FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETAEKONOMIJA I FINANSIJE EVROPSKE UNIJE
NAZIV SEMINARSKOG RADA:BUDET EVROPSKE UNIJE Student:
Mentor:
Igor imi
prof.dr. Radovan Klincov
prof.dr. arko RistiBroj indeksa: VI-4/10
Ocjena: 5 6 7 8 9 10Banja Luka, maj 2011.godineSADRAJ: 1. UVOD
...................................................................................................................................
32. TIJELA I INSTITUCIJE EVROPSKE
UNIJE................................................................43.
ISTORIJSKA STRUKTURA BUDETA
.......................................................................64.
POSTUPAK USVAJANJA BUDETA EVROPSKE
UNIJE.......................................85. BUDETSKI PRIHODI
...................................................................................................106.
BUDETSKI RASHODI
..................................................................................................116.1.
Za razvoj i
poslove............................................................................................................
12
6.2. Prirodni resursi
.................................................................................................................
126.3. Fundamentalne slobode, bezbijednost i pravda
...............................................................
126.4. Biti Evropljanin: Debata, dijalog i kultura
.......................................................................
13
6.5. Global player
....................................................................................................................
13
6.6. Administrativni trokovi
..................................................................................................
13
7. FINANSIJSKA PERSPEKTIVA
...................................................................................
138. KARAKTERISTIKE FINANSIJSKOG OKVIRA
2007.-2013....................................149. DANANJA
STRUKTURA BUDETA
.......................................................................
15
9.1. Struktura budeta za
2011.godinu...................................................................................
159.2. Konkurentnost generira radna mjesta i inovacije
............................................................ 159.3.
Kohezija kreira inkluzivnu ekonomiju
............................................................................
169.4. Prirodni resursi zeleni rast u resursno efikasnoj Evropi
.................................................. 169.5. Sloboda,
sigurnost, prava - graanstvo
............................................................................
169.6. EU kao globalni igra
......................................................................................................
179.7. Mladi u pokretu
...............................................................................................................
17
10. PRIJEDLOG BUDETA ZA 2012.GODINU
..............................................................1811.
ZAKLJUAK
..................................................................................................................1912.
KORITENA LITERATURA
......................................................................................201.
UVOD
Zajedno sa zakonom i njegovom primjenom, budet, budetski prihod
i rashod, spadaju meu najvanije instrumente koje neka ekonomska ili
politika organizacija moe da upotrebi da bi ispunila svoju ulogu.
Budet treba da pokrije ne samo administrativne trokove, ve i da
raspolae sredstvima za intervenciju u ekonomiji.Iz ovih razloga
procedura donoenja budeta nije ni malo jednostavna, ve predstavlja
veoma
sloenu proceduru, u kojoj uestvuju sva relevantna tijela
Evropske unije, kao to su Parlament, Savjet, Komisija, Revizorski
sud i dr.Budet i njegova struktura kroz istoriju se mijenjao i
najbolje odslikavao ciljeve i promjene unutar Unije. Kroz strukturu
njegovih prihoda i rashoda, najbolje se vide ekonomske prilike u
kojima se stvarala Unija, razliitost interesa i tenji svih njenih
lanica.
Vremenom znaaj budeta je sve vie rastao, da bi na kraju izaao
van okvira Unije i imao i veliki uticaj i na zemlje i Vlade van
podruja, kako Evropske unije, tako i Evrope.Budet je dokument vlade
u kojem ona iznosi podatke o dravnim prihodima i rashodima u
odreenom buduem periodu, najee tokom jedne godine. Evropska unija
nema klasinu vladu poput drava-lanica, ali ima budet sa strukturom
prihoda i rashoda. Budet je izbalansiran kada se prihodi i rashodi
nalaze u ravnotei. To je stanje bolje od deficita i suficita. Ako
su rashodi vei od prihoda onda je u pitanju budetski deficit, a ako
su rashodi manji od prihoda onda je u pitanju budetski suficit.
Osim budeta, Evropska unija ima i viegodinji finansijski okvir,
koji predstavlja priblini ili okvirni pregled prihoda i rashoda
tokom nekoliko narednih godina. Okvir je od orijentacionog znaaja i
predstavlja precizniji oblik budeta. za narednu godinu. Viegodinji
finansijski okvir se donosi za period od 6 godina. Zahvaljujui
postojanju dva finansijska okvira poznato je kako e globalno
izgledati finansiranje Unije zakljuno sa 2013, a zahvaljujui
projekcijama mogu se stei i neke predstave o oekivanim potezima
Unije do 2025 godine.
Ovaj rad je pisan u vrijeme kada je finansijska perspektiva
Evropske unije za period od 2007 do 2013 godine ve dogovorena (u
Aprilu 2006. godine), i to kao posljedica odreene procedure i
meusobnih dogovora svih relativnih politikih faktora, te se glavni
ishod (budet) moe smatrati rezultatom mnogobrojnih kompromisa u
okviru Evropske unije.
Takoe ovaj rad je pisan i u vrijeme kada je zbog novonastale
ekonomske situacije zbog velike ekonomske krize budet Evropske
unije, ali prevashodno pojedinih drava lanica izuzetno poljuljan i
predmet je brojnih razmatranja i oprenih miljenja ekonomskih
strunjaka i analitiara sa razliitim tezama o njegovoj opstojnosti i
realnim pretpostavkama. 2. TIJELA I INSTITUCIJE EVROPSKE
UNIJEUgovor o stvaranju Evropske ekonomske zajednice (EEZ) i
Evropske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) potpisan u Rimu
25.3.1957. (Rimski ugovor); stupio na snagu
1.1.1958. Ovim ugovorom odreeni su odreeni ciljevi, efekti,
organi i sredstva.
Slika 1: Potpisnici Rimskog ugovoraBitan temelj za razumjevanje
Evropske unije je poznavanje njenog institucionalnog sastava i
naina funkcionisanja. Pregledom postojeih institucija dobija se
odgovor kako se donose odluke na evropskom nivou. ( u ovom sluaju
budeta ). Prouavanje procesa i postupaka odluivanja unutar EU, stie
se uvid u postupke pripremanja, nastajanja, primjene kontrole
takvih odluka.
Zadaci koji su povjereni Evropskoj uniji ispunjavaju sljedea
tijela:1. Evropski parlament (EP)
2. Savjet ministara, skraeno: Savjet
3. Evropska komisija, skraeno: Komisija
4. Evropski sud prave, skraeno: Sud pravde ( ESP)
5. Evropski revizorski sud, skraeno: Revizorski sud
6. Evropska centralna bankaEVROPSKI PARLAMENT
Uobiajene funkcije parlamenta su sljedee:
Usvajanje zakonodavstva,
Izbori i obrazovanje izvrne vlasti,
Kontrola rada izvrne vlasti,
Obavjetavanje i obrazovanje graana koje Parlament
zastupa.Funkcije EP uglavnom su iste, s tim da se ne podudaraju ni
sa jednim modelom skuptine zemlje-lanice. Stoga je teko uporeivati
funkciju, ulogu i znaaj EP s onima koje imaju nacionalne skuptine,
ali nam one mogu posluiti za osnovnu orijentaciju.SAVJET MINISTARA
i KOMISIJA donose: Regulative ( regulatons ) - obavezne su i
direktno se izvravaju u zemljama lanicama, Direktive (direktives)
obavezne su u pogledu rezultata koji se eli njima ostvariti, ali
svaka zemlja lanica ima slobodu izbora u vezi sa njihovim
provoenjem, Odluke (decisions) obavezujue su za sve na koje se
odnose (nacionalne vlade, preduzea...)
Preporuke ( recommedations) i miljenja ( opinions ) upustva za
sprovoenje nije pravno
obavezujue.EVROPSKI SUD PRAVDE
Uloga Evropskog suda pravde je da osigura tumaenje i primjenu
propisa EU i Osnivakih ugovora u skladu sa zakonom. Zahvaljujui toj
funkciji, Evropski sud pravde (ESP) imao je odluujuu ulogu pri
izgradnji Evropske zajednice u pravnu zajednicu.
EVROPSKI REVIZORSKI SUDZadaci: revizija raunovodstva i provjera
zakonitosti i pravilnosti svih transakcija u EU i njenim
institucijama,
provjera da je li finansijsko upravljanje EU bilo
ekonomino.EVROPSKA CENTRALNA BANKA (ECB)ECB ima sjedite u
Frankfurtu, odgovorna je za primenu monetarne politike EU i
pokrenula je zajedniku monetu - euro. Djeluje zajedno sa centralnim
bankama drava lanica, sa kojima ini Evropski sistem centralnih
banaka.
Slika 2: Evropska centralna banka u Frankfurt
3. ISTORIJSKA STRUKTURA BUDETA
Prvi budet Evropske ekonomske zajednice za 1958. godinu je
usvojen od strane Savjeta, na osnovama predloenim od strane
Komisije i posle dobijanja miljenja od strane Parlamenta.
Prvi budet EEZ je bio veoma mali i pokrivao je iskljuivo
administrativne trokove Zajednice. Kako su se ciljevi EEZ
pretvarali sve vie u odreene politike obaveze (ciljeve) budet je
sve vie obuhvatao i ovako odreene ciljeve, npr. kroz Evropski
socijalni fond.
Evropski zemljoradniki savjet i Garancijski fond su osnovani
1962. godine i potronja vezana za poljoprivredne potrebe je ubrzo
postala najznaajnija stavka u budetu. Prvih godina, finansijski
doprinos od svake od est zemalja lanica je iao preko prihoda
Komisije.
Grafik 1: budetski prihodi 1958 2008. godine.
Grafik 2: budetski rashodi 1958 2008. godine
Budet EU dugo vremena posle formiranja Evropske zajednice za
ugalj i elik (EZU) i Ekonomske zajednice (EZ) iznosio dosta manje
od 1% bruto domaeg proizvoda (BDP). Do 1967. godine budet je
iznosio manje od 10 milijardi eura, 1977. je dostigao 30 milijardi
evra, 1991. 70 milijardi a 2000. godine premaio 90 milijardi.
Tabela br.1. Izdaci Evropske unije u odreenim godinama u
milijardama Eura
Tokom vremena budet je prolazio kroz razne faze. U periodu
1973-1984. godina karakterisali su ga sporovi o veliini i strukture
potronje. Period 1984-1998. moe se oznaiti kao period naglog rasta
i stabilizacije budeta na visokom nivou, a od 1999. preovlauju
problemi petog proirenja Unije i nastavka politike umjerene
budetske ekspanzije. Do poveanja budeta ne dolazi izdvajanjem veeg
procenata BDP zemalja lanica, ve zahvaljujui rastu BDP u Uniji.
Postojale su velike oscilacije u raspodeli budetskih stavki prema
kategorijama, tako da je 1979. oko 70 % budeta utroeno za
poljoprivredu. Naglo rastu i izdaci za strukturne fondove od 1991.
koji danas sa poljoprivredom predstavljaju oko 80% ukupnih
budetskih izdataka.
Sabiranjem izdataka za poljoprivredu i strukturne fondove
dobijaju se priblino slini iznosi, oko 80% odlazi u navedene svrhe.
Stavka Razno nije definisana, a u okviru nje se javljaju izdaci za
proirenje, pomo Unije drugim zemljama, kao i oni za humanitarne
intervencije. Izdaci za administraciju neprestano rastu u
relativnim iznosima, to reflektuje rast briselske birkoratije. Rast
izdataka u ove svrhe e se poveavati usljed poveanja administracije,
ali i usljed poveanja izdataka za penzije onih koji su radili u
Uniji.
Njemaka i Britanija su bile praktino jedine zemlje do 1988. koje
znatno vie uplaivale u EU budet nego to su dobijale nazad, a od
1990. god. veina zemalja postala je neto finansijer. Britanija je
uspela da izdejstvuje da od 80-tih godina dobija rabat, tj. povrat
iz budeta Unije, to je presedan za EU. Rabat je namenjen nadoknadi
subvencija Unije za poljoprivredne proizvode, koje Britanija i
onako uvozi. U 1985. godini rabat je iznosio preko 1 milijardi
EUR-a. Znai da Britaniji se ve 20 godina iz evropskog budeta vraa
dio novca koji ona u njega uplauje. Taj mehanizam je svojevremeno
izdejstvovala Margaret Taer, kako ne bi ispalo da London u
zajedniku kesu uplauje mnogo vie nego ostali.Meutim na pregovorima
u Briselu, koji su predhodili donoenju budeta, tadanji britanski
premijer Toni Bler je napravio ustupak u vidu smanjenja rabata, i
to u korist manje razvijenih, veinom novih, lanica Evropske
unije.
Tabela br.2. Nastanak i istorijski razvoj budeta Evropske
unije
4. POSTUPAK USVAJANJA BUDETA EVROPSKE UNIJE
Principi na kojima se zasniva budet EU:
jedinstvo (prihodi i rashodi prikazani u jednom dokumentu)
periodinost (budetska=kalendarska godina)
ravnotea (nema deficita, suficit se prenosi)
potpunost/univerzalnost (prihod se ne smije spojiti sa
izdatkom)
specifikacija (svaki izdatak naveden sa namjenom).
Kao prvi korak pri donoenju budeta, Savjet ministara, Komisija i
Parlament zakljuuju sporazum kako bi osigurale budetsku disciplinu,
dugorono planiranje i unaprijedili saradnju i povezanost oko
godinjeg budeta. Ovaj meuinstitucionalni sporazum ukljuuje
iviegodinji finansijski okvir koji ustanovljava ( postavlja )
godinje maksimalne limite (popularno plafon ). Najnoviji okvir
pokriva period od sedam godina od 2000 do 2006 i od 2007 do 2013
godine. Procedura usvajanja budeta (kako je i ustanovljena
sporazumima EU) traje od 1. septembra do 31. decembra. U praksi ona
poinje mnogo ranije. Na primjer, pripreme za Budet 2007 godine
poele su prije kraja 2005 godine. U prvim godinama postojanja EU
Savjet ministara je imao odluujui, a jedno vrijeme i iskljuivi
uticaj na formiranje budeta, dok ga je Komisija tehniki uobliavala,
ali od 1975. godine progresivno rastu ovlaenja Evropskog
parlamenta. Komisija priprema radnu verziju budeta do 1. jula svake
godine , a Savjet je usvaja do 5. oktobra u godini koja predhodi
budetskoj. Od trenutka prijedloga preliminarnog nacrta budeta do
njegovog usvajanja dug je put. Kada Komisija saini preliminarni
nacrt ona ga do 15. jula alje Savjetu ministara na tzv. prvo itanje
, koji ga usvaja kvalifikovanom veinom. Poslije toga, do 31. jula,
Savjet, nakon konsultacija sa Parlamentom, utvruje nacrt.
Budetska sredstva se dijele na obavezne i neobavezne
izdatke.
Obavezni izdaci ine tri etvrtine od ukupnih sredstava. U njih
spadaju najvei dio sredstava za poljoprivredu, pomo nerazvijenim
zemljama, dio trokova administracije EU i dio izdataka za ribolovnu
politiku ( visinu odreuje Savjet ).U neobavezne izdatke spadaju
manji dio sredstava za poljoprivredu, pomo nerazvijenim
prekomorskim zemljama, manji dio izdataka za ribolovnu politiku,
sva sredstva iz Fonda za istraivanje i razvoj (R&D - research
and development-), izdaci za strukturne fondove, vei dio izdataka
za administraciju ( visinu odreuje Parlament ).Komisija i Savjet
imaju posljednju rije kada je u pitanju odluivanje o obaveznim, a
Parlament o neobaveznim izdacima Unije.
Tokom usaglaavanja budeta snana je borba izmeu Savjeta i
Komisije, sa jedne, i Evropskog parlamenta, sa druge strane, oko
preraspodjele sredstava. Mogunost Evropskog parlamenta da povea ili
smanji sredstva za odreene svrhe nije neograniena, jer Komisija ima
mogunosti da ih ogranii sa tri faktora:
Kretanje BDP-a u zemljama lanicama
Dravni izdaci u lanicama
Trokovi ivota
Evropska komisija moe samo da ogranii finansijske planove
Parlamenta, ali ne moe da utie na to da li e ih biti ili nee i da
li e se sredstva prerasporeivati iz jednog u drugi fond.
Finansijska godina u EU zapoinje 1. januara i traje do 31.
decembra svake godine. Mnogo ranije prije poetka odreene budetske
godine sve ustanove EU su obavezne da prijave odreene budetske
izdatke. Komisija konsoliduje te izdatke i rani prijedlog nacrta
treba da ponudi Parlamentu i Savjetu do 1. septembra. Savjet potom
usaglaava budet sa Parlamentom, koji ga razmatra na dva itanja.
Posle prvog itanja u oktobru Parlament ima ovlaenja da izmjeni i
pobolja nacrt budeta koji je predoio Savjet. Odreena neslaganja
razmotrie se na vrijeme i razrijeiti u meusobnim sastancima izmeu
ove tri institucije. Zatim se ovaj nacrt, sa svim sugestijama
ponovo vraa pred Savjet. Prije drugog itanja ( u novembru), Savjet
odrava intezivne konsultacije u cilju postizanja dogovora o budetu
u naelu (cio tekst budeta). Zatim se u drugom itanju usvaja budet.
Prije finalnog glasanja o budetu ( u decembru ), Parlament moe
izmjeniti posljednji nacrt budeta predloen od strane Savjeta.
Ukoliko bude usvojen, predsjednik parlamenta potpisuje budet.
Evropski parlament ima znatni uticaj na nain troenja neobaveznih
izdataka, dok obavezne izdatke ne moe da mijenja, ve samo da usvoji
ili ne usvoji budet u cjelini. Za ne usvajanje budeta potrebna je
dvotreinska veina u Parlamentu. Ako se budet usvoji, nastavlja se
normalno finansiranje aktivnosti Unije. Ako se budet ne usvoji, EU
prelazi na privremeno, mjeseno finansiranje, gde se za svaki mjesec
moe troiti najvie do jedne dvanestine budeta iz predhodne
godine.
Za nadgledanje pravilnog troenja sredstava budeta 1975. godine
je osnovan Revizorski sud, a od 1993. godine on ima isti status po
vanosti kao i Savjet i Komisije. Izvetaje Revizorskog suda
Parlament i Savjet ministara razmatraju dve godine poslije dotine
budetske godine. To kanjenje nije stvar neaurnosti Suda, ve potrebe
da se saekaju svi relevantni i konani podaci za datu godinu. Ako EP
smatra da sredstva nisu valjano troena , on moe da ne usvoji
revizorski izvetaj i u tom sluaju Evropska komisija mora da podnese
ostavku. To se desilo 1999. godine kada je Sanerov sastav komisije
podnio ostavku usljed korupcije i neodgovarajueg troenja
sredstava.
Tabela br.3. Postupak donoenja EU budeta
5. BUDETSKI PRIHODI
U prvim godinama nastanka EEZ je finansirana pomou priloga
zemalja lanica. Tokom prve polovine 70-tih godina dolo je do bitne
promjene. Evropska unija je dobila sopstvene izvore finansiranja i
to: dio carina od uvoza u EU iz treih zemalja, prihodi od nameta
pri uvozu poljoprivrednih proizvoda i dio PDV-a u iznosu od 1% od
ukupno prikupljenih prihoda. Zemlje lanice su zadravale 10% od
iznosa prikupljenih za dve prvonavedene svrhe, usljed trokova
ubiranja tih sredstava. Evropska unija od tada sa sopstvenim
resursima finansira svoje trokove. Pravno, ovi resursi pripadaju
Uniji. Zemlje lanice ih skupljaju u ime Evropske unije i zatim ta
sredstva prebacuju u budet Unije.
Tokom prvih godina postojanja ovog sistema , finansiranje Unije,
sredstva od uvoza su bila najznaajniji izvor prihoda, ali se to
brzo promjenilo usljed preorijentacije trgovine na partnere unutar
Unije. Do toga je dolo zbog ulaska u carinsku uniju, nema carina
unutar Unije, ali ima prema ostatku sveta. Tako je dolo do promjene
trgovinskih tokova. Ubrzo je PDV postao najvaniji izvor punjenja
budeta Unije sa 57,6% nameti na poljoprivredni uvoz su doprinosili
sa 31,8%, a iz carine prema treim zemljama je prikupljeno oko
10,5%. To je stanje sa poetka 80-tih godina. Od tada pa do 1999.
godine struktura budetskih prihoda je znatno promenjena:
Poljoprivreda - 2.5 %
Carine 15.5 %
PDV 35,5 %
Prilozi drava lanica na osnovu BDP-a 45,9 %
Razni sitni prihodi - 0.8%
Prenos iz predhodne godine - 1.6 %
Sopstveni resursi 0.8 %
Prihod od PDV-a od 2002. godine je smanjen na 0.5 %, a dravama
lanicama je doputeno da zadre 50 % od prihoda za uvoznu carinu i od
nameta na poljoprivredni uvoz. Porasla je uloga priloga zemalja
lanica na osnovu visine BDP-a, to je uvedeno jo 1988. godine.
Imajui u vidu sve gore navedeno, od 1988. godine sredstva koja
ine prihod budeta mogu se podijeliti u etiri grupe:
TOR tradicionalni resursi-sastoje se od carina koje se naplauju
na uvoz dobara koje dolaze iz zemalja van Evropske unije. Oni
donose odprilike oko 17,3 milijarde EUR-a tj. ine 15% prihoda
budeta
INDIREKTNI- VAT .Oni ine 15% prihoda budeta,tj.oko 17.8
milijardi EUR-a (1,4% na nacionalni PDV u 1985, u 2002. smanjenje
na 0,75%, u 2003. na 0,5%)
Sredstava koja se baziraju na bruto nacionalnom dohotku (gross
national income GNI) se prikupljaju tako to je odreen procenat (
0.73% ) koji se primjenjuje na bruto nacionalni dohodak svake
zemlje lanice. Ovako prikupljena sredstva predstavljaju najvei
izvor prihoda budeta i iznose 80 milijardi eura tj. ine 69% svih
prihoda.
U budet se takoe slivaju sredstva i iz drugih izvora, kao to su
kazne, vikovi iz
prethodnih godina, odreeni porezi koje plaaju zaposlenici pri
organima i institucijama EU na svoja primanja, zatim odreeni
doprinosi zemalja van Evropske unije za odreene programe Unije,
zatim sredstva koja plaaju kompanije ukoliko kre propise o
konkurenciji i druge zakone. Ovako skupljeni resursi ine do 1,5%
budeta tj. oko 1.3 milijarde eura.
Prihodi se slivaju u budet na nain koji je propocijalan
bogatstvu svake drave lanice. UK, Holandija, Nemaka, Austrija i
vedska, ipak imaju odreene beneficije prilikom konanog obrauna
njihovih doprinosa. Sa druge strane, fondovi EU se slivaju ka
zemljama lanicama prema prioritetima definisanim u okviru Evropske
unije. Manje prosperitetne zemlje lanice primaju proporcijalno vie
sredstava nego one bogate tako da vie zemalja primi vie novca iz
budeta nego to da.6. BUDETSKI RASHODI
Od vanosti je ne samo kako se budet puni, nego kako se i prazni.
Od ukupnog budeta, oko 20 % iznosa se prazni preko tijela Unije, a
oko 80 % preko drava lanica. Najvea odgovornost za upravljanje
budetom lei na Evropskoj komisiji. Glavna pravila koja
reguliu nain potronje i upravljanja sredstvima EU nalaze se u
Finansijskim pravilima (Financial Regulation). Drugi set pravila
tzv Implementing Rules postoje da bi se pravilno primenila
Finansijska pravila. Prije nego to se odobre bilo koja sredstva za
odreene programe, svaki zahtjev mora da proe strogu proceduru i
mora da ima odreenu pravnu podrku. Ova pravila upravo i postoje
kako bi se osigurala objektivnost prilikom ocjene isplativosti
pojedinih projekata i time postavili odreeni limiti potronje.
Djelatnosti i projekti koji se finansiraju iz budeta EU
oslikavaju prioritete postavljene od strane zemalja EU u odreenom
trenutku. One su grupisane u ire kategorije trokova (poznate kao
headings) i u 31 razliita polja politike delatnosti. Budet EU
finansira djelatnosti i projekte u onim domenima politike oko kojih
su se sve zemlje EU sloile da djeluju na nivou Unije. Ove odluke
nastale su iz veoma praktinih razloga. Udruivanjem snaga u ovim
oblastima mogu se postii bolji rezultati i manji trokovi.
Budet Unije treba da bude izbalansiran i on to uglavnom jeste.
lanice EU meutim imaju znatne probleme sa budetom- ogromna veina
njih ima deficit, a u jednom dobrom dijelu zemalja on je preko 3 %
BDP-a.
Unija ima pravo da pozajmi novac na meunarodnim finansijskim
tritima. Mogunosti uzimanja kredita su ograniene, mada je
dozvoljeno zaduivanje u ime EU jo od njenih poetaka ( EZU ) kako bi
se tim sredstvima finansirali programi. Direktno ili indirektno,
svi imaju koristi od neke djelatnosti koja se finansira iz budeta
EU, bilo da se radi o istijim plaama, bezbjednijoj hrani na
tanjirima, boljim putevima, ili garanciji ljudskih fundamentalnih
prava.6.1. Za razvoj i poslove
U narednih 7 godina, zemlje EU odluile su da najvei deo
zajednikih snaga i budeta EU posvete stvaranju veeg ekonomskog
razvoja i poslova. Odrivi razvoj je postao jedan od glavnih
prioriteta Unije. Ekonomija EU mora da bude konkurentnija, a manje
prosperitetni regioni moraju da sustignu druge regione. U periodu
od 2007. do 2013. godine, od svakog eura koji se potroi iz godinjeg
budeta EU, 8 centi odlazi na aktivnosti koje e EU uiniti
konkurentnijom. Postizanje dugoronog razvoja zavisi i od poveanja
razvojnog potencijala EU. Ovaj prioritet, poznat kao Kohezija
(povezivanje), poziva da se pomogne posebno regionima u manjoj
prednosti, kako bi transformisali svoju ekonomiju u pravcu
sustizanja globalne konkurencije. Inovacije i ekonomija znanja
obezbeuju nov okvir mogunosti za pokretanje razvoja u ovim
regionima. Od svakog potroenog evra, 36 centi ide na aktivnosti
kohezije.
6.2. Prirodni resursi
Zahvaljujui geografskoj i klimatskoj raznovrsnosti, zemlje EU
proizvode veliki broj
razliitih poljoprivrednih proizvoda, koje evropski potroai mogu
da kupe po razumnim cijenama. Napori EU na ovom polju imaju dva
cilja. Prvo, ono to se proizvodi mora korespondirati sa onim to
potroai ele, ukljuujui visoki stepen bezbednosti i kvaliteta
poljoprivrednih proizvoda. Drugo, sa stanovita proizvodnje,
proizvoai bi trebalo da planiraju i adaptiraju proizvode prema
zahtjevima potroaa, ali u skladu sa ivotnom sredinom. Takoe,
uspjeno upravljanje i zatita prirodnih resursa mora ukljuiti
direktne mjere za zatitu ivotne sredine, za restrukturiranje i
unoenje raznolikosti u ruralnu ekonomiju i za promovisanje odrivog
ribolova. Bolesti ivotinja, izlivanja nafte i zagaenje vazduha ne
zaustavljaju se na nacionalnim granicama. Ovakve prijetnje
zahtjevaju akciju na razliitim poljima i u velikom broju zemalja. U
periodu od 2007. do 2013. godine, 43 centa od svakog potroenog evra
iz godinjeg budeta EU ii e na prirodne resurse.
6.3. Fudamentalne slobode, bezbjednost i pravda
Borba protiv terorizma, organizovanog kriminala i nelegalne
imigracije efikasnija je ukoliko zemlje EU dijele informacije i
djeluju zajedno. EU tei ka boljem upravljanju tokovima migracije u
Uniju i veoj saradnji u spreavanju kriminala i pravnim poslovima,
kao i u poslovima sigurnijeg drutva zasnovanog na vladavini prava.
Oko 1 cent od svakog potroenog eura iz budeta EU troie se na ove
poslove.
6.4. Biti Evropljanin: debata, dijalog i kultura
U EU ivi preko 495 miliona ljudi. Govore razliitim jezicima i
pripadaju razliitim kulturama. Zajedno grade neprocjenjivo blago
Evropske unije: kulturnu raznolikost zasnovanu na zajednikim
vrijednostima. Budet EU promovie i titi ovo kulturno nasljee i
bogatstvo, ohrabrujui pritom aktivno uee u drutvenim debatama. Tei
i da zatiti javno zdravlje i interese potroaa. Oko 1 cent na svaki
potroeni euro ide na ovakve aktivnosti pod nazivom Citizenship
(dravljanstvo).
6.5. Global player
Uticaj fondova EU ne zaustavlja se na spoljnim granicama. U
mnogim sluajevima, budet EU obezbeuje neophodnu pomo u hitnim
situacijama prirodnih katastorfa. U drugim
sluajevima, radi se o dugoronoj pomoi u prosperitetu,
stabilnosti i bezbednosti. Oko 6 centi od svakog eura ide na
saradnju sa zemljama koje treba da se pridrue Uniji, drugim
susjednim zemljama, i siromanim regionima i zemljama irom
sveta.
6.6. Administrativni trokovi
Oko 6 centi od svakog eura troi se na funcionisanje Evropske
unije. To pokriva trokove plata zaposlenima i izgradnje svih
institucija EU, ukljuujui Evropski parlament, Savjet ministara,
Evropsku komisiju, Evropski sud pravde i Evropski sud.
7. FINANSIJSKA PERSPEKTIVA
Od 1988. da bi se izbjegli problemi sa godinjim budetom,
unapredio budetsku disciplinu, proces usvajanja budeta, planiranje
aktivnosti pristupalo se izradi finansijske perspektive Unije.
Srednjoroni (estogodinji) finansijski okvir: pokazuje maksimalni
iznos (granice) rashoda EU; predlae se prelazak na pet godina
stvarni godinji nivo rashoda se utvruje budetom.
Gornje granice se revidiraju samo u izuzetnim okolnostima
za 2000-2006. limit 1,27% GDP EU (1,24% GNI EU)
za 2007-2013. limit 1,24% GNI (Komisija predloila jula 2004);
predloena su stvarna plaanja u iznosu od 1,14% GNI EU (240 EUR
godinje po glavi stanovnika)
Svaka lanica maksimalno moe da dobije iz budeta EU iznose do 4%
nacionalnog GDP; prioritet rast i konkurentnost EU (u skladu sa
Agendom 2000).
8. KARAKTERISTIKE FINANSIJSKOG OKVIRA 2007-2013
Prvo, usvojeni rashodi u sedmogodinjem periodu za oko 280
milijardi evra ili za etvrtinu manji od onoga to je Komisija
predlagala.
Drugo, faktika plaanja svake drave manja su od predloenih i nee
prei 1% GNI godinje.
Tree, u strukturi rashoda, razliito su kresane osnovne stavke
budeta: jedino su apsolutno poveani rashodi za administraciju, a
iako su i za njih umanjeni izdaci, najmanje su pogoena
poljoprivreda i unapreenje konkurentnosti i rasta Unije.
etvrto, najgore su proli fondovi za stavku EU kao globalni
partner, u kojoj su, izmeu ostalih, predvieni i rashodi za
kandidate i potencijalne kandidate (Oni su prepolovljeni i umjesto
9,3% prosenog uea u budetu Unije, zahvatae samo 5,8% budeta; bie ak
neto manji od rashoda za administraciju EU).
Tabela 4: Dinamika finansijskog okvira 2007-2013. (sa
parametrima prikazanim sa cijenama na dan nastanka u milijardama
eura)9. DANANJA STRUKTURA BUDETA EVROPSKE UNIJE
Budet Evropske unije za period od 2007 do 2013 godine iznosi
862,3 milijarde EUR-a, odnosno neto vie od 1 % bruto nacionalnog
proizvoda 25 zemalja EU.
Britanija je na sastanku u Briselu pristala da smanji svoje
povlastice koje uiva u budetu za blizu 10,5 milijardi EUR-a u
periodu od sedam godina, to e obezbediti dodatna sredstva za razvoj
novih lanica, uglavnom iz istone i centralne Evrope.
Evropska unija treba da izdvoji na stranu 126,8 milijardi EUR-a
za 2007. godinu to je 4,6 % vie nego to je planirano za 2006.
godinu.
Drave lanice EU i lanovi EP sloili su se da prioritet bude
podsticanje konkurentnosti evropske privrede, za koji e se iz
fondova EU odvojiti 11,5 % vie novca nego za 2006. godinu.
Ukljuujui korienje strukturnih fondova za najsiromanije zemlje
EU, odvojeno je 3 milijarde evra ( 43% celog budeta ) za projekte
koji sunamenjeni ubrzavanju ekonomskog
rasta i smanjenju nezaposlenosti, transevropskim mreama,
doivotnom obrazovanju i inovacijama.
Na direktne subvencije farmerima ( dobijaju 43,7 milijardi
EUR-a) i fondovima za razvoj rurarlnih podruja ( 12,4 milijarde
EUR-a ), to se ranije vodilo pod jednom stavkom
poljoprivreda, odlazi tri etvrtine budeta.
Oko 5,5 % ( 7 milijardi EUR-a ) budeta pokriva administrativne
trokove evropskih
institucija, a slina suma ( 6,7 milijardi tj. 5% ) je odreena za
spoljnu politiku EU. Jedan procenat budeta je namenjen za projekte
koji se odnose na graanstvo, slobodu, bezbijednost i pravdu.
9.1. STRUKTURA BUDETA ZA 2011.GODINU
Evropski parlament usvojio je projekciju budeta Evropske unije
za 2011.godine na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Usvojena
projekcija budeta odraava prioritete veine poslanika, potujui
pritom kvote koje je Vijee utvrdilo.
Revidirani budet EU za 2011.godinu ukljuuje 2,9% poveanje
potronje. Ukupni budet je 126.5 milijardi eura.
U ovogodinjoj projekciji budeta, poslanici Parlamenta su takoe
postigli dogovor sa Vijeem i Komisijom u vezi sa nekoliko
projekcija koji su budetom u vezi sa politikim zahtjevima.
Kompromis je postignut nakon to su vlade drava lanica odbacile
zahtjev poslanika za poveanje od 6%. Evropski parlamentarci su
takoe eljeli vei uticaj u viegodinji budet Evropske unije za
2014.-2020.
Budetska projekcija za 2011. godinu, koji je usvojio Parlament,
ukljuuje vie sredstava za prioritete koje su utvrdili sami
poslanici Parlamenta, ukljuujui prioritete kao to su mladi,
inovacije, bliskoistoni mirovni proces i Palestina. 9.2.
KONKURENTNOST GENERIRA RADNA MJESTA I INOVACIJE
Sedmi okvirni program za istraivanje (FP7) pridonosi EUR 8,6
milijardi pan evropskim timovima istraivaa i preduzeimaza rjeavanje
velikih drutvenih izazova poput klimatskih promjena ili starenja
stanovnitva. Transevropske saobraajne i energetske mree primaju 1,5
milijardi eura, kako bi prijevoz osoba, roba, usluga i energije bio
sigurniji, uinkovitiji i manje zagaujui. Okvirni program za
konkurentnost i inovacije (CIP) posveuje vie od 0,5 milijarde eura
za jaanje inovativnog kapaciteta malih i srednjih preduzea, naroito
u podruju ICT baziranih usluge i ekolokih rjeenja.
9.3. KOHEZIJA KREIRA INKLUZIVNU EKONOMIJU
Pod ciljem, EUR 31,4 milijarde je namijenjeno za investicije u
modernizaciju i diverzifikaciju ekonomske strukture u najmanje
razvijenim regijama i teritorijama cijele Evrope. U tu svrhu, 25
000 km cesta i 7 700 km eljeznikih pruga e biti novo izgraeno ili
rekonstrusano, a vie od500 000 radnih mjesta bie kreirano do 2013.
godine. Pomoi e se takoe skoro milion ljudi da imaju pristup za
proiavanje vode i unaprijediti infrastrukturu informacijske i
komunikacijske tehnologije. Prilagoavanje evropske radne snage
mijenjajuem ekonomskom okruenju, obuku za nove vjetine i smjernice
o tome kako dobiti posao finansirae Evropski socijalnifond s 10,9
milijarde eura.
9.4.PRIRODNI RESURSI ZELENI RAST U RESURSNO EFIKASNOJ EVROPI
Nekih 42,9 milijardi eura pomoi e stabilizirati teku finansijsku
situaciju 7 milliona poljoprivrednika koji ispunjavaju visoke
standarde zatite okolia, pridonose ouvanju dobre kvalitete tla vode
i vazduha u Evropi. Jo 14,4 milijarde eura bit e uloeno u ekonomsku
diverzifikaciju ruralnih podruja, u kojima ivi 50% stanovnitva
EU.
Evropski fond za ribarstvo e staviti na raspolaganje 658 miliona
eura kako bi se osigurala konkurentnost i odrivosti u evropskom
ribarskom sektoru, odravajui razumne cijene za potroae.
Nekih 333 miliona eura koristit e se za projekte u okviru LIFE +
programa, za suoavanje s upravljanjem otpadom, zagaenjem zraka i
gubitkom bioloke raznolikosti.
9.5.SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA-GRAANSTVO
Efektivno upravljanje migracijskim tokovima je zajedniki izazov
svim dravama lanicama EU. Zbog toga je osigurano 612 miliona eura
da se pojaaju mjere protiv ilegalne imigracije i razvijaju programi
za integraciju kvalifikovanih imigranata. Kako bi se poveala
sigurnost i dobrobit graana EU, program "Sigurnost i zatita
sloboda," dobija 134 miliona eura za borbu protiv svih oblika
kriminala i terorizma, razvoj uinkovitih EU sistema za upravljanja
kriznim situacijama, razmjenu informacija i poveanje suradnje preko
zakona.
Da bi Evropa bila kulturno vitalno mjesto, programima MEDIA i
CULTURE zajedno se doprinosi oko 168 miliona eura za podravanje
evropske filmske industrije i promociju prekogranine saradnje izmeu
umjetnika te evropske glavne gradove kulture. Vie od 100 miliona
Evropljana uestvuju u volonterskim aktivnostima, to je vrijedan
doprinos zajednici i ekonomiji.
Evropska godina volontiranja e s 8 miliona eura pomoi
volonterima i volonterskim organizacijama iz cijele Evrope da se
susretnu i razmijene najbolje nauene lekcije iz drugih zemalja.
9.6.EU KAO GLOBALNI IGRA
Instrument za razvoj i saradnju (DCI), ini dostupnim 2,6
milijarde eura za rjeavanje osnovnih potreba ljudi u 47 zemalja u
razvoju u Latinskoj Americi, Aziji i srednjoj Aziji, regiji Zaljeva
i Junoj Africi. Nekih 825 miliona eura takoe je dodijeljeno za
humanitarnu pomo, pomoi milionima ljudi pogoenim krizama ili
prirodnim katastrofama.
Zemlje u istonoj Europi, junom Kavkazu i junog mediterana koje
granie s EU dobijaju 1,8 milijarde eura putem evropskog programa
susjedstva i partnerstva (ENPI), koji promovie dobro upravljanje i
pravedan drutveni i ekonomski razvoj. Instrument za pretpristupnu
pomo (IPA) prua 1,6 milijardi eura podrke EU zemljama kandidatima
(Hrvatska, Turska i Biva Jugoslavenska Republika Makedonija) i
dravama potencijalnim kandidatkinjama u njihovim nastojanjima da se
priblie evropskim standardima i politikama.
Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, osnovana je nova
evropska sluba za vanjske poslove (EEAS). Sastavljena od osoblja iz
Evropske komisije, Vijea i zemalja lanica, EEAS e pomoi Visokom
predstavniku za vanjske poslove i sigurnosnu politiku /
potpredsjednku u koordinaciji i usklaivanju vanjskih aktivnosti
EU.
9.7.MLADI U POKRETU
EU je posveena poboljanju stanja zapoljavanja mladih Evropljana
te mobiliziranju njihovih kreativnih potencijala. U tu svrhu, irok
spektar konkretnih inicijativa je pokrenuto i finansirano iz
prorauna EU:
Program cjeloivotnog uenja izdvaja 1,2 milijarde eura za vie od
290 000 pojedinanih podrki, nudei mogunost za rad i usavravanje u
inostranstvu.
"Mladi u akciji" program nudi 130 miliona eura za vie od 120 000
sudionika u programima razmjene mladi i interkulturalne projekte
demokratije, te za vie od5 300 sudionika u Evropskoj volonterskoj
slubi.
'Erasmus za mlade preduzetnike "ini dostupnim 2 miliona eura za
vie od 1200 partnerstva izmeu mladih strunjaka i preduzea.
Tabela 4: trokovi predvieni za politike EU po budetskoj
projekciji za 2011.godinu sa iskazanim stopama promjena u odnosu na
2010.godinu ( u milijardama eura)
10. PRIJEDLOG EU BUDETA ZA 2012. GODINU
Evropska komisija objavila (na engleskom) je prijedlog EU budeta
za 2012.
Svojim zahtjevom od 20.04.2011. u kojem trai 4,9% poveanje
budeta za 2012. godinu, Evropska komisija (EK) usprkosila se
pozivima drava koje ive na prosjakom tapu da se zamrzne potronja i
time postavila scenu za usijano pregovaranje.
EU budetski povjerenik Janusz Lewandowski opisao je zahtjev kao
delikatni in balansiranja koji kombinuje stezanje remena s mjerama
koje potiu rast, ali je priznao da slijede teki pregovori.
Kod EU drava koje sijeku vlastite budete ne bi li savladale
duniku krizu poveanje budeta za 6.2 milijardi eura na 132.7
milijardi eura ($191 milijardi dolara) koje je zatraila EK smjesta
je izazvalo otra reagovanja.
Budet za 2011. ve je bio za 2,9% vei od 2010. (EK htjela je 6%
vei proraun), a sad se trai novo poveanje od 4,9% (to obzirom da e
inflacija u 2011. vjerojatno biti nia od 4,9%, to znai realno
poveanje prorauna).
Pomo siromanim regijama i poljoprivredi ine velik dio EU budeta.
zatraen je 8,4% vei iznos za evropski strukturni i kohezijski fond
koji je glavno sredstvo razvoja siromanijih krajeva Evrope, posebno
biveg komunistikog bloka, a taj bi fond prema prijedlogu iznosio
45,1 milijarde eura.
Pet zemalja (UK, Francuska, Njemaka, Finska i Nizozemska) plaaju
50% prihoda EU budeta koji se finansira direktnim doprinosima
zemalja. 40% od prorauna troi se u siromanijim zemljama.
EK kae kako tede koliko mogu. Moete zamisliti kako to izgleda.
Propali navigacijski sistem Galileo koji je trebao kotati 3,3
milijarde eura, ni dan danas nije zavren, a na njega je ve potroeno
vie od 5 milijardi eura. tednja u 2012. znai da e Galileo ove
godine dobiti tek bijednih 26 milijuna eura, a procjene
euroskeptika (koje se temelje na iscurenim EU dokumentima) govore
da e Galileo ako ikad ue u upotrebu trebati godinju subvenciju od
oko 750 milijuna eura. Ogromni novci se rasipaju i kradu neke
primjere ve smo spomenuli, a danas smo primijetili prema pisanju NY
Timesa da je novac iz budeta Italija iskoristila da plati za
koncert Eltona Johna u Napulju. EU budet ve godinama (vie od
desetljea, ako se ne varamo) nije proao nezavisnu reviziju tako da
se uopte ne zna da li sav novac ide tamo gdje ne namijenjen.
Vanije stavke iz nacrta EU budeta za 2012.:
56,4 milijardi za poljoprivredne politike
41,7 milijardi za strukturne programe
11,6 milijardi za istraivanje
7,3 milijardi za vanjsku politiku (koja, usput budi reeno, ne
postoji)
1,8 milijardi za domau politiku
Prilino je zanimljivo da svake godine EU ne uspije potroiti svoj
budet u cijelosti. To se dogaa zato to druga tijela (npr. zemlje
lanice) moraju sufinansirati neke projekte, tako da ako npr.
Hrvatska ne iskoristi dio pristupnih programa ili neki poticaj, EK
onda taj neiskoriteni dio novca vrati lanicama.
Najnoviji prijedlog EU budeta za 2012.godinu pokazuje tenju EU
drave i njenog birokratskog aparata da rastu sve dok sistem to
dozvoljava, to ne samo da slabi predvieni neto uinak pridruivanja
EU koji je sad moda ve ravan nuli (tj. kad se razmotre indirektni i
direktni neto uinci, od pridruivanja moda ne bi imali nikakve
koristi), nego ukazuje na stalni trend pogoranja upravljanja u EU,
poveanu ulogu EU drave, smanjenje temeljnih sloboda, vee poreze i
nii standard ivljenja.
11. ZAKLJUAK
Prvi budet Evropske unije tj. tadanje Evropske ekonomske
zajednice je bio veoma mali i uloga mu je bila da prije svega
pokrije odreene administrativne potrebe tadanje zajednice.
Meutim kako je Unija sve vie rasla i kao su drave lanice
postajale sve vie zavisne jedna od druge tako je i rasla uloga
budeta. Sve vie su rasla sredstva koja su ulazila u budet kao i to
je raslo sve vie polje njegove primjene. On se vremenom mijenjao
kao i struktura njegovih prihoda i rashoda.
Dananji budet predstavlja jedan sloen mehanizam kako po
proceduri njegovog donoenja, tako i po nainima njegovog punjenja i
pranjenja . On je postao poprite politikih bitaka i mnogobrojnih
kompromisa unutar EU. To na primjer pokazuju stavke kao to su
velike subvencije za poljoprivredu i nove lanice, jer se njihovom
promjenom i znaaju u strukturi budeta najbolje vide ciljevi same
Unije, njihova promjena i stvaranje novih politikih ciljeva.
Meutim znaaj budeta prevazilazi okvire Unije kako indirektno (
kroz uticaj Evropske unije na svjetska deavanja), tako i i
direktno, kroz razliite fondove ( PHARE, SAPARD, ISPA, CARDS, kao i
pretpristupni instrument za Tursku, a sad i kroz programe IPA i
FP7.
Izvjesno je da e se struktura budeta sve vie menjati a da e
njegova promjena zavisiti kako od reforme samih institucija EU, od
novih irenja EU tako i od sveobuhvatnog stanja na svjetskoj
pozornici.12. KORITENA LITERATURAProkopijevi M.,2005,Evopska unija-
Uvod, Slubeni glasnik,Beograd
Evropski pokret u Bosni i Hercegovini Finansije EU,
Sarajevo,2009
European Movement International, European Budget, Brussels,
2007
Kragulj D., Milievi D., 2005., Uvod u ekonomsku analizu,
mikroekonomija i makroekonomijaKandija V, Europska fiskalna
politika i proraun EU, Ekonomski fakultet u Rijeci, Mikrosustav EU,
2010Fontane P., Evropska unija u 12 lekcija, 2006, Delegacija
Evropske unije u BiH
Harjula M. 2007., A guide to Europen Union funding for NGOs,
Tony Venables,
Aleksandar Resanovi, European Action Citizen Service, Brussels,
Center for peace
Democracy Development,
Belgradehttp://www.ec.europa.eu/budget/index_en.htmhttp://www.ekof.bg.ac.yuhttp://www.ekonomist.co.yuFotografije
koritene sa interneta pretraivai google i yahoo
20