-
Razvoj vjetroenergije u Republici Hrvatskoj
izazovi i prepreke pribliavanju EU
Kreimir Mikuli, dipl. ing. biologije
Udruga za bioloka istraivanja BIOM, Zagreb
Podgorica, 17.12.2010.
Osnovni konflikti
globalni ciljevi vs. regionalni pristup
obnovljiva energija vs. zatita prirode
EU legislativa vs. nacionalna praksa
-
Okolina politika EU i Europe
napredna energetska politika predvia:
smanjenje emisija staklenikih plinova za 20% (u usporedbi s
1990.)
poveanje udjela obnovljivih energija na 20% do 2020. (EU 27)
smanjenje potronje za 20% do 2020. razvoj nacionalnih akcijskih
planova za
obnovljive izvore energije
Energija vjetra u EU udio od 4,8% u EU (2008.) predvieno
poveanje na 12% do 2020. (X3) EU je svjetski lider u tehnologiji
vjetroenergije od 1997. do danas se udio vjetroenergije
ustostruio
(100X) !
meutim, svaka drava mora razviti strategiju prema nacionalnim
obiljejima (biodiverzitet, klima, dostpunost drugih obnovljivih
izvora, itd.)
-
Zatita prirode u EU Direktiva o pticama (1979.) Direktiva o
stanitima (1992.) ekoloka mrea NATURA 2000
meunarodne Konvencije: Bernska Konvencija (zatita
biodiverziteta)
Emerald mrea (pandan Naturi 2000) Bonska Konvencija (za
migratorne vrste) druge (Rio de Janeiro, Barcelona,..)
-
Utjecaj obnovljivih izvora energije na ivotnu sredinu i
prirodu
vjetroelektrane mogu imati tetan utjecaj na:
faunu ptica faunu imia (slijepih mieva) morske ivotinje
(off-shore) krajolik (unitavanje pejzaa) ljude (buka)
Negativan utjecaj na ptice Kolizija
zahvaene prije svega grabljivice osjetljiva su uska grla
migracije
smetnja i potjerivanje
zahavaene teritorijalne ptice stvaranja prepreka
fragementacija stanita
o degradacija i unitavanje stanita
-
Studija utjecaja na ivotnu sredinuEU standardi
preporuena je studija utjecaja na faunu ptica i imia prije
zahvata !
studija je obavezna svugdje gdje su potencijalno zahvaene vrste
s Dodatka I Direktive o pticama EU te vrste nacionalnog
interesa
posebni mehanizmi procjene utjecaja za podruja NATURE 2000
strogi i objektivni kriteriji potrebni svjei podaci s terena
!!
Razvoj vjetroenergije u Republici Hrvatskoj Zakon o energiji
(NN
68/2001 i 177/2004):Koritenje obnovljivih izvora
u interesu je Republike Hrvatske.
o Tarifni sustav od 2007.
Vjetropark Ravna 1, Pag
-
Nacionalna energetska strategija Republike Hrvatske energija
vjetra Hrvatska predvia do 2020. godine, instalirat
procijenjenu snagu od 1.200 MW (348 kW/1000 stanovnika)
do 2030. se predvia poveati snagu na 2.000 MW (450 kW/1.000
stanovnika)
danas je zabranjeno graditi vjetroelektrane na podruju otoka te
u zatienom obalnom pojasu
negativan utjecaj na turizam zakonodavni okvir zajamio otkupnu
cijenu (feed-in
tarifa)
Trenutno stanje u HrvatskojNazivVE
Lokacija Brojvjetrenjaa
Snaga vjetrenjaa(MW)
Snaga VE (MW)
Godina izgradnje
Ravna 1 Pag 7 0,85 5,95 2004
Trtar-Krtolin
ibenik 14 0,8 11,2 2006
Orlice ibenik 11 9,6 2009
Vratarua Senj 14 2,5 35 2010
Crno brdo ibenika 7 1,5 10,5 2010
Ukupno 53 72,25 2010
veliki broj vjetroparkova u fazi izgradnje ili ishoenja
dozvole
-
nepripremljenost.. birokratske prepreke (ishoenje raznih
dozvola) prostorni planovi
nedostaje atlas vjetra u Hrvatskoj (trenutno u izradi)
investitori plaaju mjerne stanice
o nedostaje atlas osjetljivih podruja (sensitivity map) za
ugroene ptice
o ne postoji Pravilnik za studije (ovisi o odluci komisije) -
investitor plaa studiju
o standardi studije utjecaja na okoli presporo se pribliavaju
standardima EU
Fauna ptica Republike Hrvatske
Prema Crvenoj knjizi (2003): 231 (244) vrsta gnjezdarica 375
zabiljeenih vrsta 180 vrsta na crvenom popisu 88 vrsta u vioj
kategoriji ugroenosti (77
gnjezdarica, 18 negniejzdee)
veliki broj gnjezdarica za malu zemlju
-
Fauna ptica Republike Hrvatske
na europskoj razini (Tucker i Heath 1996):
RH ima 78 u Europi ugroenih vrsta ! Njemaka: 68 vrsta Poljska:
73 vrste Velika Britanija: 55 vrsta vedska i Finska: 62 vrste..
znaaj biodiverziteta Balkanskog poluotoka
Sluaj 1: Ravna 1 otok Pag prvi vjetropark u RH, 2004. izgraen
prva, odbijena studija tvrdila da nema ptica nadoraena studija
biljeila 80 vrsta ptica na
podruju zahvata, ukupno vie od 100 vrsta
-
Sluaj 2: Vjetropark Vratarua
Sluaj 2: Vjetropark Vratarua napravljena studija utvren
teritorij surog orla te gnijezdo u
blizini (oko 5 km udaljeno) procjena populacije za HR: maks 50
parova nacionalni kriterij: > 1% nac. populacije u ovom sluaju:
min 2%
danas: vjetropark u funkciji, nestanak para,surih orlova, ne
postoji monitoring
-
Sluaj 2: Vjetropark VrataruaBjeloglavi supovi i Suri orlovi
Sluaj 3: iarija studija napravljena utvreno 1-2 para surih
orlova zabiljeen prelet bjeloglavih supova u blizini se gnijezdila
jedina istarska
populacija kosaca te > 1% nacionalne populacije (globalno
ugroena vrsta)
zahvat odbijen
-
Nedostaci studija u RH Pravilnik za studije tek u izradi
terenska istraivanja esto ne obuhvaaju
kalendarsku godinu nije sagledan kumulativni utjecaj mali broj
strunjaka investitori plaaju studiju te vre pritisak i
utjecaj na izvoaa studije ne postoji studija koja bi sustavno
pratila
prelet ptica nakon izgradnje VE, ne postoji monitoring niska
cijena nedostatna kvaliteta studije teta
za okoli
Preporueni EU standardi prethodno se analizara vjetar u
kombinaciji sa
senzitivnim podrujima i podrujima pod zatitom prethodna
istraivanja u trajanju od 24 mjeseci detaljno biljeene preleta
ptica:
- visina preleta- smjer preleta- uestalost preleta- procjena
rizika stradavanja
o monitoring nakon zahvata: - traenje mrtvih ptica - istraivanje
populacija u okolici (prije/poslije)
-
NATURA 2000 ekoloka mrea sastoji se od podruja posebne zatite
(SPA)
za ptice podruja za stanita (SCI)
a priori se ne zabranjuju gospodarske aktivnosti, ali investitor
mora dokazati da nema znaajnih tetnih utjecaja na vrste zbog kojih
je proglaeno podruje
razraena procedura studije utjecaja zahvati izvan N2000 koji
imaju negativan
utjecaj na N2000 podruje, mogu biti odbijeni
Nauene lekcije razviti strategiju na razini drave (zakonodastvo,
poticaji,
ukljuenje u strujnu mreu, dozvole) unaprijed analizirat pogodna
podruja (kombinacija vjetra i
izbjegavati senzitivna podruja) analizirat isplativost
vjetroenergije na podruju zahvata studije utjecaja izvoditi
kvalitetno prema EU standardima zakonski obvezati investitore na
visoke kriterije (koje
vrijede u zemlji iz koje dolaze) transparentnost i objektivni
kiteriji za prihvaanje i
odbijanje studije odn. zahvat projekta primjenjivati nacionalne
kriterije i sagledati kumulativni
utjecaj prisvjestit znaaj Balkana kao rezervoar biodiverziteta
u
Europi
-
Hvala na panji
In dubio pro natura..