1 Uvod Strne žitarice su žitarice gustog sklopa. Za razliku od okopavina čiji je uzgoj nezamisliv bez provedbe zaštitnih mjera protiv korova, za kulture gustoga sklopa (strne žitarice, uljana repica, lucerka, ljekovito biljesmatra se da zaštitu protiv korova nije potrebno provoditi pri svakom stupnju zakorovljenosti. !ačin uzgoja (uski redovii habitus biljaka (busanje i stvaranje postranih vlatiomogu"uje pšenici (i drugim strninamada se pri lošijoj zakoro vljenosti sama uspješno bori s korovom, odnosno da ga tlači i potiskuje kao suparnika. #akak o, preduvjet je poštivanje agrotehničkih opitmalnih zahvata u tehnologiji proizvodnje, poput pripreme tla za sjetvu, sjetva u optimalnom roku, uravnotežena ishrana, pravodobna prihrana, zaštita od bolesti i štetnika i dr. Strne žitarice zakorovljuje velik broj različitih k orovnih vrsta. !eke od njih su tak o konkurentne i napasne da ih je potrebno suzbijati čak i pri malom broju jedinki po jedinici po vršine. Zbog toga je prije donošenja odluk e o primjeni zaštit nih mjera protiv korova potrebno poznavati sastav korovne $ore odre%ene parcele kao i svojstva korovnih vrsta. Osim izravnog utjecaja na prinos, korovi čine i dr uge tzv . posredne štete usjevima žita rica i drugim kulturama. Prije sveg a otežavaju žetvu i izazivaju polijeganje usjeva. K orovi najveću zelenu biljnu masu postižu upravo u vrijeme žetve, povećavajući vlagu zrnu i poskupljujući njegovo čišćenje. 1 Zbog potrebe dodatnog čiš"enja sjemena, pove"avaju troškove proizvodnj e strnih žitarica. !adalje, korovi mogu& - izazvati dermatitis i alergiju kod ljudi i životinja - izazvati trovanje stoke i stočnih proizvoda - biti domaćini značajnim bolestima i štetnicima kultiviranog bilja - štetiti i na nepoljoprivrednim površinama - parazitirati na kultiviranim vrstama. 'ao konkurentne biljne vrste, korovi su svuda prošireni. osjeduju odre%ena svojstva prilagodbe (širenje, brz rast i razvoj, veliku sjemensku proizvodnju, razmnožavanje različitim vegetativnim dijelovima, vijabilne sjemenke u tlu i nekoliko desetaka godina, pa ih je vrlo teško iskorijeniti. 1 Dr. Nada Šumatić, Dr. Ljiljana Topalić Trivunović, Dr. Ilija Kamljenović, Dr. Jovan Todorović; Najčešći korovi re gije Banja Luka, Laktaši 200. !tr."
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Strne žitarice su žitarice gustog sklopa. Za razliku od okopavina čiji je uzgojnezamisliv bez provedbe zaštitnih mjera protiv korova, za kulture gustoga sklopa
(strne žitarice, uljana repica, lucerka, ljekovito bilje smatra se da zaštitu protivkorova nije potrebno provoditi pri svakom stupnju zakorovljenosti.
!ačin uzgoja (uski redovi i habitus biljaka (busanje i stvaranje postranih vlatiomogu"uje pšenici (i drugim strninama da se pri lošijoj zakorovljenosti samauspješno bori s korovom, odnosno da ga tlači i potiskuje kao suparnika.
#akako, preduvjet je poštivanje agrotehničkih opitmalnih zahvata u tehnologijiproizvodnje, poput pripreme tla za sjetvu, sjetva u optimalnom roku, uravnoteženaishrana, pravodobna prihrana, zaštita od bolesti i štetnika i dr.
Strne žitarice zakorovljuje velik broj različitih korovnih vrsta. !eke od njih su takokonkurentne i napasne da ih je potrebno suzbijati čak i pri malom broju jedinki po
jedinici površine. Zbog toga je prije donošenja odluke o primjeni zaštitnih mjeraprotiv korova potrebno poznavati sastav korovne $ore odre%ene parcele kao isvojstva korovnih vrsta. Osim izravnog utjecaja na prinos, korovi čine i druge tzv.
posredne štete usjevima žitarica i drugim kulturama. Prije svega otežavaju žetvu i
izazivaju polijeganje usjeva. Korovi najveću zelenu biljnu masu postižu upravo u
vrijeme žetve, povećavajući vlagu zrnu i poskupljujući njegovo čišćenje.1 Zbogpotrebe dodatnog čiš"enja sjemena, pove"avaju troškove proizvodnje strnih žitarica.
!adalje, korovi mogu&
- izazvati dermatitis i alergiju kod ljudi i životinja- izazvati trovanje stoke i stočnih proizvoda- biti domaćini značajnim bolestima i štetnicima kultiviranog bilja- štetiti i na nepoljoprivrednim površinama- parazitirati na kultiviranim vrstama.
'ao konkurentne biljne vrste, korovi su svuda prošireni. osjeduju odre%ena svojstvaprilagodbe (širenje, brz rast i razvoj, veliku sjemensku proizvodnju, razmnožavanjerazličitim vegetativnim dijelovima, vijabilne sjemenke u tlu i nekoliko desetaka
godina, pa ih je vrlo teško iskorijeniti.
1 Dr. Nada Šumatić, Dr. Ljiljana Topalić Trivunović, Dr. Ilija Kamljenović, Dr. Jovan Todorović; Najčešći korovi regije Banja Luka, Laktaši200. !tr."
aštita protiv ove velike skupine biljaka dugotrajan je i mukotrpan posao. *natočprovedbi različitih zaštitnih mjera, korovi svake godine odnose velik dio prinosa.
rocjenjuje se da u područjima slabije razvijene poljoprivrede gotovo tre"inu urodaodnesu korovi.
!ajčeš"i rok sjetve strnih žitarica u našem proizvodnom klimatu je jesen. +sim zobikoju uglavnom sijemo u rano prolje"e, postoje i ja re sorte pšenice, raži i ječma.ovr šine pod ovim kulturama neusporedivo su manje u odnosu na spomenuteozime. Strne žitarice zakorovljuju odre%ene korovne vrste&
+zimi korovi mogu prezimjeti na polju (s usjevom te osim ujesen nicati i u prolje"e.Zbog toga još nose naziv i ozimoproljetni korovi. rezime u mladom razvojnomstadiju, najčeš"e u obliku rozete, te u rano prolje"e, s kretanjem vegetacije,nastavljaju s rastom i razvojem.
e"ina ozimih korova biljke su niskog habitusa (pr. mišjakinja, čestoslavica, crvenamrtva kopriva, te na prvi pogled ne predstavljaju opasnost za kulturu. /e%utim,veliki su potrošači hranjiva, osobito dušika, pa ako su prisutni u ve"em broju, ujesen
je potrebno njihovo suzbijanje.
1. !"##$%&$ '"(&$ )*bična mišjakinja +
0am& ar2oph2laceae
3ednogodišnja biljka, često ozima, visoka 456 cm. Stablo je razgranato,tanko okruglo, polegljivo, niskog rasta. 7esto raste po zemlji. 8istovi su
3edna biljka može godišnje da proizvede ogroman broj sjemenki pa sve doG66 666.
Hiljka niče u kasno prolje"e jer za rast treba puno toplote. ;azmnožava sesjemenom.
vjeta od juna pa sve do septembra. !ajviše mu odgovara umjereno toplaklima i zemljište bogato azotom. ;asprostranjen je u nizijskim područjima ali: u visokim. ored toga da je korov strnih žita jos se nalazi : u okopavinama,vinogradima itd.
Stoka gar ado jede ali u ve"oj količini može štetiti.
renosnik je nekih insekata, bolesti : ve"eg broja nematode.
išegodišnja biljka, dobro razgranatog korijena koji se dobro obnavlja. 'orijen je dug : prodire duboko u zemljište. Stablo je dugo )6 )66 cm, tanko, golo,polegljivo, obavija se oko drugih biljaka : predmeta ili se pruža po zemlji ilipenje uz predmete. 8istovi su strelasti sa peteljkama.
Hiljka cvjeta od juna do septembra, cvjetovi pojedinačni ili ) 5 zajedno.'rupni, u obliku lijevka, bijele ili ružičaste boje bez mirisa. lod je tobolac satvrdom ljuskom u kojoj je 54 sjemenki.
% strnim žitima # drugim usjevima koji se žanju prije nego što se &ormira #
dozri sjeme ne dolazi do generativnog razmnožavanja ovog korova nego se utom slučaju širi korijenom.'
rlo je raširen korov : u našoj zemlji do subalpinskog pojasa, naručito nalakim, plodnim i alkalnim zemljištima. :ma ga i na zapuštenim mjestima.ošto se obavija oko usjeva, naručito žita, uzrokuje polijeganje : otežavažetvu. /ladi listovi su jestivi pa ih stoka vrlo rado jede. ovoljno utiče namlječnost.
pravih listova ima krupne srcolike zaliske, oni su naspramni, dugi oko 5 cm, aširoki oko ) cm. Zalisci često imaju rašljike.
vjeta od maja do juna, cvjetovi žuti, pojedinačni na kratkoj dršci. lod jemahuna duga ) 5 cm, široka AG mm, spljosnata, gola zelenosme%a, sa AG
crnih, sjajnih sjemenki. Sjeme klija u jesen : jako je otrovno za stoku. Hiljkase razmnožava sjemenom.
+vaj korov je rasprostranjen u toplijim predjelima umjerenog pojasa.+dgovaraju mu humusna, glinovita : krečna zemljišta. ;aste u strnim žitima,lucerki : grahorici, a : na ruderalnim staništima pa sve do subalpskog pojasa./lade biljke imaju veliku krmnu vrijednost.
3ednogodišnja biljka, visoka 16 )4 cm. stablo je uspravno ili polegljivo,granato. 7itava biljka je pokrivena bijelim mekanim dlakama. 8istovi suprstasto duboko podjeljeni na uske linearne režnjeve, ve"inom trodijelne.
vjetoci su pojedinačni, žuti, sa crvenkastom ili sme%om donjom usnom, dugi
O 14 mm. nalaze se u pazuhu listova. !e opadaju nakon cvjetanja. Hiljkacvjeta u ljeto.
lod je sastavljen od A plodi"a. 3edna biljka daje godišnje )66 G66 sjemenki.Sjeme klija u jesen : prolje"e na dubini ) A cm, na temperaturama iznad )6stepeni.
Ovom korovu odgovaraju "umusna i krečna zemljišta. Podnosi sušu. !aste
na oranicama( u okopavinama, strnim žitima, na strništima) u vinogradima,
u voćnjacima i neobradivim površinama pa do subalpskog pojasa.*
3ednogodišnja biljka, 14 A4 cm. Stabljika uspravna, pokrivena rijetkim
čekinjastim dlakama. 8istovi sun a drškama : dugi su A O cm. #onji su ovalni,vrlo malo razdijeljeni, a ostali duboko prstasto izdijeljeni na 5 4 režnjeva.;ežnjevi mogu da budu nazubljeni : izdijeljeni.
vjetovi su pojedinačni, imaju promjer oko A cm, žuckaste boje, pri osnovitamnocrveni ili ljubičasti. !alaze se u pazuju listova. 3avljaju se od juna doaugusta. 7ašični listi"i su opnasti, svijetlozeleni, : održavaju se na plodu. lod je okrugla, bradavičasta čahura, sa čekinjastim dlakama. Sjemenke sububrežaste.
!ajviše raste u kukuruzu, strnim žitima, soji, krompiru i na strništima, zatim uvo"njacima, pored puteva.