavljaju
preostalih 19 direktora.Predsednik Svetske banke, Robert Zelik,
predsedava sastancima Odbora direktora i odgovoran je za sveukupno
upravljanje bankom. Po tradiciji, predsednik banke je nominovan od
strane najveeg deoniara banke, SAD-a. Predsednika bira Odbor
guvernera, na period od 5 godina, sa mogunou ponovnog mandata.
Izvrni direktori ine Odbor direktora Svetske banke. Oni se
sastaju najmanje 2 puta nedeljno kako bi nadgledali poslovanje
banke, ukljuujui i odobrenja za zajmove i garancije, novu politiku
banke, administrativni budet, strategiju pomoi zemljama, kao i
pozajmice i finansijske odluke.
Banka posluje iz dana u dan pod liderstvom i po uputstvima
predsednika, menadmenta, starijeg osoblja i podpredsedenika
zaduenih za regione.
Oko 10 000 strunjaka za razvoj iz gotovo svih zemalja sveta radi
u seditu Svetske banke u Vaingtonu ili njenim kancelarijama u 109
zemalja sveta ( 7 000 radi u Vaingtonu, a preko 3 000 u
kancelarijama u zemljama u razvoju ). Osoblje Svetske banke je
multidisciplinirano i raznoliko i ukljuuje ekonomiste, sociologe,
edukatore, specijaliste za ivotnu sredinu, finansijske analitiare,
antropologe, inenjere itd.
Svetska banka nije banka u pravom smislu te rei. Ona je,
ustvari, jedna od specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija i
ine je 186 zemlje lanice Ujedinjenih nacija i Kosovo. Ove zemlje su
podjednako odgovorne za finansiranje ove institucije i raspodelu
novca
Slika broj 2. Zgrada Svetske banke u Wasingtonu, SAD Rame uz
rame sa ostatkom razvijenog sveta, Svetska banka usredsreuje svoje
napore na ostvarivanje Milenijumske deklaracije i njenih osam
Milenijumskih razvojnih ciljeva, oko kojih su se sloile sve lanice
UN-a, na sastanku odranom 2000.god., i koji su usmereni na znaajno
smanjenje siromatva, a koje treba ostvariti do
2015.godine.Milenijumski razvojni ciljevi su:
1.) okonanje ekstremnog siromatva i gladi
2.) obezbeenje osnovnog obrazovanja svoj deci
3.) promovisanje jednakih prava za ene
4.) smanjenje stope smrtnosti dece
5.) poboljanje zdravlja trudnica i majki6.) savladavanje side,
malarije i ostalih bolesti
7.) zatita ivotne sredine i privatnih resursa
8.) razvoj internacionalnog partnerstva za razvojSvetska banka
je opte prihvaeni naziv za Meunarodnu banku za rekonstrukciju i
razvoj ( IBRD ) i Meunarodnu asocijaciju za razvoj ( IDA ). Obe
institucije imaju razliitu ali podravajuu ulogu u misiji smanjenja
globalnog siromatva i poboljanju ivotnog standarda. IBRD je
fokusirana na zemlje sa srednjim prosenim prihodom po glavi
stanovnika i kreditno sposobne siromane zemlje, a IDA na
najsiromanije zemlje sveta. Ove dve organizacije zajedno obezbeuju
niskokamatne zajmove, beskamatne kredite i subvencije za zemlje u
razvoju, za potrebe obrazovanja, zdravlja, infrastrukture,
komunikacija i za mnoge druge svrhe.3. SVETSKA BANKARSKA GRUPA
Termin Svetska banka odnosi se na samo dve institucije:
Meunarodnu banku za rekonstrukciju i razvoj-IBRD i
Meunarodnu asocijaciju za razvoj-IDA
Svetsku bankarsku grupu, pored IBRD i IDA ine jo tri
organizacije, koje su takoe u vlasnitvu zemalja lanica. Meunarodna
finansijska korporacija-IFC promovie investiranje privatnog sektora
dajui podrku podrujima i zemljama visokog rizika. Multilateralna
agencija za garantovanje investicija ( MIGA ) obezbeuje garancije
od politikog rizika svima koji investiraju svoj novac u zemljama u
razvoju, kao i onima koji ovim zemljama pozajmljuju novac.
Meunarodni centar za reavanje investicionih sporova ( ICSID ) je
zaduen za reavanje investicionih sporova izmeu stranih investitora
i njihovih zemalja domaina. Takoe, svaka od ovih institucija ima
jasnu ulogu u misiji borbe protiv siromatva i poboljanja ivotnog
standarda za stanovnitvo zemalja u razvoju.3.1. Meunarodna banka za
rekonstrukciju i razvoj
( IBRD- The International Bank for reconstruction and
development )Osnovana je 1945.godine i ima 186 zemlje lanice. IBRD
je usmerena na smanjenje siromatva u zemljama sa srednjim dohotkom
i siromanijim zemljama kojima se isplati davati kredite, potpomaui
njihov razvoj kroz zajmove, garancije i nefinansijske usluge. IBRD
ne uveava svoj profit do krajnjih granica ve zarauje neto dohodak
svake godine poev od 1948. Zahvaljujui ovim svojim prihodima ona
finansira nekoliko razvojnih aktivnosti i obezbeuje finansijsku mo
koja joj omoguava niskokamatne zajmove na tritu novca i dobre
uslove otplate za svoje klijente. Zemlje koje pozajmljuju od IBRD-a
imaju dui period otplate duga, nego kada bi pozajmljivale od
komercijalnih banaka (15 do 20 godina sa 3 do 5 godina grejs
periodom). Vlade ovih zemalja pozajmljuju novac za specifine
programe, fokusirane na smanjenje siromatva i na ekonomski razvoj
koji bi omoguio bolje uslove ivota stanovnicima ovih zemalja. S
obzirom da je IBRD vlasnitvo zemalja lanica, mo odluivanja u njenom
radu je u tesnoj vezi sa finansijskim doprinosima, koji se baziraju
na relativnoj ekonomskoj snazi svake od zemalja lanica. Pozajmice
IBRD-a zemljama u razvoju se finansiraju od prodavanja
AAA-rangiranih deonica na svetskom finansijskom tritu. Dok IBRD
zarauje manji deo od ovakvih pozajmica, vei deo prihoda prikuplja
od pozajmica svog kapitala. Ovaj kapital se sastoji od rezerva koje
se nagomilavaju tokom godina. 3.2. Meunarodna asocijacija za
razvoj
( IDA-The International development association )
Osnovana 1960. godine. Ima 165 zemalja lanica. Ukupni dosadanji
zajmovi: 135 milijardi dolara. Zajmovi u fiskalnoj 2005. godini:
8,7 milijardi dolara za 160 nova projekta u 66 zemalja. Prilozi
koje dobija IDA omoguavaju Svetskoj banci da odobri 6-7 milijardi
dolara beskamatnih kredita godinje za 78 najsiromanijih zemalja
sveta, u kojima ive 2,5 milijarde ljudi. Ova pomo je od vitalnog
znaaja zato to ove zemlje imaju malo ili nimalo mogunosti za
pozajmice pod trinim uslovima (Svetska banka im omoguava zajmove i
kredite, koji se vraaju bez kamate, sa rokom otplate od 35 do 40
godina i sa grejs periodom od 10 godina). U veini ovih zemalja
prosean dohodak po glavi stanovnika je neto manji od 500 dolara
godinje, a mnogi stanovnici ovih zemalja preivljavaju i sa mnogo
manje novca. IDA pomae u pruanju boljih osnovnih ivotnih usluga
(kao to su obrazovanje, zdravstvena zatita, ista voda i sanitarna
zatita) i podrava reforme i investicije namenjene poveanju
produktivnosti i zapoljavanju.
3.3. Meunarodna finansijska korporacija
( IFC-The International finance corporation )
Osnovana 1956. godine. Ima 178 zemalja lanica. Ukupna vrednost
akcija: 21,6 milijardi dolara (ukljuujui 6,5 milijardi dolara u
redovnim zajmovima). Ulaganja u fiskalnoj 2005. godini: 5.4
milijardi dolara za 236 projekta u 67 zemalja. Mandat ove
korporacije je da unapredi ekonomski razvoj kroz privatni sektor.
Delujui sa poslovnim partnerima, investira u profitabilna privatna
preduzea u zemljama u razvoju, obezbeuje dugorone zajmove i
garancije, i prua savetodavne usluge svojim klijentima. IFC
investira u projekte u regionima i podrujima u kojima privatni
investitori nisu angaovani u velikom broju i pronalazi nove naine
da stvori mogunosti na tritima za koja se smatra da su suvie rizina
za komercijalna ulaganja bez uea ove korporacije.
3.4. Multilateralna agencija za garantovanje investicija
( MIGA-The Multilateral investment guarantee agency )
Osnovana 1988. godine. Ima 165 zemalja lanica. Ukupne dosadanje
garancije: 10,34 milijardi dolara. Izdate garancije u fiskalnoj
2005. godini: 1,2 milijardi dolara. MIGA pomae u ohrabrivanju
stranih investicija u zemljama u razvoju pruajui garancije stranim
investitorima za gubitke izazvane nekomercijalnim rizicima, kao to
su eksproprijacija, nekonvertibilnost valute i restrikcije
transfera novca, rat i graanski nemiri. Osim toga, MIGA prua
tehniku pomo ovim zemljama pri irenju informacija o mogunostima
ulaganja. Ova agencija nudi i posredovanje u investicionim
sporovima.3.5. Meunarodni centar za reavanje investicionih
sporova
( ICSID-The International centre for settlement of investment
disputes )
Osnovan 1966. godine. Ima 142 zemlje lanice. Ukupan broj
registrovanih sluajeva: 103. Registrovani sluajevi u fiskalnoj
2005. godini: 25. ICSID pomae u ohrabrivanju stranih investicija
obezbeujui meunarodna sredstva za izmirenje i arbitrau u
investicionim sporovima, pomaui na taj nain da se izgradi atmosfera
uzajamnog poverenja izmeu drava i stranih investitora. Mnogi
meunarodni dogovori u vezi sa investiranjem sklopljeni su
zahvaljujui ICSID-ovim arbitranim sredstvima. Ovaj centar bavi se i
istraivanjima i izradom zakona o arbitrai i stranim investicijama.
4. ISTORIJA SOCIJALNOG RAZVOJA U SVETSKOJ BANCI
Socijalni razvoj menja drutva ako se shvate socijalne tendencije
u dravi. Vano je shvatiti koje su stvari bitne za siromane ljude i
da se te stvari, potrebe definiu. Siromatvo nisu samo niska
primanja. Siromatvo znai i drutvenu izolaciju, izdvojenost, manjak
vlasti U prolom veku najvei problem je bio nezaposlenost. U XXI
veku je najvei problem izolacija. Iz drutvene izolacije nastaje
socijalna apatija, terorizam i ekstremizam. Za ljude su bitna
pitanja koja se tiu polnih sloboda, drutvene izolacije, raspodela
sredstava meu porodicama, uestalost kriminala i nasilja, geografski
poloaj, razvijenost infrastrukture, veze sa vlau. Za razumevanje
siromatva nije dovoljno prouavati jednu naunu oblast, ve treba
prouavati vie naunih oblasti.
Radi ostvarivanja socijalnog razvoja potrebna je odgovorna vlada
koja e omoguiti ravnopravan pristup fondovima, sredstvima i
institucionalnoj pomoi. Za to su potrebni programi koja e priznati
opta prava i odgovornost graana, koja e doprineti ostvarivanju
njihovih prava. Potrebno je da graani razumu mehanizme vlasti i da
se stvore mehanizmi koji e doprineti da graani mogu adekvatno da
reaguju na nepravde koje su poinjene od strane vlasti, ili
pojedinih slubenika vlade.
Svetska banka je izradila opirnu strategiju za suzbijanje
siromatva. Tom strategojim e se doprineti privrednom razvoju,
poboljae se kvalitet usluga i jaae delotvornost institucija.
Kritinu taku strategije ini socijalni razvoj. Sopcijalni razvoj je
proces u kojem se stvaraju takve odgovorne institucije koje e pomoi
odreenim grupacijama, posebno siromanima da se bolje uklope u
drutvenu zajednicu i da svako ima ravnopravan pristup fondovima,
kreditima.
Socijalni razvoj je uslov odrivom pravednom razvoju usled ega e
u ostvarenoj dobrobiti uivati iroke narodne mase i stvorie se
stabilan i miran drutveni poredak. Socijalni razvoj doprinosi
boljim projektima i programima. Stvara bolje ivotne prilike, jer
ako graani mogu da uestvuju u projektima i da izraze primedbe i
predloge u vezi tih projekata a koje ih se tiu, mere koje se
preduzimaju radi unapreenja ivotnih prilika graana, bie puno
delotvornije.
U Svetskoj banci je 2005. godine 100 ljudi radilo na raznim
programima socijalnog razvoja.
5. SOCIJALNA ANALIZA5.1 Razvoj socijalne analize kod Svetske
banke Socijalna analiza se kod Svetske banke prvi put se spominje
1968. godine kada je tadanji predsednik banke istakao znaaj
smanjenja siromatva u svetu. Kod jedne ustanove koja se do tada
prvenstveno bavila izgradnjom puteva, mostova i brana, fokusiranje
na socijalna pitanja znaila je veliki preokret. Meutim nije jedino
Svetska banka uoila potrebu za prouavanje i analizu socijalnih
pitanja. Mnoge akademije i institucije su u to vreme poele da
obraaju panju i da se bave odrivim socijalnim razvojem. Ujedinjene
Nacije su ustanovile pokazatelje ljudskog napretka na osnovu kojih
su lake mogli da procene ivotne prilike ljudi na celoj planeti.
Sociolozi su sem poznavanja prilika u dotinim zemljama morali da
se vie udube u probleme socijalne prirode. Prikljuili su se
projektima, koji su se bavili poboljanjem ivotnih prilika.
Ukljuivanjem sociologa u projekte Svetska banka utemeljila je
osnove socijalne analize u projektima svetske banke.
1980. godine Svetska banka je bila prva internacionalna ustanova
koja se izjasnila povodom nasilnih raseljavanja stanovnitva. U to
vreme su sociologe ukljuili u projekte koji su se bavili razvojem
agrara, pijaom vodom, navodnjavanjem i poumljavanjem.
Svetska banka je tokom 80.-ih godina prolog veka sistematski
prikupila veliki broj podataka socijalne analize i od tada analize
uticaja na ivotnu sredinu postale su sve bolje.
Od 1984. godine Svetska banka je u svoje razvojne projekte kao
obavezne uvela i socialnu analizu.
Godine 1985. Svetska banka je u izdanju Putting People First,
opisala upotrebu socialne analize u razvojnim fazama projekata za
razvoj agrara
Prilikom reorganizacije svetske banke 1987. godine puno naunika
iz oblasti sociologije je prebaeno u regionalne cemntre da bi se
ukljuili u reavanje problematinih projekata. Zahvaljuljui tome,
sociolozi su dobili mogunost da prouavaju, i ue iz rezultata koje
su dobijeni od serktora za zatitu okoline. Nauni su tako steena
iskustva poeli da primenjuju u podrujima socijalne zatite.
U vremenskom periodu od 1980-90. godine Caribbean Development
Bank, Inter-American Development Bank i Asian Development Bank su
unutar svoje strukture stvorile odseke koji bi se usredsredile na
cosijalni razvoj. Razvojne banke su izradile strategije u kojima bi
sa Nevladinim Organizacijama mogli da deluju u socijalnoj sveri. Sa
ukljuivanjem sociologa Svetska banka je uvrstila svoju obavezu da e
u svojim razvojnim projektima uzeti u obzir socijalne zahteve
stanovnitva na koje se ti projekti odnose. U to ime 1992. godine
osnovala je organizaciu pod imenom Division for Socijal Policy end
Resettlment, koja je trebala da se bavi socijalnim razvojem.
U 1992. godini Svetska banka je osnovala Participatory Powerty
Assesment da bi doprinela ocenjivanju stepena siromatva u pojedinim
dravama. Ocenjivanje je obuhvatalo stavove siromanih i strategije
zemalja koje su se odnosili na smanjenje.
Godine 1995. na samitu socijalnog razvoja u Hagu, 117 dravnika i
internacionalnih organizacija je izrazilo zajedniku elju u Hakoj
Deklaraciji. Deklaracija je odredila ciljeve i sredstva koja su
potrebna radi poboljanja i unapreenja socijanog razvoja u svetu.
Deklaracija je sainjena od 10 glavnih taaka, koja su potrebna za
svaranje okruenja koja bi doprinela odrivom socijalnom razvoju. To
su: ukidanje siromtva, potpuna zaposlenost i sigurnost, odriva
egzistencija, socijalna integracija, ravnopravnost polova, osnovne
usluge i potovanje ouvanja kulture svakog naroda, ubrzan razvoj
Afrike i najzaostalijih regiona, ustrojstvo strukture socijalnih
dimenzija, doprinos socijalnom razvoju i tesnija saradnja u cilju
socijalnog razvoja . 1996. godine se osniva Socijal Development
Task Group koju sainjavaju ekonomisti i sociolozi. Ekonomisti su
prouavali siromanog oveka, njegove prihode i izdatke. Sociolozi su
fokusirali na usluge dravnog aparata, kao na primer: obrazovanje
zdravstvo i duge socijalne usluge. Do 1997. godine nisu vrili
analize zainteresovanih u projektima. Nisu prouavali politiku
ekonomiju i kontakte izmeu odreenih drutvenih grupa.
Saradnjom Social Development Departmenta i Quality Assurance
Group od 1999. godine rezultiralo je time da su bolje shvatili
koliko socijalna analiza doprinosi kvalitetnijom funkcionisanju
Svetske banke. Radi usavravanja analiza, izvrena je podrobnija
analiza Social Development Departmenta. Sainjeni su intervjui sa
rukovodiocima pojedinih oblasti i sa sociolozima, da bi dobili
povratne informacije koliko su doprineli funkcionisanju Svetske
banke time to su vrili analize socijalnih prilika. Zahvaljuljui
dobijenim podacima postalo je razumljivije za Svetsku banku i drave
kojima su dodeljeni krediti, koji su projekti, tenderi
prioritetni.
Najbolji sistem za ukidanje siromatva je 2000. godine izradila
German Development Institute. Od 2000. godine Svetska banka se
ukljuuje u viedimenzionalnu saradnju radi suzbijanja siromatva. U
tim projektima naunici iz raznih oblasti pomau u postizanju to
boljih rezultata. U narednim godinama u projektima svetske banke
treba da se sprovedu koncepcije socijalne analize.
5.2 Socijalna analiza u Svetskoj banciMisija Svetske Banke
Cilj socijalnog razvoja
Strateki rezultatiSocijalna analiza5 taaka socijalne analize
ema br. 1. Socijalna analiza i misija Svetske banke77. Socijal
Analysis Sourcebook 2003 Svetska banka vri socijalnu analizu u
sklopu svoje zajmodavne delatnosti. Svetska banka kao razvojna
ustanova ima zadatak da sa davanjem zajma doprinosi privrednom,
socijalnom razvoju drave koji trai zajam. Bitno je da razvoj bude
pravedan i odriv. Kako je siromatvo viedimenzionalni pojam,
pravedan i odriv razvoj sadri u sebi intervencije usled koih e se
siromani bolje integrisati u drutvo, jaae im se svest i sigurnost,
egzistenije e im se pojaati. Zahvaljuljui socijalnoj analizi,
Svetska banka je u mogunosti da proceni da li planirani projekt
odgovara ciljevima socijalnog razvoja. Ukoliko projekat ne odgovara
ciljevima, Svetska banka predlae korekcije radi postizanja
postavljenih ciljeva. Socijalna analiza omoguuje dravi koja uzima
zajam, da razmotri odrivost projekta i da uini korake u cilju
realizacije.
Rezultati pojedinih projekata se mogu sabrati u tri take:
1. drutvena integracija
2. jaanje svesti
3. sigurnost
Drutvena integracija znai otklanjanje institucionalnih prepreka
i takve intervencije koji doprinose da pojedine drutvene grupe
ravnopravno mogu doi u poziciju koja e im omoguiti razvoj, odnosno
da mogu da imaju pristup javnim svojinama, novim informacijama,
javnim uslugama i trinim mogunostima koji se stvaraju pomou
projekta.
Jaanje svesti se postie jaanjem ekonomskog stanja siromanog
ovekja, ukljuivanjem oveka u projekat i stvranjem preglednijih i
savesnijih institucija.
Pod sigurnou se podrazumeva sanacija socijalnog rizika, koja moe
nastupiti prilikom izvoenja nekog projekta. Treba sanirati
negativne posledice rasejavanja, treba tititi dobra, treba se
pridravati zakona, treba reavati drutvene zategnutosti i konflikte,
treba obnoviti podruja posle ratnih razaranja, treba jaati drutvenu
homogenizaciju.
Usled socijalnih analiza i iskristalisanja dunosti i
odgovornosti pojedinaca, pojedine drave su sve vie prihavatali kao
svoje ponuene projekte. Socijalne analize su u 80% vrili lokalni
strunjaci to je dovelo do jaanja kapaciteta u sluaju lokalnih
strunjaka i institucija.
Dobra socijalna analiza olakava ostvarivost odrivog razvoja.
Ostvarivanje se vri na dva naina. Prvi nain je taj, da se formiraju
takvi socijalni sistemi koji imaju uticaj na uspeh projekta, a
drugi nain je informisanje o strategiji socijalnog razvoja
projekta. Strunjaci svetske banke su odredili 5 osnovnih taaka
prilikom struktuisanja njihovog rada.
Tih 5 taaka su sledei:
1. Drutvena raznolikost i polovi. Prilikom analize drutva,
analitiari prvo razmatraju kako mogu da grupiu ljude u drutvu u
zavisnosti nacionalne pripadnosti, polne pripadnosti, maternjem
jeziku, drutvenom poloaju, radnom mestu itd. Kod ove take treba
istai ravnopravnost polova, jer u mnogim dravama sveta ene nisu
ravnopravne i nemaju mogunost da poboljaju svoj poloaj.2.
Institucije, pravila odnosi.
Socijalna analiza razmatra karakteristike pojedinih drutvenih
grupacija, veze unutar i
izmeu grupacija i odnose sa privatnom i dravnom sverom.
3. Zainteresovana lica.
Zainteresovana lica su ti kojima je u interesu krajnji ishod
projekta. Interesne grupe su ti koji imaju uticaj na projekat i ti
na koje utie projekat. Analiza interesnih grupa otkriva broj i stav
drutvenih grupa koje projekat na neki nain dodiruje. U prvom krugu
treba identifikovati interesne grupe. Zainteresovana lica e
uestvovati u projektu kao zaposleni, lica sa ugovorom, kao
rukovodioci, kao kontrolori kvaliteta itd. Ko e od zainteresovanih
lica kontrolisati i vriti raspodelu robe, usluge i poslove u okviru
projekta. Ko e odgovarati za kontrolu sredstava? Da li se odgovorno
lice u sluaju da ne ispunjava zahteve moe smeniti? Ko e iriti i
kontrolisati infomacije, ko e meriti uinak itd.
Sledei korak je analizirati interese i uticaje zainteresovanih
lica. Trei korak je diferencijacija zainteresovanih lica na taj
nain ko i kako je zainteresovan u odravanju trenutnog stanja i u
menjanju trenutnog stanja putem projekta. Najvei izazov su uticajne
interesne grupe i lica iji je interes da se stanje ne menja.
4. Uee u razvojnom ciklusu.
Uee u razvojnom ciklusu podrazumeva na koji nain zainteresovana
lica mogu uticati na
razvoj time to e uestvovati u planiranju projekta. Uee znai i u
kojoj meri e siromani moi da uivaju u vrednostima projekta.
Socijalna analiza identifikuje dobra siromanog oveka i prati kako e
se ta dobra iskoristiti.
5. Socijalni rizik.
Na kraju socijalne analize treba prouiti koji problemi bi
nastali izvoenjem projekta.
Socijalni rizik jednog projekta moe da se razvrsta u 5
kategorija:
1. Rizik ranjivosti. Bolestima irokih narodnih masa i raznim
stresovima su najvie izloeni siromani i posrnuli slojevi.
2. Rizik drave.Prilikom analize jednog projekta treba voditi
rauna o politikoj instabilnosti, etnikim i
verskim konfrontacijama, sa nasiljem. Korupcija je jedna od
glavnih rizika za projekte i za drutve grupe koji e imati dobiti iz
projekta.
3. Politiki privredni rizik
U velikoj meri moe uticati na rezultate projekta. Postoje dva
klasina politika privredna
rizika. Prvi rizik se satoji u ograniavanju uivanja rezultata
projekta samo na odreene, privilegovane slojeve drutva, a drugi
rizik se sastoji u spreavanju uspeha projekata od strane
vlastodralaca kojima nije u interesu da projekat uspe. 4.
Institucionalni rizik.
Posledice su neadekvatne mere, slaba uprava i nedovoljni
kapacitet.
5. Spoljni rizik.
Regionalni konflikti, makroekonomske promene koje imaju uticaj
na ishod socijalnog
razvoja, klimatske promene. Prilikom sprovoenja raznih
projekata, izvoai se susreu sa rizicima koje nisu oekivali i zbog
toga nemaju instrumente da ih prevaziu. U ovakvim situacijama
projek menederi iniciraju politike dijaloge. Vrlo esto rezultat
politikih dijaloga je smanjenje rizika.
5.3 Postupak socijalne analize Socijalnu analizu vri zemlja koja
potrauje kredit, odnosno zemlja domain u fazi planiranja projekta
da bi procenio izvodljivost socijalnog projekta. Socijalna analiza
omoguuje da se drava fokusira na siromane slojeve drutva. Vrlo je
bitno da projekat prihvate oni koji e od projekta imati koristi.
Prilikom socijalne analize dobijaju se pokazatelji u kojoj meri i
kako odreene ugroene strukture drutva mogu eksploatisati pozitivne
promene nekog projekta.
Saradnici Svetske banke dravama koji tree kredit za odreene
projekte daju uputstva i tehniku pomo kako da se izvedu socijalne
analize.
Planiranje i izvoenje projekta sastoji se iz 8 zadataka.
1. Zadatak.
Prezentacija planiranog projekta.Iznosi se lokacija projekta,
veliina projekta, terminiranje, izvori finansiranja ivotni vek
projekta.
2. Zadatak.
Socio-kulturalni, institucionalni, istorijsk i politiki aspekti
projekta.
Socio-kulturalni aspekt prikazuje bitne socijalne i kulturne
karakteristike koji diferenciraju
drutevene zajednice u sklopu projekta. Prikazuju interese i
uticaje raznih grupacija.
Institucionalni aspekt prua institucionalnu pozadinu. Kalkulie
sa prisustvom i funkcijom civilnih institucija.
Istorijski aspekt prikazuje celu sliku projekta. Ukoliko je cilj
projekta reforma jedne cele privredne grane drave, pretpostavlja se
da u pozadini otputanja vika radne snage iz te privredne grane
stoje politiki i ekonomski interesi.U dravi u kojoj postoje etnike
i verske konfrontacije potrebna je primena jako obazrivih mera.
Politiki aspekt prikazuje politiku pozadinu projekta. Nestabilna
politika situacija, pribliavanje izbora moe da utie na dugorono
planiranje.
3. Zadatak.
Pravne regulative.
Potrebno je ispitati zakone zemlje gde e se izvoditi projekat,
kao i politike pravce i
reformsku orijentaciju uticajnih politikih grupa. 4.
Zadatak.
Bitni socijalni poslovi.
Analiza treba da odredi ta e biti socijalni i institucionalni
izazovi. Treba identifikovati
zainteresovane, oekivane rezultate od projekta, potrebne korake
za postizanje zacrtanih rezultata. Dostignua socijalnog razvoja su
uperena na smanjivanje siromatva, pravnu ravnopravnost, drutvenu
integraciju, socijalnu koheziju i amortizaciju nehativnih posledica
projekta.
5. Zadatak.
Prikupljanje podataka i istaivaki metodi.
Potrebno je odrediti cilj i socijalne procese kao i kontakte
koji e se prilikom procenjivanja
obraditi.
6. Zadatak.
Strategija za postizanje socijalnog razvoja.
Treba oznaiti oekivane rezultate socijalnog razvoja projekta i
treba izraditi strategiju za socijalni razvoj. Od socijalne
strategije se moe oekivati da e poboljati poloaj siromanih i
posrnulih, i da smanji socijalne i ekeonmske rizike koji koe
razvoj.
7. Zadatak
Predlozi za planiranje projekta.
Treba izraditi pravce postupanje za projekt menaere i lica koja
su ukljuena u projekat
kako da se izvri integracija toka socijalnog razvoja u
projektovanju.
8. Zadatak.
Izrada praenja projekta.
Prilikom socijalne procene treba izraditi nain na koji e se
pratiti i procenjivati tok
projekta. To treba uraditi ukljuivanjem najvie zainteresovanih u
projekat. 6. INICIJATIVA ZA VISOKO ZADUENJE SIROMANE ZEMLJE ( HIPC
)Ova inicijativa koja je uvedena 1996. godine omoguuje zemljama da
konkuriu za smanjenje njihovog duga do podnoljivog nivoa ukoliko
nisu u stanju da otplauju svoje dugove, a imaju izvetaj o
izvravanju reformi predvienih od strane Banke i MMFa. HIPC
Inicijativa nije velikoduan program pratanja duga; on nudi
smanjenje dela duga, pod uslovom da se izvravaju propisane
strukturalne reforme. 6.1. Strategije davanja pomoi zemlji( cas-
Country assistance strategies )
Dugoroan odnos Svetske banke sa vladom neke zemlje je
predstavljen u Strategiji davanja pomoi zemlji (CAS). CAS elaborira
biznis plan Banke i daje detalje o stepenu i vrsti pomoi koju treba
pruiti nekoj zemlji. Prema Svetskoj banci, CAS je baziran na Planu
strategije smanjivanja siromatva (PRSP) zemlje i pripremljen je sa
vladom na participatoran nain. To nije dokument o kome se moe
pregovarati; bilo koja razlika koja postoji izmeu programa razvoja
te zemlje i strategije Banke je istaknuta ali ne i neizbeno znaajna
u izvravanju projekta Banke.
7. REDUKCIJA DUGOVANJA
Visoki nivoi zaduenosti, uglavnom u korist vlada u bogatim
zemljama, oteavaju siromanim zemljama da obezbede novac za
obrazovanje, zdravstvo i ostale vane javne usluge. Kao rezultat
toga, u saradnji sa Meunarodnim monetarnim fondom, Svetska banka
lansirala je, 1996. godine, program za redukciju dugovanja nazvan
Inicijativa za prezaduene siromane zemlje. Ova inicijativa je
posveenost meunarodne zajednice da zajednikim radom redukuje
dugovanja izrazito siromanih zemalja. Zemlje koje imaju pravo na
redukovanje duga imaju nizak nacionalni dohodak, duguju ogromne
sume i posveene su poboljanju svoje ekonomije.
27 zemalja danas ima pravo na redukciju dugovanja, koja iznosi
vie od 52 milijarde amerikih dolara. Zahvaljujui niim trokovima
zaduivanja, ove zemlje tede u proseku milijardu dolara godinje.
Prema nezavisnim studijama, u 10 od ovih zemalja odvajanje za
obrazovanje je sada vie nego dvostruko vee od preostalih isplata
koje duguju na ime zajma. Odvajanje za zdravstvo je, takoe, poveano
za 70 procenata. 8. ZAKLJUAK
Svetska banka je opte prihvaeni naziv za Meunarodnu banku za
rekonstrukciju i razvoj ( IBRD ) i Meunarodnu asocijaciju za razvoj
( IDA ). Obe institucije imaju razliitu ali podravajuu ulogu u
misiji smanjenja globalnog siromatva i poboljanju ivotnog
standarda. IBRD je fokusirana na zemlje sa srednjim prosenim
prihodom po glavi stanovnika i kreditno sposobne siromane zemlje, a
IDA na najsiromanije zemlje sveta. Ove dve organizacije zajedno
obezbeuju niskokamatne zajmove, beskamatne kredite i subvencije za
zemlje u razvoju, za potrebe obrazovanja, zdravlja, infrastrukture,
komunikacija i za mnoge druge svrhe.Literatura: 1. 2.
www.worldbank.org3. www.worldbank.org/ida4. www.ifc.org5.
www.miga.org6. www.worldbank.org/icsidSuzbijanje siromatva
Pravedan i odriv razvoj
Jaanje svesti
sigurnost
Drutveno integrisanjee
Mogunosti
Ogranienja
Socijalni efekti
Socijalni rizici
Uee u razvojnom ciklusu
Zainteresovani u projektima
Institucije
pravila
odnosi
Drutvena raznolikost i polovi
HYPERLINK
"http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/EXTABOUTUS/0\CONTENT"
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/EXTABOUTUS/0CONTENTMDK:
20040580~menuPK:1696997~pagePK:51123644~piPK:329829~theSitePK:29708,00.html
HYPERLINK "http://www.worldbank.org" www.worldbank.org
HYPERLINK "http://www.worldbank.org/ida"
www.worldbank.org/ida
HYPERLINK "http://www.ifc.org" www.ifc.org
HYPERLINK "http://www.miga.org" www.miga.org
www.worldbank.org/icsid
PAGE 18