Seminar Nacionalna Ekonomija

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

GOSPODARSTVO MALTE U RAZDOBLJU OD 2000. – 2009. GODINE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2012.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

GOSPODARSTVO MALTE U RAZDOBLJU OD 2000. – 2009.

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Nacionalna ekonomija

Nositelj kolegija: prof.dr.sc. Branko Blažević

Opatija, siječanj 2012.

SADRŽAJ:

POPIS ILUSTRACIJA:..............................................................................................................II

UVOD.........................................................................................................................................1

1. OPĆA OBILJEŽJA MALTE.................................................................................................2

1.1. Povijest Malte...............................................................................................................3

1.2. Gospodarstvo i politika................................................................................................3

1. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD MALTE..............................................................................5

2.1. Bruto nacionalni dohodak...............................................................................................6

2.2. Tečajna lista stanovništva Malte......................................................................................8

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................10

POPIS LITERATURE:.............................................................................................................11

I

POPIS ILUSTRACIJA:

Tablica 2. Bruto domaći proizvod..............................................................................................5Tablica 3. Bruto nacionalni dohodak..........................................................................................7Tablica 4. Tečajna lista...............................................................................................................8Slika 1. Malta..........................................................................................................................9

II

/

III

UVOD

Ovaj seminarski rad bi se trebao primarno orijentirati na smjernice daljnjeg razvoja i ekonomije gospodarskog sektora Malte. Naime radi se o vrlo dobroj temi koja iziskuje određena proučavanja, kako bi se na adekvatan način došlo do konačnog rezultata izučavanja. Vodit će se računa da rad bude isključivo većim djelom praktične prirode, te u nešto manjoj mjeri eksperimentalne prirode. Biti će korištene sljedeće metode: metoda mjerenja, metoda brojenja, komparativna metoda ( međusobna usporedba odnosa, veza, struktura, funkcija i ponašanja bar dvaju pojava ili dviju vrsta pojava, ili klasa i grupa ljudi...), analitičko-sintetička metoda1.Tokom proučavanja ove teme, poslužile su razne znanstvene metode, koje su olakšale, te stvorile određenu pozadinu prilikom shvaćanja djela.

Svha ovog seminarskog rada je prepoznavanje, te ozbiljno shvaćanje s temom i njezinim dužim proučavanjem. Da bismo bolje razumjeli temu gopodarstva Malte u razdoblju 2000 do 2009. godine, treba sagledati s koje se strane pristupiti zadanom seminarskom radu. A isto tako, neizbježno je bilo što započeti pričati, a ne znati u kojoj je situaciji tržište u ovom trenutku i kako reagira na razvijeni svijet, te dakako same Europe.

Cilj ovog rada bila je što bolje i detaljnije definirati smjernice daljnjeg razvoja malteškog gospodarskog sektora i samog razvoja bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), te svih njenih segmenata, kao i prikazivanje realne slike stanja koje se trenutno odvija na tržištu.

Kompozicija ili sadržaj ovoga djela vrlo je zanimljiva, prolaze se sve bitne i zadane teze koje mora imati jedan dobar seminarski rad. Kad je u pitanju tema gospodarstvo Malte u razdoblju od 2000 do 2009. godine jasno nam je da treba voditi računa što uptrijebiti, a što odvojiti kao nebitan sadržaj u seminarskom radu. Rad se sastoji od dva glavna dijela, od kojih prvi govori o općenito o Malti, zatim drugi dio koji govori o bruto domaćem proizvodu Malte, te tumačenje tablica bruto domaćeg proizvoda, bruto nacionalnog dohotka i tečajne liste stanovništva Malte.

1 Ivanović, Z.: Metodologija izrade znanstvenog i stručnog dijela, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1996., str. 47.

1

1. OPĆA OBILJEŽJA MALTE

Malteški su otoci otočje koje se nalazi u središnjem dijelu Sredozemnog mora. Udaljeni su 93 km od talijanskog otoka Sicilije i oko 360 km od Libije. U cijelom otočju naseljena su samo tri najveća otoka: Malta, Gozo i Comino. Svi ostali manji otoci i otočići nisu naseljeni. Otoci su bogati zaljevima koji služe kao dobre prirodne luke. Ovi su otoci zapravo vrhovi podvodnih bregova između Sicilije i sjeverne Afrike koje je okružilo more nakon zadnjeg ledenog doba. Otočje se nalazi na rubu afričke tektonske ploče, na granici s euroazijskom pločom.

Krajolik otoka karakteriziraju mala brda i polja. Najviša je točka Ta' Dmejrek (253 m) na otoku Malti, blizu Dinglija. Na otocima nema stalnih rijeka i jezera. Ponekad se potoci oblikuju nakon višednevnih padalina. Izvori slatke tekuće vode mogu se naći na otoku tijekom cijele godine. Takva mjesta na Malti jesu Baħrija, l-Intaħleb i San Martin, dok na Gozu tekuće vode ima u dolini Lunzjata.Iako mnogi Maltu smatraju najjužnijom točkom Europe, taj naslov ipak pripada grčkom otoku Gavdosu.Glavni i jedini naseljeni otoci zemlje jesu Malta (315 km²), Gozo (67 km²) i Comino (3 km²). Ostali otoci koji čine ovo otočje jesu: Cominotto, Filfla, Hrid Fungus, otok Manoel (dio grada Gżira, s kojim je spojen mostom), te Otok sv. Pavla. Glavni i najnapučeniji otok u otočju jest Malta.

Malta ima mediteransku klimu, s blagim, kišovitim zimama i toplim, suhim ljetima. Općenito se može reći da na Malti godišnje vladaju dva doba, zbog čega su u toplijim mjesecima otoci privlačni turistima. Ipak, u proljeće znaju puhati jaki hladni vjetrovi.

Opskrba vodom velik je problem Malte, budući da je ljeti kada je najveća potrošnja vode, ujedno i najmanji broj padalina. Tijekom zime česti su brzi pljuskovi nakon kojih zemlja ne stigne upiti vodu, nego ona otječe u more. Izvor su slatke vode na Malti podzemne rezerve koje se crpe sustavom tunela zvanih Ta' Kandja. Taj sustav ide prosječno 97 metara ispod površine. Oko polovice pitke vode u državi proizvodi se desalinizacijom, koja je kontroverzna zbog zagađenja okoliša korištenjem fosilnih goriva.

Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Malteški je nacionalni jezik države, te materinski jezik Maltežana. To je semitski jezik je koji je nastao od sicilijanskog arapskog, a ima veliki broj posuđenica iz sicilijanskog, talijanskog, nešto francuskog, te u novije vrijeme i engleskog. Talijanski je bio službeni jezik Malte sve do 1934. godine, kada ja zamijenjen malteškim i engleskim jezikom. Ovaj jezik je još uvijek snažno zastupljen u zemlji, te ga veliki dio stanovništva govori kao drugi jezik. Prema Eurobarometru 100% stanovništva Malte govori malteški, 88% zna engleski, 66% talijanski i 17% francuski. Prema ovim statistikama, ovo je jedna od zemalja s najvećim znanjem stranih jezika u Europskoj uniji.

2

1.1. Povijest Malte

Prvi naseljenici malteških otoka bili su poljodjelci koji su se ovdje naselili oko 5200. pr. Kr. sa Sicilije. Ti prvi naseljenici najvjerojatnije su bili Sikanci, za koje se smatra da su bili jedino pleme koje je naseljavalo ove otoke u to vrijeme, a smatraju se srodnim Iberima. Stanovništvo otoka u to vrijeme bavilo se uzgojem žitarica i stoke, a kao i mnoge druge europske kulture u to vrijeme poštovali su kult plodnosti. Godine 1814. Pariškim mirovnim sporazumom Malta je službeno postala dio Britanskog Carstva. Zbog svog položaja na pola puta između Gibraltara i Sueskog kanala, Malta je bila važno pomorsko pristanište i smatrana je važnom postajom na putu za Indiju. Godine 1919. britanske su snage pucale na skupinu prosvjednika protiv novih poreza, ubivši četiri Maltežana. Ovaj je incident doveo do znatnog rasta potpore protalijanskim strankama, koje su se protivile britanskoj prisutnosti na otoku. Ovaj je dan poznat kao Sette Giugno (talijanski, 7. lipnja) i na Malti se slavi kao nacionalni blagdan. Tridesetih godina prošlog stoljeća britanska je Sredozemna flota, koja je bila važan pokretač trgovine na otoku, premještena u Aleksandriju. Malta je odigrala važnu ulogu u Drugom svjetskom ratu, zbog svoje blizine s pomorskim putovima sila Osovina. Zbog hrabrosti koje su Maltežani iskazali u dugotrajnoj borbi protiv neprijateljskih snaga kralj Đuro VI. kolektivno je nagradio Maltežane ordenom George Cross. Replika ove nagrade danas se nalazi u gornjem lijevom kutu zastave Malte.

Nakon rata Laburistička je stranka neuspješno probala integrirati Maltu u Ujedinjeno Kraljevstvo. Dana 21. rujna 1964. Malti je odobrena nezavisnost. Prema ustavu iz 1964. Malta je zadržala kraljicu Elizabetu II. kao kraljicu Malte koju predstavlja generalni guverner. Dana 13. prosinca 1974. Malta je postala republika unutar Commonwealtha, na čelu s predsjednikom države. Ugovor o obrani, koji je potpisan ubrzo poslije nezavisnosti i koji je promijenjen 1972., istekao je 31. ožujka 1979., kada su se britanske vojne snage povukle s Malte. Zemlja je 1980. službeno prihvatila politiku neutralnosti, te je do 2004. bila članica Pokreta nesvrstanih. Godine 1989. Malta je ugostila sastanak na vrhu između američkog predsjednika Georgea H. W. Busha i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, koji je signalizirao kraj Hladnog rata.Od 2004. godine Malta je članica Europske unije te se pridružila Eurozoni 1. siječnja 2008. godine i tada je svoju nacionalnu valutu liru zamijenila eurom.

1.2. Gospodarstvo i politika

Do 19. stoljeća je gospodarstvo Malte bilo ograničeno na proizvodnju pamuka, duhana, te brodogradnju. Kasnije su brodogradilišta iskoristili Britanci za vojne svrhe. Zbog svoje strateške lokacije malteško je gospodarstvo procvatalo u ratno vrijeme. To je bilo uočljivo za vrijeme Krimskog rata 1854. godine.

Otvaranje Sueskog kanala 1869., značajno je pogodovalo malteškom gospodarstvu zbog povećanog broja brodova koji su pristajali u ovdašnje luke kako bi se ponovno opskrbili gorivom. Već je krajem 19. stoljeća gospodarstvo zemlje počelo opadati, da ti do 1940-ih

3

Malta bila u ozbiljnoj gospodarskoj krizi. Uzrok tome djelomično su bili i novi trgovački brodovi koji nisu morali toliko često stati kako bi se opskrbili gorivom.

Danas su najznačajniji malteški resursi vapnenac, povoljni zemljopisni položaj i produktivna radna snaga. Malta proizvodi samo oko 20% rane za vlastite potrbe, ima vrlo ograničenu opskrbu slatkom vodom, te nema domaćih energetskih izvora. Gospodarstvo zemlje ovisi o inozemnoj trgovini (brodski prijevoz tereta), obrtništvu (elektronika i tekstil), te turizmu. Zemlja je danas i izvoznik usluga kao što su bankarstvo i financije.

U politiku zemlje spadaju velike investicije u obrazovanje. Budući da su sve razine obrazovanja na Malti besplatne, ona stvara mnogo visokokvalificiranih radnika koji značajno doprinose razvoju zemlje. Kako bi se pripremila za članstvo u EU, Malta je privatizirala nekoliko državnih poduzeća. Trenutno Malta i Tunis dogovaraju izrabljivanje podmorskog prostora između te dvije zemlje, najvećim dijelom radi vađenja prirodnog plina.

Prema državnom ustroju Malta je republika čiji je parlamentarni sustav i javna uprava uvelike oblikovani prema westminsterskom sustavu. Parlament zemlje je Zastupnički dom čiji se članovi izabiru javnim izborima na mandat od pet godina. Glavne su stranke u državi kršćansko-demokratska Nacionalistička stranka te socijaldemokratska Laburistička stranka . Od 2008. na vlasti je Nacionalistička stranka s premijerom Lawrenceom Gonzijem.

Upravno je Malta podijeljena na 68 lokalnih vijeća (lokaliteta), od kojih je svako vijeće odgovorno za upravljanje gradovima i područjima različitih veličina. Upravna odgovornost podijeljena je između lokalnih vijeća i središnje vlasti u Valletti. Prema Zakonu o lokalnim vijećima iz 1993., Republika Malta podijeljena je na 54 lokalna vijeća na otokuMalti i 14 vijeća na otoku Gozo. Registrirani birači izabiru članove vijeća svake tri godine. Na čelu lokalnog vijeća nalazi se načelnik ili gradonačelnik. Svako vijeće izabire izvršnog tajnika koji je odgovoran za financijske, upravne i izvršne poslove. Sve odluke donose se zajedno s ostalim članovima vijeća. Lokalna vijeća odgovorna su za lokalna pitanja te za provedbu odluka središnje vlasti. Maltežani čine najveći udio stanovnika Malte. Najveća manjina u državi su Britanci, od kojih su najveći broj umirovljenici koji su se u kasnijoj životnoj dobi preselili na Maltu. Prema popisu stanovništva iz 2005., koji je uključivao i strance koji su na Malti minimalno godinu dana, broj stanovnika države bio je 404.039, od čega su žene činile 50,3%, a muškarci 49,7%. Prema dobnim skupinama, 17,1% bili su građani ispod 14 godina starosti, 68,2% između 15 i 64 godine, te ostalih 13,7% iznad 65 godina starosti.

1. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD MALTE

4

U ovom dijelu se detaljnije opisuju određene kategorije gospodarstva Malte2, a počinje se s bruto domaćim proizvodom koji će biti isčitan iz tablica, te pokrijepljen bitnim podatcima.

Naime osnovna razlika je dijeljenje BDP na :

1. BDP u tekućim cijenama, te2. BDP u stalnim cijenama 2005. godine kao bazna godina

Osnovna dijelatnost ovi dviju veličina iskazana je u dolarima i euro perspektivi kroz razdoblje od 2000. do 2009. godine.

Tablica 1. Bruto domaći proizvod

Year

GDP at current pricesGDP at constant 2005

prices

Per Capita GDP

Growth rate

GDP Index at current prices

GDP Index atconstant 200

5 price

s

GDP - Implicit Price

Deflators

Euro US Dollars Euro US DollarsUS

Dollars

Percent

Euro

US Dollars

EuroUS

Dollars

2000

4,039,000,000

3,957,418,083

4,608,073,988

5,721,155,308

9,958 6.8 84 66 96 88 69

2001

4,106,900,000

3,917,620,728

4,536,653,975

5,632,483,775

9,800 -1.5 85 66 94 91 70

2002

4,339,400,000

4,296,164,768

4,664,206,011

5,790,846,034

10,680

2.8 90 72 97 93 74

2003

4,498,700,000

5,119,621,569

4,670,366,843

5,798,495,016

12,648

0.1 93 86 97 96 88

2004

4,530,900,000

5,643,525,282

4,646,864,410

5,769,315,566

13,860

-0.5 94 94 96 98 98

2005

4,817,200,000

5,980,795,756

4,817,200,000

5,980,795,756

14,612

3.7 10010

0100 100 100

2006

5,074,200,000

6,390,123,590

4,924,330,019

6,113,803,055

15,545

2.2 10510

7102 103 105

2007

5,455,100,000

7,513,834,700

5,135,053,284

6,375,426,572

18,211

4.3 11312

6107 106 118

2008

5,839,800,000

8,554,293,727

5,359,125,017

6,653,622,884

20,665

4.4 12114

3111 109 129

2009

5,830,300,000

8,099,400,961

5,216,969,528

6,477,129,705

19,506

-2.7 12113

5108 112 125

Izvor: http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp 05.01.2012.

U tablici je prikazan BDP Malte. Bruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom jedne godine, izraženo u novčanim jedinicama.

2 http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp 05.01.2012.

5

U tablici je vidljivo da BDP u sadašnjim, nominalnim cijenama i BDP prema 2005. kao baznoj godini konstantno raste u periodu od 2000. – 2009. godine. U promatranoj tablici BDP je prikazan u američkim dolarima i eurima.

Stopa rasta države je u 2000. godini najviša i iznosi 6,8% . Sljedeće godine ima pad od 1,5 % , zatim opet raste. Sljedeći pad u 2004. godini iznosi 0,5%. U narednoj godini opet raste, pa pada. Zatim 2007. i 2008. Raste da bi u 2009. , zadnjoj promatranoj godini opet imao pad od 2,7%.

BDP deflator mjeri udio nominalnog u sadašnjim cijenama i realnog BDP-a. Realni je koncipiran kao nominalni, dakle, zbroj svih finalnih dobara, ali pomnoženih sa stalnim cijenama ili konstantnim cijenama koje su uzete iz jedne reprezentativne godine. U priloženoj tablici, deflator je s obzirom na baznu 2005. godinu u periodu od 2000. – 2005. niži od 100, a nakon 2005. raste. Po tom makroekonomskom pokazatelju se može zaključiti da je gospodarstvo države dobro.

2.1. Bruto nacionalni dohodak

Bruto nacionalni dohodak je ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga koje proizvedu rezidenti jedne zemlje u toku godine, uključivo i neto dohodak od faktorskih usluga koje su pružene inozemstvu.3 Bruto nacionalni dohodak se od bruto domaćeg proizvoda razlikuje za vrijednost neto faktorskih usluga koje su pružene inozemstvu. Bruto nacionalni dohodak se razlikuje od BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi državljani neke države, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga. Danas se koristi manje od bruto domaćeg proizvoda. BDP se odnosi na ono što je proizvedno u zemlji i zato je bolji pokazatelj. Bruto nacionalni dohodak je važan makroekonomski pokazatelj za državu.

3 http://unstats.un.org/unsd/snaama/glossresults.asp?gID=5 05.01.2012.

6

Tablica 2. Bruto nacionalni dohodak

YearGNI at current prices Per Capita GNI

Euro US Dollars US Dollars

2000 3,937,700,000 3,858,164,195 9,708

2001 4,147,800,000 3,956,635,724 9,898

2002 4,367,100,000 4,323,588,782 10,749

2003 4,476,300,000 5,094,129,867 12,585

2004 4,475,000,000 5,573,898,262 13,689

2005 4,599,300,000 5,710,261,961 13,951

2006 4,888,100,000 6,155,761,129 14,974

2007 5,236,700,000 7,213,011,342 17,482

2008 5,617,500,000 8,228,662,799 19,879

2009 5,334,500,000 7,410,640,006 17,848

Izvor: http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp 05.01.2012.

Iz predočene tabele zaokružene su sve cijeline rashoda i raščlambe bruto nacionalnog dohotka. Kroz sljedeće dvije kategorije koje su:

1. bruto nacionalni dohodak stalna cijena u eurima i dolarima2. te, po glavi stanovnika; ostale temelje za razmatranje Malte kao gospodarskog kretanja kroz godine

2000. do 2009.

Naime, po glavi stanovnika bruto nacionalni dohodak je u porastu od prve godine navedene u tablici te konstantno raste do 2008. U 2009. je vidiljiv pad sa 19,879 na 17,848 naspram prethode godine.

2.2. Tečajna lista stanovništva Malte

7

Tečajna lista u ovom slučaju, Malte, će nam pobliže objasniti pojmove vezane za stanovništvo i njihovu strukturu iz godina koje su uzete na promatranje.

Tablica 3. Tečajna lista

Country or area

Year CurrencyAMA exchange

rateIMF based

exchange ratePopulation

Value Note Value Note Value NoteMalta 2000 Euro 1.0206 IMF Market

Exchange Rate

1.0206 IMF Market Exchange Rate

397,420 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2001 Euro 1.0483 IMF Market Exchange Rate

1.0483 IMF Market Exchange Rate

399,746 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2002 Euro 1.0101 IMF Market Exchange Rate

1.0101 IMF Market Exchange Rate

402,244 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2003 Euro 0.8787 IMF Market Exchange Rate

0.8787 IMF Market Exchange Rate

404,787 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2004 Euro 0.8028 IMF Market Exchange Rate

0.8028 IMF Market Exchange Rate

407,183 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2005 Euro 0.8054 IMF Market Exchange Rate

0.8054 IMF Market Exchange Rate

409,295 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2006 Euro 0.7941 IMF Market Exchange Rate

0.7941 IMF Market Exchange Rate

411,084 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2007 Euro 0.726 IMF Market Exchange Rate

0.726 IMF Market Exchange Rate

412,608 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2008 Euro 0.6827 IMF Market Exchange Rate

0.6827 IMF Market Exchange Rate

413,946 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Malta 2009 Euro 0.7198 IMF Market Exchange Rate

0.7198 IMF Market Exchange Rate

415,220 UN Population Division, World Population Prospects, 2010

Izvor: http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp 05.01.2012.

Podaci su iznjeti na temeljima dva tečaja koji nam govore o strukturi stanovništva. Ti su tečajevi AMA i IMF4 te u kakvoj su korelaciji i usporedbi s podatcima iz UN-a. Kao kroz sva promatranja bruto domaćeg proizvoda dolazi se do zaključka i u ovom primjeru da je znatna razlika pojedinačno u 2000. godini i posebno promatranu 2009. godinu. Iz tabele gore u negativnom je kontekstu

4 http://unstats.un.org/unsd/snaama/resCountry.asp, 02.11.2011.

8

izdvojena zadnja godina naspram prve ili vidljiv je pad.

Slika 1. Malta

ZAKLJUČAK

Kao rezime seminarske teme Belgije jest pokušaj da se vrlo konkretna tema dovede u razradu, jer stvoriti iz nekoliko dostupnih ključnih podataka seminarski

9

rad iziskuje praktično i stručno znanje.

Potreba stvaranja jedne kvalitetne slike o zemlji kao što je Malta proizlazi iz vidljivo cijelog seminarskog rada i njegovih naslova. Pokušalo se kroz naslove općenito o Malti i drugog glavnog naslova bruto domaći proizvod Malte doći do spoznaje ciljane teme. Podnaslovi su povijest Malte, zatim gospodarska situacija Malte. Prvi dio seminarskog rada, zamišljen kao je uvodni dio. Naime, naslov općenito o Malti i njezina povjest postavlja svoje temelje ili vodilje ka tome objašnjenju o kojoj se zemlji radi. Drugi je dio jednako naslovima opširan, kao što je slučaj kod prvog naslova, a i sadržajno jako obuhvatan. U drugom naslovu prednjači praktičnosti i aplikativnoga sadržaja, gdje se koriste komparativna metoda ili usporedba.

Gospodarstvo Malte u razdoblju od 2000. do 2009. godine koja prestavlja veliki lanac u ekonomiji je zemlja koja ima vrlo veliku budućnost i nesmetan put u razvoju ulaskom u velike svoje a i inozemne projekte. To pokazuje i njihovo poslovanje koje iz godine u godinu postiže vidljive rezultate.

POPIS LITERATURE:

Ivanović, Z.: Metodologija izrade znanstvenog i stručnog dijela, Hotelijerski

10

fakultet, Opatija, 1996.

United Nations, http://unstats.un.org 05.01.2012.

U.S. Department of State, http://www.state.gov 05.01.2012.

Wikipedia, www.wikipedia.org 05.01.2012.

11

12