Visoka tehnika kola strukovnih studija Poarevacseminarski rad iz
preduzetnitvaVisoka tehnika kola strukovnih studija Poarevac
Seminarski radiziz preduzetnitva
Tema: Korienje vode iz bunara za zagrevanje stambenog i
poslovnog prostora,toplotne pumpe Biznis plan
Ime i prezime studenata: Ime i prezime profesora: Stojanovi
Zoran 171351/2010Novica GrujiSADRAJ
Apstrakt I Uvod
II Geotermalna energija
III Najceci nacini koricenja geotermalne energije - Topli izvori
- Buotine - Toplotne pumpe
IV Primena toplotnih pumpi u Evropskoj uniji
V Primena geotermalne energije u Srbiji: trenutno stanje,
problemi i preporuke 5.1. Energetska ekasnost Primer 5.2.
Aktiviranje postojecih geotermalnih buotina 5.3. Nove geotermalne
buotine 5.4. Masovna primena toplotnih pumpi Biznis planVI
Zakljucak VII Literatura
APSTRAKT
Ovaj tekst ima za cilj da ukae na nedovoljnu iskoricenost
potencijalageotermalne energije u Srbiji i predloi mere za reavanje
ovog problema.Sadanja energetska strategija Srbije ne tretira
geotermalnu energiju kao vaan iznacajan resurs koji je nekoliko
puta veci od ukupnih rezervi uglja u Srbiji i koji jeprisutan na
svakom mestu u svakom trenutku. Procenjena snaga svih postojecih
geotermalnih buotina u Srbiji je oko 160 MWod cega se trenutno
koristi oko 100 MW. Upotrebom toplotnih pumpi moe se izzemlje
preuzeti onoliko potpuno ciste energije koliko nam je potrebno.
Tako naprimer, instalacijom 20.000 toplotnih pumpi snage 20 kW za
zagrevanje stambenihobjekata moemo iz zemlje da preuzmemo energije
koliko nam daje itermoelektrana snage 300 MW. U Evropi su
postavljeni veoma visoki ciljevi u pogledu primene
obnovljivihizvora energije i smanjenja emisije tetnih gasova.
Geotermalna energija jenajpogodnija za ostvarenje tih ciljeva i
zbog toga je jedina od svih obnovljivihizvora energije u nekoliko
evropskih zemalja ula u zakonsku obavezu koricenjaza zagrevanje
novih zgrada. Pridruivanjem Evropskoj uniji, i nas ocekuju obavezeu
pogledu koricenja obnovljivih izvora energije i smanjenja emisije
tetnih gasova. Neophodno je da Srbija to bre pristupi ostvarivanju
svog potencijala naovom polju cime bi se postigli viestruki efekti:
Uz minimalnu investiciju postie se maksimum instalisane snage u
vrlokratkom roku Investiciju sprovode gradani, a ne drava Postie se
maksimalna energetska efikasnost, jer se ulae samo 25% elektricne
energije Ne postoji zagadenje niti emisija tetnih gasova Povecava
se naucno i tehnoloko znanje, kao i zaposlenost U ovom tekstu,
programi koji imaju za cilj vece koricenje geotermalne energije na
podrucju Srbije podeljeni su u tri oblasti: Ekasnije koricenje
postojecih geotermalnih izvora i buotina. Prilikom koricenja
geotermalnih voda u banjama, lecilitima i
sportskorekreativnimcentrima energija iz vode se samo delimicno
koristi, dok jetemperatura vode na dovoljno visokom nivou. Primenom
toplotnih pumpi moguceje iskoristiti raspoloivu energiju sve do
temperaturnog nivoa od 10C. To znaci dase na nekim mestima moe
iskoristiti dva do tri puta veci kapacitet geotermalnogizvora nego
to se sada koristi. Aktiviranje zapecacenih buotina. Povecanjem
cena fosilnih goriva i elektricne energije mnoge zapecacene buotine
ce postati atraktivne i pokazace se potreba za njihovim
aktiviranjem.Ukoliko novi vlasnik NIS-a ponudi na prodaju svoje
buotine, sigurno ce se pojavitikupci koji ce racionalizacijom
koricenja iskoristiti maksimum postojecegkapaciteta.
Intenzivno koricenje geotermalnih toplotnih pumpi Drava svojim
podsticajnim merama treba da stane na celo projekta za masovno
koricenje toplotnih pumpi za zagrevanje zgrada, jer racunica
pokazujeda je dobit i za dravu i za korisnika velika. Projekat moe
brzo da se realizujenansijskim ucecem buducih korisnika i to bez
bilo kakvih dugotrajnih priprema.Potrebno je samo pokrenuti
kampanju, a podsticajne mere ce sluiti prvenstveno zaskretanje
panje na ozbiljnost i znacaj projekta.
2
IUVOD Shvatanje da se energija vadi samo u obliku uglja, nafte i
gasa i da seproizvodi u termoelektranama i hidrocentralama je
dominantni razlog zbogkojeg najprisutnija i najdostupnija
geotermalna energija ostaje skrivena ineiskoricena. Stanovnitvo
Srbije je tokom dugog perioda drano u svojevrsnojzabludi da se pod
pojmom geotermalna energija podrazumevaju izvori u kojimaje
temperatura vode veca od 45C. Medutim, pod geotermalnom
energijompodrazumeva se energija koja moe da se preuzme iz vode,
zemljita i stena cijatemperatura prelazi 10C. Tehnoloki razvoj je
jo sedamdesetih godina omogucio efikasno koricenjeniskotemperaturne
geotermalne energije posredstvom toplotnih pumpi. U tomperiodu se i
u Jugoslaviji, koricenjem domace opreme prilicno velikih
snaga,radilo na povecanju energetske efikasnosti i sniavanju
trokova grejanja unaim banjama. Sadanji, a i stari problem Srbije
je to energetski sektor vode ljudi koji za ciljimaju samo milione
tona uglja koje treba iskopati. Pojam niskotemperaturneenergije ne
postoji u sadanjoj Strategiji energetike Srbije. Geotermalna
energijau klasicnom smislu (topli izvori i buotine) pominje se u
smislu deklarativnogzalaganja za razvoj potencijala Srbije u tom
sektoru, ali bez konkretnih mera ireenja. Nasuprot gore navedenom,
iznenadujuce veliki znacaj se pridaje koricenjuenergije vetra koga
na dobrim lokacijama ima neto vie od pola godine godinje,kao i
energiji Sunca, koja je teoretski prisutna maksimalno pola dana.
Biomasatakode nije univerzalno dostupna: potrebno ju je sakupiti i
uskladititi tamo gdeje ima i kada je ima. Medutim u naim uslovima,
preko 50% proizvedene elektricne energije troise u zgradama za
stanovanje, prvenstveno za zagrevanje prostora i sanitarnevode, za
ta se efikasno moe koristiti geotermalna energija. U tom slucaju,
vecideo naih proizvodnih elektricnih kapaciteta moe se usmeriti ka
izvozu elektricne energije. Moja namera i elja je da ovim clankom
ukaem da je geotermalna energijasvuda prisutna, da postoje
tehnoloke mogucnosti da se ona veoma efikasnokoristi i da drava moe
da ostvari, implementiranjem mera predloenih u ovomclanku,
viestruke koristi: Samo informisanjem , moe se ukazati na veliku
isplativost primene toplotnih pumpi. Odgovarajuce mere za
stimulisanje koricenja toplotnih pumpi u periodu od sledecih godinu
dana dovele bi do smanjenja udela elektricne energije za grejanje
stanova cime bi se omogucio i protabilni izvoz elektricne energije.
Smanjila bi se potronja fosilnih goriva, emisija tetnih gasova i
dolo bi do amplikacije ostalih ekolokih efekata. 3 Doprinelo bi se
uvecanju naucnog i tehnolokog znanja o koricenju toplotnih pumpi.
Srbija bi ravnopravno i spremno ula u evropske integracije na polju
povecanja energetske ekasnosti.
Clanak je organizovan na sledeci nacin: nakon kratkog prikaza
karakteristika geotermalne energije i najzastupljenijih nacina
njenog koricenja,prelazim na opis trenutne primene toplotnih pumpi
u Evropskoj uniji. Glavni deoclanka sadri pregled stanja i predloge
mera za poboljanje energetskeekasnosti, aktiviranje postojecih i
novih geotermalnih buotina, kao i masovneprimene toplotnih pumpi u
Srbiji. Zakljucak nudi preporuke za generalnustrategiju Srbije na
ovom polju.
IIGEOTERMALNA ENERGIJA Geotermalna energija u Zemlji vodi
poreklo jo od nastanka nae planete pre4,5 milijardi godina.
Temperatura u sreditu Zemlje je oko 6000 C i tamo se idalje
odvijaju termonuklearne reakcije. Toplota iz usijanog jezgra se
krece kapovrini Zemljine kore. Nama je na raspolaganju samo mali
deo te energije upovrinskom delu dubokom do nekoliko kilometara.
Geotermalna energija se sadri u Zemljinoj kori i to u stenama,
podzemnojvodi, podzemnoj vodenoj pari i magmi. U zavisnosti od
sredine u kojoj se nalazigeotermalna energija se naziva
hidrogeotermalnom, petrogeotermalnom imagmogeotermalnom.
Hidrogeotermalna energija je akumulirana u podzemnim termalnim
vodamacija je temperatura veca od 10C. Njena eksploatacija se
obavlja iz izvora ilibuotina. Petrogeotermalna energija je sadrana
u suvim stenama koje ne sadreslobodnu podzemnu vodu. Ovih godina je
pocela i komercijalna proizvodnjaelektricne energije iz elektrana
koje koriste energiju vrelih stena. Za ovu primenupotrebno je da je
temperatura stena veca od 100C. Magmogeotermalna energijaje
akumulirana u usijanoj magmi i eksperimenti za njenu eksploatacju
seuspeno sprovode. Potencijal geotermalne energije odredene oblasti
moe se prikazati gustinomgeotermalnog toplotnog toka ( kolicina
geotermalne toplote koja u svakoj sekundi kroz povrinu od 1 m2 iz
unutranjosti Zemlje dolazi do njene povrine ).Prosecne vrednosti u
Evropi su oko 60 mW/m2,dok su u Srbiji ove vrednostiznatno vece:
preko 100 mW/m2. Tereni u Srbiji izgradeni su od tvrdih stena izbog
tako povoljnih hidrogeolokih i geotermalnih karakteristika u Srbiji
se na-lazi oko 160 izvora geotermalnih voda sa temperaturom vecom
od 15 C. Najtopliji su izvori u Vranjskoj Banji gde temperatura
iznosi do 96C. Procenjena ukupna kolicina toplote sadrane u
nalazitima geotermalnihvoda u Srbiji je oko dva puta veca od
ekvivalentne kolicine toplote koja bi sedobila sagorevanjem svih
naih rezervi uglja. U Vojvodini postoje i 62 vetacka geotermalna
izvora (buotine) ukupneizdanosti od 550 l/s i toplotne snage od oko
50 MW. U delu Srbije juno od Savei Dunava nalazi se jo 48 buotina
sa procenjenom snagom od 108 MW. [1]Ovi podaci ukazuju na veliki
potencijal za eksploataciju geotermalne energijeu naoj zemlji, koji
je trenutno gotovo u potpunosti neostvaren.
IIINAJCECI NACINI KORICENJA GEOTERMALNE ENERGIJE
TOPLI IZVORI Hidrogeotermalni potencijal je najvie koricen u
svetu i u Srbiji. Razlozi sujednostavni: Prirodni izvori su u
prethodnom periodu privedeni nameni i pridaljem koricenju potrebna
su sredstva samo za odravanje i adaptacijudodavanjem novih
atraktivnih sadraja. U nekim zemljama u svetu koje voderacuna o
energiji i turizmu neprekidno se ulae u banjska lecilita
isportsko-rekreativne i turisticke centre. To su zemlje u kojima se
ulae privatnikapital koji je podstaknut da se investira u
energetski efikasne , ekolokiopravdane i turisticki atraktivne
projekte. U Srbiji zbog nedostatka zakonskih i podzakonskih
dokumenata geotermalniizvori ( pogotovo buotine ) nedostupni su
novim investitorima. Nisu poznatenadlenosti, ili ako su poznate
toliko su isprepletane izmedu raznih dravnihorgana da je prakticno
nemoguce doci u posed nekog toplog izvora i zapoceti ilipoboljati
njegovo koricenje. Vranjska Banja je tipican primer gde cela
rekatople vode protice kroz gradic, a stanovnitvo se greje na
struju, drva ili ugalj. U razvijenim zemljama Evrope tednja
energije je posebno istaknuta posle prologodinjeg problema sa
ruskim gasom. Tamo se hidrogeotermalna energija maksimalno koristi
za zagrevanje stambenog i poslovnog prostora. Vecaprimena je u
poljoprivredi i stocarstvu jer se tada geotermalna energija koristi
nasvom izvoru i nije potreban njen transport do gradova.
Eksploatacijahidrogeotermalne energije je toliko usavrena da se
skoro svaki izvor ili buotinamogu energetski efikasno koristiti bez
obzira na kvalitet vode i sadrajrastvorenih minerala i gasova u
njoj, a da se pri tome ispotuju ekoloki zahtevi. BUOTINE
Eksploatacija geotermalne energije iz buotina je neto skuplja, ali
kada seuzmu u obzir dugovecnost takvog energetskog izvora,
supstitucija fosilnih gorivai ocuvanje prirode, onda je korist
velika za investitora, za lokalnu zajednicu i zadravu u celini.
Bitno je samo da sve tri strane vide svoju korist i da se angaujuna
realizaciji svakog takvog projekta. TOPLOTNE PUMPE Toplotne pumpe
su rashladne maine koje prenose toplotnu energiju izjednog prostora
u drugi tako to jedan prostor rashladuju , a drugi
prostorzagrevaju. Da bi se ostvario prenos toplotne energije
potrebno je da se uloiodredena, najcece, elektricna energija za rad
kompresora. Sutina i glavni razlogza primenu toplotnih pumpi lei u
njihovoj efikasnosti: za prenos toplotneenergije troi se samo
20-30% prenete energije. Naime , toplotna pumpa potroi1kWh
elektricne enrgije za prenos toplotne energije od 3-4 kWh. Ako se
toplotnaenergija koja se prenosi dobija besplatno , na primer ,
koricenjemniskotemperaturne geotermalne energije (10-20C),
viestruko se smanjuje cenadobijene energije za korisnika. Klimatski
uslovi u Srbiji su idealni za primenu toplotnih pumpi. Pumpe
uzimskom periodu rade u reimu grejanja, a leti u reimu hladenja.
Time seizbegava investicija u dodatnu opremu za hladenje. Primenom
toplotnih pumpitrokovi za grejanje se smanjuju 3 do 4 puta. Ukoliko
se toplotne pumpe koriste ukombinaciji sa podnim i zidnim grejanjem
ostvaruje se termoakumulacioniefekat. Na taj nacin je omoguceno da
se u velikom delu grejne sezone koristielektricna energija po
nocnoj tarifi cime se cena grejanja smanjuje jo 3 do 5puta.
Grejanje pomocu toplotnih pumpi je jeftinije 9 do 16 puta u
poredenju saekvivalentnim grejanjem na fosilna goriva , drvo ili
elektricnu energiju uklasicnim kotlovima. Koricenje elektricne
energije u toku noci ima viestrukeprednosti : potronja se obavlja
kada postoje vikovi elektricne energije ismanjuju se vrna
opterecenja u toku dana cime se ostvaruje bolja regulacija
elektroenergetskog sistema. TOPLOTNE PUMPE PREUZIMAJU GEOTERMALNU
ENERGIJU IZ PODZEMLJA NA SLEDECA TRI NACINA: 1. Voda iz bunara,
koja je najcece na temperaturi od 10 do 20C, dovodi se utoplotnu
pumpu i posle njenog hladenja ona se vraca u drugi bunar ili
seizliva u kanale , vodotokove ili kanalizaciju. Ovo je energetski
gledanonajekasniji nacin, jer je temperatura vode koja se izvlaci u
toku cele godinena konstantnoj temperaturi. Sa stanovita
pouzdanosti i jednostavnosti celogsistema postoje odredeni problemi
i trokovi oko izrade bunara. Ogranicenje kapaciteta je definisano
izdanocu bunara. Cest je slucaj da na lokacijamagde je potrebno da
se izvede zagrevanje prostora pomocu toplotne pumpenema na
raspolaganju potrebne kolicine vode ili voda uopte nije prisutna.
2. Koricenjem sonde se eliminiu problemi sa nedeostatkom bunarske
vode.Dugovecnost ovakvog sistema je zagarantovana, mogucnost kvara
ili drugihproblema je minimalna, a jednostavnost rukovanja je
svedena na apsolutniminimum. U zavisnosti od geolokih
karakteristika na odredenoj lokaciji, izjedne sonde dubine 200 m
moguce je ostvariti toplotni dobitak snage do13kW. Ekonomski
gledano primena sondi je neto skuplja investicija uporedenju sa
bunarima, ali pouzdanost, jednostavnost rukovanja i
dugorocnoreavanje problema grejanja i hladenja prostora na bilo
kojoj lokaciji nameceovo reenje kao najatraktivnije i ono bi u
buducnosti trebalo da semaksimalno koristi u Srbiji, kao to je sada
slucaj u bogatijim evropskimzemljama. 3. Zemaljski kolektor je
reenje vrlo slicno sondi s tom razlikom to se ne buibunar u koji se
sputa sonda, vec se plasticne cevi polau u obliku mree uzemljite na
dubini od oko 1,5 m. Energija koja se ovom metodom prikuplja je
vecim delom sunceva energija akumulirana u povrinskom delu zemljita
u toku leta. Ovo reenje je znatno jeftinije od sondi ukoliko se
ugradnja obavljau toku gradnje objekta i ukoliko postoji dovoljno
velika povrina zemljita zapostavljanje kolektora. Nepovoljna strana
ovog metoda je to se energija izzemljita troi tokom zime, pa se
krajem grejnog perioda smanjuje ekasnostsistema.
IV PRIMENA TOPLOTNIH PUMPI U EVROPSKOJ UNIJIOd januara 2009.
godine primena toplotnih pumpi je denitivno uvrcena uobnovljive
izvore energije. Ovo je znacajno zbog toga to se sada
primenatoplotnih pumpi automatski uklapa u vec uspostavljena
pravila, propise inansijske strukture koje se primenjuju za
obnovljive izvore energije. Energetska zavisnost Evrope od uvoznih
energenata posebno se iskazala ugasnoj krizi u januaru 2009.
godine. Evropska unija nema mnogo izbora, ali supravci jasni. Kao
to Donson (Johnson, 2005: 257-62) navodi, ovo je u skladu sa
dveglavne strategije koje Evropska unija ima na raspolaganju kako
bi osiguralaenergetsku bezbednost i smanjila energetsku zavisnost.
Prva strategijapodrazumeva smanjenje potronje uvodenjem novih,
preteno obnovljivih izvoraenergije i pronalaenjem novih izvora ili
snabdevaca energentima. To jedugorocna strategija, dok je jedina
kratkorocna strategija razvijanje bliskihodnosa i partnerstava sa
glavnim snabdevacima energentima Evropske unije. [4] Preko 40%
primarne energije u Evropskoj uniji se troi za grejanje i
hladenje.Prema tome, to je iroka oblast u kojoj treba da se deluje
i gde je neophodno da sepostignu znacajni rezultati.
Visokopostavljeni ciljevi za smanjenje potronje primarne energije
za 20%do 2020. godine uz istovremeno smanjenje emisije
ugljendioksida za 20% dovelisu do toga da se obnovljivi izvori
energije tretiraju kao okosnica uteda. U timutedama primena
toplotnih pumpi ce uzeti znacajno ucece od 22%. U prethodnih 5
godina nekoliko evropskih zemalja je donelo i zakonskeodredbe da
svaki novoizgradeni gradevinski objekat mora da ima
ugradenutoplotnu pumpu za zagrevanje prostora. Takode i vecina
evropskih zemaljaobezbeduje znacajne podsticajne mere za ugradnju
toplotnih pumpi, oddirektnog placanja proizvodacu za svaku
isporucenu toplotnu pumpu doporeskih olakica za korisnike.
Jednostavno je izracunata dobit od primenetoplotnih pumpi na nivou
drave i na osnovu toga su odredene podsticajne mereda bi se
ostvarili planirani efekti.
Table 7: Sales numbers for different EU countries. (Source:
EHPA) Broj instaliranih toplotnih pumpi i godinje promene [5]
Ukupan broj novih instaliranih toplotnih pumpi u osam evropskih
zemalja je u 2008. godini porastao za prosecno 50%. Na primeru
vedske, gde postoji zakonska obaveza da svaki novoizgradeni objekat
mora da ima toplotnu pumpu,u toku 2007. godine dolo je do pada
prodaje zbog zasicenog trita, to jest,zbog smanjenja broja
novoizgradenih objekata. Tamo je sada trend da se i u starim
objektima izvri zamena postojecihsistema z a grejanje pa je
zahvaljujuci podsticajnim merama vec u 2008. godiniprodaja porasla
sa 93.000 na 128.000 toplotnih pumpi. Takode, sve je vecaugradnja i
u zgrade sa vie stanova, dok je u prvom krugu masovnija
upotrebabila u porodicnim kucama. Najnovija vest je da je Savet
Evropske unije usvojio odluku da od 2020.godine svaki novoizgradeni
stambeni ili poslovn i objekat mora da budeenergetski nezavisan. To
znaci da ce u svakom objektu morati da se proizvede Geotermalna
energija: Kako iskoristiti skriveni potencijal Srbije onoliko
energije u toku godine koliko se u tom objektu i potroi. Nije
potrebno ninaglaavati da su toplotne pumpe nosilac ostvarljivosti
ove odluke i da ce sadauslediti podsticajne mere za njihovo jo bre
usavravanje.
V PRIMENA GEOTERMALNE ENERGIJE U SRBIJI:TRENUTNO STANJE,
PROBLEMI I PREPORUKE
U periodu od 1974. do 1992. godine u Srbiji je izbueno 113
buotina [1] kojimaje ispitan kapacitet i kvalitet vode. To je bio
period u kom se postavljala dobraosnova za vecu eksploataciju
hidrogeotermalnog potencijala u Srbiji.Geotermalne buotine su
napravljene u procesu potrage za nalazitima gasa inafte i cesto se
nalaze van naseljenih mesta i saobracajnica. To je razlog
njihovogmalog koricenja u prethodnom periodu. Nije postojala
zainteresovanost draveda se te buotine aktiviraju. Takode niske
cene ostalih energenata, a narocitoelektricne energije, nisu bile
stimulans za koricenje geotermalnih voda cak i upoljoprivredi mada
se veci broj buotina nalazi na obradivom zemljitu.
Takode,poljoprivredna proizvodnja u zaticenim i grejanim prostorima
kao, to suplastenici i staklenici,kod nas je vec decenijama u
zacetku,tako da se u celoj Srbijisamo nekoliko poljoprivrednih
objekata greje toplom vodom iz buotina.
5.1. Energetska ekasnost U Srbiji je veoma izraen problem
nedovoljne energetske efikasnosti ineracionalnog koricenja
postojecih izvora ili buotina koje se nalaze ueksploataciji. U
termalnim banjama se ne posvecuje skoro nikakva panja
energetskojekasnosti i velike kolicine tople vode se isputaju kao
nekorisne, iako je iz njihprimenom toplotnih pumpi moguce izvuci
dovoljno energije za zagrevanjeprostora ili bazena. Istovremeno se
prostor greje pomocu uglja , nafte ili elektricne energije. Ukoliko
bi se izvrila racionalizacija koricenja toplotne ener-gije iz
toplih izvora u banjama, onda bi iz istih izvora energijom mogli da
se snabdevaju i novi atraktivniji sadraji. Takode, buduci korisnici
za sada zapecacenih buotina treba na vreme da seupoznaju sa
nacinima racionalnog koricenja maksimuma energetskogpotencijala
cime ce i nansijske analize pokazati povoljnije rezultate. Primer
[2] Becejska buotina Bc-2/H je jedna od energetski najpovoljnijih
na teritoriji Vojvodine. Projektovani izliv ima toplotnu snagu
4.153 kW akose racuna sa hladenjem vode do 25 C. Medutim, ugradnjom
toplotnepumpe ova snaga GTV se moe povecati na 5.192 kW. Na ove
snage treba dodati i snagu koja se moe ostvariti standardnim
sagorevanjemseparisanog gasa i to je oko 1.425 kW sa oko 90%
efikasnosti u procesusagorevanja. Naalost i sada, i vec due vreme
koristi se samo (25 40)% kapacitetazavisno sa kojim se protokom GTV
racuna. Skup sadanjih potroaca jepremale snage i trajanja njenog
koricenja za ovako mocnu buotinu. Naovom primeru se na izrazit
nacin vidi druga strana problematikekoricenja geotermalnih izvora
uopte. Naime, tei deo problema jeoformljenje adekvatnog potroaca,
nego otvaranje i kompletno opremanjebuotine. To je glavni razlog to
je veliki broj uspenih buotina vanupotrebe, bez obzira to je
geotermalna voda vec negde iznad 45Ckonkurentna klasicnim
energetskim izvorima. Iz naih proracuna proizilazi da se na ovoj
buotini, uz adekvatnogpotroaca moe sagraditi mocno toplotno
postrojenje bazne snagegrejanja prostorija preko 7 MW uz dodatnu
funkciju zagrevanja potroacakao to su plivacki bazeni i njima
slicni bazeni za uzgoj ribe. Modernaema postrojenja sa toplotnom
pumpom obezbeduje i letnje hladenje, pored maksimalnog iskoricenja
geotermalne vode u sezoni grejanja. Prema tome, u narednim
aktivnostima oko koncipiranja arhitektonskogsadraja u blizini
sadanje proizvodne buotine treba se skoncentrisati nakomponovanje
to jaceg i u toku godine dugotrajnijeg potroaca toplotneenergije,
koja ce ostati ekonomski isplativa i posle verovatno
neophodneizgradnje povratne buotine. Ne treba smetnuti s uma ni
postojanje netoslabije, ali jo uvek prihvatljive buotine Bc-1/H,
koja se lako moepridruiti detaljno analiziranoj Bc-2/H i znacajno
povecati ovaj resurs.
Investicija u izgradnju ovog mocnog energetskog izvora nije
mala, i iznosioko 2.237.000 kada bi se startovalo sa gole ledine.
Medutim, ona jerealno manja za vrednost postojece proizvodne
buotine (oko 360.000 )i za jo oko 200.000 , koliko bi se moglo
iskoristiti od ostale postojeceopreme. Prema tome cena bi se
kretala oko 1.677.000 zajedno zapotroace i vlasnika buotina. Jo
uvek nije mala, ali bi se otplatila za oko3,5 do 4 godine, ako bi
ostvarivala godinju dobit oko 600.000 , a i poddosta tekim
kreditnim uslovima sa godinjom efektivnom kamatom 10%. U najmanju
ruku,sadanji potroaci bi trebalo da poboljaju postrojenje ugradnjom
jedne toplotne pumpe i relativno malog toplovodnog kotla, cime bi
se obezbedila sadanja potronja na bolji nacin, a uvela i
dodatnafunkcija letnjeg hladenja. To je investicija ispod 125.000 .
Na drugim lokacijama je situacija slicna. Tako, na primer, ceo
rehabilitacionicentar u Vrdniku se greje na mazut i pored
geotermalnog izvora velikogkapaciteta koji je dovoljan za
zagrevanje celog centra. U ovom centru je predve godine instalirana
geotermalna toplotna pumpa za zagrevanje sanitarnevode i time je za
75% smanjena potronja elekticne energije koja se ranijekoristila u
te svrhe. Geotermalna energija: Kako iskoristiti skriveni
potencijal Srbije 10 5.2. AKTIVIRANJE POSTOJECIH GEOTERMALNIH
BUOTINA Stavljanje u funkciju buotina koje su zapecacene ima veliku
vanost za Srbiju. U tom procesu mora da se sprovede postupak koji
je ustanovljen za tusvrhu. Na mnogim buotinama nije izvreno potpuno
ispitivanje sastava ikvaliteta vode i zbog toga se ne sme dozvoliti
da se takve vode nekontrolisanoizlivaju u vodotokove. Moguce je da
teta bude veca od koristi. Drava tada trebada uzme aktivno ucece i
da odredi koje vode mogu da se isputaju na povrinu, akoje mora da
se vrate u podzemlje posle uzimanja toplotne energije. Znaci
dabuduci korisnik mora da ima postojece reenje o tehnickom prijemu
buotine ilida posle uradenih analiza dobije novo reenje. 5.3. NOVE
GEOTERMALNE BUOTINE Buenje novih buotina ce verovatno biti
preputeno privatnom sektoru,jer drava nema u planu da sprovodi
dalja istraivanja geotermalnogpotencijala. To je za sada zakonski
najuredeniji deo gde se znaju nadlenosti, obaveze i postupci. Cena
samog buenja, odredeni stepen nesigurnosti u ishod buenja i
nestabilnosti na privrednom planu su razlozi zbog kojih se ne
pristupamasovnijem buenju novih buotina. Takode, kvalitet dobijene
tople vode moeiziskivati da se ona posle koricenja (oduzimanja
toplotne energije) mora vratitiu podzemlje to prouzrokuje dvostruki
troak jer treba izbuiti jo jednuistovetnu buotinu.
5.4. MASOVNA PRIMENA TOPLOTNIH PUMPI U okviru Strategije razvoja
energetike Republike Srbije do 2015. godinene spominje se direktno
upotreba toplotnih pumpi, ali jedan od prioriteta su iobnovljivi
izvori energije. Treci-posebni Prioritet koricenja NOIE (novih
obnovljivih izvoraenergije) i novih energetski efikasnijih i
ekoloko prihvatljivih energetskihtehnologija i uredaja/opreme za
koricenje energije. [3] Prioriteti selektivnog koricenja novih i
obnovljivih izvora energije ienergetski ekasnijih tehnologija i
uredaja, u okviru kojih su predvidene Mere i aktivnosti za
intenzivnije koricenje biomase , iskoricenje preostalog
hidropotencijala, posebno za gradnju malih hidroelektrana i
vienamenskihhidroenergetskih objekata, istovremeno sa
organizovanijim istraivanjem ikoricenjem geotermalnih izvora, kao i
za masovnije koricenje sunceve energijeza decentralizovano
koricenje toplotne energije. [3] Energetski potencijal postojecih
geotermalnih izvora u Srbiji, iznosi blizu0.2 Mt.en, na teritoriji
Vojvodine, Posavine, Macve, Podunavlja i ireg podrucjacentralne
Srbije kao i u postojecim banjama. Nesistematicnost u istranim i
pripremnim radovima za koricenjegeotermalnih izvora i odsustvo
podsticaja za organizovano koricenje ovogizvora energije su osnovni
razlog simbolicnog iskoricenja energije tople vode izstotinak
postojecih buotina, relativno niske temperature (retko preko 60C),
toplotne snage ispod 160 MJ/s, iako dosadanja istraivanja ukazuju
da je stvarnipotencijal geotermalnih izvora bar pet puta veci od
ostvarenog. [3] Iz navedenih stavova Strategije razvoja energetike
Republike Srbije vidise da ne postoji nikakva ozbiljna namera da se
na polju geotermalne energijepreduzmu znacajniji koraci iako je
geotermalni potencijal nekoliko puta veci odsvih naih rezervi
uglja. U Srbiji veliku zabunu izaziva i pojam geotermalna energija
kojipodrazumeva da se odnosi na hidrogeotermalnu energiju, tj. na
izvore toplevode ili na buotine sa toplom vodom temperature vece od
40C. Ustaljeno jemiljenje da hladnije vode nisu geotermalne i da
zbog toga nisu pogodne zakoricenje za grejanje. Ima se utisak da i
Strategija razvoja energetike RepublikeSrbije do 2015. godine
podrazumeva pod geotermalnom energijom samoprirodne i vetacke
izvore tople vode. Koricenje niskotemperaturne geotermalne energije
pomocu toplotnihpumpi za zagrevanje i hladenje stambenog i
poslovnog prostora postalo jeimperativ danas kada se planira
smanjenje energetske zavisnosti i smanjenjeemisije ugljendioksida.
U bliskoj buducnosti pribliavanjem Evropskoj uniji primena
toplotnih pumpi postace obaveza. Procenjena snaga svih buotina u
Srbiji je oko 160 MW [1], a instalacijomsamo 20.000 toplotnih pumpi
kapaciteta 20 kW moemo iz zemlje dapreuzmemo snagu od 300 MW, to sa
potrebnom elektricnom energijompredstavlja 400 MW instalisane snage
za grejanje uz investiciju od oko 100miliona evra.
Grad kao to je Jagodina ima oko 4.000 gasnih prikljucaka i isto
tolikoindividualnih gasnih kotlova. U Subotici postoji oko 10.000
gasnih prikljucaka inekoliko desetina velikih potroaca. Slicna je
situacija i u drugim gradovima. USrbiji ima ukupno oko 100.000
gasnih prikljucaka. Ovo poredenje je potrebno dabi se ukazalo da je
sasvim opravdano i moguce da se u narednom periodu od 5godina u
Srbiji instalira oko 50.000 toplotnih pumpi. Sa tolikim brojem
toplotnihpumpi postigla bi se instalisana snaga od 1 GW od cega bi
oko 750 MW dolazilo izzemlje. To je znatno vie od instalisane snage
buduceg kogenerativnogpostrojenja na gas u Novom Sadu. Za
organizovano uvodenje toplotnih pumpi za zagrevanje i
hladenjestambenog i poslovnog prostora postoje sledeci razlozi:
Investicija koja je oko 3 puta veca nego u slucaju grejanja na gas
isplati se u roku od 3 do 4 godine. Cena potroene elektricne
energije u toku eksploatacije je 4 do 16 putamanja nego u slucaju
grejanja na gas, struju ili fosilna goriva. Kvalitet i komfor
grejanja je na najviem mogucem nivou. U toku cele grejne sezone
nije potrebna nikakva intervencija. Ista toplotna pumpa radi u
reimu hladenja u toku leta, cime se izbegava nabavka opreme za
hladenje. Postoji irok opseg snaga toplotnih pumpi (od 10 kW do 2
MW) cime se postie dobra pokrivenost zahteva. Moguce je da se
osnuje nekoliko proizvodaca toplotnih pumpi da se ne bi ponovila
situacija da su svi gasni kotlovi u Srbiji uvozni. Povecala bi se
zaposlenost na proizvodnji i montai opreme. Za gradnju
kogenerativnog gasnog postrojenja snage 400 MW potrebno je minimum
3 godine. Ugradnjom 10.000 toplotnih pumpi u svakoj grejnoj
Geotermalna energija: Kako iskoristiti skriveni potencijal Srbije
sezoni aktiviralo bi se oko 200 MW toplotnih kapaciteta pri cemu bi
elektricna energija uzela ucece sa instalisanom snagom od 50 MW.
Problem nedovoljne zastupljenosti toplotnih pumpi u grejanju
prostora u Srbiji moe da se rei razlicitim programima stimulacije
ili njihovomkombinacijom: 1. Akcija za povecanje primene toplotnih
pumpi za zagrevanje stambenih iposlovnih objekata treba da pocne
obrazovanjem stanovnitva putemtampe, radija, televizije i interneta
o nacinima, prednostima i koristimakoricenja niskotemperaturne
geotermalne energije. 2. Stanovnitvo Srbije trenutno ima na
deviznoj tednji oko 6 milijardi evra.Vlasnici tih sredstava se
najcece greju na fosilna goriva i svoj novac neceulagati u
elektroenergetski sistem Srbije ili u podizanje gradskih kogene
rativnih toplana na gas. Drava, znaci, samo akcijom informisanja
treba da aktivira mali deo tog novca.3. Stanovnitvo ce samo
nansirati nov nacin grejanja u svojim kucama, ali je potrebno jasno
i precizno objasniti da je grejanje pomocu toplotnih pumpi
najekonomicniji nacin koji postoji i da se cena grejanja nece
drasticnomenjati u zavisnosti od kolebanja cena energenata na
svetskom tritu.Cena elektricne energije svuda je u svetu
najstabilnija u odnosu na drugeenergente i moe se ocekivati da ce
tako biti i u buducnosti. Vecina naihgradana je skepticna prema
novim reenjima pogotovo to su uprethodnom tridesetogodinjem periodu
nekoliko puta menjali sistemgrejanja. Stoga razlozi za ponovnu
promenu treba da budu jasni i da dajudugorocne rezultate. 4. Drava
treba da odredi podsticajne mere za primenu toplotnih pumpi
poslicnom modelu kao to je uradila za automobil Punto sa Fiatom.
Svakomkupcu toplotne pumpe treba dotirati iznos od 500 evra to za
20.000toplotnih pumpi iznosi 10 miliona evra. Na taj nacin se
postie efekat kaoda je za isti novac napravljena nova elektrana
snage 50 MW. 5. Drava treba da podstakne dva ili tri proizvodaca da
proizvode toplotnepumpe snaga od 10 kW do 50 kW. Projektovanje i
priprema zaproizvodnju mogu se uraditi u periodu od godinu dana.
Postoje strucnjacikoji mogu da projektuju i izrade kvalitetne
toplotne pumpe.Trenutno postoje dva proizvodaca koji proizvode
godinje do 80 toplotnih pumpi. Takode postoji nekoliko vecih
proizvodaca rashladne tehnike kojiizraduju velike hladnjace i vrlo
lako bi dopunili svoj proizvodni programtoplotnim pumpama za
zagrevanje i hladenje zgrada. 13
Nacin rada toplotne pumpe
Toplotna pumpa je uredaj koji, po definiciji apsorbuje toplotnu
energiju sa jedne lokacije (spoljni izvori energije) i premeta je
na drugu lokaciju (objekat koji se greje ili hladi). Za vecinu
kucnih i komercijalnih primena, dva najbitnija reima rada su
hladenje i grejanje.Toplotna pumpa radi na priblino istom principu
kao i kucni rashladni aparati (npr. friider i klima).Razlika je
samo u smeru u kome se vri predavanje toplotne energije. Zadatak
uredaja je da automatski dri temperaturu u odgovarajucem opsegu, u
objektu tokom godine, svejedno da li to bilo hladenje (leti) ili
grejanje (zimi). Principijelno, nema razlike u procesu rada uredaja
prilikom grejanja ili hladenja objekta.Princip rada toplotne pumpe
je vrlo jednostavan. On se ogleda u koricenju toplotne eneregije
naeg okruenja. Geotermalna toplotna pumpa koristi energiju zemlje i
podzemnih voda da bi vrila hladenje ili grejanje vaeg objekta.
Koristi jedan od osnovnih zakona termodinamike da energija se nemoe
ni stvoriti ni unititi vec samo da promeni svoj oblik i svoje mesto
postojanja. Ime toplotne pumpe je izvedeno od reci toplota i pumpa
koje u svom originalnom znacenju predstavljaju premetanje toplotne
energije sa jednog prostora na drugi. Toplotne pumpe NE proizvode
energiju samostalno. Sama toplotna pumpa nece imati nikakvog
dejstva ukoliko nije prikljucena na izvor energije tipa zemlje,
vode ili vazduha. Toplotna pumpa ce doprineti njenom najboljem i
najjevtinijem iskoricenju. Rad toplotne pumpe je automatizovan u
potpunosti i ubraja se medu NAJSIGURNIJE sisteme za grejanje i
hladenje. Toplotne pumpe proizvodaca FONKO su opremljeni sistemima
za rad u realnom vremenu, cime su predupredeni otkazi vezani za
specificne probleme nae energetske mree kao to su padovi napona,
ispadanja faza i drugi. Uslucaju predkonfliktnih reima pumpa dovodi
sebe u sigurno stanje. Odravanje je, time, prakticno
nepotrebno.Naziv toplotne pumpe je relativno nova fraza za vecinu
ljudi u poslovima grejanja i hladenja i kao takva prvi put se uvodi
na trite osamdesetih godina prolog veka. Ipak, toplotna pumpa je
samo drugi nacin za reci rashladni uredaj sa kojima se stalno
srecemo tipa kucnih friidera, klima uredaja,rashladnih vitrina i
mnogih drugih. Ovi uredaji mogu punim pravom da se nazovu toplotnim
pumpama jer rade na principu uzimanja toplote na jednom mestu i
premetanja na drugo. Ipak,dobili su naziv rashladni uredaji po
svojoj primarnoj funkciji hladenja. Primer nam je friider koji
hladi hranu tako to oslobada toplotu na svojoj zadnjoj strani
(reetke). Mnogi su primetili toplotnu energiju koja se tu oslobada
i verovatno se pitali kako mogu da je iskoriste. U reimu grejanja
one hlade vodu ili vazduh u spoljanjem prostoru i tako sakupljenu
toplotnu energiju prenose u unutranji prostor koji grejemo. U reimu
hladenja toplotna pumpa hladi vodu koja cirkulie kroz cevi unutar
objekta a sakupljenu toplotnu energiju izbacuje u spoljanji
prostor. Nadamo se da smo vam sa ovih par recenica pribliili nacin
rada i misteriju oko proizvodnje toplotne energije ni iz
cega.Uredaj koji koristi princip rada toplotnih pumpi je prvi put
prikazan 1834. godine. Jacob Perkins,americki inenjer, dizajnirao
je uredaj koji proizvodi kocke leda i to je bila preteca modernih
isparivackih sistema. 1926. godine General Eletric je napravio
sistem rada toplotne pumpe na osnovu kojih funkcioniu i dananji
moderni uredaji. Svima je poznato da naftni lobi jo uvek dri svoje
pozicije, pa je to jo jedan razlog zato ova "zelena" tehnologija
nije doivela ekspanziju u nivou koji opravdano zasluuje.Grejanje i
hladenje koricenjem toplotnih pumpi predstavljaju primarni pravac u
svetu i evropskoj uniji skokom cena energenata u poslednjih par
godina. Naime, evropska unija je napravila normative u kojima se
kae da svi objekti izgradeni posle 2015-te godine moraju da imaju
energetski efikasan sistem grejanja i hladenja koji se pored
slicnih mahom zasniva na geotermalnoj energiji (toplotnim
pumpama).Koricenje principa toplotnih pumpi je ekoloki podobno jer
izaziva nultu emisiju tetnih gasova. Jedino zagadenje koje moe biti
ukljuceno u ovaj proces je ono koje nastaje proizvodnjom elektricne
energije u termoelektranama. Ukoliko se energija dobija iz hidro
ili energetski obnovljivih izvora onda je rad ovakvih sistema
potpuno ekoloki cist.Instaliranjem grejanja i hladenja zasnovanom
na toplotnim pumpama dovodi do smanjenja opterecenja energetskih
sistema (elektrane, dalekovodi) i takode smanjuje potronju fosilnih
goriva.Sve ovo vodi ka smanjenju energetskih trokova, ne zagaduje
se ivotna sredina, na ta ce se, u bliskoj buducnosti, kao i za
automobile, placati taksa.tednja energije i energetska efikasnost
primenom toplotnih pumpi, se ogleda u tome, da je za prenos
energije iz jednog prostora u drugi, potrebno uloiti samo jednu
trecinu prenete energije. To na drugi nacin receno, znaci da se iz
spoljanjeg vazduha ili koricenjem niskotemperaturne geotermalne
energije (podzemna voda ili toplota zemlje) moe u grejani prostor
ubaciti 20kWh toplotne energije pri cemu se za to potroi samo
3-5kWh elektricne energije za rad toplotne pumpe. Uteda energije je
evidentna, te iznosi i do 80%.To je odnos izmedu energije koja je
uloena i energije koju dobijamo na izlazu, za grejanje. Uporedenje
se dalje vri u odnosu na klasicne sisteme. to je ovaj koeficijent
vii to je bolja energetska efikasnost sistema. Za toplotne pumpe
njegova vrednost se krece minimalno u rasponu 3,5 do 4,5 a u praksi
je to srazmerno vie. Svaka jedinica elektricne energije uloena u
pokretanje mehanizma toplotne pumpe omogucava joj da isporuci
minimum jo 3 do 6 jedinice toplotne energije, koje crpi iz
prirodnih izvora. Efikasnost ovog sistema, u odnosu na
konvencionalne sisteme grejanja i hladenja, se dalje moe povecati
obezbedivanjem besplatne tople vode u objektu, to dodatno smanjuje
racun za utroenu elektricnu energiju.Sigurno znate, ta bi ste
uradili sa novcem koji nastaje cistom utedom usled primene
toplotnihpumpi u sistemu grejanja i hladenja. Podatak da ce se u
zemljama Evropske unije, u toku narednegodine instalirati blizu
450,000 toplotnih pumpi, ta cinjenica govori sama za sebe.Postoje
tri razlicita izvora toplotne energije spoljanji vazduh, zemlja i
podzemne vode. Na osnovu toga imamo tri razlicita sistema
eksploatacije: vazduh-voda, zemlja-voda i voda-voda. Toplotne pumpe
spadaju u najefikasnije sisteme grejanja i hladenja danas. Od 100%
energije koju generie toplotna pumpa 75% je besplatno jer dolazi iz
okolnog okruenja, a samo 25% energije dolazi iz elektricnih izvora
koji se placaju.Sistemi koriste geotermalnu energiju podzemnih
voda. Ovo su najefikasniji sistemi za grejanje i hladenje objekata
pogotovu na terenima bogatim podzemnim vodama kao to su u naim
krajevima. Sistemi koriste okolni vazduh kao izvor energije. Nai
sistemi mogu da efikasno koriste energiju spoljanjeg vazduha cak do
temperature od -15C. Ovi sistemi se koriste samo u situaciji kada
ostala je ostala dva nemoguce primeniti, jer imaju najmanju
efikasnost.Postoje tri razlicita izvora toplotne energije spoljanji
vazduh, zemlja i podzemne vode. Na osnovu toga imamo tri razlicita
sistema eksploatacije: vazduh-voda, zemlja-voda i
voda-voda.Toplotne pumpe spadaju u najefikasnije sisteme grejanja i
hladenja danas. Od 100% energije koju generie toplotna pumpa 75% je
besplatno jer dolazi iz okolnog okruenja, a samo 25% energije
dolazi iz elektricnih izvora koji se placaju.
Sistem grejanja toplotnim pumpama sastoji se od izvora toplotne
energije, same toplotne pumpe i sistema za distribuiranje i cuvanje
toplotne energije. . Toplotna energija koja se uzima iz okoline
(obicno, temperature se krecu u intervalu +7C do +14C) ulazi u
isparivac pumpe. U cevi se nalazi gas R407c koji preuzima tu
energiju. Ovaj gas zadrava svoje stanje cak i na temperaturama
ispod nule.. Gas zatim ulazi u kompresor i podie se na vii pritisak
to dovodi do znacajnog povecanja njegove temperature (uglavnom
+90-95C, mada moe i vie).. Unutar zatvorenog sistema izmenjivac
toplote vri predavanje toplote gasa na sistem za grejanje. .
Zahvaljujuci predaji toplotne energije gas se vraca na prvobitnu
temperaturu koji se zatim dovodi do ekspanzionog suda i ventila,
cime se pritisak vraca u pocetno stanje. Potom se gas vraca u
isparivac gde proces pocinje ponovo.U sistemima tipa zemlja-voda
toplotne pumpe koriste energiju, toplotu zemlje. Postoje dva
razlicita sistema eksploatacije energije zemlje na konstantnoj
bazi: podzemni reetkasti izmenjivaci (na maloj dubini) i sonde koje
se pobijaju na vecim dubinama (preko 30m). U oba slucaja fluid koji
cirkulie je odgovoran za prenos toplotne energije sa zemlje na
sistem grejanja u objektu. Vec na na dubini od 15 metara
temperatura zemlje je skoro ista u Februaru i u Avgustu. male
temperaturne oscilacije tokom godine na dubinama preko 1,8 metra
ispod povrine omogucuju stabilan izvor toplotne energije neophodne
za rad ovog sistema moe se koristiti kako za grejanje i hladenje
objekta, tako i za pripremanje tople vode uobjektu (bojleri,
zagrevanje bazenske vode i tako dalje) sistem sa sondom omogucava
pasivno hladenje i aktivno grejanje i hladenje objekta.
Gas r407c se direktno alje preko sonde u zemlju i tako razmenom
energije preuzima toplotu ili hladnocu zemlje u zavisnosti od reima
rada (grejanje ili hladenje).Sonde se mogu postavljati na dva
nacina: vertikalno ili horizontalnoU zavisnosti od situacije koje
teren uslovljava (velicina dvorita, sastav tla i tako dalje). Iz
jedne vertikalne sonde duine 35m moemo crpiti 3,5 - 4,5kW energije
u zavisnosti od tipa tla. Horizontalne sonde se smetaju na dubini
od 1,8-2m uz minimalni medusobni razmak od 3 metra. Svaku sondu
kontrolie toplotna pumpa uz pogon iz njenog kompresora gde se
energija crpi iznajidanije sonde to je automatski regulisano
sklopom toplotne pumpe.Ovim jedinstvenim sistemom na naem tritu
dobijamo sledece pogodnosti: 25% je efikasniji od sonde punjene
glikol vodom, jer je izbegnuta naknadna primopredaja energije usled
cega se javljaju toplotni gubici. Ovaj sistem je povoljniji u
startnoj investiciji od sondi punjenih glikol vodom.
Kod sistema tipa voda-voda dobija se veoma visok koeficijen
energetske efikasnosti. Podzemne vode, koje su na konstantnoj
temperaturi tokom cele godine su glavni razlog za visoku energetsku
efikasnost. Sistemi voda-voda su pogodni za prakticno sve tipove
podzemnih voda zahvaljujuci izmenjivacu toplote izradenom od
prohroma.U Srbiji temperatura podzemne vode u toku cele godine se
krece u rasponu od +10C do +15C to ovaj sistem cine dodatno
pogodnim za eksploataciju u naim krajevima.Potrebno je otvoriti dva
bunara jedan kao ulazni (u koji se ubacuje potopna pumpa koja crpi
vodu), a drugi kao izlazni put vode.
minimalne temperaturne oscilacije tokom godine. moe se koristiti
kako za grejanje i hladenje objekta, tako i za pripremanje tople
vode uobjektu (bojleri, zagrevanje bazenske vode i tako dalje)
sistem omogucava pasivno hladjenje objekta (free-cooling)
Biznis plan
Planiranje predstavlja filosofiju ponaanja preduzeca koja bazira
na potrebi za sistematcnim i kontinuelnim razmiljanjem o buducnosti
pre neposrednog reagovanja. U pitanju je obilik kauzaliteta,
odnosno sagledavanje buducih posledica i sadanjih odluka.Gde
zapravo povuci liniju izmedu sadanjeg raspolaganja resursima,
planiranjem, i investiranjem, i izmedu buducnosti gde ce i
rezultati efektirati, pitanje je na komeselome koplja doktrine i
prakticnog funkcionisanja svakog privrednog subjekta.Planiranje je
primarna i sutinska faza procesa menadmenta kao i bitna odgovornost
svih menaderskih nivoa. Planiranje predstavlja formulisanje ciljeva
i nacina njihovog prilagodavanja, koje je koordinirano sa
stvaranjem i prilagodavanjem organizacione strukture, stila vodenja
i modela kontrole. Planiranje pomiruje dve stvari, teoriju i
praksu, misao i delovanje.Planiranje je pre svega izbor ciljeva i
odredivanje nacina njihovog ostvarenja. Rezultat procesa planiranja
su planske odluke. Ciljevi su osnovna planska odluka. Ostale
planske odluke slue ostvarenju ciljeva glavne planske
odluke.Planske odluke su vodilje za menadmentski tim kao i druge
interesne grupe preduzeca. Planske odluke su vaanfaktorjer u
sadanjem trenutku sepostiu ciljevi koji dolaze u neposrdenoj
buducnosti. Obzirom da svaki subjekat u svom poslovanju racuna sa
izvesnom stabilnocu i izvesnocu projekata, trenutak i proces
planiranja su vana pocetna faza procesa.To dakle nije samo cin vec
citavproces, promene su kontinuelne, stoga je i planiranje
kontinuelno. Planiranje se odvija u ciklusima. Pocinje se
predvidanjem trendova razvoja,tecesa preduzimanjem odgovarajucih
akcija, a zavrava se sumiranjem i pracenjem rezultata preuzetih
akcija. Kako se odnosi na buduce efektuiranje sadanjih procesa,
mora se racunati sa mogucnocu promene projektovane buducnosti, pa
se stoga moraju predzimati permanenta pracenja rezultata preduzetih
akcija i blagovremeno reagovati na negativne oscilacije koje proces
mogu uzdrmati u nekoj od njenih faza i time ugroziti ceo projekat
tj. dovesti do negativnog rezulatata.Razlikujemo dve vrste
planiranja :A) strategijsko planiranjeB) operativno
planiranjeOperativno nazivamo jo i osnovno planiranje. Strategijsko
planiranje postoji da bi se ostvarila misija kao jedinstven razlog
postojanja preduzeca, i vizija kao sutinski nacin ostvarenja te
misije. Operativno planiranje sa svojestranekonkretizuje opte
ciljeve i nacine njihovog ostvarivanja kroz kratkorocne odluke. Ovo
planiranje se bavi i detaljima za definisan okvir i pravila
ponaanja i rezultira dvema vrstama planskih odluka :
1) za jednokratnu upotrebu2) za permanentu upotrebu
Planske odluke za permanentnu upotrebusu rezultat standardnog
pristupa u planiranju koji bazira na kontroli repetitivnih i
predvidivih situacija.Planske odluke za jednokratnu upotrebuslue za
preciziranje kursa akcije koji se koristi samo izuzetno, odnosno za
reavanje problema nerepetitivnog karaktera. Glavni tipovi odluka za
jednokratnu upotrebu su biznis plan, program i projekat. Planske
odluke za jednokratnu upotrebu treba da omoguce realizaciju
specificnih ciljeva. Ove odluke prestaju da izazivaju odgovarajuce
dejstvo sa ostvarenjem definisanih ciljeva.
BIZNIS PLAN pojam
Predstavlja vremenskim intervalom odreden skup aktivnosti koje
su u skladu sa definisanim ciljevima i strategijom. Radi se zapravo
o skupu planova koji se nalaze u kauzalno-hronolokom redosledu.
Konkretnije radi sa o sledecem redosledu planova: plan prodaje,
plan proizvodnje, plan investicija, plan istraivanja i razvoja, i
finansijski plan. Finansijski plan se obicno daje u formi
projekcije osnovnog skupa finansijskih izvetaja ( bilan
stanja,uspeha i izvetaj o gotovinskom toku ). Moguce je finansijski
plan dati u formi budeta ( plan priliva i odliva sredstava ).
Opisuje ta preduzetnik planira i kako planira da ostvari svoju
poslovnu viziju. Njega koriste preduzetnici koji trae investitore
ili nove poslovne partnere. On detaljno opisuje preduzetnicki
projekat procenjuje ekonomsku i finansijsku dimenziju kako bi se
razumela izvodljivost i profitabilnost planova.Prilikom izrade
neophodno je prdravati se nekoliko pravila:- biti kratak, ne vie od
50 str.- biti eksplicitan u zahtevu kredita- uravnoteiti ekonomsku
i ginansijsku projekciju- izbegavati tvrdoglavost u izradi
projekcije
Biznis plan je nuzan uvek kada se ulazi u nove poduhvate, jer
prezentira pregled celine ulaganja, pomaze kao podsetnik da se
nesto ne ispusti, ukazuje na kriticne tacke i sluzi onima koji se
ukljucuju u poduhvat kao poslovni partneri ili finansijeri, da
sagledate valjanost opredeljenog posla! ( Popovic )
Plan vam pomaze da izbegnete rizike i zamke, postignete svoje
ciljeve i izgradite profitabilno preduzece, koje ce biti drustveno
korisno!
Stratesko planiranje u preduzetnistvu posebno dobija na znacaju
u periodima velikih politickih, ekonomskih, tehnicko tehnoloskih,
socijalnih i/ili kulturnih promena!STRATEGIJSKI BIZNIS PLAN
Gradeci put ka drustvenom uspehu i profitu,morase dobro
razmisliti o sledecim pitanjima. Kojim poslom se bavimo- Koje
usluge pruzamo- Kakva je drustvena korisnost naseg posla- Gde je
nase trziste- Ko ce biti kupci- Ko ce biti dobavljaci- Ko ce biti
konkurenti- Kakva je nasa prodajna strategija- Koje cemo trgovacke
metode koristiti- Koliko je novca potrebno za rad nase
organizacije- Kako organizovati posao- Koje vrste kontrole su
potrebne u menadzmentu- Kako se one mogu sprovesti- Kome se mozemo
obratiti za pomoc finansijsku, strucnu, radnu ili drugu- I mnoga
druga!Pri definisanju poslovne strategije koristimo parametre kao
sto su:1. ciljna grupa2. ciljano trite3. prodajni kanali4. cenovna
politika5. asortiman6. koncept prodaje7. inovacije8. kriticne tacke
za posaoSama izgradnja poslovne strategije mora da prodje kroz 8
koraka koji moraju da se definiu kroz business plan. Izgradnja
strategije tece na sledeci nacin:1. segmentacija trita2.
kvanitifikacija3. razumevanje4. prioriteti5. strateki plan6.
akcioni plan7. izvrenje8. kontrolaSam izbor jedne ili vie
strategija je stvar nosioca business plana i njegove vizije posla i
trita. Posao ocenjivaca je da procene kolika je ta strategija
realna i primenljiva.
PROIZVODNI / OPERATIVNI PLANOvde treba dati odgovore na sledeca
pitanja:1. identifikovanje proizvodnog programa2. objekti koji su
potrebni za realizaciju programa3. oprema za realizaciju programa4.
identifikovanje dobavljaca i repromaterijala za realizaciju
programa5. koje su glavne karakteristike proizvodnog procesa-6. da
li se ceo proces obavlja samostalno i ko su ostali proizvodjaci-7.
koliki su trokovi proizvodnje-8. koje su buduce investicje u
opremu-Takodje, kao vrlo bitno pitanje kod proizvodnog plana
postavljaju se i sledeca pitanja:1. razvoj tehnologije u svetu i
okruenju2. inovativna prednost nae ideje3. razvoj familije
proizvoda4. trendovi u potronji5. patentna prava i licence6. irenje
kapaciteta investicije7. koje su vam nove ciljne grupe -
proizvodi
SADRAJ POSLOVNOG PLANA1. Rezime2. Podaci o preduzecu3. Proizvodi
ili usluge4. Marketing plan5. Strategija ulaska na trite6. Plan
proizvodnje7. Menadment i organizacija8. Plan istraivanja, rasta i
razvoja9. Finansijski plan
REZIMECine ga:- osnovni podaci o preduzecu- kratak opis
proizvoda ili usluga- potencijalna tranja na osnovu analize kupaca
i konkurencije- osnovni ciljevi preduzeca i strategija za njihovo
ostvarenje- osnovni finansijski pokazateljiPODACI O PREDUZECUDaju
odnovne informacije kao to su poslovno sedite, vrsta vlasnika,
oblik organizacije, raspoloiva sredstva i sl.Odabir lokacije je
izuzetno bitan za novo preduzece, da li ce biti:- lokalna
zajednica, najcece iz licnih raloga ili to lokalna zajednica nudi
povoljnosti novim preduzetnicima- trgovaclka oblast, koje ukljucuje
ko ce biti kupci i njihove potroacke navikePri odabiru lokacije
poeljno je prdravati se:- cene zakupa ili prodaje u razlicitim
delovima grada- uporediti da li je povoljnije iznajmiti ili kupiti-
i voditi racuna da se kupovinom preduzece obavezuje za placanje
osiguranja i trokova odravanja
OPIS PROIZVODA I USLUGAPod proizvodom racunamo njegove
materijalne, kvalitet, tehnicki sardaj i sl, odlike i nematerijalne
karakteristike, a to su marka, dizajn, garancija i sl. Vano je
navesti i upotrebnu vrednost proizvoda i ta je to to ga cini
jedinstvenim u odnosu na konkurenciju. Takode navesti da li je rec
o patentu, atestima sl.
MARKETING PLANDelovi marketing plana su: istraivanje trita,
analiza konkurencije i grane i marketing programIstraivanje
marketinga:istraivanje trita,istraivanje promocije- Istraivanje
promocije treba da prui informacije o:- najpogodnijem metodu
promocije,- najpodesnijem materijalu za promocionu kampanju,-
najpogodnijim medijima,- efikasnocu promocione kampanje.istraivanje
okruenja- Istraivanje okruenja prua informacije o:- politickim
uticajima,- ekonomskim uticajima,- drutvenim uticajima,- tehnolokim
uticajima.istraivanje proizvoda- Istraivanje proizvoda prua
informacije o:- ansama za razvoj novog proizvoda,- neophodnim
sredstvima za dizajniranje proizvoda,- konkurentskim
karakteristikama u odnosu na konkurentske proizvode,-
pakovanju.istraivanje prodaje- Istraivanje prodaje je korisno
sprovesti da bi se:- saznalo o efikasnosti prodajnih metoda i
tehnika,- formirale prodajne teritorije,- ustanovila adekvatnost
metoda za ustanovljavanje naknada,- ustanovile potrebe za
definisanje obuke za prodavce.istraivanje distribucije- Istraivanje
distribucije omogucava informacije o:- najpodesnijem metodu
distribucije,- adekvatnosti clanova kanala distribucije,- najboljim
lokacijama skladita i maloprodajnih objekata.
Analiza konkurencije i graneVanije prepreke koje zahtevaju
analizu su:- ekonomija obima,- diferencijacija proizvoda,- pristup
kanalima distribucije,- pristup izvorima kapitala,- stav
konkurencije prema novim preduzecima u grani.Pre ulaska na odredeno
trite veoma je vano analizirati proteklu dinamiku grane i nivo
konkurentnosti.- stopa rasta tranje (visoke stope rasta cine ulazak
lakim),- nivo fiksnih trokova (vii fiksni trokovi su jaka ulazna
prepreka),- nivo diferencijacije proizvoda,- broj i velicina
konkurenata,- nivo ekonomije obima.Na nivo profitabilnosti
privredne grane uticu i drugi elementi kao to su:- potencijalna
nova preduzeca,- proizvodi supstituti,- kupovna moc kupaca,-
kupovna moc dobavljaca.Iz navedenih razloga, analiza privredne
grane mora da ukljuci sva cetiri elementa.Rizik od novih preduzeca
umanjuje profitabilnost.Novi i snaniji supstituti mogu da promene
tranju za postojecim proizvodima.Kupovna moc kupaca i dobavljaca
ima bitan uticaj na profitabilnost, narocito u slucaju monopola.
Kupovina od monopoliste i prodaja monopolisti ima velika
ogranicenja izraena prema profitabilnosti.Da bi se preduzece
pozicioniralo u odnosu na konkurenciju potrebno je izvriti SWOT
analizu. SWOT, strength, weaknesses, opportunities i threats, to
znaci snage, slabosti, anse i pretnje, respektivno. Ovako izvrena
analiza okruenja i privredne grane, zajedno sa istraivanjima
marketinga predstavljaju dobru osnovu za formulisanje ulaznih i
izlaznih strategija, to je sledeci deo poslovnog plana.
Marketing programMarketing program sastoji se iz niza akcija a
odnose se na- proizvod- cenu- promociju- distribuciju
PROIZVODDiferenciranje proizvoda najvaniji je cilj marketing
plana. Posledica doferenciranja je formiranje cene vece od reine to
poslovanje cini profitabilnijim. Najpre se vri segmentacija
klijenata na osnovu platene moci, zatim se mora videti da li je
preduzece sposobno da obezbedi pravi miks proizvoda i cene koje ti
klijenti ele i na kraju analizirati pravi metod promocije.Rezultati
ovih analiza slue za definisanje:1. miksa proizvoda ili usluga2.
dizajna proizvoda3. pakovanjaCENACena mora biti odredena
razmatranjem velikog broja faktora:- trokovi proizvodnje- eljena
profitabilnost- ivotni ciklus proizvoda- cenovna elasticnost
tranje- konkurentske strategije- rizik od pojave nove konkurencije-
kanali distribucije
Razlikujemo tri glavne metodologije za formiranje cene:- trino
orjentisana cena- trokovno orjentisana cena- konkurentski
orjentisana cena
Trino orjentisana cenaPristup se zasniva na pretpostavci da
prodajna cena mora biti bazirana na percepciji vrednosti koju
klijent ima o odredenom proizvodu, nezavisno od nivoa trokova
neophodnih za njihovu proizvodnju (nakit spotrski automobili ili
consulting usluge).Trokovno orjentisana cenaOva metodologija ima
ogranicenja usled potekoca oko odredivanja prosecnih trokova ako
oni variraju sa promenom obima proizvodnje. Razlog su usglavnom
visoki fiksni trkovi. U ovom slucaju odredivanje cene koja je
previsoka smanjuje tranju to utice na obim prodaje, trokove i
profitabilnost.Konkurentski orjentisana cenaCene se formiraju prema
cenama vodeceg konkurenta.Ovoje tipicno za preduzece koja imaju
mali trini udeo te tako ne mogu ni da uticu na formiranje
cena.Taktike odredivanja cena: niska cena moe se privuci veliki
broj klijenata, taktiku niske cene proizvoda koji se reklamira
koriste supermarketi multiplikovana cena pravi se popust za
kupovinu vie jedinica jednog proizvoda komplementarni proizvodi
glavni proizvod se prodaje po nioj ceni, a komplementarni po vioj
nezaokruena cena 19.99 nije isto to I 20,00 te tako ovaj mali trik
pomae u odluci
PROMOCIJAPromocija je vaan segment marketinga i neophodno ju je
planirati.Glavni ciljevi promocije usmereni su na krajnjeg
potroaca:a) neka potroac zna da proizvod postojib) ubediti ih da
trae dodatne informacijec) ubediti ih da kupe proizvodd) uciniti ih
stalnim klijentimaNakon utvrdivanja ciljeva pristupa se
strategijama:Pull strategija je pristup koji podrazumeva prenoenje
poruke clanovima ciljnog trita. Cilj je da se stimulie tranja
ohrabrivanjem kupca da povuku proizvod kroz kanale prodaje, da odu
do prodavnice I raspitaju se za proizvod.Push strategija se koristi
za guranje poruke kroz pojedine kanale. Svrha je da ohrabri
posrednike da nabave robu od proizvodaca.Profile strategija se
koristi za obracanje svim stejkholderima, na taj nacin najcece se
stvara korporativni imid.Za svaku od navedenih strategija moguce je
definisati odgovarajuci promocioni mix. Elementi promocionog mixa
su:- oglaavanje- promocija prodaje- odnosi sa javnocu- licna
prodaja- dirketni marketingKada se odlucuje o poruci koja se
upucuje mora se voditi raciuna da je jasna I razumljiva. Ona mora
da naglasi glavne odlike proizvoda, a najbolje je da to bude samo
jedna ona najvanija.Kanali promocije sa aspekta preduzetnitva su:-
licni, to su korporativni kanali (agenti, prodavci), drutveni
kanali (prijatelji, rodaci) I tehnicki kanali (savetnici,
konsultanti)- ostali kanali se obracaju iroj publici, radio, tv,
casopisi itd.
DISTRIBUCIJAGlavne komponenete distribucije su: kanali
distribucije prodajno osoblje fizicka distribucijaKanali
distribucije mogu biti:1. direktni,2. kratki3. dugiDirektni kanali
zahtevaju velika ulaganja ako preduzece eli da pokrije vece
geografsko podrucje. Oni nisu uobicajeni za robu iroke
potronje.Metode formiranja direktnih kanala su:- lanac sopstvenih
prodavnica- pismene porudbine- prodaja od vrata do vrata- automati
za prodajuNedirektni kanali podrrazumevaju priosustvo jednog
(kratki) ili vie (dugi) posrednika pre nego to roba stigne do
potroaca. Idealni su za nova preduzeca poto minimiziraju
ulaganja.Prodajno osoblje mora da bude tako struktuirano da dobro
pokrije trite I stigne do potroaca. Mora se uzeti u obzir
geografsko podrucje, trini segment I posebni klijenti. Porodajno
osoblje cine zaposleni ili nezavisni agenti.Fizicka distribucija se
sastoji od distribucije proizvoda maloprodavcima ili krajnjim
korisnicima, cine ga skladita, transportna sredstva, isporuka
robe.STRATEGIJA USLASKA NA TRITERazlikujemo tri osnovna
preduzetnicka principa za ulazak na trite:- strategija
inovativnosti, tei da ponudi bolji proizvod ili uslugu po nioj
ceni- strategija imitacije, zasnovana je na ponudi koja je
identicna ili slicna onoj od postojecih konkurenata- strategija
neuhvatiljivosti, zasnovana je na istoj ili slicnoj ponudi kao i
kod konkurencije, ali ovde novapreduzeca pokrivaju potrebe samo
sekundarnih klijenata i na taj nacin izbegavaju reakciju postojecih
preduzecaKada jednom ude na trite novo preduzece mora da odabere
konkurentsku strategiju. Na izbor strategije mogu da ucestvuju dve
kljucne karakteristike: strucnost, tehnologija i vetina proizvodnje
i sposobnost, nacin poslovanja, poslovni procesi iorganizaciona
struktura.
PLAN PROIZVODNJEAko je u pitanju proizvodno preduzece, u biznis
planu je potrebno navesti sve parametre koji su bitni za obavljanje
proizvodne delatnosti: generalna tehnoloka ema, tokovi materijala,
proracun iskoricenosti kapaciteta, elementi zatite ivotne sredine i
zatite na radu.Sledeci element plana proizvodnje je specifikacija,
tehnicke karakteristike i vrednost proizvodne opreme. Pored
potrebne proizvodne opreme na ovom mestu je pogodno prikazati
kaluklaciju trokova izvodenja potrebnih gradevisnkih radova
(adaptacija ili izgradnja).Tehnoloki kapacitet i obim proizvodnje
treba da sadre planirani asortiman proizvodnje, strukturi
planiranog proizvodnog programa, projektovanom obimu proizvodnje u
fazama uvodenja proizvoda na trite i u godini normalnog koricenja
kapaciteta.Materijalni inputi proizvodnje se odnose na: inpute
neophodne za proizvodnju jedinice proizvoda, ucece svih elemenata u
strukturi proizvoda, cenu kotanja, dinamiku nabavke elemenata
proizvodnje.U planu proizvodnje je potrebno prikazati i potreban
broj zaposlenih. Pored broja zaposlenih potrebno je prikazati
njihovu kvalifikacionu strukturu.MENADMENT I ORGANIZACIJAZa mala
preduzeca je karakteristicno da nemaju izrazito razradenu
organizacionu strukturu, ali ipak je potrebno u biznis planu
navesti osnovne karakteristike organizacione i strukture
menadmenta. Osnovni parametri procesa projektovanja organizacione
strukture su:- podela rada - bitno je sagledati koje ce se funkcije
obavljati u preduzecu, a zatim ih dalje rasclaniti do nivoa
zadatka.
- departmentalizacija (organizaciono grupisanje) - Svrha
organizacionog grupisanja je da se postigne racionalizacija
izvrenja poslova, odnosno grupisanje slicnih aktivnosti u jednu
organizacionu celinu. Kriterijumi koji se koriste u
departmentalizaciji su: raspon kontrole, neprekidnost procesa,
objekat, izvravanje, svrha.- koordinacija - je usmeravanje svih
napora u organizacijama ka ostvarivanju zajednickog cilja. Postoji
nekoliko oblika koordinacije, a to su: vertikalna koordinacija;
usaglaavanje aktivnosti organizacionih jedinica du cele piramide
hijerarhije, horizontalna koordinacija; sinhronizacija rada
odeljenja istog nivoa.- decentralizacija - je proces prenoenja
zadataka, autoriteta i odgovornosti na nie nivoe organizacione
strukture. Uvodi se iz nekoliko razloga: ogranicena sposobnost
vlasnika ili top menadmenta da koordinira i kontrolie rad na svim
nivoima hijerarhije, profesionalna superiornost zaposlenih u odnosu
na vlasnike i menadment, povecani kapacitet obrade informacija,
brzina reakcije, potreba coveka da smanji svoju odgovornost uz
neznatan gubitak autoriteta, podsticanje preduzetnicke
inventivnosti na niim nivoima hijerarhije, skracivanje
komunikacionih kanala.
Procesom projektovanja organizacione strukture moguce je
definisati odgovarajuci model organizacione strukture.
Organizacione strukture se mogu grupisati u tri tipa modela:
birokratski, fleksibilni, organski.U birokratske modele
organizacione strukture ubrajamo sledece strukture: linijska,
linijsko-tabna, linijsko-funkcionalna.Fleksibilni modeli
organizacione strukture su: divizioni, struktura po stratekim
poslovnim jedinicama, projektni, matricni.Mlade organizacije
odlikuje jednostavna struktura, sa niskim nivoom specijalizacije i
formalizacije to ovu strukturu svrstava u organske modele, a to su:
inovativni, adhocratia.Adhocratiu karakterie donoenje odluka u
hodu, kroz ucestale konsultacije, to ukazuje na visok stepen
decentralizacije.U planu menadmenta i organizacije je potrebno
navesti i karakteristike menadment tima. Potrebno je definisati
menadment tim, sa svim podacima relevantnim za njega. To
podrazumeva prilaganje detaljnog Curriculum Vitae-a iz kojeg se moe
videti nivo i vrsta obrazovanja, prethodno radno iskustvo,
specijalizacija za odredene vrste poslova, itd. Pored navodenja
radnih biografija menadmenta, isto je potrebno uraditi i za sve
zaposlene u svim delovima organizacione strukture.PLAN ISTRAIVANJA,
RASTA I RAZVOJA
Ako se preduzece nalazi u ranoj fazi razvoja treba posvetiti
veliku panju istraivacko razvojnom planu i istraivacko razvojnoj
strukturi. U planu je potrebno navesti koja testiranja proizvoda su
do sada uradena i opisati koje korake treba sprovesti do njegove
komercijalizacije, navodeci vreme i ljudske i materijalne resurse
potrebne za sprovodenje svake faze.FINANSIJSKI PLANBiznis plan
pomae i u tome da se uvidi za koje njegove delove je potrebno vriti
dodatna istraivanja i da li postoje alternativni metodi za
povecanje profitabilnosti ili smanjenje finansijskih
potreba.Analiza trokova i prihoda je osnovni alat za procenu
profitabilnosti, dok proracun ulaganja odreduje finansijske potrebe
koje mogu biti pokrivene zajmovima. Ekonomski aspekt analize je
blisko povezan sa finansijskim i zato ce se ove dve analize u
praksi raditi zajedno.Osnovni racunovodstveni dokumenti su:- bilan
stanja- bilans uspeha- tok gotovineKako bi se razumela
profitabilnost i finansijska izvodljivost projekta potrebno je
izraditi probni bilans stanja, bilans uspeha i tok gotovine za
sledecih 3/5 godina, sto predstavlja strategijski biznis
plan.Bilans stanjaSlui za analizu sredstava i izvora sredstava. Na
strani aktive prikazani su delovi vlasnitva preduzeca, a na strani
pasive izvori finansiranja tih sredstava. Aktiva i pasiva moraju
biti jednake. Fiksna sredstva mogu biti materijalna i
nematerijalna, kao i dugorocna finansijska ulaganja. Poto se ona
koriste nekoliko godina onda trokovi ne mogu da se izraze u godini
kada su nabavljena. Stoga se mora uvrditi amortizacija i
to:Vrednost sredstavaPeriod amortizacije (godine) = 20.000 =
4.000
Bilans uspehaZa razliku od bilansa stanja bilans uspeha obuhvata
sve prihode i rashode obracunskog perioda (prihodi od prodaje,
trokovi finansiranja, porez na dohodak, vanredni prihodi i rashodi,
neto dobit ili gubitak preduzeca)Prihodi se racunaju kada se
kolicina robe pomnoi prodajnom cenom i predstavljaju ukupnu
vrednost prodaje u periodu od 1 godine.Osnovna podela trokova je
na- varijabilne ( oni trokovi koji se menjaju pod uticajem promena
obima proizvodnje. Oni reaguju na promene obima proizvodnje tako to
sa porastom obima proizvodnje rastu, a sa opadanjem obima
proizvodnje opadaju ).- fiksne trokove ( to su trokovi koji se ne
menjaju sa promenama obima proizvodnje).Tok gotovinePri izradi toka
gotovine neophodno je poci od stanja gotovine na pocetku planskog
perioda. Na takvo pocetno stanje dodaje se povecanje gotovine u
toku planskog perioda, pa se od njihovog zbira oduzima smanjenje
gotovine u toku planskog perioda, da bi se kao rezultat dobilo
stanje gotovine na kraju posmatranog perioda.Analiza trokova,
prihoda i rashodaUkupne trokove cini suma varijabilnih i fiksnih
trokova. Analizu prihoda i trokova je moguce vriti preko prelomne
tacke rentabilnosti. Prelomna tacka rentabilnosti je ona kolicina
proizvedene robe u kojoj se ostvaruje nulti profit. U slucaju da se
proizvodi preko te kolicine, preduzece ostvaruje profit. U slucaju
kada je proizvodnja manja od prelomne tacke rentabilnosti,
preduzece ostvaruje gubitak.Odredivanje prelomne tacke
rentabilnosti racunskim putem:PT = ( Fiksni trokovi ) / ( Prodajna
cena - Varijabilni troak po jedinici )
Izracunavanje prelomne tacke omogucava ocenu izvodljivosti
projekta uporedivanjem prelomne tacke sa rezultatima predvidanja
tranje u analizi trita.Racio analizaRacio analiza je proizvod
internih i eksternih finansijskih izvetaja, a njen znacaj je u tome
to sumira kljucne rezultate koji ukazuju na finansijske performanse
preduzeca. Racio brojevi su odnosi pojedinih pozicija bilansa
stanja i bilansa uspeha. Postoje sledece grupe racio brojeva:-
racia rentabilnosti (profitabilnosti),- racia likvidnosti,- racia
solventnosti,- racia aktivnosti.
BudetBudet je specfikacija trokova, odnosno finansijskih
sredstava. Budeti se za proizvodna preduzeca mogu grupisati na
seledeci nacin: budet prodaje, budet proizvodnje, budet usluga,
budet odreden politikom preduzeca, sumarni budeti.Budet prodaje je
primarni budet iz kojeg se izvode ostali budeti. Budet proizvodnje
treba da pokae kolicine i trokove za svaki proizvod i mora da bude
terminiran sa budetom prodaje i visinom zaliha. Budet usluga se
odnosi na podravajuce aktivnosti proizvodnog preduzeca. Budeti
odredeni politikom preduzeca se odnose na kapitalne izdatke,
istraivanje i razvoj, reklamu, itd. Sumarni budet se deli na glavni
budet i budet gotovine.Glavni budet se obicno prikazuje u obliku
budetiranih operativnih iskaza ( trgovinski bilans, bilans uspeha i
bilans stanja ). Za izradu budeta gotovine potrebno je predvideti
priliv i odliv novca. Budet novca mora biti jednak kolicini novca
koja je navedena u aktivi bilansa stanja.OCENA OPRAVDANOSTIDa bi se
na kraju ocenila izvodljivost (isplativost) preduzetnickog projekta
potrebno je izracunati ocenu opravdanosti ulaganja. Ocenu
opravdanosti moguce je izracunati preko dve grupe pokazatelja:
staticke ocene, dinamicke ocene.Staticke se oslanjaju na podatke iz
samo jedne (prosecne) godine perioda eksploatacije investicije. U
staticke ocene spadaju:- rok vracanja,- jedinicna cena kotanja,-
produktivnost,- ekonomicnost,- rentabilnost,- koeficijent tehnicke
opremljenosti.Dinamicki kriterijumi koriste diskontni racun kako bi
sveli buduce vrednosti na sadanju vrednost. Najcece koriene
dinamicke ocene su neto sadanja vrednost i interna stopa
rentabilnosti.Neto sadanja vrednost je suma diskontovanih neto
priliva koji se ostvaruju u periodu eksploatacije investicije.
Investicioni projekat je opravdan ako je neto sadanja vrednost veca
od nule. Kod iinterne stope rentabilnosti nije potrebno predvideti
diskontnu stopu, jer se ona u proracunu pojavljuje kao nepoznata
velicina. Interna stopa rentabilnosti je ona diskontna stopa za
koju je neto sadanja vrednost jednaka nuli. Investicioni projekat
je opravdan ako je interna stopa rentabilnosti veca od vaece
kamatne stope na tritu, odnosno ako postoji vie projekata najbolji
je onaj koji ima najvecu internu stopu rentabilnosti.
PREDUZETNICKE STRATEGIJE
Za preduzetnike je veoma vano da neguju strateki pristup
upravljanja preduzecem. Preduzetnici su razvili nekoliko razlicitih
tipova preduzetnickih strategija:- strategija potpunog planiranja,-
strategija kriticne tacke,- oportunisticka strategija,-
reaktivisticka strategija,- rutina (navika).
Preduzetnik koji koristi strategiju potpunog planiranja planira
unapred i aktivno struktuira situaciju.Karakteristika strategije
kriticne tacke je da zapocinje sa najteom, najnejasnijom i
najvanijom tackom u planu. Akcije se sprovode na osnovu te tacke,
tog polazita i nita se drugo ne preduzima. Tek nakon reavanja prve
kriticne tacke moguce je preduzeti sledece korake.Oportunisticka
strategija pocinje sa nekim oblikom planiranja. Medutim, kada se
ansa pojavi u okruenju, preduzetnik odstupa od plana i pokuava da
iskoristi ansu.Karakteristika reaktivisticke strategije je da
preduzetnik reaguje u skladu sa situacijom. Akcije nisu planirane i
ne koristi se proaktivan pristup informacijama.Rutina je
unapredenja poslovanja, zato to se stvari obavljaju na nacin na
koji su se oduvek obavljale.
VI ZAKLJUCAK Trenutno stanje primene geotermalne energije u
Srbiji je takvo da se uposlednjih petnaest godina skoro nita nije
uradilo. Na privatnu inicijativu jeizbueno nekoliko plitkih buotina
(do 500 m i 40 C) i aktivirane su dve do tripostojece buotine.
Energetska efikasnost u banjskim i sportskorekreativnim centrima,
gde sekoriste geotermalni izvori, nije povecana, jer ti centri i
ovako tavore beznansijske akumulacije i bez mogucnosti da
investiraju u postojece ili novekapacitete prilagodene novim
zahtevima. Cela Evropa tei da smanji energetsku zavisnost i pokuava
da poveca svojuproizvodnju energije, a jedina mogucnost je znatno
povecanje udela obnovljivihizvora energije u ukupnom energetskom
bilansu. Srbija se nalazi u slicnojenergetskoj zavisnosti od uvoza
i zbog toga je veoma vano hitno pristupitipovecanju primene
geotermalne energije. U narednom periodu od desetakgodina primenom
geotermalne energije moe se obezbediti preko 10% potreba za
toplotnom energijom uz najnie investicije u poredenju sa drugim
izvorima energije. Cena ove investicije moe u celosti da se
obezbedi ulaganjemstanovnitva bez dodatnog zaduivanja drave. Sve
veca nepredvidivost cene energije dobijene iz fosilnih goriva,
zagadenjeivotne sredine, kao i uskladivanje sa zakonodvstvom
Evropske unije apeluje nahitnost uspostavljanja koherentne politike
drave u ovom polju i integrisanjemera za stimulaciju koricenja
geotermalne energije u energetsku strategiju injeno sprovodenje. U
toku prve polovine 2010. godine treba otpoceti sa medijskom
kampanjomupoznavanja stanovnitva sa prednostima koricenja toplotnih
pumpi zazagrevanje stambenog i poslovnog prostora. U isto vreme,
treba osnovati centar za primenu toplotnih pumpi gde binekoliko
modela i tipova toplotnih pumpi neprekidno bilo na
raspolaganjuirokoj publici radi direktnog i prakticnog upoznavanja
sa nacinom rada irazultatima. Drava treba putem specijalnih
konkursa da podstakne istraivacki i razvojniciklus koji bi vrlo
brzo doveo do mogucnosti domace proizvodnje toplotnih pumpi.
Pronadji put kojim zelis da ides. Ako ne mozes da ga pronadjes, ti
ga izgradi.Covek koji ne razmislja i ne planira unapred, naici ce
na nevolju odmah ispred svojih vrata.( Konfucije)Biznis znaci
kontinuirano predvidjanje, instiktivno igranje sa prognozama.(
Henri de Luka, francuski biznismen )U osnovi preduzetnik uvidja
neku potrebu, a onda okuplja ljudsku snagu, materijal i kapital za
ostvarenje te potrebe. (A. Morita, osnivac i vlasnik
SONY-a)Preduzetnici su ljudi koji shvataju da postoji mala razlika
izmedju sanse i prepreke, ali su u stanju da obe okrenu u svoju
korist.( V. Kiam, americki ekspert za preduzetnistvo)
VII LITERATURA 1. Prof dr Mihailo Milivojevic, Rudarsko-geoloki
fakultet u Beogradu Energija,list Saveza energeticara Jugoslavije,
br. 1, 38-42. 2. Fakultet tehnickih nauka, Institut za energetiku,
procesnu tehniku i zatituokoline Autori: Prof. dr orde Baic, Prof.
dr Mica Maric, Mr. Jovan Petrovic,dipl. ing. ma. Petar Varga, dipl.
in. ma. Konsultanti: Prof. dr DuanGvozdenac, FTN, Novi Sad,
Slobodan Vidovic, dipl. ing., NIS Naftagas,, ZoricaVukicevic, dipl.
ing., NIS Naftagas, Novi Sad 3. Strategija razvoja energetike
Republike Srbije do 2015.godine 4. Johnson, D. Eu-Russian Energy
Links: A Marriage of Convience?. Government and Oposition, 40(2),
2005: 256-77. 5. European heat pump association, European Heat Pump
Statisttics - Action 6. Strategijski menadment Dr Jovan Todorovic,
Dr Dragan uricin, Dr Stevo Janoevic; Institut za trina istraivanja
- Beograd 2000. godina7. Menadment Ed Frimen, Danil Gilbert, Dejm
Stoner8. Preduzetnistvo - Mr Zoran Perunovic9. Preduzetnistvo Dr
Dragoslav Jokic, Beograd, 2002.10. Ekonomija preduzetnistva Dr
Radmila Grozdanovic, Dr Miroslav Radojicic, Dr Jasmina Vesic,
Cacak, 2006.
18