PANEVROPSKI UNIVERZITET
SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU
PROCJENA BILANSA STANJAPRIMJERU FIRME RM-LH d.o.o.
ZENICASEMINARSKI RADPREDMET: Vrednovanje preduzea
PROFESOR: dr. Ramiz KikanoviASISTENT: mr. Sanja
KolendaSTUDENT:Marina Jurii
INDEX:0028-08/VRR
SEMESTAR:III
SMJER STUDIJA:Menadment raunovodstva i revizje
Travnik, februar 2011.god.SADRAJ
Stranica
1.UVOD
..........................................................................................................................
32. O RM-LH d.o.o.
ZENICA........................................................................................
32.1.Misija i Vizija
............................................................................................................
43. BILANS
STANJA........................................................................................................
53.1. Pojam i sadraj bilansa
stanja....................................................................................
54. ANALIZA BILANSA
STANJA...................................................................................
74.1. Principi klasifikacije bilansnih pozicija aktive i
pasive............................................. 84.1.1.
Klasifikacija prema funkcionalnom
principu........................................................
94.1.2. Klasifikacija prema principu stepena
likvidnosti.................................................. 9
4.1.3. Klasifikacija prema principu roka
vezanosti.........................................................
9
4.2. Principi klasifikacije pozicije pasive
......................................................................
104.2.1.Klasifikacija prema principu
vlasnitva................................................................
104.2.2.Klasifikacija prema principu
ronosti..................................................................
104.2.3.Klasifikacija prema principu obligacionog odnosa s
povjeriocem....................... 114.2.4.Klasifikacija prema
principu lokacije
povjerioca................................................. 114.3.
Princip poretka pozicije u aktivi i pasivi bilansa
stanja.......................................... 11
5. PROCJENA BILANSA STANJA U RM-LH d.o.o.
ZENICA.............................. 125.1.Materijalna i
nematerijalna stalna
sredstva..............................................................
12
5.2.Stanje
zaliha.............................................................................................................
12
5.3. Kratkorona potraivanja i
plasman.......................................................................
13
5.4.Gotovina i ekvivalent
gotovine................................................................................
13
5.5.Razgranienja..........................................................................................................
13
5.6.Analiza strukture sredstava i izvora sredstava na dan
31.12.2010.g. ..................... 13
5.7.Pregled izvora sredstava na dan 31.12.2010.g. i
31.12.2009.g............................... 14
6.
ZAKLJUAK.............................................................................................................
.15
LITERATURA.............................................................................................................
161. UVOD Sve aktivnosti preduzea najednostavnije se sagledavaju iz
bilansa stanja i bilansa uspjeha. Preduzee tokom svog poslovanja
mora voditi odreene evidencije u zavisnosti od toga kojom se
aktivnou bavi. Meutim, bez obzira na vrstu aktivnosti, neminovno je
za svako preduzee sastavljanje bilansa stanja i bilansa uspjeha, te
njihovo podnoenje odreenim nadlenim dravnim organima. Kompletna
finansijska analiza crpi podatke iz bilansa. Finansijski izvjetaji
koji se pripremaju u skladu sa ope prihvaenim raunovodstvenim
naelima odraavaju uinke prolih i tekuih upravljakih odluka. Smisao
bilansiranja je da izrazi sredstva i izvore sredstava, te njihove
odnose to je osnov za analizu svih stavki koje on sadri, radi
razmatranja njihovog uzajamnog odnosa, ocjene ekonomskog stanja i
poslovanja preduzea na koje se odnosi, kao i radi odreivanja pravca
i tendencije budueg kretanja i razvoja poslovanja. Utvrivanje
imovinskog poloaja, koji je nametnut bilansom, proizlazi iz
dominirajueg znaaja principa zatite povjerioca, koji pretpostavlja
punu odgovornost dunika tj. jemstvo imovinom da e dugovi biti
isplaeni povjeriocima. Svrha bilansa jeste utvrivanje finansijske
strukture ili statusa, to podrazumjeva ralanjivanja bilansnih
pozicija aktive i pasive. Finansijski izvjetaji prema Meunarodnim
raunovodstvenim standardima obuhvataju: bilans stanja, bilans
uspjeha, izvjetaj o novanim tokovima, biljeke uz finansijske
izvjetaje i izvjetaj o promjenama u vlasnikom kapitalu. U ovom radu
u detaljno razraditi sve bitne elemente bilansa stanja, opisati
njegov znaaj, s tim to e se poseban osvrt dati analizi stanja
bilansa na primjeru drutva RM-LH d.o.o. Zenica.2.O RM-LH d.o.o.
ZENICA
"RM-LH" d.o.o. Zenica, Drutvo za izradu i montau industrijskih
postrojenja, cijevnih sistema i pratee opreme je osnovano 1998.
godine. Drutvo je u 100 % privatnom vlasnitvu jednog osnivaa.
Sjedite Drutva je u Zenici, ulica Zmaja od Bosne bb (Poslovna zona
Zenica I). Ima registrovana predstavnitva u inostranstvu sa
sjeditem u Wiesbadenu - SR Njemaka i u Roterdamu- Nizozemska. Ve 12
godina uspjeno egzistira na domaem i meunarodnom tritu i
predstavlja jednu od vodeih kompanija u Evropi u oblasti izrade i
montae cijevnih sistema i pratee opreme u procesnoj industriji.
Radi na projektima izgradnje rafinerija nafte, fabrika za
proizvodnju biodizela, nuklearne elektrane, farmaceutskih
postrojenja, cjevovoda i sl. Posjeduje vlastitu proizvodnu halu u
Zenici - Poslovna zona I, povrine cca 2200.m2, te neophodnu opremu
za rad.
U svom poslovanju kroz sve poslovne procese, nastoji da bude
transparentna i dostupna javnosti i veliki znaaj poklanja kvalitetu
i pouzdanosti, te zadovoljstvu kupaca - investitora, zadovoljstvu i
motivaciji svojih uposlenika. Na dan 31.12.2010. godine u RM-LH
d.o.o. Zenica uposleno je 159 zaposlenika.
2.1. Misija i vizija
Svoju misiju RM-LH d.o.o. Zenica ostvaruje strunim radom i
istraivanjem, razvojem i inoviranjem usluga i metoda i postupaka u
procesima rada i poslovanja, sa ciljem zadovoljenja potreba
kupaca/korisnika, zaposlenih i drutva u cjelini. Vizija RM-LH
d.o.o. Zenica je da kao multinacionalno preduzee postane i zadri
poziciju lidera na tritu cijevnih sistema i opreme procesne
industrije Evrope, i razvija pozitivnu sliku o sebi i svojim
proizvodima.
3. BILANS STANJA3.1.Pojam i sadraj bilansa stanja Bilans stanja
je temeljni finansijski izvjetaj koji prikazuje finansijski poloaj
preduzea i koji slui kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja. U
bilansu stanja se sistematski prikazuje cjelina stanja imovine,
odnosno sredstava, obaveza prema izvorima sredstava i kapital u
odreenom vremenskom trenutku.
Bilans stanja je izraz ekonomsko-finansijskih posljedica
dotadanjeg poslovanja pravnog lica, to je istovremeno i potencijal
njegovog poslovanja u budunosti. Za bilans stanja moe se jo rei da
on predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom
obliku i drugi put prema porijeklu, odnosno vlasnikoj pripadnosti
te imovine i da taj finansijski izvjetaj, kao jednakost aktive i
pasive postoji u svakom vremenskom trenutku, bez obzira na to kada
se on sastavlja kao finansijski izvjetaj.
Imovina preduzea se raunovodstvenim rijenikom naziva jo i
aktiva, a izvori te imovine pasiva. Na osnovu aktive i pasive, se
utvruje imovinsko stanje, odnosno finansijski poloaj preduzea. U
razmatranju finansijskog poloaja posebno je bitna struktura
imovine, struktura obaveza i kapitala, kao i njihova meusobna
povezanost i uslovljenost. U bilansu stanja imovina se prikazuje
prema pojavnom obliku (stvari, prava ili novac) i prema funkciji
koju obavlja u procesu poslovanja i sistematizira se u dvije
osnovne grupe:
1. kratkotrajna (tekua ili obrtna imovina) i2. dugotrajna
(stalna ili fiksna imovina). Kratkotrajna imovina ini onaj dio
ukupne imovine za koji se oekuje da e se pretvoriti u novani oblik
u periodu kraem od jedne godine.
Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine preduzea koji due
ostaje vezan u postojeem obliku i koji se postepeno pretvara u
novac u toku vie obraunskih razdoblja, tj. u razdoblju duem od
godinu dana.
Za potrebe poslovnog odluivnja, podjela imovine na kratkotrajnu
i dugotraju je nuna, ali nije i dovoljna, pa se ti osnovni oblici
dalje sistematiziraju na podoblike.
Kratkotrajna imovina se sistematizuje na slijedee podoblike:
novac, potraivanja, finansijska imovina i zalihe. Dugotrajna
imovina se sistematizuje na slijedee podoblike: materijalna,
nematerijalna, finansijska i potraivanja.
Obaveze i kapital predstavljaju izvore iz kojih je imovina
preduzea pribavljena. To su dakle fizika i pravna lica, koja ulau
imovinu u preduzee. Drugim rijeima, to su vlasnici preduzea,
dobavljai, banke i druge finansijske institucije, graani i sl. U
cilju to realnijeg sagledavanja finansijskog poloaja, odnosno
poslovnog odluivanja izvori imovine se klasifikuju prema odreenom
kriterijima.
Zavisno od toga ko je uloio imovinu u preduzee, izvore imovine
dijelimo prema vlasnitvu: vlastit izvori ( kapital ili glavnica) i
tui izvori ( obaveze ).
Prema roku dospjea izvori se dijele na: kratkoroni (kratkorone
obaveze),dugoroni (dugorone obaveze) i trajni (kapital ili
glavnica)
Naknada za koritenje imovine iz vlastitih izvora (glavnica),
zavisi od ostvarenog rezultata. Naime, ako nema dobiti u pravilu se
dioniarima ne isplauje dividenda. Nasuprot tome, za koritenje
imovine iz tuih izvora (obaveze) mora se platiti kamata bez obzira
na to da li je ostvarena dobit ili gubitak.
Kratkorone obaveze su one koje se moraju izmiriti u roku koji
nije dui od jedne godine. To su uglavnom obaveze prema dobavljaima,
primljeni kratkoroni krediit s rokom otplate kraim od 1godine,
emitovani kratkoroni vrijednosni papiri. Iznos i struktura tih
obaveza vaan su kriterij u ocjeni i odravanju likvidnosti i voenju
finansijske politike.
Dugorone obaveze dospjevaju za naplatu u roku duem od jedne
godine. To su uglavnom obaveze za primljene dugorone kredite, te
obaveze po emitovanim obveznicama.
Razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza ini vlasniku
glavnicu, odnosno kapital preduzea i to je onaj dio imovine koji
pripada vlasnicima preduzea. Kapital je vlastiti izvor imovine i sa
aspekta dospjea trajni izvor. Kapital se primarno formira ulaganjem
vlasnika pri samom osnivanju preduzea. Vlasnik moe dodatno ulagati
u preduzee i tada se poveava imovina preduzea, kao i obaveza prema
vlasniku tj. kapital preduzea. Kapital preduzea e se poveati i u
sluaju uspjenog poslovanja tj. zadravanjem odreenih zarada tj.
dobiti. Taj dio kapitala posljedica je pozitivnih finansijskih
rezulatata i ukoliko se ne raspodijeli vlasnicima, ostaje u
preduzeu namjenjen novim poslovnim poduhvatima, odnosno razvoju
preduzea.
Polazei od navedenog, moe se zakljuiti da na poveanje kapitala
utiu dodatna ulaganja vlasnika iz zadrane zarade (dobici), a
smanjuje ga raspodjela vlasnicima, te ostvareni gubici u
poslovanju.
Kapital se sastoji iz dva osnovana dijela, i to od dijela koji
je uloen i onog dijela koji je zaraen tokom poslovanja, pa kapital
ine: a) uloeni kapital, b) zaraeni kapital.4. ANALIZA BILANSA
STANJA
Bilans stanja je osnovna podloga za analizu finansijskog
poloaja, za identifikaciju slabosti i nedostataka u poslovanju, kao
i za predvianje budueg poslovanja. U razmatranju finansijskog
poloaja, vanu ulogu imaju veze i meuodnosi koji postoje izmeu
struktura imovine, obaveza i kapitala, kao i njihova meusobna
povezanost i uslovljenost. Aktiva iskazuje vrstu imovine, a pasiva
iskazuje kapital i obaveze. Aktiva i pasiva bilansa stanja uvijek
se nalaze u ravnotei, a to znai da je aktiva jednaka pasivi,
odnosno da je imovina jednaka kapitalu sa obavezama. Bilans stanja
mora biti u ravnotei jer se radi o dvostrukoj slici bilansne
imovine, odnosno posmatrane bilansne imovine sa dva gledita. Aktiva
iskazuje vrstu imovine, a pasiva iskazuje kapital i obaveze. Bilans
stanja izraava unutranje stanje vrijednosti poslovanja (stanje
boniteta) posmatrano sa dva gledita: jednom posmatrano sa gledita
raspoloive imovine i drugi put sa gledita porijekla imovine ili
izvora finansiranja imovine. Moe se zakljuiti da je bilans stanja u
vrijednosnom iskazu sumarni pregled ravnotee bilansne imovine
(aktive) i bilansnog kapitala i obaveza (pasive), to se iskazuje
razvijanjem. Prema tome, bilans je uvijek dvostrani pregled stanja
iste ukupne vrijednosti prikazane sa dva gledita, sa gledita aktive
i sa gledita pasive. Aktiva i pasiva predstavljaju pojmove koji
ukazuju na nain prikazivanja stanja iste ukupne vrijednosti u
odreenom trenutku. Aktiva uvijek prikazuje u odreenom trenutku
stanje konkretnih oblika imovine preduzea, a pasiva porijeklo
stanja te iste imovine u tom trenutku. Struktura bilansa stanja
sastoji se od dva ukupna zbira, aktive i pasive. Kao dva ukupna
zbira bilansa stanja, kojima su iskazan imovina i izvori imovine,
grupiu se po pojedinim agregatnim veliinama u zavisnosti od
primjenjivih principa grupisanja. Tako je poslovna imovina preduzea
unutar aktive grupisana u stalnu i obrtnu imovinu. U okviru stalne
imovine razlikuju se nematerijalna ulaganja, materijalna ulaganja
(nekretnine, postrojenja i oprema) kao i dugoroni finansijski
plasmani, a u okviru obrtne imovine razlikuju se zalihe, kratkorona
potraivanja, kratkoroni finansijski plasmani i gotovina. Izvori
finansiranja imovine preduzea unutar pasive, grupisani su na trajne
izvore koje ine osnovni i rezervni kapital i obaveze koje mogu biti
dugorone i kratkorone. Dugorone obaveze mogu biti u obliku
dugoronih kredita (zajmova) i ostalih dugoronih obaveza, dok
kratkorone obaveze mogu biti u obliku kratkoronih kredita (zajmova)
i ostalih kratkoronih finansijskih obaveza. Primjer bilansa stanja
RM-LH se u skraenoj bilansnoj emi na dan 31.12.2010.godine:
AKTIVAPASIVA
a) dugotrajna imovina 2.469.3521. nematerijalna imovina 9.9892.
materijalna imovina 2.452.563
3. finansijska imovina 6.800
4. potraivanja -b) kratkotrajna imovina 3.472.7941. zalihe
165.718 2. potraivanja 2.270.5853. finansijska imovina 648.2594.
novac 388.232c) plaeni trokovi budueg
perioda i nedospjeli -
naplaeni prihodia) kapital 5.166.5211. upisani kapital 10.0002.
premije na dionice -
3. ostale rezerve 130.0004. akumulirana dobit 5.026.521b)
dugorone obaveze -
c) kratkorone obavaveze 775.625d) odgoena plaanja trokova
i prihodi budueg perioda -
UKUPNA AKTIVA 5.942.146 UKUPNA PASIVA 5.942.146
4.1.Principi klasifikacije bilansnih pozicija aktive i pasive
Pojam klasifikacije obuhvata prvo svrstavanje, a potom grupisanje
pozicija aktive i pasive prema odreenom principu. Principi
klasifikacije pozicije aktive u bilansnom stanju, najee su prema:
funkcionalnosti, stepen likvidnosti, roku vezanosti, pojavnom
obliku imovine, obligacionim odnosima sa dunikom i lokacijom
dunika.
4.1.1. Klasifikacija prema funkcionalnom principu Prema ovom
principu pozicije aktive grupiu se prema funkciji koju imaju u
procesu reprodukcije u dvije grupe:
- operativnu aktivu ine stalna imovina (nekretnine, postrojenja
i oprema) i obrtna imovina (zalihe, kratkorona potraivanja,
kratkoroni finansijski plasmani i gotovina), ukljuujui u obrtnu
imovinu i aktivna vremenska razgranienja kao budue trokove i/ili
budua potraivanja od kupaca. Operativna aktiva je neophodna za
redovno obavljanje privredne djelatnosti preduzea bez prekida,-
investiciona aktiva koju ine dugoroni finansijski plasmani.
Investiciona aktiva je potrebna za stvaranje povoljnih uslova za
obavljanje privredne djelatnosti preduzea u budunosti.
4.1.2.Klasifikacija prema principu stepena likvidnosti Prema
ovom principu pozicije aktive se grupiu prema rokovima pretvaranja
imovine u gotov novac. Bez povoljnog odnosa likvidnosti imovine i
rokova obaveza, preduzee ne bi moglo u roku odgovoriti svojim
obavezama.
Prema principu rastueg stepena likvidnosti, prvo se unose:
najlikvidnije pozicije aktive: nekretnine, postrojenja i
oprema
dugoroni finansijski plasmani, zatim zalihe, potraivanja po
osnovu prodaje. Tj. dunika, kratkoroni finansijski plasmani i na
kraju gotovinski ekvivalent (hartije od vrijednosti koje kotiraju
na berzi) i gotovina kao najlikvidnija pozicija aktive.4.1.3.
Klasifikacija prema principu roka vezanosti
Prema ovom principu pozicije aktive se grupiu prema roku
vezanosi u tri grupe:
dugorono vezana imovina koju ine: nekretnine, postrojenja i
oprema, dugoroni finansijski plasmani, stalne zalihe i gubitak
iskazan u aktivi kao gubitak imovine,
kratkorono vezana imovina koju ine: sezonske zalihe, kratkorona
potraivanja i hartije od vrijednosti koje se u svakom trenutku mogu
unoviti putem ekonta ili putem prodaje, likvidna imovina koju ine:
gotovina u blagajni i na iro raunu u poslovnoj banci kao depozit po
vienju.4.2.Principi klasifikacije pozicije pasive
Principi klasifikacije pozicije pasive u bilansnom stanju najee
su prema: vlasnitvu, ronosti, izvoru finansiranja, obligacionom
odnosu sa povjeriocem i lokaciji povjerioca.
4.2.1.Klasifikacija prema principu vlasnitva
Pozicije pasive uvijek se klasifikuju prema vlasnitvu, dok je
primjena ostalih principa klasifikacije pozicije pasive vezana za
principe klasifikacije pozicije aktive. Prema ovom principu
pozicije pasive se grupiu u dvije grupe:
sopstveni izvori finansiranja gdje spadaju: osnovni kapitak,
rezerve ( revalorizacione, zakonske i statutarne) i nerasporeeni
dobitak,
tui (pozajmljeni) izvori gdje spadaju sve obaveze.
4.2.2.Klasifikacija prema principu ronosti Prema ovom principu
pozicije pasive, prema izvoru finansiranja, se grupiu u tri
grupe:
trajni izvori finansiranja koje ine: sopstveni osnovni kapital i
rezerve,
dugoroni izvori finansiranja koje ine: dugorona rezervisanja i
dugorone obaveze po osnovu dugoronih zajmova i emisije dugoronih
obveznica,
kratkoroni izvori finansiranja koje ine: kratkorone obaveze koje
dospjevaju u relativno duem roku i kratkorone obaveze koje
dospjevaju u relativno kraem roku.4.2.3. Klasifikacija prema
principu obligacionog odnosa sa povjeriocem
Prema ovom principu grupiu se sve obaveze prema povezanim
preduzeima, bez obzira na osnov nastanka obaveze na posebnu
pozicije pasive, kako bi se mogao sainiti konsolidovani bilans
stanja povezanih preduzea.
4.2.4. Klasifikacija prema principu lokacije povjerioca
Prema ovom principu sve obaveze prema povjeriocu grupiu se prema
lokaciji u dvije grupe:
obaveze prema domaim povjeriocima,
obaveze prema inostranim povjeriocima.4.3. Princip poretka
pozicije u aktivi i pasivi bilansa stanja Prema prethodno
analiziranim elementima bilansa stanja, u aktivi je iskazana
poslovna imovina koja predstavlja raspoloive resurse za budue
poslovanje preduzea, dok su u pasivi iskazani kapital i obaveze.
Obaveze predstavljaju plative iznose za ije izmirenje se zahtjeva
odliv resursa, da bi poslije izmirenja svih obaveza ostatak imovine
predstavljao kapital. Elementi bilansa stanja zasnivaju se na
odnosima, roka vezanosti dijelova aktive i roka raspoloivosti
dijelova pasive prema gleditu vlasnitva. Bez povoljnog odnosa roka
vezanosti imovine i roka raspoloivosti izvora imovine, preduzee ne
bi moglo na vrijeme odgovoriti svojim obavezama. Odnosi elemenata
bilansa stanja, uslovili su postavljanje takvih principa poretka
pozicija aktive i pasive, koja e zadovoljiti zahtjeve za ocjenu
financijske situacije preduzea. Postavljeni principi poretka u
aktivi i pasivi nalaze se u saglasnosti. S tim u vezi poredak u
aktivi moe da bude postavljen po principu rastue likvidnosti ili po
principu opadajue likvidnosti, a poredak pozicija u pasivi moe da
bude postavljen po principu opadajue ronosti ili po principu rastue
ronosti.
Postavljenom principu rastue likvidnosti poretka pozicija u
aktivi odgovara princip opadajue ronosti poretka pozicija u pasivi,
a principu opadajue likvidnosti poretka pozicija u aktivi odgovara
princip rastue ronosti poretka pozicija u pasivi.5. PROCJENA
BILANSA STANJA U RM-LH d.o.o. ZENICA Pozicija stanja bilansa ovog
drutva poredane su po principu funkcionalnosti, odnosno prema
aktivnosti koju vri u procesu poslovanja preduzea. Ukoliko se
posmatra horizontalna analiza bilansa stanja, ukupna bilansna suma
ovog preduzea je zabiljeila porast za cco 58 % u odnosu na prolu
godinu. Razlog ovog poveanja jeste u tome to je preduzee povealo
saldo kupaca, odnosno potraivanja od kupaca, novca i novanih
ekvivalenata, stanje stalnih sredstava. S druge strane u pasivi je
zabiljeen pad kratkoronih obaveza.5.1.Materijalna i nematerijalna
stalna sredstva
Materijalna i nematerijalna stalna sredstva priznaju se i
vrednuju po nabavnoj vrijednosti u skladu sa MRS i drugim
relevantnim standardima.
Amortizacija, otpis stalnih sredstava, vri se proporcionalnom
metodom, a na osnovu procjenjenog vijeka upotrebe.
Nabavna vrijednost raspoloivih stalnih sredstava na dan
31.12.2010.godine iznosi 2.795.521 KM, ispravka vrijednosti, to
znai da su sredstva amortizovana sa 11,66 %, odnosno neto sadanja
vrijednosti iznosi 2.469.352 KM, to je u odnosu na 2009.godinu
poveanje za 93.188 KM, iz razloga jer je preduzee vrilo dodatna
ulaganja u stalna sredstva, odnosno nabavljena je dodatna oprema pa
je uveana ukupna suma stalnih sredstava drutva.5.2.Stanje
zaliha
Zalihe su vrednovane u skladu sa Meunarodnim raunovodstvenim
standardima, nabavna vrijednost cijene kotanja zaliha obuhvata sve
trokove nabavke, trokove proizvodnje i druge trokove koji su
nastali u procesu dovoenja zaliha na sadanju lokaciju i sadanje
stanje. Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova, sitnog
inventara, auto guma, vrednuju se po troku nabavne vrijednosti.
Zalihe gotovih proizvoda u skladitu vrednuju se po cijeni kotanja.
Na dan 31.12.2010.godine RM-LH d.o.o. Zenica su imali zalihe u
vrijednosti od 165.718 KM, to je u odnosu na isti period prole
godine poveanje za 100%. Na ovakvo stanje, odnosno porast zaliha
najvei uticaj je imao porast salda sirovine i materijal.
5.3. Kratkorona potraivanja i plasman Kratkorona potraivanja i
plasman u bilansu stanja na dan 31.12.2010.godine iznose 2.669.856,
u poetku godine u ovom obliku bilo je angaovano 844.790 KM tekuih
obrtnih sredstava. Razlog porasta lei u tom to je drutvo u
posmatranom periodu zabiljeilo rast ukupnih potraivanja od kupaca.
Potraivanja od kupaca su zabiljeila rast od 300 %.
5.4.Gotovina i ekvivalent gotovine Iskazani iznosi gotovine i
ekvivalenta gotovine u bilansu stanja na dan 31.12.2010.godine
iznose 388.232, sastoji se od gotovine u blagajni, na
transakcijskom raunu i od kratkoroni depozita u poslovnoj banci.
Saldo gotovine je biljeio rast u odnosu na prethodni obraunski
period za 58%.
5.5.Razgranienja
Razgranienja se vre za unaprijed plaene izdatke, za dio trokova
koje se odnose na naredni obraunski period. Na dan
31.12.2010.godine razgranienja iznose: aktivna vremenska
razgranienja 278.082 KM.
5.6.Analiza strukture sredstava i izvora sredstava na dan
31.12.2010.g.
R.br.Pozicija31.12.2010.
Iznos %31.12.2009.
Iznos %
1.STALNA SREDSTVA2.469.35241,552.376.16468,90
1.1.Nematerijalna ul.9.9890,2812.8430,37
1.2.Osnovna sredstva2.452.56341,272.363.321.68,53
2.TEKUA SREDSTVA3.472.79458,451.072.31031,10
2.1.Zalihe165.7182,79-
2.2.Kratk.pot.i plasmani2.640.76244,44844.79024,50
2.3.Gotovina i ekv.gotov.388.2326,54227.5206,60
2.4.Aktivna vrem.razg.278.0824,68-
3.GUBIT.IZNAD VIS.K.0000
UKUPNA AKTIVA5.942.146100%3.448.474100%
Ono to se uoava jesto to da je drutvo povealo vrijednost stalnih
sredstava i to kao rezultat poveanja u dijelu osnovnih
sredstava-nekretnine, postrojenja i oprema. Tekua sredstva su
biljeila ogroman rast u svim grpacijama a naroito u dijelu
potraivanja od pruenih usluga. Saldo novca i novanih ekvivalenata
je povean to se ocjenjuje uspjenim. Ukupna aktiva je zabiljeila
rast od 58%.5.7.Pregled izvora sredstava na dan 31.12.2010.g. i
31.12.2009.g
R.br.Pozicija31.12.2010.
Iznos %31.12.2009.
Iznos %
1.KAPITAL5.166.52186,952.180.43463,23
2.OBAVEZE775.62513,051.268.04036,77
2.1.Dugorone obaveze-0-0
2.2.Kratkorone obaveze775.62513,051.268.04036,77
2.3.Pasivna vrem.razgran.-0-0
UKUPNA PASIVA5.942.146100%3.448.474100%
Ono to se uoava na dan 31.12.2010.godine jeste da se drutvo
najveim dijelovima finansira iz vlastitog kapitala. Uee vlastitog
kapitala u ukupnoj strukturi iznosi 86,95%. Preduzee nema dugoronih
obaveza, a niti pasivnih vremenskih razgranienja, na kratkorone
obaveze 13,05 ukupnih izvora sredstava. Odnos finansiranja je 86,95
: 13,05. ZAKLJUAK
Bilans stanja je forma sistematski ureenog iskazivanja imovine
kojom preduzee operie i izvora kojima se ta imovina finansira.
Imovina se prikazuje u aktivi, a izvori u pasivi bilansa.
Najjednostavnije reeno: bilans stanja ini listu imovine sa kojom
operie. Ovo ukazuje da su bilansi statiki prikaz i istorijski
prikazi imovine, obaveza i kapitala. Statiki, zato to su trenutani,
a istorijski jer se odnose na prolost. Obzirom da se sav interes
svih interesenata realizuje u sadanjosti i budunosti a nikako i
nikada u prolosti (jer je ova definitivno neoperativna) moglo bi se
pomisliti da je bilans stanja nerelevantan za interesente. Obrnuto
je, bilansi imaju visoku relevantnost upravo zato to daju
informacije koje se koriste za budunost. To se postie time to se
finansijske informacije koje se odnose na prolost projektuju na
budunost. Korisnik svaku informaciju koristi kontekstualno, to znai
da ih dovodi u vezu sa buduim tokom dogaaja. On kombinuje saznanje
o tome ta su kvaliteti preduzea, kako su u prolosti rezultirali u
bilansima i kako e izgledati u budunosti.LITERATURA
1. Raunovodstvo, Prof.dr. Klobuar Janko; Sarajevo 2003
2. Raunovodstvo, Prof. dr. Jahi Mehmed; Sarajevo 20013. Teorija
i analiza bilansa, Dr. Kosta Vasiljevi; Beograd 1970
4. Ostala literatura (Zakon, MRS, .... )
5. Bilans stanja preduzea RM-LH d.o.o. Zenica za 2010 godinu
PAGE 12