Marko KuzmanSeminarski radSADRAJUVOD2Aegosoma scabricornis
(Scop.)3Rhagium sycophanta Schrnk.4Rhagium mordax (De
Geer).4Strangalija maculata Poda.5Stromatium fulvum ViII- ria kuna
striibuba5Cerambyx cerdo L. velika hrastova striibuba6Cerambyx
scopolii Fussly. mala hrastova striibuba7Aromia moschata (L.)
mousna striibuba8Rosalia alpina L. alpska striibuba9Rhopalopus
macropus (Germ.)9Pyrrhidium sanguineum (L)10Phymatodes testaceus L.
promjenljivi kalidijum10Xylotrechus rusticus L.11Phymatodes alni
L.11Xylotrechus arvicola (Oliv.)12Clytus arietis (L.)12Clytus
rhamni Germ.13Neoclytus acuminatus F.13Plagionotus arcuatus (L.)
osolika striibuba14Plagionotus detritus (L.)15Chloroporus varius
Mull15Anaglyptus mysticus (L.) tamna osoliba striibuba16Morimus
funereus Muls.17Lamia textor L.17Mesosa curculionides L.18Saperda
carcharias L. velika topolina striibuba18Saperda populnea L. mala
topolina stiibuba19Saperda octopunktata Scop. zelena lipina
striibuba21Saperda punctata L. zelena brestova striibuba21Oberea
oculata L. vrbina striibuba22Oberea linearis L. lijeskina
striibuba23Tetrops praeusta L. vona
striibuba23Zakljuak24LITERATURA25
UVOD
(Coleoptera, Cerambycidae) striibubeStriibube su dimenzija od
nekoliko milimetara do 5 i vie centimetara. Veina vrsta je srednje
veliine. Tijelo je izdueno. Pipci su obino dugi (esto dui od
tijela), konasti, rjee testerasti. Usni aparat snaan, podeen za
grickanje. Poloaj glave u odnosu na tijelo moe biti prognati,
ortognati ili hipognati. Grudi su snane, vratni tit na sredini
bokova esto ima po jednu bodlju. Izmeu zadnjeg dijela glave i
prednjeg dijela vratnog tita sa unutranje strane nalaze se nabori
koji, kada imago pomjera glavu gore ili dole, proizvodi
karakteristian zvuk, koji podsjea na zvuk testere za drva (otuda
ime striibube). Noge su tanke, vitke, podeene za hodanje ili
tranje. Nekada su zadnje noge daleko due od prednjih i srednjih,
pokrioca su obino neto ira u osnovi (ira od vratnog tita),
postepeno se suavaju prema krajevima. Zadnja krila obino dobro
razvijena i slue za letenje. Nekada su zadnja krila zakrljala (rod
Dorcadion). Trbuh je najee pokriven pokriocima, a kod enki nekih
vrsta zavrava se teleskopskom legalicom, koja viri ispod pokrioca
(rod Aegosoma). Kod striibuba je veoma izraen polni demorfizam
mujaci imaju due pipke od enki.Jaja su obino elipsoidna, nekada
zailjena na polovima. Larve su apodne ili sa rudimentima grudnih
nogu. Bijele su ili svijetlo ute boje, sa smeim usnim aparatom za
grickanje i jae hitiniziranom lenom ploom prvog grudnog segmenta.
Larva je najira u predjelu grudi, a segmenti se postepeno suavaju
ka zavretku trbuha. Razvijaju se u biljnim djelovima, rjee slobodno
u zemlji. Lutka je slobodna i uvijek se nalazi u lutkinoj
kolijevki.Generacija kod raznih vrsta striibuba je jednogodinja,
dvogodinja, trogodinja ili viegodinja. Nekada duina razvia zavisi
od temperature i sadraja hranjivih materija u drvetu. Tako, na
primjer, kod kune striibube, razvoj traje od 3-5 godina, a u
nepovoljnim uslovima do 37 godina. Imaga se roje tokom vegetacije,
najee u maju i junu. Dnevne su ili none ivotinje. Vrste koje su
aktivne danju, esto se mogu nai na cvjetovima raznih biljaka gdje
se dopunski hrane, ili se kreu po stablima hraniteljke, dopunski se
hranei korom ili liem. Neke vrste se hrane sokovima koji istiu iz
drveta na mestima ozljede, a neki sokovima iz sonih plodova.Poslije
kopulacije enke polau jaja u pukotine kore, u pukotine drveta, pod
koru ili u zemlju. Larve se razvijaju pod korom ili u drvetu
hraniteljke, pravei duge hodnike ispunjene crvotoinom. Larve nekih
vrsta ive u centralnom dijelu stabla ili u korjenu, a larve koje
ive u zemlji hrane se korijenjem biljaka. Kod veine vrsta
prezimljava mlada ili potpuno odrasla larva u lutkinoj kolijevki,
rjee lutka, a nekad imago. Izletni otvor je okrugao ili eliptian.
Striibube moemo podijeliti na: primarne, sekundarne ili tercijarne
tetoine. Primarne tetoine izazivaju suenje pojedinih biljnih
dijelova ili, pri jaem napadu celih biljaka. Sekundarne napadaju
fizioloki oslabljena stabla i dovode do njihvog suenja. Tercijarne
napadju mrtvo drvo u umi ili ono koje je ugraeno u objekte. Takoe
ih moemo podijeliti na fizioloke, fizioloko-tehnike i tehnike
tetoine. Fizioloke sue pojedine grane i fizioloko slabe biljke.
Fizioloko-tehnike napadaju iva stabla i u njima grade hodnike pri
emu fizioloki slabe biljku i smanjuju tehniu vrijednost drvne mase
i tehnike, koje ive u mrtvom drvetu i naruavaju tehnika svojstva.
Mnoge vrste iz ove familije su prvorazredne tetoine u umarstvu,
manji broj vrsta su tetoine suvog tehnikog drveta, a samo nekoliko
vrsta mogu biti tetne u poljoprivredi.Striibube imaju brojne
prirodne neprijatelje. Sve vrste djetlia nalaze njihove larve pod
korom ili u drvetu. Iz grupe parazitoida brojne vrste ive na raun
jaja, larve ili lutke striibube. To su vrste opnokrilaca iz
nadfamilije Ichneumonoidea i Chalcidoidea.Aegosoma scabricornis
(Scop.)
Sinonimi. Cerambyx scabricornis Scop, Megopis scabricorne
(Scop)Opis. Imago je rastosmee boje, sa gornje strane mat, a sa
donje sa sjajem, ukljuujui i noge. Pipci mujaka neto dui od tijela
sa trnolikim izratajima na 3, 4 i 5 lanku. Pipci enke neto dui od
polovine tijela. Pokrioca prekrivaju ceo trup, s tim, to kod enke
iza pokrioca viri teleskopska legalica. Duina tijela se kree od
30-50 mm. Larva je bijeloute boje. Odrasla je duga i do 10
cm.Hraniteljka. Tilia, Aesculus, fagus, fraxinus, Ulmus, Populus,
Juglans, Carpinus, Quercus, Salix, Robinia, acer, sophora i
dr.Rasprostranjenje. Srednja i juna Evropa. Mala Azija,
Iran.Bionomija. Imaga se roje od kraja maja do poetka avgusta.
Preko dana se skrivaju, najee ispod mrtve, oguljene kore, a aktivna
su nou. Dobro lete i privlai ih vjetaka svijetlost, te esto ulijeu
u osvjetljene stanove ili lete oko ulinih svetiljki. Posle
kopulacije enka polae jaja u pukotine na kori ili beljici raznih
liara (najee na mestima gdje je deblo mehaniki oteeno). Ispiljene
larve se ubuuju pod koru i najprije tu grade hodnike, a zatim
zalaze duboko u drvo. Pred kraj razvia hodnici elipsoidni, irine do
20 mm. Pred kraj razvia larva gradi lutkinu kolevku na dubini od
5-10 cm od povrine drveta i okruuje se dugim ivericama. U prolee
hrizalidira, da bi se krajem juna pojavio mlad imago, izgrizajui
elipsast izletni otvor. Generacija traje tri godine.Prirodni
neprijatelji. Parazitoidi: Ontsira flavicoxa Tobias (fam
Braconidae)Znaaj. U gotovo svim udbenicima primjenjene entomologije
ova vrsta se navodi da nema ekonomsk znaaj, jer se larve razvijaju
u trulom mrtvom drvetu, koje jo u momentu napada nema ekonomsku
vrijednost. Larve bue svoje hodnike u mrtvom delu drveta u
centralnom delu debla. Moemo je obrojiti u fizioloko-tehnike
tetoine. U gradskim sredinama (parkovima i drvoredima) je znatno
tetnija nego u prirodnim umama.Suzbijanje . Ova tetoina je dosta
teka. Na raspolaganju nam stoje samo sledee mjere: A) sve ozljede
na stablu to pre premazati zatitnom pastom (Cambisan), kako bi se
spreilo da enka na ozljedu poloi jaja; B) sjea i brza upotreba jako
napadnutih stabala (kao ogrevnog drveta npr.), kako bi se smanjila
brojnost vrste. Napadnuto drvo treba upotrebiti do sredine maja,
odnosno pre eklozije imaga. (Mihajlovi, 2008; Androi, 1981)
Slika 1. Aegosoma scabricornisRhagium sycophanta Schrnk.
Veliine od 17-30 mm. Tijelo crne boje, obraslo krupnim uto smeim
dlaicama. Na pokriocima ima dvije crvenoute poprene pruge. Roji se
od aprila do jula i esto se moe nai na hrastovim panjevima i
trupcima. Larva ivi po korom mrtvih stabala il na leavini hrasta,
rjee joje, breze i kestena. Hrizalidira pod korom u irokoj lutkinoj
kolijevki i izgraenoj od iverica beljike.( Mihajlovi, 2008)
Slika 2. Rhagium sycophanta Schrnk.
Rhagium mordax (De Geer).
Dug je 13-22 mm. Tijelo crne boje, obraslo utosivim dlaicama. Na
svakom pokriocu ima po jednu crnu pjegu. Imaga se javljaju od
aprila do avgusta. esto se sreu na panjevima u trupcima, ali i na
Crataegus, Spirea, Sambucus, Sorbus i viburmum vrsta. Larve se
razvijaju pod korom panjeva i leavini bukve, hrasta, jove, breze,
kestena, lipe i javora. Generacija traje dvije godine. Vrsta je
esta, ali bez ekonomskog znaaja. (Mihajlovi, 2008)
Slika 3. Rhagium sycophanta Schrnk.
Strangalija maculata Poda.
Veliine od 14-20 mm, crnog tijela sa utim pokriocima na kojima
se nalazi vie crnih pjega i poprenih pruga. Imaga u maju i junu,
esto na cvjetovima Rubus, Spirea, Sambucus ebulus L. Larve se
razvijaju u mrtvom, obino trulom drvetu raznih liara. Vrsta je u
umama vrlo esta, ali bez ekonomskog znaaja. (Mihajlovi, 2008)
Slika 4. Strangalija maculata Poda.
Stromatium fulvum ViII- ria kuna striibuba
Sinonimi. Unicolor Olivier; strrepens F; pallidum ZoubOpis. Boja
tijela je blijedouta do smeeuta, bez sjaja. Samo oi su crne. Pipci
mujaka su dui od tijela, a enke duine tijela. Duine 15-32 mm.
Odrasla larva je duga od 30 mm.Hraniteljke. Quercus, Fraxinus,
Fagus, Carpinus, Castanea, Tilla, Pistacia, Citisus, Ficus i
Prusnus.Rasprostranjenje. Evropa-mediteransko podruje, Krim,
Kavkaz, Iran, Turkestan, Mesopotamija, a introdukovana je i u Junu
Ameriku.Bionomija. Roji se u junu i julu. Imaga su aktivna nou,
kada rado doleu na svijetlost sijalica. Preko dana se kriju u
raznim puktinama. Poslije kopulacije enke polau jaja. Broj ploenih
jaja na jednom mestu varira od 1-83 jaja, najee polau u pukotine
drveta, ali i na potpuno glatke povrine i pri tom ih vrsto lijepe
za podlogu. Za polaganje biraju vazduno suvo liarsko drvo bez kore,
ili drvene predmete. Embrionalno razvie traje oko 3 nedjelje.
Ispiljene larve odmah se ubuuju u drvo i grade hodnike u pravcu
vlakana koji su vrsto nabijeni crvotoinom. Hodnici starijih larava
mogu biti iroki 3-6 cm. Crijevni sok larve sadri fermente koji lako
razlau celulozu, ak i kada je ona vezana za lignin, a podmirivanje
potreba za belanevine i vitamine vjerovatno zadovoljavaju simbiozom
sa mikroorganizmima. Stadijum lutke traje oko dvije nedjelje.
Izletni otvori su elipsoidni, prenika 5-10 mm. Cjelokupno razvie
traje 2-3 godine. Prirodni neprijatelji. Parazitodi: Dendrosoter
protuberans Nees (Braconidae)Znaaj. Ria kuna striibuba je tipina
tehnika tetoina suvog liarskog drveta. Naseljava vazduno suve
trupce bez kore, zatim rezanu grau, krovne konstrukcije i izraene
predmete od drveta. U umi moe naseliti okorane trupce, ako se dugo
uvaju. Takoe, esto enka polae jaja u rezanu grau koja je smjetena
na stovaritima ili u drvo-industrijskim preduzeima. Suzbijanje. Kao
preventivna mjera treba izbegavati due uvanje okoranih liarskih
trupaca ili rezane grae. Od direktnih mjera treba jako napadnuto
drvo spaliti, kako bi se unitile brojne larve u njima. Napadnute
predmete u kojima se nalaze larve, a koji se lako prepoznaju po
karakteristinom zvuku koji proizvodi larva prilikom ishrane, mogue
je premazati nekim piretroidom, ali prethodno je potrebno sa strane
koja se ne vidi izbuiti rupe, kako bi sredstvo to bolje prodrlo u
drvo. (Mihajlovi, 2008)
Slika 5. Stromatium fulvum ViII
Cerambyx cerdo L. velika hrastova striibuba
Sinonimi. heros Scop Opis. Tijelo je crne boje. Pokrioca su u
osnovi takoe crna, a prema vrhu boja im prelazi u crvenosmeu. Pipci
su kod mujaka dvostruko, a kod enke neto dui od tijela. Vratni tit
je jako nabran i sjajan, na sredini bokova izvuen u snaan trn.
Pokrioca se suavaju prema kraju, a vrh ruba se zavrava u vidu trna.
Donja strana tijela je sjajna i crna. Dostie veliinu 24-53 mm.
Odrasla larva dostie duinu do 90 mm.Hraniteljke. Prvenstveno vrste
iz roda Quercus, ali i rjee i na Fagus, Castanea, Juglans,
Carpinus, Ulmus,Malus i Fraxinus.Rasprostranjenje. Evropa, Kavkaz,
Mala Azija, Severna Afrika.Bionomija. Odrasli insekti se javljaju
krajem maja i u junu. U umama se esto nalaze na stablima ili u
krunama stabala. Posle kopulacije enka polae pojedinano jaja u
pukotine kore. Za ovo bira stara, ali vitalna hrastova stabla. Jaja
polae u kasnim popodnevnim asovima i to na mestima koja su
osvetlena kosim sunevim zracima. Zato su stabla na junim i
jugozapadnim stranama u umu najvie napadnuta. Jakim napadom su
izloena i usamljena stabla, kao i svjei panjevi. Jedna enka poloi
100-150 jaja, a maksimalno do 450. Posle dvije do tri nedjelje pile
se larve, koje se ubuuju izmeu kore i beljike, gdje prave
nepravilne hodnike vrsto ispunjenje crvotoinom. U avgustu ili
septembru larva je potpuno odrasla i gradi kukast hodnik, koji je
dug 15-50 cm. Na kraju ovog hodnika izgrauje ovalnu lutkinu
kolijevku, koju pregrauje vrsto sabijenim ivericama drveta. Larveni
hodnici velike hrastove striibube lako se razlikuju od hodnika
ostalih vrsta ove familije. Oni su dugi 80-100 cm, na preseku
elipsasti sa veim prenikom do 50 mm i manjim do 20 mm. Razvoj
generacije traje 3 godine (u 4 kalendarske).Utvrivanje brojnosti:
brojnost velike hrastove striibube moe se odrediti utvrivanje
procenta napadnutih stabala koja se lako poznaju po velikim
izletnim otvorima na deblu i debljim granama. Na povrini na 1 do 10
ha stare hrastove sastojine treba sluajnim izborom pregledati 100
stabala i izraunati procenat napadnutih.Prognoza: kritian broj za
ovu vrstu nije poznat.Prirodni neprijatelji. Parazitoidi: Ephialtes
tubewrculatus Fours, e carbonarius Crist, E manifestato L, Rhyssa
persuasoria, Graf, Rh amoena F, Rh clavata F, Rh superba Schrk
(Ichneumonidae), Doryctes longicaudis Gir (Braconidae), Oobius
rudnewi Now (Chalicidodea).Znaaj. Velika hrastova striibuba
najradije napada hrast, ali se moze nai i u drvetu drugih liara.
Napada iva stabla i to veih prenika, na kojima se razvija u
najvrjednijem donjem delu debla. tete su tehnike prirode. Iz otvora
hodnika istiu biljni sokovi usljed ega stabla fizioloki
slabi.Suzbijanje. U borbi protiv velike hrastove striibube mogue je
primeniti sledee preventivne i represivne mjere. Od preventivnih
mjera na ugroenim mestima ne ostavljaju pojedinana hrastova stabla
veih prenika. O ovome naroito treba voditi raun prilikom oplodnih
sjea u hrastovim sastojinama, jer su ostavljena stabla zbog obilnog
uroda ira esto atraktivna za napad ove tetoine. Od direktnih mjera
treba vriti blagovremenu doznaku, sjeu i izvoz napadnutih stabala
pre izleta imaga. (Mihajlovi, 2008; Androi, 1981)
Slika 6. Cerambyx cerdo L
Cerambyx scopolii Fussly. mala hrastova striibuba
Sinonimi. Heros Berg; piceus Geoffr; niger gallicus Voet.Opis.
Boja tijela potpuno crna sa sjajem. Pipci kod enke malo dui, a kod
mujaka dui od tijela. Pokrioca jednobojna crna, skoro paralelna
celom duinom, a na vrhu su zaobljena. Duina tijela 17-28
mm.Hraniteljka. Najee Fagus, ali i Quercus, Carpinus, Juglans,
Ulmus, Acer, Castanea, Betuli, salix, Populus, Malus, Corylus,
Pyrus, Prunus.Rasprostranjenost. Srednja i juna Evropa, Alir,
Tunis, mala Azija, Kavkaz.Bionomija. Roji se od poetka maja do
sredine juna. U liarskim umama imaga se tokom sunanih dana mogu nai
u velikom broju na cvjetovima vrsta iz rodova Sambucus, Crataegus,
Rubus, Ligustrum, fraxinus, tilia, Spirea, Viburnum i dr, gdje se
dopunski hrane. Oplaene enke polau jaja na potpuno vitalna ili
fizioloki oslabela stabla, kao i na svjee panjeve hraniteljke.
Ispiljene larve prodiru ispod kore, gdje grade nepravilne hodnike
vrsto nabijene crvotoinom. Duina hodnika koji prodire drvo iznosi
7-15 cm. Ve krajem avgusta formira se imago, koji prezimi i u
prolee tree kalendarske godine gradi elipsast izlet otvor i naputa
drvo. Dakle, generacija je dvogodinja.Prirodni neprijatelji.
Parazitoidi: Atanycolus genalis Thoms (Braconidae)Znaaj. Mala
hrastova striibuba je u naim liarskim umama jedna od estih vrsta iz
ove familije. Najee se razvija u bukovom i hrastovog drveta.
Naseljava i drvo drugih liara, a takoe razne vrste voaka, gdje moe
priiniti znatne tete. Vrsta je fizioloka i tehnika tetoina. Drvna
masa takvog drveta je proeta brojnim hodnicima i moe se upotrebiti
samo za ogrev. (Mihajlovi, 2008; Androi, 1981)Suzbijanje. Isto kao
C cerdo
Slika 7. Cerambyx scopolii FusslyAromia moschata (L.) mousna
striibuba
Veliina 13-38 mm. Boja tijela je metalno zelena, plava, bakarna
ili bronzana. Pipci su dui od, naroito kod mujaka. Imaga se roje od
juna do avgusta, esto se mogu primjetiti na stablima vrba i topola,
gdje se hrane sokovima koji istiu iz neke mehanike ozljede na
stablu. Takoe se esto nalazi i na cvijetu Spiraea i Chaerophyllum.
Veoma je esta u naim ravniarskim umama vrbe, ali i u planinskim
regionima gdje rastu njene hraniteljke. enke polau jaja ozleena
mjesta i u pukotine kore starih stabala vrba, rjee topola. Usljed
napada stara stabla fizioloki slabe, a ako se napad nastavi vie
godina uzastopno (to se esto dogaa), takva stabla se sue. Njihova
unutranjost je potpuno ispresjecana brojnim larvenim hodnicima te
nema tehniku vrijednost. Generacija je dvogodinja, ali se pod
nepovoljnim uslovima produava. (Mihajlovi, 2008)
Slika8. Aromia moschata (L.)Rosalia alpina L. alpska
striibuba
Veliine 15-38 mm. To je jedna od naih najljepih striibuba.
Tijelo je plaviasto siva boje sa crnim arama. Pipci su kod oba pola
dui od tijela. lanci bia su plavi sa crnim upercima dlaica na vrhu.
Na vratnom titu ima jednu, a na svakom pokriocu po tri crne pruge
oiviene bijelom bojom. Imaga se javljaju od juna do seprembra. Lete
u popodnevnim asovima oko stabla u kojima razvijaju larve. To su
boleljiva i umirua stabla bukve koja su izloena suncu. Vrsta nema
ekonomski znaaj, jer se bukova stabla koja ona naseljava iskljuivo
koriste kao drvo za ogrev. Generacija traje najmanje tri godine.
(Mihajlovi, 2008)
Slika 9. Rosalia alpina LRhopalopus macropus (Germ.)Veliina 7-14
mm, crna boja bez sjaja. Kod nas je vrlo esta. Imaga se roje od
maja do juna. Larve se razvijaju pod korom mrtvih stabala i grana
hrasta i raznim vokama i vrstama iz familije Rosaceae. Mi smo larve
konstatovali u drvetu ili granama hrasta, gloga, ljive, jabuke,
kruke, trenje, bagrema, glediije, kurike, drae, javora i duda.
Larva se najprije razvija pod korom, a pred kraj razvia ubuuje se
na 2-4 cm u drvo, gdje kao odrasle prezimljavaju, a u proljee
prelaze u stadijum lutk. tete od Rh macropus su minimalne.
Generacija je jednogodinja. (Mihajlovi, 2008)
Slika 10. Rhopalopus macropus
Pyrrhidium sanguineum (L)
Veliine 8-12 mm, crne boje. Vratni tit i pokrioca su prekrivena
gustim dlaicama koje tim dijelovima tijela daju crvenu ili
crvenoutu boju. Larva se razvija pod korom bukve, hrasta, pitomog
kestena, graba, brijesta i voaka. Krajem leta ubuuju se plitkou
drvo i na (1-2 cm) grade lutkinu kolevku u kojoj hrizalidiraju i
tokom jeseni formiraju se imaga, koja prezime i narednog prolea
ekodiraju. Generacija je jedno ili dvogodinja. (Mihajlovi,
2008)
Slika 11. Pyrrhidium sanguineum (L)
Phymatodes testaceus L. promjenljivi kalidijum
Veliine 6-17 mm. Tijelo je dorzoventralno spljoteno. Po boji
tijela vrsta je jako varijabilna. Tipina forma smeeutog do
crvenkasto utog tijela, sa crnim trbuhom. Pipci su kod enke neto
krai, a kod mujaka dui od tijela. Roji se u maju i junu. Imaga su
aktivna kada istrauju neokorani suv materijal, i na njemu
teleskopskom legalicom enke polau jaja u pukotine kore. Larve se
ubuuju pod koru, gdje grade nepravilne hodnike. U jesen se ubuuju u
biljku na dubinu 2-4 cm, gdje grade lutkine kolijevke u kojima
prezime, i u prolee hrizalidiraju. Preferira tvrde liare, naroito
hrast, bukvu, grab, brest, jasen, divlji kesten, bagrem. Kod nas je
jedna od najjeih vrsta striibuba. U umi naseljava svjea osuena ili
posijeena stabla. (Mihajlovi, 2008)
Slika 12. Phymatodes testaceus LXylotrechus rusticus L.
Veliine 9-20 mm. Tijelo crno, sa ukastosmeim pokriocima na
kojima su dvije ili tri uske bijeliaste poprene pruge. Kod nas je
vrlo esta vrsta. Imago ne poseuje cvijetove, ve se esto nalazi na
osuenim stablima hraniteljke. Larva ivi pod korom, a pred kraj
razvia ubuuje duboko u drvo, gdje hrizalidira narednog prolea.
Naseljava fizioloki jako oslabela stabla i deblje grane topole,
vrbe, ali i breze, hrasta, lipe i dr. (Mihajlovi, 2008)
Slika 13. Xylotrechus rusticus L.
Phymatodes alni L.
Veliine 4-6,5 mm. Tijelo je smeecrno do crno. Prva treina
pokrioca je smea, a druga i trea crne boje. Na sredini se nalaze
dvije poprene bijele pruge. Roji se u aprilu i maju. Imaga se
nalaze na cvjetovima hrasta. enke jaja polau na tanke grane (1-3
cm) u prvom redu hrasta, ali brijesta, javora, jasena, kestena.
Naseljava grane umiruih ili svjee oborenih stabala. Larve najpre
ive pod korom, a kasnije prodiru do srzi grana. U jednoj grani
duine 25 cm moe da se nae i do dvadesetak larava. Generacija je
jednogodinja. Veoma je esta u hrastovim umama, posebno kitnjaka.
(Mihajlovi, 2008)
Slika 14. Phymatodes alni L.
Xylotrechus arvicola (Oliv.)
Velicine 8- 20 mm. Boje crne, sa crvenkasto utim pipcima i
nogama. Na pokriocima ima etiri poprene pruge ute boje. Druga pruga
je u obliku latininog slova (L). Kod nas je dosta esta vrsta. Roji
se juna,jula. Imaga ne poseuje cvijetove, ve se nalazi na deblima i
granama gdje se razvijaju larve. Naseljava debla ili grane
boleljivih stabala raznih liara (grab, bukva, hrast, brest, lipa,
topola, ljiva, kruka). Larva najprije ivi pod korom, a kasnije se
duboko ubuuje u drvo, pravei hodnike paralelno sa vlaknima.
(Mihajlovi, 2008)
Slika 15. Phymatodes alni L.
Clytus arietis (L.)
Imago 7-14 mm. Tijelo crno sa etiri ute poprene pruge na
pokriocima koje jako variraju. Kod nas najea vrsta ovog roda. Imaga
se nalaze na cvjetovima raznih umskih biljaka tokom maja i juna.
Larve se razvijaju najpre pod korom, a zatim u drvetu (do 10 cm).
Prezime kao odrasla larva, a u prolee prelazi u stadijum lutke.
Napada razne liare (hrast, bukva, grab, javor, kesten, bagrem, oras
i leska i dr.). Najradije naseljava fizioloki oslabela stabla, ali
i svjeu leevinu. Kod nas je naroito esta na kitnjaku u raznim
fazama suenja. S obzirom da larveni hodnici prodiru duboko u
biljku, vrsta priinjava manje tehnike tete. (Mihajlovi, 2008)
Slika 16. Clytus arietis (L.)
Clytus rhamni Germ.
Veliine 6-11 mm. Slino obojena kao prethodne vrste ovog roda
(osnovna boja crna sa utim prugama na pokriocima). Kod nas je veoma
esta. Roji se maja i juna, a imaga su esta na raznim cvjetovima.
Larve se razvijaju u raznim liarima pod korom, a kasnije bue
hodnike plie u drvetu. Napada hrast, bukvu, kesten, jovu, dud, voke
i dr. (Mihajlovi, 2008)
Slika 17. Clytus rhamni GermNeoclytus acuminatus F.
Veliine 5-15 mm. Tijelo je rastosmee. Pokrioca su takoe
rastosmea sa etiri ute pruge. Noge, naroito srednje i zadnje, su
jako izduene, to imagu omoguuje veoma brzo kretanje. Imaga se
javljaju u maju i junu i mogu se primjetiti u najtoplije doba
sunanih dana na granjevini ili kolju u vinogradima ili batama.
Larve se razvijaju u tanjem materijalu (3-10cm) raznih liara
(jasena, hrasta, orah, rue, duda). Larve samo nalazimo u mrtvom
drvetu (glediije, brijesta, bagrema i duda). enka polae jaja u
fizioloki oslabijele grane ili mlada stabla, a larva zavrava razvie
u mrtvom drvetu. Larva najprije bui duge hodnike ispod kore,
paralelno sa vlaknima, a zatim nastavljaju u istom pravcu da bue
hodnike u drvetu. (Mihajlovi, 2008)
Slika 18. Neoclytus acuminatus F.
Plagionotus arcuatus (L.) osolika striibuba
Sinonimi. Lunatus Fabr; salicis Schr; Clytus arcuatus LOpis.
Tijelo je crno baz sjaja. Pipci i noge su rastocrvene ili utocrvene
boje. Pipci dopiru do polovine duine tijela. Na vratnom titu ima
tri poprene usne ute pruge, a na pokriocima etiri. Veliina tijela
9-20 mm. Odrasla larva duga do 20 mm.Hraniteljka. Prvenstveno
Quercus, ali i Fagus, Carpinus, Castanea i Salix.Rasprostranjenje.
Evropa, sjeverozapadna Afrika, Kavkaz, Iran, Mala Azija.Bionomija.
Rojenje tokom maja. U najtoplije doba dana imaga se mogu primjetiti
kako se brzo krecu po stablima. enke polau jaja u pukotine kore.
Larve se ubuuju pod koru, gdje grade duge, pravilne hodnike, koji
imaju vrtikalnu tendenciju i vrsto su ispunjeni crvotoinom.Prirodni
neprijatelji. Parazitoidi: Xorides filiformis Gra, Arotes
albicinctus Grav (Ichneumonidae); Ontsira antica Woll, Glyptomorpha
pectoralis Bru, Iphiaulax impostor Scop, Atanycolus neesii Marsh,
Pseudovipio castrator F, Bracon picticornis Wesm, Wroughtonia
dentator L, Helcon tardator L, aspicolpus carinator Nees
(Braconidae).Znaaj. Larve se razvijaju prvenstveno u hrastovom
drvetu, a rjee u drvetu bukve, graba, drugih liara. Napada
fizioloki oslabela dubea stabla, ali i svjee oborena. Naroito je
esta na ogrevnom drvetu, koje iz zimskih sjea ostaje due u umi.
Dakle, u pitanju je tipina sekundarna tetoina. S obzirom da larve
duboko prodiru u drvopriinjava znatne i tehnike tete na hrastovim
trupcima.Suzbijanje. Od preventivnih mjera dobre rezultate daje
doznaka i sjea fizioloki oslabijelih stabala i njihovo iznoenje iz
ume najkasnije do polovine aprila. Ako izvoz nije mogu, odrjeeni
materijal treba sloiti na zasjenjena mjesta u umi ili ga krajem
aprila treba tretirati insekticidima iz grupe piretroidi.
(Mihajlovi, 2008)
Slika 19. Plagionotus arcuatus
Plagionotus detritus (L.)
Ova vrsta je slina prethodnoj. Imago se morfoloki razlikuje po
pokriocima koja su u osnovi crvenosmea, a zatim smea ili mrka sa
dvije poprene ute pruge. Njihova zadnja polovina je uta sa dvije
poprene crne pruge ili mrlje. Ostale morfoloke karakteristike,
nacin ivota, biljka hraniteljka, znaaj i suzbijanje isti kao kod
prethodne vrsta, sa kojom se gotovo redovno i javlja. (Mihajlovi,
2008)
Slika 20. Plagionotus detritus (L.)
Chloroporus varius Mull
Veliina 8-14 mm. Tijelo crno prekriveno utim dlaicama koje ne
prekrivaju cela pokrioca, ve ostavljaju crne are, koje su veoma
varijabilne. Roji se od kraja maja do kraja avgusta, kada se imaga
esto mogu nai na cvjetovima raznih biljaka, naroito na Achillea
millefolium L. i Daucus carota L. Larve se razvijaju pod korom
tanjeg materijala (2-5 cm)raznih liara (brest, javor, breza, jova,
bagrem, kesten, trenja, dud, vinova loza). Lutkina kolijevka je u
drvetu. Kod nas je veoma esta, ali bez ekonomskog znacaja.
(Mihajlovi, 2008)
Slika 21. Chloroporus varius Mull
Anaglyptus mysticus (L.) tamna osoliba striibuba
Sinonimi. Quadricolor Scop; germanijae VoetOpis. Tijelo izdueno
cilindrino, crne boje, veliine 9-13 mm. Osnova pokrioca je
smeecrvena, zatim se nastavlja pojas crne boje na kome se nalaze
dvije poprene pruge obrazovane od kratkih bijelih poleglih dlaica.
Vrh pokrioca je crn obrastao sivobijelim dlaicama. Pipci su krai od
duine tijela. Noge crne sa zadebljalim butevima. Odrasla larva
bijele boje, duga do 20 mm. Kod nas se pored opisane tipine forme
esto javlja i forma hieroglyphicus Hrbst, koja ima potpuno crna
pokrioca sa opisanim bijelim prugama.Hraniteljka. Quercus, Fagus,
Carpinus, Corylus, Robinia, Acer, Betula, Tilia,
Sambucus.Rasprostranjenje. Juna i srednja Evropa, Ukrajina,
Zakavkazje.Bionomija. Imaga se roje od sredine aprila do sredine
jula. Aktivna su tokom sunanih dana kada se esto nalaze na raznim
cvijeu, najee na cvjetovima vrsta iz roda Crataegus i Spirea, gdje
se dopunski hrane. Posle kopulacije enka polae jaja pojedinano ili
u manjim grupama u pukotine kore ili beljike. Posle dvije nedjelje
pile se parve i odmah ubuuju u drvo, i u zoni beljike grade
vijugave hodnike, koji se vrsto nabijaju crvotoinom. Larveno razvie
traje dvije godine, a ako su temperatura i vlanost drveta
nepovoljni, ono se moe produiti i do est godina.Znaaj. Larva ivi u
mrtvom drvetu raznih laara. Jaja polau u mrtvo suvo drvo sa ili bez
kote. Larveni hodnici su dugi, vijugavi, ali uglavnom idu u pravcu
vlakana. Pri jaem napadu drvna masa napadnutih stabala biva potpuno
pretvorena u crvotoinu. Dakle, vrsta je tehnika tetoina, ali mrtvo
drvo naseljava u umi, a razvie larve mogu da zavre i u ograenom i
ugraenom drvetu.Suzbijanje. Kao preventiva treba treba unitavati
liarsko drvo koje je jako napadnuto larvama. Izraeni drvni predmeti
mogu se izloiti fumigantima ili premazivati nekim piretroidom,
naravno ako napad nije jak, odnosno ako je broj lrava i larvenih
hodnika mali. (Mihajlovi, 2008)
Slika 22. Anaglyptus mysticus (L.)
Morimus funereus Muls.
Imaga veliine 20-40 mm. Tijelo je veoma snano, snano
hitinizirano, sive boje sa etiri krupna crne pruge na pokriocima.
Noge i pipci su crni. Pipci enke su duine tijela, a kod mujaka dui
od tijela. Imaga se javljaju od aprila do avgusta i esto se mogu
nai na panjevima ili sloajima ogrevnog drveta u umi. Larve se
razvijaju u panjevima ili u oslabijelim stablima bukve, hrasta,
topole, kestena, brijesta, vrbe, oraha, lipe, jasena i dr. enka
polae jaja na panjeve, leea stabla, a esto i na oslabela dubea
stabla koja imaju koru. Larva se najprije razvija pod korom, a
zatim prodire u drvo. Lutkinu kolevku gradi u beljici. Generacija
je dvogodinja ili trogodija. (Mihajlovi, 2008)
Slika 23. Morimus funereus Muls
Lamia textor L.
Imago veliine 15-30 mm, crne ili smee boje bez sjaja. Po veliini
i habitusu tijela slina je prethodnoj vrsti. Tek izala imaga po
telu imaju ukasti prah, koji se kasnije gubi. Imaga se javljaju u
maju i junu. Larve, koje dostiu veliinu i do 50 mm, razvijaju se u
ivom drvetu vraba i topola i to u donjim dijelovima stabla, a esto
i u korjenu, gradei iroke hodnike nepravilnog pravca pruanja. U
plantaama koaraste vrbe izaziva suenje okota koja napadne i ako se
javlja u vecoj brojnosti moe biti dosta tetna. Larva moe da dovri
razvie i u posijeenom drvetu, tako da moe nekada biti i tehnika
tetocina. Kod nas se svuda javlja, ali retko kada u povienoj
brojnosti. (Mihajlovi, 2008)
Slika 24. Lamia textor LMesosa curculionides L.
Veliine 8-18 mm, irokog tijela crne boje prekrivenog finim sivim
dlaicama. Na vratnom titu ima etiri krupne crne pjege, oiviene utom
bojom, postavljene u kvadrat i na svakom pokriocu ima po dvije
krupne tanke prege i nekoliko manjih. Larva se razvija u osuenim
stablima, pod korom grana ili debla raznih liara. Hodnici idu u
pravcu liara i dugi su do 30 cm, a iroki 1-1,5 cm. (Mihajlovi,
2008)
Slika25. Lamia textor LSaperda carcharias L. velika topolina
striibuba
Sinonimi. Punctatus De Geer; villosus GmelOpis. Tijelo je crno
boje, ali je obraslo gustim ukastim dlaicama koje potpuno skrivaju
osnovnu boju. Na pokriocima se izmeu ukastih dlaica uoavaju brojne
sjajne, crne takice. Pipci mojaka su dugi koliko i tijelo, kod enke
su neto krai, lani bia su na vrhu obrasli crnim dlaicama. Veliina
tijela 20-30 mm. Odrasla larva duga do 30 mm.Hraniteljka. Populus,
a rjee i SalixRasprostranjenje. Evropa, Sibir, MandurijaBionomija.
Rojenje imaga je u junu i julu. Posle ekozije imaga se oko nedelju
dana dopunski hrane korom mladih izbojaka ili liem topole, koga
nagrizaju u sredini. Posle kopulacije enke biraju donje partije
(esto po zemlji) mlaih stabala (do 20 godina starosti) za polaganje
jaja. enka u kori izgriza jajnu komoricu u koju polae jedno ili vie
jaja. Tokom leta pile se larve iu poetku bue hodnike pod korom, a
potom se ubuuju u drvo gdje grade dug hodnik (do 1 m) du vlakana na
gore. Larva delimino isti svoj hodnik. Napadnuta stabla se lako
prepoznaju po obilnom izlivu biljnog soka u osnovi stabla i velikoj
koliini crvotoine oko stabla. Na mestima gdje su se larve ubuile u
drvo javlja se tumorasta izraslina, to takodje ukazuje na prisustvo
tetoine. Poetni hodnik odrasle larve je ovalan i irok do 20
mm.Prirodni neprijatelji. Parazitoidi: Xorides cornutus Ratz, X
wallbergi Hgn, Ishnocerus rusticus Geoffr, I calligatus Grav,
Ephialtes abdreviatus Thn, E populneus Ratz, Neoxorides nitens Gr,
Rhimphoctonia fulvipes Hgn, Xylophrurus dispar Thbg
(ichneumonidae); Atanycolus meesi Marsh (Bracnidae); Euderus
caudatus Thoms, Centrodora italica Ferr (Chalcidoidea)Znaaj. Velika
topolina striibuba je veoma opasna tetoina svih vrsta i klonova
tolola, rjee vrba. Napada potpuno vitalna stabla sa intenzivnom
cirkulacijom biljnih sokova, kojim se uglavnom i hrani. Najee
naseljava stabla od 5 do 20 godina starosti, ali nekad i starija.
Imago priinjava fizioloke tete izgrizajui lie ili koru maladih
izbojaka. Larve su fizioloke i tehnike tetoine. Naseljavaju potpuno
vitalna stabla, svojim irokim hodnicima smanjuju njihovu fizioloku
kondiciju i umanjuju tehniku vrijednost drvne mase.Suzbijanje.
Protiv ove tetoine mogu se primeiti mehanike i hemiske mjere borbe.
Napadnuta stabla traba posjei i unititi donju partiju stabala koja
je naseljena larvama. (Mihajlovi, 2008)
Slika 26. Saperda carcharias LSaperda populnea L. mala topolina
stiibuba
Sinonimi. Decempunctatus De Geer; betulina Geoffr; populi
Dum.Opis. Tijelo crno, prekriveno ukasto sivim dlaicama. Pipci su
crni, a od teeg lanka u osnovi su bijelicasti. Kod mujaka su pipci
dui od tijela, a kod enke su neto krai. Na svakom pokriocu ima 5
utih pjega. Duina tijela 9-15 mm. Larva bijeliasta duga 11-15
mm.Hraniteljka. Populus, a rjee i Salix vrste.Rasprostranjenje.
Evropa, severozapadna Afrika, sibir.Bionomija. Rojenje poinje
poetkom, a zavrava se krajem maja. Imaga vre dopunsku ishranu
rupiastim izgrizanjem listova topole. Posle kopulacije enka poinje
sa polaganjem jaja. Ona prethodno na kori granice izgriza
pokroviasti zarez u cilju odvajanje kore od biljke, a zatim
legalicom polae pod koru u temenu potkoviastog zareza jedno jaje.
Na jednoj granici nedaleko jedno od drugog poloi vie jaja na isti
nain ukupno (30-40). Embrionalno razvie traje 10-14 dana. Krajem
maja ili poetkom jula pile se larve, koje se u prvom vremenu
zadravaju plitko pod korom i izgrizaju oko granice periferni
hodnik. Za malu topolinu striibubu je karakteristino da se na mestu
polaganja jaja stvara oteklina na granici.Utvrivanje brojnosti:
brojnost male topoline striibube se u rasadnicima i kulturama
topola odreuje na osnovu prisustva gala na biljkama u periodu od
septembra do aprila naredne godine. Sadnice u rasadnicima koje e se
koristiti za poumljavanje pregledaju se u jesen prije oznoenja na
teren. Broj napadnutih stabala iskazuje se u procentima od ukupnog
broja biljaka.Prognoza: za sada nema pouzdanih podataka o kritinom
broju ove tetoine, da bi se dobila jo preciznija predstava o stanju
populacije male topoline striibube, potrebno je poetkom aprila sto
gala metodom sluajnog uzorka i u laboratoriji utvrditi procenat
parazitiranih ili od drugih uronika uginulih laravaPrirodni
nerpijatelji. Parazitoidi: Townesia temiventris Holm, Helocostizus
restaurator F, Echihrus reluctator L, Xylophrus dispar Thunb
(lchneumonidae); lphiaulas impostr Scop, astanycolus denigrator L,
Meteorus tabidus Wesm (Braconidae) i dr. Parazitoidi mogu da unite
i do 50% populacije male topoline striibube.Znaaj. Mala topolina
striibuba je vrlo znaajna tetoina raznih vrsta, varijateta i
klonova topola. Primeeno je da su neki klonovi euramerikih topola
manje osetljivi na njen napad, dok su neki (kao na primjer P.
robusta) jako osetljivi. Sklona je gradacijama, koje po pravilu
traju dugo i tada su tete najvee. Manje tete priinjava imago zbog
dopunske ishrane. Meutim, daleko je tetnija larva. Deo granice
topole iznad gale je tanji, a listovi su manji, zbog smanjenog
protoka sokova sa hranjivim materijama. Posledica oteenja od larava
je fizioloko slabljenje napadnutih stabala, gubitak u prirastu i
promena habutusa napadnutih biljaka. enka polae jaja na stabla
topola na sve kalase starosti. Velike tete moe priiniti u
rasadnicima i mladim biljkama.Suzbijanje. Od preventivnih mjera
preporuuje se sadnja manje osetljivih topola, kao i primjena
strogih mjera unutranjeg karantina. Od mehaniko-fizikih dobre
rezultate sjea i spaljivanje grana sa galama tokom zime i ranog
proljea. Od hemijskih mjera dobri zerultati se mogu preventivnim
tretiranjem lia topola pred eklozijuimaga. Biljke treba tretirati
kada su lutke potpuno pigmentisale,odnosno 2-4 dana pre formiranja
imaga u gali. (Mihajlovi, 2008; Androi, 1981)
Slika 28. Saperda populnea LSaperda octopunktata Scop. zelena
lipina striibuba
Imago veliine 13-18 mm sverlozelene boje, koja potie od finog
praha. Na vratnom titu ima dvije crne take, a na svakom pokriocu po
etiri takve crne take. Larve se razvijaju u fizioloki oslabijelim
ili svjee posijeenim stablima i debljim granama lipe. Razvija se
pod korom, a pred kraj razvia ubuuje se 2-3 cm duboko u biljku,
gdje prelazi u lutku. Imago izgriza okrugao izletni ovor na kori,
esto se javlja zajedno sa lipinm krascem Lampra rutilans.
(Mihajlovi, 2008)
Slika 29. Saperda octopunktata ScopSaperda punctata L. zelena
brestova striibuba
Imago 11-18 mm sivozelene boje koja potie od finog praha. Na
vratnom titu ima ukupno 6 crnih pjega, od kojih su 4 sa lene
strane. Svako pokrioce ima 6-8 takvih crnih pjega. Larva ivi u
umiruim stablima brijesta. Razvija se pod korom, a pred kraj razvia
ubuuje se na 2-3 cm u biljku gdje prelazi u lutku. Redovno
naseljava brestove koji su u fazi suenja usljed napada Holandski
brest. (Mihajlovi, 2008)
Slika 30. Saperda octopunktata Scop
Oberea oculata L. vrbina striibuba
Opis. Glava i pipci crne boje. Vratni tit, donja strana tijela i
noge narandastoute. Pokrioca su crna, gusto prekrivena finim
dlaicama. Sa lene strane na vratnom titu ima dvije crne pruge, koje
podseaju na oi. Pipci mujaka duine tijela, a kod enke neto krai.
Veliina tijela 15-21 mm. Odrasla larva mlennobijele boje duga do 30
mm.Hraniteljka. Salix vrste.Rasprostranjenje. Evropa, Mala Azija,
Jermenija, Kavkaz i Sibir.Bionomija. Rojenje poinje poetkom juna i
traje do polovine avgusta, sa najveim intenzitetom u toku jula.
Imaga su aktivna u najtoplije doba dana, hrane se liem ili mladim
izbojcima hraniteljke (raznih vrsta roda Salix), kopuliraju i polau
jaja. enka jaja polae u mlade izbojke, sa glatkom korom, prenika
7-12 mm. Sa june ili jugozapadne strane izbojka mandibulama
priprema mjesto za polaganje jaja, tako to maksimalno rairi
mandibule, pritisne ih u koru, upravo na duu osu ozbojka i privlai
jednu drugoj, ostavljajui izmeu njih neoteenu koru irine 0,5 mm. Za
jedno mjesto gdje e ostaviti jaja napravi oko 20 ugriza, a cela
figura je duga oko 10 i iroka 2,5 mm. U osnovi ove figure enka
izgriza tri jamice. Ukupna duina larvenog hodnika je 20-50
cm.Prirodni neprijatelji. Parazitoidi: Ephialtes manifestator L, E
messor Grav, Phaenolobus arator, Rossi (Ichneumonidae).Znaaj.
Vrbina striibuba je veoma opasna primarna tetoina koaraste vrbe.
tete priinjavaju imaga dopunskom ishranom i pripremom mjesta za
polaganje jaja. Pored izhrane liem, imago esto grize i oteuje mlade
izbojke. Larva izgriza hodnik kroz izbojak, usljed ega se ona sui i
ne upotrebljiv je za pletarske radove. Suzbijanje. Zatita povrina
pod koarastom vrbom od ove tetoine je neophodna. Postie se
mehanikim i hemijskim mjeram borbe. Mehaniki je mogue unitavati
jaja pritiskom prsta na leglo, koje se lako uoava na glatkoj kori
izbojaka. Takodje, mogue je sei i uklanjati cela napadnute izbojke
sa larvama. Prvo tretiranje treba izvesti kad se uoe prva imaga
koja polazu jaja, a drugo 2-3 nedjelje kasnije. (Mihajlovi,
2008)
Slika 31. Saperda octopunktata Scop
Oberea linearis L. lijeskina striibuba
Celo tijelo je crne boje, izuzev nogu koje su svijetlo ute.
Duina tijela 11-14 mm. Imaga se javljaju od maja do avgusta. Nakon
polaganja jaja, enka prstenuje koru na mladom prologodinjem
izbojku, nekoliko santimetara iznad mjesta gdje je poloeno jaje.
Deo izbojka iznad prstena se sui i lomi. Mjesto gdje je jaje
poloeno vremenom hipertrofira, a larva bui hodnik du sri izbojka.
Leskina striibuba napada u prvom redu lesku, a i orah, jovu i
brest. Fizioloka je tetoina. Moe biti znaajna tetoina u kulturama
leske ako se javi u veoj brojnosti. (Mihajlovi, 2008)
Slika 32. Oberea linearis L.Tetrops praeusta L. vona
striibuba
Veliine 3-5 mm. Glava i vratni tit crne boje, a pokrioca uto
smea sa crnim vrhom. Imaga se roje krajem aprila. Posle krae
dopunske ishrane liem hraniteljke enke polau jaja na tanke grane
raznih umskih vokarica (jabuka, ljiva, kruka, glog, trnjina), ali i
drugih vrsta iz familije Rosaceae, zatim na hrastu, brestu, vrbi,
lipi i dr. Sekundarna je tetoina jer naseljava fizioloki oslabljene
grane i ubrzava njihovo suenje. U Srbiji je vrlo esta, ali za sada
bez veeg ekonomskog znaaja. (Mihajlovi, 2008)
Slika 33. Tetrops praeusta L.
Zakljuak
Familija Cerambicidae, spada u nae najbrojnije i jedne od
najopasnijih insekata za nae liarske ume. Velika veina insekata
pravi tehnike tete koje dovode do unitavanja tehnike vrednosti
drvne mase debla, kao najvrednijeg sortimenta, pravei kroz njih
hodnike prenika i po desetak milimetara i duine po nekoliko
desetina centimetara. Stadijum larve je najopasniji za umu jer u
tom stadijumu je najvei intenzitet ishrane, u itavom razviu jedne
generacije insekta. Toplo i suvo vrijeme pogoduje razvoju insekata,
i u njima povoljnim godinama mogu napraviti veoma velike tete za
umu i umsku proizvodnju. Ova familija ima dosta prirodnih
neprijatelja koji mogu odravati njihovu brojnost na normalnom
broju. Ali su neophodna i stalna praenja nihove brojnosti, i
blagovremena intervencija u sluaju naglog poveanja brojnosti.
LITERATURA
1. Androi, M. i sar., (1981) Prirunik izvjetajne i dijagnostiko
prognozne slube zatite uma, Beograd 2. Mihajlovi LJ. (2008),
umarska entomologija, Beograd3.
http://en.wikipedia.org/wiki/Longhorn_beetle4.
http://sr.wikipedia.org/sr/%D0%A1%D1%82%D1%80%D0%B8%D0%B6%D0%B8%D0%B1%D1%83%D0%B1%D0%B55.
www.cerambyx.uochb.cz6. www.srpskosumarskoudruzenje.org.rs
24