8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
1/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
SEMINARSKI RADPREDMET: POSLOVNE FINANSIJE
TEMA: REPO UGOVORI
Student:
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
2/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
2
Sadraj:UVOD ................................................................................................................................................. 3
I POGLAVLJE ....................................................................................................................................... 4
Pojam repo ugovora ....................................................................................................................... 4
Razvoj repo ugovora ....................................................................................................................... 5
II POGLAVLJE ...................................................................................................................................... 6
Razlozi zakljuivanja repo ugovora ............................................................................................... 6
Repo ugovor kao instrument trita novca - General collateral i Special Collateral...................... 6
Repo ugovor kao instrument monetarne politike ...... .............. .............. ............... ....... ....... ......... 7
Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje .................................................................. 8
Vrste repo ugovora prema rokovima dospijea ........................................................................... 9
Nain odvijanja repo transakcija ................................................................................................. 9
III POGLAVLJE ................................................................................................................................... 12
Rizici koji prate repo ugovore ....................................................................................................... 12
Kreditni rizik ............................................................................................................................. 12
Trini rizik .. ............................................................................................................................. 13
Operativni rizik ......................................................................................................................... 13
Rizik likvidnosti ......................................................................................................................... 13
Pravni rizik ................................................................................................................................ 13
IV POGLAVLJE ................................................................................................................................... 14
Pravni aspekti repo ugovora ......................................................................................................... 14
Pravna priroda repo ugovora .................................................................................................... 14
PSA/ISMA Global Master Repurchase Agreement ..................................................................... 15
Tipini elementi PSA/ISMA GMRA ugovora ............................................................................... 15
ZAKLJUAK ....................................................................................................................................... 20
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
3/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
3
UVOD
Osnovni cilj ovog seminarskog rada jeste ilustracija razliitih aspekata repo ugovora. Ovu
temu zapoinjem poglavljem kojim se odreuje pojam repo ugovora, te analiza njegovih
specifinih elemenata. Takoer, prvo poglavlje se bavi historijskim razvojem repo ugovora,
tanije ilustracijom prave slike o korijenima njegova nastanka i vanosti ovog instrumenta
nekada i danas. Drugo poglavlje govori o nainu odvijanja repo transakcija i razlozima
zakljuivanja repo ugovora. Takoer, poglavlje objanjava privredne vanosti i uloge na
meunarodnim tritima novca, ali i vanost koju predstavlja kao jedan od instrumenata
monetarne politike koje koriste centralne banke. U treem poglavlju obraeni su rizici
znaajni za ovaj instrument, dok etvrto poglavlje obrauje pravni aspekt repo ugovora, tj.
daje analizu standardnog ugovora koji predstavlja temelj repo transakcije.
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
4/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
4
I POGLAVLJE
Pojam repo ugovora
Repo ugovor ( Repurchase Agreement) jedan je od najznaajnijih instrumenata na
meunarodnim finansijskim tritima. Repo je skraenica od Sale and Repurchase
Agreement, to znai ugovor o prodaji i ponovnoj kupovini ili ugovor o reotkupu.
Repo posao je prodaja i ponovna kupovina vrijednosnih papira1 na unaprijed tano
dogovoreni datum ( terminski,forward) po unaprijed ugovorenoj cijeni. Takoer, ako bismo
pojednostavili njegovo znaenje ne ulazei u pravne karakteristike ovog instrumenta,
moemo ga definirati kao kratkoroni kredit osiguran vrijednosnim papirima.
Dvije su transakcije od kojih se sastoji repo ugovor:
1. transakcija koja se odnosi na prodaju, i2. transakcija koja se odnosi na ponovnu kupovinu vrijednosnih papira.
Izmeu lidera se esto koriste pojmovi repo i reverse repo. Repo u irem smislu rijei odnosi
se na cjelokupni instrument, tj. na prodaju i povratnu kupovinu vrijednosnih papira zajedno.
Repo u uem smislu odreivao bi samo prodaju vrijednosnih papira, tj. jedan dio transakcije,
dok bi se pojam reverse repo odnosio na kupovinu vrijednosnih papira. Naprimjer, u praksi bi
osoba koja zapoinje transakciju prodajom vrijednosnih papira, govorila da radi repo, a druga
strana, koja kupuje vrijednosne papire, obavljala transakciju reverse repo.
Repo ugovor odnosi se na tri vrste transakcija:
1. Klasini repoRije je o sofisticiranom obliku tzv. sell/buy backtransakcije koja se temelji na okvirnom
ugovoru.U praksi se naziva samo repo.
2. Sell/buy-backSmatra se prethodnikom klasinih repo transakcija. Ta transakcija je najjednostavniji
oblik repo ugovora. Sastoji se od prodaje vrijednosnog papira i njegove ponovne
kupovine, ali bez okvirnog ugovora koji obuhvata obje transakcije.
3. Securities lending & borrowing1Vrijednosni papiri (engl. securities, njem. Wertpapiere) su pisane isprave iz kojih proizlaze neka prava ko ja, u pravilu, bez sainjenja
pisane isprave ne mogu nastati, bez prijenosa tog papira ne mogu biti prenijeta, a bez predaje papira duniku ostvarena. Ovako vrstapovezanost izmeu papira i prava koje iz n jegaproizlazi naziva se naelo inkorporacije prava u papir. Vrijednosni papiri prema vrsti pravakoja iz njih proizlaze dijele se na korporacijske, stvarnopravne (s podvrstom tradicionalnih) i obligacijske. (Definicija je preuzeta iz Rjenikatrgovakog prava u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
5/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
5
To su transakcije koje obuhvataju prijenos vrijednosnih papira u zamjenu za druge
vrijednosne papire koji slue kao osiguranje i obrnuto, i to sve uz naplatu tzv. lending fee-
trokova pozajmljivanja odreenih vrijednosnih papira.
Razvoj repo ugovora
Najstariji podaci o prvoj pojavi repo ugovora potiu jo iz 1820. godine. Prema pojedinimizvorima, prve repo ugovore poela je u to vrijeme prakticirati Bank of England. Dugi nizgodina repo ugovor redovno se susree na finansijskim tritima SAD-a, Kanade i Japana, teNjemake, Francuske i Velike Britanije.
Poslije due stagnacije, sljedea pojava repo transakcija datira iz 1918. godine, kada ih jepoeo koristiti ameriki Federal Reserve System, i to kao sredstvo monetarne politike.Pojedinani repo ugovori, bez ukljuenosti FED-a, poeli su se odvijati tek 1950. godine. Tadapoinje kontinuirano poveanje broja repo transakcija, ije e se ubrzanje osjetiti tridesetak
godina kasnije. Tom razvoju dogaaja posebno je odgovaralo poveano zaduenje drava 80-tih godina. Repo ugovor poinje dobivati na svom zamahu poetkom osamdesetih nameunarodnoj sceni, a najvei podsticaj tome dala je opta strukturalna promjenafinansijskih trita, koja se prvenstveno odrazila u sekuritizaciji2, deregulaciji bankarstva3 iusklaivanju finansijskih trita. Spomenimo onda i sve veu internacionalizaciju tada,posebno u trgovini vrijednosnih papira, iji je obim transakcija zabiljeio viestruki porast.Takav drastian porast investicija irom svijeta prouzrokovao je eu pojavu potekoa slikvidnou4 uz ea kanjenja pri odvijanju transakcija.
Krug moguih subjekata zainteresiranih za repo ugovore bio je ogranien uglavnom samo naameriko trite do 1980. godine. Ali, poetkom osamdesetih primjeuje se navala novoga
takmienja na repo tritu. Najvee zanimanje za repo ugovore pokazale su evropske ijapanske banke, tj. dobro kapitalizirani i likvidni global players-i, putem svojih drutava keri,investicijskih banaka. Zbog pojaane konkurencije deava se pad kamatne stope (repo rate),to se pozitivno odraava na obim transakcija.Repo ugovor, kao jeftin i fleksibilan nain finansiranja, predstavljao je povoljan nain
rjeavanja potranje za likvidnou. Repo ugovor danas se razvio u najzastupljeniji
instrument trita novca.
Jo uvijek se na amerikom tritu odvija najvei broj repo transakcija, ali
internacionalizacijom poslova sve se vie primjeuje da Evropa i Japan uzimaju maha. U
Evropi, London zauzima prvo mjesto, posebno zahvaljujui povoljnom okruenju kojim
privlai mnogobrojne strane banke.
2Sekuritizacija (engl. securitization) su nove tehnike finansiranja u kojima se klasini oblici potraivanja preobraavaju u nove odnose koje
sada predstavljaju vrijednosni papiri u kojima su t i odnosi utjelovljeni. (Definicija je preuzeta iz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)3Deregulacija bankarstva (engl. bank deregulation, njem. Deregulation des Bankwesens, Abbau einschrnkender Bestimmungen) je pojava
liberalizacije propisa o bankovnom poslovanju, pravo u SAD (Depository Institutions Deregulation and Monetary Control Act Zakon oderegulaciji i monetarnoj kontroli depozitnih institucija) 1980. g. , a kasnije u veini razvijenih financijskih sustava. (Definicija je preuzetaiz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)4Likvidnost (engl. solvency, liquidity, njem. Zahlungsfhigkeit, Liquiditt) je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih di jelova da se mogu
pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokr ie preuzetih obveza. (Definicija je preuzeta iz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
6/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
6
II POGLAVLJE
Razlozi zakljuivanja repo ugovora
Repo ugovor kao instrument trita novca - General collateral i Special Collateral
Postoje dva osnovna motiva zbog kojih sudionici na financijskim tritima sklapaju repo
ugovore, a koje je najbolje prikazati primjerima:
General collateral. U ovom sluaju diler5 posjeduje vrijednosne papire koji mu trenutno nisu
potrebni, meutim - potreban mu je novac. Diler e tada krenuti u potragu za najpovoljnijim
nainom financiranja. Suprotno tom dileru, na tritu se istovremeno nalaze i drugi sudionici
koji su vrlo likvidni (na primjer - centralne banke) i koji su spremni plasirati svoj novac. Kada
se susretnu potranja (za novcem) i ponuda (novca) sklopit e se repo ugovor. Diler e
prodati vrijednosne papire (koji mu u tom trenutku nisu potrebni) drugoj strani i zauzvrat
dobiti novac. Druga e strana dobiti vrijednosne papire i predati novac dileru. Nakon
odreenog vremena, diler e ponovno kupiti vrijednosne papire i vratiti drugoj strani novac
uvean za kamatu tzv. repo rate. Druga e strana prodati vrijednosne papire natrag dileru i
primiti novac uvean za repo rate. Diler je na taj nain doao do jednostavnog naina
financiranja, a druga je strana na siguran nain plasirala svoj novac. Karakteristika je ovih
transakcija da strana koja plasira novac, nije zainteresirana za odreeni vrijednosni papir, ve
joj je prvenstveno vano da je rije o vrijednosnom papiru odreenog kvaliteta, budui da je
funkcija toga papira osigurati potraivanje.O
kriterijima za izbor vrijednosnih papira kojimogu doi u obzir kao osiguranje dogovaraju se obje strane. Zbog injenice da primarnu
vanost nemaju tano odreeni vrijednosni papiri, ovakva se transakcija naziva general
collateral trade.
Special collateral. Na tritu diler moe i unaprijed prodati odreeni vrijednosni papir koji u
trenutku dogovaranja posla nije posjedovao. Takav vrijednosni papir, za kojim postoji
poveana potranja naziva se special, a u argonu trita kae se da je osoba shorttj. kratka u
pogledu tog vrijednosnog papira. to se vie blii rok dospijea, odnosno dan kada e diler
morati isporuiti taj papir (a u meuvremenu ga nije nabavio), taj e specifini vrijednosni
papir za njega svakim danom dobivati na vrijednosti. Drugim rijeima, diler e biti spremankupiti taj papir po, za njega, daleko nepovoljnijim uvjetima od onih koji vladaju na tritu. U
ovoj je situaciji teite na potrazi za vrijednosnim papirom, i to tano odreenim vrijednosnim
papirom, a ne na povoljnom nabavljanju novca, tj. financiranju. Zbog toga e onaj koji trai
specifini vrijednosni papir ponuditi onome ko ima navedeni papir niu kamatnu stopu
5Diler (engl. dealer, trader, njem. Jobber) je pojedinac ili specijalizirana agencija koja kupuje ili prodaje vrijednosne papire u svoje ime i za
svoj raun. Dobit ili gubitak predstavlja razliku u cijeni kupnje (engl. bid) i prodaje (engl. ask). esto se ista institucija, tj. pojedinac, natritu pojavi u ulozi i dilera i brokera.(Definicija je preuzeta iz Rjenika bankarstva u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
7/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
7
(repo rate) od one koja trenutno vlada na tritu za general collateral. Ukoliko, na primjer,
repo rate na tritu iznosi 6,50 % (odnosi se na general collateral), to znai da e onaj tko
treba novac prodati svoje vrijednosne papire, te e o dospijeu transakcije vratiti primljeni
novac i platiti kamatnu stopu od 6,50 %. U sluaju da diler hitno treba odreeni special
vrijednosni papir, onome tko mu ga proda ponudit e niu kamatnu stopu npr. 5,50%. Tadae prodavac vrijednosnog papira dobiti novac uz vrlo nisku kamatnu stopu (5,50%) u vrijeme
dok na tritu dominiraju vie kamatne stope (6,50%). Ta e osoba u tom trenutku taj
primljeni novac moi plasirati dalje (npr. u drugi repo ugovor - ovoga puta kao general
collateral), i to po vioj stopi nego to je sama mora platiti o dospijeu transakcije, i pritom
e zaraditi na razlici izmeu tih dviju kamatnih stopa (6,50 - 5,50 = 1%). Ta osoba moi e
zaraditi jo i vie ukoliko primljeni novac investira u riziniji financijski instrument koji nosi
veu dobit (npr. novac se moe plasirati i u depozite, ija je kamatna stopa u pravila via od
repo rate, budui da se kod depozita snosi kreditni rizik institucije u koju se ulae, te nema
vrijednosnih papira kao osiguranje).
Repo ugovor kao instrument monetarne politike6
Repo se moe koristiti i kao instrument monetarne politike. Njime se omoguava centralnim
bankama bolje upravljanje likvidnou (reguliu koliinu novca u opticaju), ali ujedno i alju
tritu odreene signale.
y Kao instrument monetarne politike, repo ugovori predstavljaju fleksibilan instrumentkojim centralne banke utiu na likvidnost (liquidity management), odnosno nadzirukoliinu novca u opticaju. Istina uinak repo ugovora postaje suprotan u trenutku
kada repo ugovor dospijeva, odnosno kada centralna banka mora vratiti vrijednosne
papire, a primiti natrag ranije plasirani novac. Slina stvar se deava i kada centralna
banka koristi reverse repo kao inicijalnu transakciju, tada utjee na povlaenje novca
iz opticaja, a prilikom zatvaranja transakcije postii e se suprotan uinak - novac e
biti ponovo vraen u opticaj. Da se ne bi deavali ovakvi nagli okovi, dospijevanje
se paljivo planira. Repo ugovorima kao instrumentom monetarne politike koriste se
uglavnom banke ije rezerve nisu dovoljne i kod kojih potranja za novcem ima velike
oscilacije. Repo ugovorima se koriste uglavnom za postizanje dugoronijih ciljeva.
y Ponekad repo ugovori centralnih banaka mogu imati i signalnu, odnosnoupozoravajuu funkciju. Vrste signala i naini na koji takve banke primjenjuju ovaj
instrument mogu se razlikovati od zemlje do zemlje. Upotreba repo ugovora takoer
e ovisiti o tome kakvu vanost pridaje pojedina centralna banka ovakvom nainu
6Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferi drutvene reprodukcije regulira koliina,struktura i dinamika novane mase, kao i opt jecaj novca na razini nacionalnih, odnosno dravnih ekonomija. Temeljne sastavnicemonetarne politike su emisijska, kreditna, devizna i teajna politika.(Bajro Sari prema www.wikipedia.org)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
8/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
8
komunikacije u odnosu na druge naine komuniciranja s tritem. U nekim
zemljama repo kamatna stopa predstavlja kljunu kamatnu stopu koja odreuje
monetarnu politiku, te promjena ove stope ujedno ukazuje na promjenu monetarne
politike. Tehnika aukcija repo ugovora centralnih banaka ovisi o signalu koji se na
trite eli poslati. U nekim sluajevima centralna banka moe primijeniti aukcijuviestrukih kamatnih stopa (kada repo kamatna stopa stoji u vezi s repo ugovorima
kojima se upravlja likvidnou, a koja se ne pokazuje na tritu) ili aukciju s fiksnim
kamatnim stopama (kad centralna banka eli odrediti ciljani nivo kamatnih stopa ili
dati signal o promjeni monetarne politike). U praksi takve banke nerijetko
primjenjuju kombinaciju ovih dviju metoda.
y Centralne banke motivirane su i drugim razlozima kako bi upotrebljavale repougovore u svojoj monetarnoj politici:
repo ugovori nose mali kreditni rizik jer su osigurani (u pravilu) niskorizinimdravnim vrijednosnim papirima;
relativno su fleksibilni jer njihovi elementi, kao npr. dospijee, iznos,uestalost, kamatna stopa i sistem tendera mogu biti oblikovani prema
tono odreenom cilju koji se eli postii prilikom upravljanja likvidnou;
ne utiu na cijenu vrijednosnih papira, budui da centralne banke, kad seslue ovim sredstvima u monetarnoj politici, koriste samo tzv. general
collateral repos.
Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje
Kao to je ve spomenuto, vrijednosni papiri koji se daju kao osiguranje mogu biti tzv.
general collaterals ili special collaterals - tj. o general collaterals-ima govori se u sluaju kada
kupac papira nema posebne zahtjeve da mu se isporui tano odreeni papir, ve papir koji
po svojim ukupnim karakteristikama (npr. dravna obveznica, odreeni rok dospjelosti...)
zadovoljava odreene kriterije koje je kupac voljan prihvatiti, budui da su mu oni potrebni
samo da bi osigurali potraivanje, dok je kod repo specials-a rije o papirima koji su u
odreeno vrijeme posebno traeni na tritu. Stoga je za njih mogue dobiti bolju cijenu
(npr. sudionici na tritu hitno ih trebaju zbog isporuke u buduim ugovorima, kako bi pokrili
svoje kratke pozicije). Najee je rije o dravnim obveznicama, zatim to mogu biti i
obveznice koje su izdala trgovaka drutva (npr. commercial papers), a u SAD-u se koriste i
tzv. mortgage-backed securities7. Iako se u praksi rjee dogaa, ali u posljednje se vrijeme
7Mortgage-backed securities - vrijednosni papiri osigurani hipotekom. (Definicija je preuzeta iz Rjenika trgovakog prava u izdanju
Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
9/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
9
mogu nai i dionice8 koje slue kao osiguranje u repo ugovorima. Takoer recimo, da u praksi
ugovorne strane jedna drugoj esto omogue vraanje drugih vrijednosnih papira, a ne
upravo onih istih koji su bili dani kao osiguranje na poetku transakcije.
Vrste repo ugovora prema rokovima dospijea
Iako se naelno repo ugovori mogu sklapati s bilo kojim rokom dospijea, u praksi je ipak
rije o kratkoronom instrumentu, odnosno instrumentu trita novca9. To znai da repo
moe biti zakljuen kao prekonona transakcija (tzv. overnight) pa ak i do jedne godine.
Stoga se repo poslovi, prema svojoj dospjelosti naelno mogu podijeliti u dvije osnovne
kategorije:
1. repo s unaprijed dogovorenim datumom dospijea (term repo) - datum dospijeaodreen je fiksno i
2. otvoreni repo (open repo) - kada obje strane imaju pravo u bilo koje doba zatraitizatvaranje odnosno dospijee transakcije.
Nain odvijanja repo transakcija
Kao to je ve ranije istaknuto, osnovna je zamisao transakcije omoguiti kreditiranje
prodavca vrijednosnih papira, pri emu kupac vrijednosnih papira (u praksi se esto naziva i
cash provider) daje prodavcu odreeni novani iznos uz odgovarajuu kamatnu stopu (repo
rate). Cijela je transakcija osigurana vrijednosnim papirima (najee je rije o dravnim
obveznicama), koje prodavac prodaje kupcu, a otkupit e ih nakon proteka dogovorenog
vremena po unaprijed dogovorenoj cijeni. Transakcija je tako strukturirana, da zaista dolazi
do prijenosa odnosno sticanja vlasnitva na vrijednosnim papirima, jer prijenos vlasnitva
ima ulogu osiguranja. Valja biti vrlo oprezan prilikom tumaenja pojma koji se koristi u
praksi, budui da je ustaljena upotreba termina collateralised loan tj. da je rije o
osiguranom zajmu. Sami vrijednosni papiri nazivaju se collaterals odnosno osiguranje, a
ustalila se takoer i fraza da se papiri daju, odnosno primaju u zalog tj. kao kolateral. Ovakva
izreka pravno je potpuno pogrena, budui da nigdje u ugovoru nije navedeno da se na
papirima zasniva zalono pravo, iako je nesporno da je funkcija tih papira osigurati
potraivanje. Vrijednost papira koji se koriste kao osiguranje odreuje se prema trinoj
cijeni (market value). Budui da se vrijednost papira svakodnevno moe promijeniti i ponekoliko puta, kupac i prodavac takoer dogovaraju tzv. haircut. To se dogovara u
8Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja pravo v lasnitva u nekom dionikom drutvu. Vlasnik dionice tj.dioniar ima pravo na postotni
udio svega to dioniko drutvo posjeduje, meu ostalim i pravo na dobitak dionikog drutva. Dionika drutva svojim dioniarima obinoplaaju dividendu iz neto dobiti drutva te vr lo esto s rastom dobiti poduzea raste i iznos dividende. Postoje obine tj. redovna ipovlatene dionice. (Definicija je preuzeta iz Rjenika osiguranja u izdanju Masmedia.)9Trite novca (engl. money market, njem. Geldmarkt) nije konkretno mjesto, ve uobiajeni apstraktni pojam za sveukupne kratkoronenovane poslove, kojima financijske institucije (uglavnom banke) dolaze do dodatnih likvidnih sredstava, pozajmljuju svoje vikove rezerviili trguju kratkoronim vrijednosnim papirima. (Definicija je preuzeta iz Rjenika osiguranja u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
10/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
10
odreenom postotku od novane protuvrijednosti koju e kupac dati prodavcu. Radi boljeg
razumijevanja haircut-a, valja ga pokazati primjerom. Ukoliko stranke ugovore da je haircut
101 %, to e znaiti, da ukoliko kupac prodaje vrijednosne papire koji u trenutku prodaje
vrijede npr. 100 US $ (v. sliku), a transakcija je dogovorena na iznos od 100 US $, prodavac e
kupcu predati vrijednosne papire u vrijednosti od 101 US $. Razlika od 1 US $ (tj. 1%) jehaircut. Prilikom povratne kupnje, kupac (sada: prodavac) vratit e vrijednosne papire
prodavcu (sada: kupcu) u istoj koliini/vrijednosti koju je primio, tj. $ 101. Odreivanje visine
haircut-a ovisit e o tome koliko je sigurna strana koja treba novac, tj. prodavac vrijednosnih
papira. U konkretnom sluaju, strana koja daje novac (kupac) svakako e biti sigurnija sklopi
li repo ugovor s nekom bankom koja ima AAA rejting, nego s bankom nieg rejtinga, npr.
BBB. Haircut moe takoer varirati ovisno o vrsti papira, te e biti manji ukoliko je rije o
dravnim dunikim vrijednosnim papirima, dok e biti vei ukoliko se kao osiguranje daju
npr. obveznice koje su izdala trgovaka drutva (korporacijske obveznice).
Primjer:
y trina vrijednost papira: 100 US $y rok : 31 dany kamatna stopa (repo rate): 5 %y datum valute: 25.8.2000.y datum dospijea: 25.9.2000.y kamata nakon 31. dana: 100 31/360 5/100 = 0,4305 US $
Na slici se vidi, da e prodavac papira, nakon to dobije nazad svoj papir, osim novca kojeg je
primio u prvom dijelu transakcije (u ovom sluaju 100 US $), biti duan isplatiti kupcu irazliku od 0,4305 US $ (100,4305 - 100), koja predstavlja naknadu za koritenje novca, tj.kamatu (repo rate). To znai da e na kraju transakcije, vraanjem vrijednosnih papirasvom ranijem vlasniku, kupac u konkretnom sluaju zaraditi 0,4305 US $.
to se zapravo u cijeloj transakciji dogodilo, ukoliko je posmatramo kao kredit?
Davatelj kredita (kupac vrijednosnih papira) kreditirao je primatelja kredita (prodavca) na
odreeno vrijeme. Svoje potraivanje osigurao je primanjem vrijednosnih papira (kupac je
100$ (papiri)Haircut
100$ (papiri)
KKuuppaaccPPrrooddaavvaacc
100 novac
100 US $ + kta 0,4305 US $ =
Haircut
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
11/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
11
postao vlasnik tih papira - vrlo visok stepen sigurnosti za njega), i to u veoj vrijednosti nego
to je dao kredit (haircut). Zatvaranjem transakcije, kupac je vratio papire (ukljuujui i
haircut), a prodavac je vratio novac uvean za kamatu (repo rate). Postavlja se pitanje, ta e
se dogoditi ukoliko vrijednosni papiri promijene svoju trinu vrijednost? Budui da
vrijednosni papiri svakodnevno mogu promijeniti vrijednost i po nekoliko puta, to e seodraziti i na vrijednosti papira primljenih kao osiguranje. Ako, uzmimo, na dan valute trina
vrijednost papira iznosi 100 US $, a drugi dan naglo padne na 80 US $, znai da su papiri dani
kao osiguranje izgubili 20 % na svojoj vrijednosti. Ili obratno, ako se vrijednost papira povea
na 120 US $, znai da vrijednost papira datih kao osiguranje za 20% premauje vrijednost
osiguranog potraivanja. U takvim se situacijama koristi tzv. margin call. Margin callili poziv
za odravanjem margine pravo je jedne ugovorne strane da od druge ugovorne strane
trai usklaivanje odnosa vrijednosni papiri-novac, u sluajevima kada doe do promjene
vrijednosti papira iznad odreenog, unaprijed dogovorenog iznosa, bilo da je rije o
smanjenju ili poveanju njihove vrijednosti. Da bi se ovakav problem rijeio, kupac i prodavac
e prije zapoinjanja meusobnih repo transakcija ugovoriti odreeni iznos, npr. 1.000.000US $, na osnovu kojeg e se odreivati kada svaka od strana ima pravo na margin call. U
navedenom primjeru, ukoliko ukupna vrijednost papira primljenih kao osiguranje padne za
1.000.000 US $, kupac papira imat e pravo na margin call- tj. nazvat e prodavca i traiti od
njega ili da mu dostavi dodatno osiguranje (tj. da mu poalje dodatne vrijednosne papire
kako bi se pokrila nastala razlika) ili da mu vrati dio novca, kako bi osiguranje koje kupac
trenutno ima, pokrilo njegovo potraivanje prema prodavcu. S druge strane, ukoliko se
ukupna trina vrijednost papira danih kao osiguranje povea za npr. 1.000.000 US $, tada
pravo na margin callima prodavac, jer je dao kupcu vie osiguranja nego to je potrebno da
bi se osiguralo potraivanje. Tada e prodavac nazvati kupca i traiti da mu ovaj ili vrati dio
vrijednosnih papira koje je primio kao osiguranje ili da mu poalje razliku u novcu, kojom e
se izjednaiti vrijednost osiguranja s potraivanjem prodavca. Bitno je napomenuti, da
ukoliko se kao osiguranje daju dravne obveznice, margin call bit e rjei, budui da je
ovakva vrsta papira manje podlona velikim promjenama vrijednosti na tritu. Obino se
kod ovakve vrste papira ugovaraju vei iznosi koji daju pravo na margin call, jer se na tritu
vrijednost papira mijenja svakodnevno. To je posebno vano kad je rije o transakcijama koje
se odvijaju u velikom volumenu (to je karakteristino za repo ugovore) te bi se, teoretski,
moglo dogoditi da strane neprestano nazivaju jedna drugu traei od one suprotne margin
call, ovisno o kretanjima na tritu. Ovo bi nepotrebno otealo odvijanje takvih poslova.
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
12/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
12
III POGLAVLJE
Rizici koji prate repo ugovore
Bez obzira na injenicu da su repo ugovori vrsta transakcija sa najveim stepenom sigurnosti,
jer su osigurani vrijednosnim papirima i ovi poslovi nose sa sobom odreene rizike. Repo
ugovori smatraju se najsigurnijim nainom ulaganja ako su zadovoljene dvije bitne
pretpostavke: da se posluje sa provjerenim poslovnim partnerima i da su predmet
transakcija ovog posla kvalitetni vrijednosni papiri. Neispunjenjem ovih pretpostavki ni repo
ugovor ne moemo smatrati toliko sigurnim. Osnovni rizici vezani uz repo ugovore su:
kreditni rizik, trini rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti i pravni rizik.
Kreditni rizik
Ako kreditni rizik definiemo kao mogunost da primalac kredita nee biti u mogunosti
vratiti svoja redovna dugovanja i pripadajue kamate, te da e prestati izvravati svoje
obaveze i ako uzmemo u obzir da repo ugovor ima neke elemente kreditnog posla, injenica
je da se i za ovaj ugovor vee odreeni kreditni rizik. Kreditni rizik kod repo ugovora sastoji
se u volatilnosti10 cijene kolaterala11, odnosno u mogunosti promjene vrijednosti
vrijednosnih papira primljenih kao osiguranje. Padom vrijednosti kolaterala iznos datog
novca ostae samo djelimino pokriven. Tada kupac vrijednosnih papira od druge strane
moe traiti dopunu osiguranja u vidu novca ili vrijednosnih papira srazmjerno padu
vrijednosti ve primljenih kolaterala, ali samo u sluaju da je prodavac u mogunosti daispuni taj zahtjev. Ako npr. druga strana padne pod steaj kupac kolaterala bie prinuen da
proda iste po vrlo nepovoljnim uslovima. Drugi sluaj je porast cijene kolaterala to bi opet
dovelo do razlike izmeu primljenog novca i datog osiguranja. Ovaj put prodavac bi ostao
osiguran i vie nego je ugovoreno. Ovaj put rizik snosi prodavac vrijednosnih papira. Iako se
ovaj rizik moe relativno uspjeno tretirati definisanjem margin call-a, kupac vrijednosnih
papira uglavnom odobrava kredit u manjem iznosu od trine vrijednosti kolaterala ime se
osigurava u sluaju pada trine vrijednosti kolaterala. Izloenost kreditnom riziku postoji,
dakle, u sluaju da druga strana nema visok kreditni ugled ( counterparty risk - rizik druge
strane), te ako vlasnitvo nad vrijednosnim papirima nije pravilno preneeno, kad se ne vodi
rauna o aktiviranju margin call-a itd.
10Volatilnost nepostojanost, nestalnost, promjenjivost ( Pr euzeto sa http://www.eudict.com)
11Kolateral - Sredstvo obezbeenja banaka pri kreditnim poslovima. Moe biti u novanom ili nenovanom obliku. (Preuzeto sa
http://www.kamatica.com)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
13/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
13
Trini rizik
Trini rizik predstavlja opasnost da doe do gubitka zbog nepovoljnih kretanja kamatnih
stopa za vrijeme minimalnog razdoblja koji je potreban da bi se vrijednosni papiri prodali,
odnosno da bi se podmirile obaveze. Trini rizici vezani za repo ugovore su promjena
vrijednosti vrijednosnih papira, rizik pozicije i valutni rizik. Rizik pozicije predstavlja mogui
gubitak uzrokovan iznenadnom promjenom kamatnih stopa na tritu kada je repo ugovor
prouzrokovao tzv. duge ili kratke pozicije vrijednosnih papira. Valutni rizik je ustvari rizik
promjene deviznog kursa, a on postoji ako su vrijednosni papiri izdati u stranoj valuti. Ako
devizni kurs pada tada vrijednosni papiri gube na vrijednosti izraenoj u domaoj valuti. Tada
kupac kolaterala nije dovoljno osiguran.
Operativni rizikOperativni rizik moe se definisati kao vjerovatnost da moe doi do unitenja podataka
zbog poara, prirodnih nepogoda ili drugih razloga, a to e sprijeiti banku da obavlja svoje
redovne poslove. I odvijanje repo ugovora moe biti ometeno nekim od ovih uzroka.Tipini
problemi operativnog rizika repo ugovora su problemi nastali prilikom poravnanja (tzv.
settlement risk), te potekoe koje mogu prouzrokovati razliiti pravni poslovi.
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti moemo posmatrati sa dva aspekta. U prvom sluaju rije je o standardnom
poimanju rizika likvidnosti kada jedna od ugovornih strana zbog neoekivanih dogaaja natritu nije u mogunosti ispuniti svoja dugovanja ( vratiti novac i kamate ). Likvidnost druge
strane ocjenjuje se kao njen bonitet12 pa se ovaj rizik naziva jo i rizik boniteta ili rizik druge
strane. Bonitet druge strane se broji u najvanije komponente za donoenje odluke o
stupanju u repo ugovor. Drugi aspekt ovog rizika je mogunost da se prime relativno
nelikvidni vrijednosni papiri kao osiguranje, to znai da e u sluaju da druga strana padne
pod steaj kupac biti u situaciji da mora prodati primljene vrijednosne papire po vrlo
nepovoljnim uslovima. Likvidnost kolaterala ovisi od toga koliko brzo moe ponovo da se
pretvori u gotovinu ili sredstva na bankarskom raunu.
Pravni rizik
Pravni rizik ogleda se u neodgovarajuoj pravnoj dokumentaciji na kojoj se zasnivaju repo
transakcije, bilo da se radi o nemogunosti naknade tete zbog loe formulisanog ugovora ili
pravna dokumentacija ne sadri precizne odredbe o margin call-u, haircat-u i sl.
12Bonitet (engl. standing, credit worthiness, njem. Kreditwrdigkeit, Bonitt) je pojam koji poblie odreuje kvalitetu tvrtke,
potraivanje robe, zemljita, vrijednosnih papira i sl. (Definicija je preuzeta izRjenika marketinga u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
14/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
14
IV POGLAVLJE
Pravni aspekti repo ugovora
Za potrebe pravne analize repo ugovore posmatramo u dva sluaja:
y kada se repo ugovori obavljaju zbog kratkoronog finansiranja, odnosnopribavljanja vrijednosnih papira i
y kada se repo ugovori koriste kao instrument monetarne politike.U prvom sluaju pravna dokumentacija je unificirana, u cilju to lakeg obavljanja cross-
borderrepo transakcija. Standardizovani ugovor kojim se reguliu prava i obaveze stranaka u
repo ugovoru nosi naziv PSA/ISMA Global Master Repurchase Agreement. Ovaj ugovor se
redovno koristi u evropskoj poslovnoj praksi, a mjerodavno pravo je englesko pravo. Iako jeugovor standardizovan postoje neke razlike u tumaenjima pojedinih elemenata ugovora
izmeu anglosaksonskog i kontinentalnog pravnog sistema. Odgovarajui ugovor postoji i
kod vrenja druge funkcije repo ugovora i tada on nosi naziv National Master Agreements.
Ugovor sklapaju centralne banke sa sudionicima domaeg trita novca i namijenjen je
potrebama domae monetarne politike. Poto je ugovor prije svega namijenjen domaem
tritu kao mjerodavna prava ovdje se javljaju prava zemalja koje ugovore i koriste kao
instrumente svoje monetarne politike.
Pravna priroda repo ugovora
Izdvojila su se tri uoljiva stava:
y repo je ugovor o kupoprodaji sa obavezom povratne kupnje,y repo je ugovor o kreditu osiguranom vrijednosnim papirima, tey repo je ugovor sui generis i sadri elemente ugovora o kupoprodaji i elemente
ugovora o kreditu.
Prema engleskom pravu, koje i mjerodavno pravo za repo ugovore, repo ugovor jeokarakterisan kao ugovor o kupoprodaji. Kontinentalno pravo, s druge strane, istie osnovnu
funkciju repo ugovora, a to je kreditiranje i s obzirom na tu injenicu oznaava repo ugovor
kao kreditni ugovor. Trei stav, koji repo posmatra kao ugovor sui generis, smatra da je repo
specifian ugovor nastao u poslovnoj praksi i da se kao takav ne moe ukalupiti u odreeni
ugovorni okvir. Uzimajui u obzir sve navedene stavove i ocjenjujui njihove argumente za
odreeno opredjeljenje u pogledu pravne prirode repo ugovora, ovdje emo se odluiti za
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
15/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
15
stav koji repo vidi kao poseban oblik ugovora o kreditu. Za ovakvo opredjeljenje zasluna je
prije svega osnovna funkcija repo ugovora: omoguiti kreditiranje sa visokim stepenom
sigurnosti.
PSA/ISMAGlobal Master RepurchaseAgreement
PSA/ISMA GMRA je standardizovani ugovor i nosi naziv po svojim tvorcima Public Securities
Association (PSA) sa sjeditem u Njujorku i International Securities Market Association
(ISMA) sa sjeditem u Cirihu. Prvi puta je koriten 1992. da bi revidirana verzija ugovora iz
1995. danas bila koritena kao poslovni standard. Ovo je okvirni ugovor budui da obuhvata
sve transakcije iste vrste izmeu ugovornih strana i kao takvog stranke ga potpisuju samo
jednom, a ne po svakoj pojedinanoj novoj transakciji. Sam ugovor sastoji se od dvadeset
lanaka i specifinih aneksa
13
. Aneksi se odnose na neke dodatne i specifine uslove ( npr.kod odreivanja osnovne valute - Base Currency, vremena isporuke - Delivery Period, repo
transakcija sa vrijednosnim papirima specifinog pravnog tretmana i sl ). European Banking
Federation pripremila je novu verziju ovog ugovora pod nazivom European Master
Agreement, ali on u praksi jo nema znaajnu ulogu.
Tipini elementi PSA/ISMAGMRA ugovora
Prijenos vlasnitva na vrijednosnim papirima i plaanje ugovorene cijene
PSA/ISMAG
MRA ugovor je takav ugovor u kome se jedna strana - prodavac obavezuje dadrugoj ugovornoj strani - kupcu proda odreenu koliinu vrijednosnih papira, a kupac se
obavezuje platiti prodavcu dogovorenu cijenu. Rije je, dakle, o prijenosu vlasnitva nad
vrijednosnim papirima. Meutim, u praksi je uobiajeno da se koristi izraz da se vrijednosni
papiri daju/primaju u zalog. Ovaj stav se smatra pogrenim jer prijenosom vlasnitva nad
vrijednosnim papirima kupac ima apsolutno pravo nad tim papirom. Kupac kao novi vlasnik
vrijednosnih papira moe iste prodati, zaloiti ili iskoristiti u drugom pravnom poslu, a
injenica da se obavezao da iste papire mora vratiti tano odreenog dana na to nema
nikakvog uticaja. Ako bi pak bilo rije o zalogu14, strana koja je primila vrijednosne papire
stekla bi ogranieno stvarno pravo nad istim. U ovom sluaju kupac ne bi mogao koristiti
vrijednosne papire na isti nain kao sa stvarima u vlasnitvu ili bi za takvo koritenje moraotraiti posebnu saglasnost zalonog dunika (prodavca). Poto PSA/ISMA GMRA ugovor ne
13Aneks - Biljeke uz finansijsko izv jee. (Preuzeto sa http://www.moj-bankar.hr)
14Zalog (engl. pledge, security, njem. Pfand) oblik osiguranja vjerovnikove trabine. Ugovorom o zalogu obvezuje se dunik ili netko trei
(zalogodavac) prema vjerovniku (zalogoprimcu) predati u pravilu ( jer npr. ovrhovoditelj zalono pravo na propisanim nekretninama stjeepljenidbenim popisom) neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva, kako bi se prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njenevrijednosti, ne bude li mu trabina isplaena do dospjelosti.Ujedno se (vjerovnik) zalogoprimac obvezuje da e pr imljenu stvar uvati inakon prestanka trabine neoteenu vratiti zalogodavcu. U trgovakom pravu se u zalog osim stvari daju razne vrste vrijednosnihpapira. (Definicija je preuzeta izRjenika marketinga u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
16/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
16
spominje zalog, zalono pravo ili sline pojmove jasno je da volja stranaka nije bila zasnovati
zalono pravo nad vrijednosnim papirima koji se koriste u repo ugovorima, nego upravo
prijenos vlasnitva nad istim. Pored ovoga, bitno je jo napomenuti i situaciju kada kupon
(dividenda, ako se repo poslovi rade sa dionicama) dospije u toku repo transakcije. Prema l.
5. PSA/ISMA GMRA ugovora, svi prihodi iz vrijednosnih papira pripadaju prodavateljuvrijednosnih papira. To znai, da e u sluaju dospijea kupona odnosno dividende u vrijeme
kada se papir nalazi u vlasnitvu kupca, kupac biti duan (o dospijeu repo transakcije) vratiti
prodavatelju i iznos navedenog kupona/dividende, zajedno s pripadajuom kamatom na
navedeni iznos kupona/dividende.
Kamata
Kamata, kao cijena koja se plaa za koritenje tuih sredstava, je jedan od naina da se ukae
na pravu prirodu repo ugovora, a to je kreditiranje. Nakon zatvaranja transakcija repougovora, kupac vrijednosnih papira dobit e natrag svoj novac uvean za iznos kamate,
izraunate prema ugovorenoj kamatnoj stopi. Terminologija PSA/ISMA GMRA ugovora za
kamatnu stopu u repo ugovoru koristi izraz pricing rate, dok se u praksi koristi izraz repo
rate. Repo rate utvruju ugovorne stranke prilikom sklapanja repo ugovora, i to u obliku
godinjeg postotka (the per annum percentage rate godinja kamatna stopa). Niz faktora
utie na visinu repo rate:
y Kreditni rejting dunika i likvidnost (utrivost) collateral-a (ukoliko jekreditni rejting dunika vei, ugovorena kamatna stopa e biti nia, i
obrnuto),y Varijabilnost trine vrijednosti collateral-a (ukoliko su vrijednosni
papiri manje podloni promjenama i rizicima, kamatna stopa e bitinia, i obrnuto),
y Vrsta collateral-a (general collateral via kamatna stopa, specialcollateral nia kamatna stopa),
y Rok dospijea.
Repo rate se koristi za izraunavanje price differential(razlike u cijeni), stvarnog iznosakamatne stope. Price differential je ukupni iznos dobiven dnevnom primjenom repo rate nakupovnu cijenu (Purchase price) za konkretnu transakciju. Price differentialse rauna premasljedeoj formuli:
Price Differential = Glavnica x Repo rate x Rok dospijea / 360
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
17/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
17
Margin Call
Vrijednosni papiri imaju svoju trinu vrijednost koja moe da se mijenja. Kao posljedica tih
promjena javlja se neravnopravan poloaj meu ugovornim stranama u repo ugovoru.Ukoliko se jedna od ugovornih strana nae u poziciji da zbog promjena trinih vrijednosti
collateral-a u repo ugovoru pretrpi gubitak, njoj je omogueno pravo margin call-a. Margin
callse odnosi na dio novca ili dio vrijednosnih papira koje je strana u boljem poloaju duna
dati, tj. vratiti strani u loijem poloaju. Putem margin call-a nastoji se uspostaviti ravnotea
izmeu iznosa novca dobivenog prodajom vrijednosnih papira i stvarne trine vrijednosti
vrijednosnih papira. S obzirom na to da trina vrijednost vrijednosnih papira moe i rasti i
opadati, obje strane mogu se nai u loijem poloaju, tako da je objema ugovornim stranama
dozvoljen margin call. Ukoliko doe do poveanja trine vrijednosti vrijednosnih papira,
strana koja je prodala te vrijednosne papire nai e se u loijem poloaju i ima pravo da od
druge strane trai margin transfer. Margin transferizvrit e se vraanjem dijela vrijednosnih
papira prodavcu ili e se razlika nastala promjenama u trinim vrijednostima collateral-a
nadoknaditi u novcu. Suprotan sluaj je kada se trina vrijednost vrijednosnih papira smanji,
i u tom sluaju kupac e biti u loijoj poziciji zato to vrijednosni papiri koji su kod njega kao
osiguranje za njegov novac, gube svoju vrijednost i on ima pravo da trai margin transfer.
Prodavac e margin transfer izvriti ili davanjem dodatnih vrijednosnih papira ili
nadoknadom razlike u novcu. Iako se repo ugovor prvenstveno smatra ugovorom o
kupoprodaji (u engleskom pravu), margin callnije karakteristian za taj tip ugovora, ve za
ugovor o kreditu osiguranom vrijednosnim papirima.
Pravo supstitucije
Pravo supstitucije se odnosi na pravo prodavaoca da prilikom reotkupa vrijednosnih papira
od kupca zatrai neke druge vrijednosne papire, a ne one koji su bili predmet prvobitne repo
transakcije. Ova zamjena (supstitucija) vrijednosnih papira e biti ispunjena jedino u
saglasnosti sa kupcem. Pravo supstitucije ukazuje na sigurnosnu ulogu vrijednosnih papira u
repo ugovoru. To znai da ugovornim stranama nije bitna sama vrsta vrijednosnog papira
koji je predmet repo transakcije ve njegova trina vrijednost. Ovo pravo moe se
primjenjivati jedino kod general collaetral ugovora u kojem ugovornim stranama nije bitantip vrijednosnog papira, tako da prodavac prilikom reotkupa moe prihvatiti i neku drugu
hartiju od vrijednosti koja ima istu trinu vrijednost kao i vrijednosni papir iz prvobitne
transakcije. Pravo supstitucije nosi niz pozitivnih efekata od kojih su najvaniji sljedei:
- fleksibilnije poslovanje,- vie mogunosti upravljanja vrijednosnim papirima,- ostvarivanje boljih poslovnih rezultata.
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
18/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
18
Mogunost primjene prava supstitucije dozvoljeno je i kod margin call-a. To znai da strana
koja zatrai margin transfer ima pravo da isplatu trai u nekim drugim vrijednosnim
papirima, razliitim od vrijednosnih papira koji su predmet orginalne repo transakcije.
Ukoliko margin transferbude isplaen u prvobitnim vrijednosnim papirima, oni se nazivaju
purchase securities, a ako bude isplaen u nekim drugim vrijednosnim papirima, oni se
nazivaju equivalent margin securities.
Kompenzacija (Set-off) u sluaju neispunjenja ugovornih obaveza (Default)
U toku trajanja repo ugovora mogu nastupiti neki dogaaji koji e jednu od ugovornih strana
onemoguiti da ispuni svoje ugovorne obaveze. Takav dogaaj se u repo ugovoru zove
default. Niz dogaaja i situacija koji se klasifikuju kao defaultsu skupljeni u grupu koja se
naziva events of default. Events of defaultsu:
y neisplata kupovne cijene/cijene ponovne prodaje,y nepotivanje ugovornih odredbi o odravanju margine (margin
maintenance),
y nepotivanje ugovornih odredbi o isplati prihoda iz vrijednosnih papira,y insolventnost15,y netano ili neistinito prikazivanje stanja,y priznanje drugoj ugovornoj strani nemogunosti ili namjere neispunjenja
obaveza,
ysuspenzija ili iskljuenje ugovorne strane sa berze
16
.
Svi ovi dogaaji default-a se klasificiraju u dvije osnovne grupe:
y oni koji dovode do prijeboja solventnih ugovornih strana (set-off betweensolvent parties)
y oni koji dovode do prijeboja izmeu ugovornih strana od kojih jedna nijesolventna (insolvency set-off)
Ugovorna strana kod koje je dolo so default-a naziva se defaulting party, a strana kod koje
nema default-a naziva se non-defaulting party. Ukoliko doe do insolventnosti jedne od
15Insolventnost (engl. insolvency, njem. Zahlungsunfhigkeit, Insolvenz, fr. insolvabilit) je nesposobnost za plaanje, situacija u kojojpoduzee ili druga pravna, odnosno fizika osoba nije u mogunosti podmiriti dospjele obveze plaanja u rokovima njihova dospijea tzv.tehnika insolventnost. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketinga u izdanju Masmedia.)16Berza (engl. exchange, njem. Brse) je institucija namijenjena trgovanju robom ije su karakteristike ope poznate i ije su koliinerazmjenjive. Roba kojom se trguje stoga se ne treba nalaziti na licu mjesta. Za robu razliitih karakteristika (pamuk, ito) ustanovljuju setipovi. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketinga u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
19/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
19
ugovornih strana defaultnastupa automatski i proces kompenzacije17 moe odmah zapoeti.
U svim ostalim sluajevima nabrojanim u events of default, non-defaulting party ima pravo
da situaciju proglasi default-om ili da saeka odreeni period prije proglaavanja default-a i
zapoinjanja procesa kompenzacije.Kada doe do insolventnosti jedne od ugovornih strana
ili kada non-defaulting party odlui da dogaaj smatra default-om, non-defaulting partymoe zapoeti raskid ugovora i proces kompenzacije, i to slanjem default notice strani koja
se nala u default-u. Default notice je obavjetenje kojim non-default party poruuje
ugovornoj strani u default-u da smatra da je nastupio defalut i da eli zapoeti proces
kompenzacije. Sama kompenzacija karakterie se ubrzanjem svih repo transakcija i
automatskim dospijeem svih rokova i obaveza. Osim toga, obaveza isporuke vrijednosnih
papira pretvara se u obavezu isplate trine vrijednosti collateral-a. Sve repo transakcije bit
e izraene u novcu, uporeene i prebijene, a na kraju e ostati iznos koji e jedna od strana
biti duna da plati drugoj ugovornoj strani. Ugovorna strana koja se nala u default-u duna
je da non-defaulting patry nadoknadi, uz kamatu, sve trokove koji su prouzrokovani
nastajanjem default-a i kompenzacije. Kompenzacija je dozvoljena ugovornim stranama kojesu solventne18, kao i u sluaju kada jedna od ugovornih strana nije solventna.
17Kompenzacija (engl. compensation, njem. Abfirung, Kompensation) izravnavanje meusobnih potraivanja.U ekonomiji se javlja kao
robna kompenzacija, kompenzacija potraivanja, kompenzacija cijena, kompenzacija za uvoz. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketingau izdanju Masmedia.)18
Solventnost (engl. solvency, njem. Solvabilitt) sposobnost poduzea da raspoloivim novanim sredstvima podmiri sve svoje dospjeleobveze plaanja u rokovima njihova dospijea. (Definicija je preuzeta iz Rjenika marketinga u izdanju Masmedia.)
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
20/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
20
ZAKLJUAK
U ovome sam radu nastojala prikazati praktinu upotrebu repo ugovora, kao i neke teoretskedvojbe kojih nerazjanjenost moe dovesti do potekoa prilikom odvijanja ovih transakcija unepoeljnom smjeru, posebno ukoliko su uzroci nastali meu subjektima koji aktivnosudjeluju na globalnim financijskim tritima. Iz rada se takoer vidi, da je neospornaprivredna vanost repo ugovora. to se budueg razvoja ovog instrumenta u domaimokvirima tie, za oekivati je da e se u okviru monetarne politike repo ugovor i daljeuspjeno nastaviti koristiti, uz neizbjene manje formalnopravne izmjene koje e olakatinjegovu upotrebu. U pogledu repo poslova kao instrumenta trita novca, pogodnog zaupravljanje rizika i likvidnou, ali i sigurnog naina ulaganja, mogue je predvidjeti njegovoirenje meu domaim bankama, investicijskim fondovima i drugim potencijalniminstitucionalnim ulagaima koji posluju vrijednosnim papirima. Neosporno je takoer da edomai privredni faktori, zahvaljujui sve veem otvaranju BiH svijetu, polagano poeti ulazitii u transakcije vrijednosnim papirima na meunarodnim financijskim tritima. Meutim,temeljnu prepreku pri tome vidimo u domaoj pravnoj regulativi koja je najveim dijelompotpuno neusklaena, a u nekim segmentima uope ne postoji. S toga, za oekivati je daBosni i Hercegovini tek predstoji veliki posao, kako bi se i u ovom specijaliziranom podruju,koje se bavi tritima kapitala, uspjeno poela usklaivati ne samo s pravom Europske unijeve i cjelokupnim trendom globalizacije, a upotreba ovakvih i znatno sloenijih financijskihkonstrukcija uspjeno zaivjela i odvijala se u domaoj praksi.
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
21/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
21
LITERATURA:
8/3/2019 Seminar Ski Rad (3)
22/22
UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU
22