VELEUILITE U RIJECI STRUNI STUDIJ PROMETA OGULIN
INFORMATIZACIJA I KOMPIJUTERIZACIJA KAO IMBENICI LOGISTIKE
Seminarski rad
Kolegij: Logistika i distribucija Mentor: Goran Kolari Student:
Ime i prezime: Daniel Feri Matini broj indeksa: 2429021940/09
Smjer: Cestovni promet
Ogulin, svibanj 2011.
Sadraj Stranica
Sadraj...........................................................................................................................................02
Uvod..............................................................................................................................................03
Logistika........................................................................................................................................05
Razlika izmeu kanala distribucije i fizike
distribucije...............................................................06
Strateko logistiko planiranje tj. opa metoda
planiranja............................................................06
Struktura trokova
logistike...........................................................................................................06
Elektronika logistika kao znanost i el. logistika kao
aktivnost....................................................11
Povijesni razvoj i vanost
logistike................................................................................................13
Teoriske znaajke logistikog sustava i online
marketinga...........................................................14
Suvremeni nasuprot tradicionalnoga pristupa upravljanju logistikim
sustavima i marketinkim
aktivnostima.........................................................................................17
Trinom: dobavlja informacijska tehnologija
kupac...............................................................19
Matematiki model informatizacije logistikog sustava u funkciji
promjene marketinko-logistike
paradigme................................................................................22
Informatizacija..............................................................................................................................22
Elektroniko
poslovanje...............................................................................................................23
Transport......................................................................................................................................24
Skladitenje..................................................................................................................................25
Utjecaj novih trinih trendova na
maloprodaju..........................................................................25
Informatizacija i
obrazovanje......................................................................................................28
Raunalo u obrazovanju kao posrednik u
komunikaciji..............................................................28
Prednosti koritenja raunala u
edukaciji....................................................................................29
Budunost edukacije u
kompjuterizaciji.....................................................................................30
Informatizacija u nastavi tjelesne i zdravstvene
kulture.............................................................30
Zakljuak.....................................................................................................................................32
Literatura.....................................................................................................................................33
Uvod Informacija u elektronskom obliku postaje element bez kojeg
se ne moe odvijati ni planirati nijedan segment konkurentnog
suvremenog poslovanja. Ova konstatacija potie na razmiljanje kako
prihvatiti takav oblik informacije, kako ga razvijati i kako
njezinim koritenjem ostvariti konkurentnost na turbulentnom tritu.
Jednostavno, moe se rei da je ta tehnologije pokrenula novi nain
razmiljanja i ponaanja poslovnih ljudi, te ujedno stvorila novi
oblik ekonomske okoline. Revolucija u info-tehnologiji koja traje,
utjee na brojne imbenike trita i poslovne organizacije. S razvojem
nove tehnologije neophodno se razvijaju i inovativni oblici
menadmenta koji e kompetentno upravljati tom tehnologijom, ali i
nadograivati ju. Za tehnologiju je bitno da povea uinkovitost
ljudskog rada i komunikacije. Vano je naglasiti osuvremenjivanje
naina upravljanja konstantnim intenzivnim promjenama koje se
dogaaju u koordinaciji poslovanja. Nova digitalna ekonomija je
ekonomija podrana Internetom. Sutinska distinkcija od tradicionalne
ekonomije je u nainu komunikacije izmeu poslovnih partnera i nainu
marketing komunikacije s konanim kupcima. Rad se sastoji od etiri
dijela: metodologije istraivanja u kojoj e se navesti glavna i
sporedna obiljeja istraivanja, te doprinosi dosadanjih istraivanja
u Hrvatskoj i svijetu; teorijskog razmatranja suvremenih uvjeta
poslovanja i odnosa IT prema organizaciji i strategiji poslovnog
sustava (desk research). Teorijski zakljuak bit e osnova za
empirijski pristup. Nakon toga se razmatra organizacijska struktura
top-menadmenta i njegova odgovornost za IT. empirijskog istraivanja
koje crpi primarne informacije iz istraivake ankete (field
research) koja je bila upuena top-menaderima velikih tvrtki u
Hrvatskoj. Rezultati su prezentirani u kombiniranim tablicama i
grafikim prikazima. zakljunog dijela odnosno sinteze istraivanja
koje spaja teorijski i empirijski zakljuak u svrhu pozitivnog
verificiranja hipoteze. Predodba menadmenta o intenzitetu koritenja
nove tehnologije uglavnom stvara krivu predodbu o tome da li sustav
zaista funkcionira kao moderan poslovni sustav, informacijski
fleksibilan. Segmenti elektronskog poslovanja u poslovnom sustavu
postaju sofisticiraniji i brojniji. Relevantne karakteristike
poslovnih sustava bit e ispitane u empirijskom dijelu metodom
anketnog upitnika nad reprezentativnim uzorkom. Objektivno
postojanje segmenta menadmenta koji e biti odgovoran za strateko
usmjeravanje prema IT, morat e biti determinirano metodom analize i
dedukcije na osnovi prisutnosti objektivnih imbenika. Ostale
istraivake metode u radu koristit e se u teorijskom dijelu.
Razmatranje Interneta kao transakcijskog medija takoer je vano za
ovaj rad, jer Internet neprestano prua nove mogunosti konkurenciji
za razvoj i irenje trita, tj. on je jedan od izvora trinih
promjena. Novi poslovni model stvoren u Internet okruenju je
kolaborativni poslovni model. Elektronsko poslovanje se odvija na
IT infrastrukturi, koja je omoguila ostvarenje dugo oekivane
globalne transparentnosti trita - vjenoj barijeri ka savrenom i
efikasnom tritu. Razliiti oblici elektronskih transakcija koji
utjeu na nezaobilaznu transformaciju tvrtki. Umreeni kompjuter bit
e informacijski resurs, dok e korisnik i organizator funkcioniranja
tih kompjutera biti ljudski resurs. Svrha rada je spoznati utjecaj
primjene menadmenta IT u modernoj poslovnoj koncepciji. Meutim,
ostali brojni poslovni segmenti i aktivnosti takoer intenzivno
podrani IT kao to je proizvodnja, projektiranje i dr.; nisu
relevantni za predmet, svrhu i problem ovog istraivanja.
Logistika
Definicija logistike koju je prihvatilo vijee Europe je:
Logistika bi se mogla definirati kao upravljanje tokovima robe i
sirovina, procesima izrade, zavrenih proizvoda, i pridruenim
informacijama od toke izvora do toke krajnje uporabe u skladu s
potrebama kupaca. U irem smislu logistika ukljuuje povrat i
raspolaganje otpadnim tvarima. imbenici razvoja logistike su: a)
globalizacija pojava novih trita, irenje postojeih, utjecaj na
ekonomska mjerila uspjenosti b) demografske sile poveanje broja
stanovnika, vrednovanje radne snage, potreba za radnom snagom c)
informatizacija i kompjuterizacija brzi razvoj senzorskih,
informacijskih i TK tehnologija ima velik utjecaj na sve aspekte
modernog naina ivota; primjena tehnologija postaje sastavni dio
logistike ukoliko prua mogunost ostvarivanja veeg prometa i
ekonomske dobiti ne naruavajui ekoloke i pravne norme. Sredinja
uloga logistike proizlazi iz njezine multidisciplinarnosti
podrazumijevajui uvaavanje tehnikog, tehnolokog, organizacijskog,
ekonomskog, ekolokog i pravnog aspekta. Poduzetnik logistikih
aktivnosti i menaer u logistikoj organizaciji mora podjednako vano
znati upravljati prijevozom, skladitenjem i prometnim resursima te
njihovim varijablama o kojima ovisi odvijanje prometnog toka.
Takoer je podjednako vano znati upravljati i marketingom prometa
ija je uloga na najpovoljniji nain prodati prometnu uslugu,
uspostaviti mjesto poloaj na prometnom tritu i odrati se u
konkurentskim uvjetima. Makrologistiki sustav je logistiki sustav
vieg reda koji obuhvaa logistike organizacije koje u okviru svoje
osnovne djelatnosti proizvode logistike usluge i kao takvi sastoje
se od dva ili vie mikrologistikih sustava. Makrologistike
organizacije koje proizvode logistike usluge su: transportne
tvrtke; pediteri; skladita; RTC-i; luke i terminali.
Povijesni razvoj i vanost logistike
Zbog primjenjivosti logistike koncepcije u mnogim podrujima
poslovanja i na raznim upravljakim razinama logistika se u
ekonomskoj literaturi javlja pod razliitim nazivima.U njemakoj su
literaturi1 autori pojam logistike povezivali sa premjetanjem
predmeta unutar i izvan poduzea, da bi se kasnije pojavilo sustavno
poimanje upravljanja poslovnim procesima kao osnovno obiljeje
logistike. Upravo je ovakav razvoj koritenja pojma logistika
uzrokovao pojavu mnotva naziva, neki od kojih su logistika nabave,
logistika prijevoza, logistika trgovine, logistika proizvodnje,
distribucijska logistika, logistika marketinga, logistika
upravljanja, industrijska logistika.2 Brojne definicije logistike
donosi Pfohl.3 Logistika kao znanost o upravljanju potjee iz
Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD), a ameriko Vijee za logistiko
poslovanje je 1991. godine definiralo logistiku kao proces
planiranja, implementacije i provjere uspjenosti stvarnog tijeka i
skladitenja robe, usluga i odgovarajuih informacija od mjesta
polaska do mjesta potronje, a sve u skladu sa zahtjevima kupaca.4
Prema Rupperu5, pod logistikom se podrazumijeva ukupnost aktivnosti
u postavljanju, osiguravanju i poboljanju raspoloivosti svih osoba
i sredstava, koja su pretpostavka, pratea pomo ili osiguranje za
tijekove unutar jednog sustava. Mentzer 6 definira logistiku kao
proces planiranja, implementacije i provjere uspjenosti stvaranja
tijeka i skladitenja robe, usluga i odgovarajuih informacija od
mjesta polaska do mjesta potronje, a sve u skladu sa zahtjevima
kupaca. Dakle, logistika objedinjuje sve logistike aktivnosti koje
pomau u kretanju proizvoda od poetnih sirovina do krajnjeg
potroaa.7 Waters8 smatra da logistike aktivnosti dodaju vrijednost
proizvodu jer ga ine dostupnim na pravom mjestu u odgovarajue
vrijeme, dok Kotler9 (2003) dodaje da je vano potroau dostaviti
kvalitetan proizvod uz za poduzee najnie mogue trokove. Logistika
se u 20. stoljeu vrlo brzo razvijala, a posebice se afirmirala u
gospodarstvu10, gdje postaje vaan imbenik u razvoju drave, te
znaajno utjee na sektor maloprodaje. Istraivanje koje je proveo
McKinsey Global Institute otkrilo je utjecaj logistike na
nacionalnu produktivnost, odnosno na razvoj sektora maloprodaje i
utjecaj vodeeg svjetskog maloprodavaa Wal-Marta na1 2 3 4 5 6 7 8 9
10
razvoj drave.11 Vanost logistike za nacionalne ekonomije ogleda
se u udjelu vrijednosti logistikih usluga u bruto drutvenom
proizvodu (BDP-u) pojedine zemlje, pa tako se taj udjel razlikuje i
vei je u visokorazvijenim zemljama, u odnosu na tranzicijske zemlje
i zemlje u razvoju. Udio vrijednosti logistikih usluga u BDP-u
visokorazvijenih drava (na primjer, Njemake, Francuske, SAD-a i
Japana) u posljednjih se dvadesetak godina poveao za oko 10-15%.12
Stupanj razvoja logistike ovisi o brojnim imbenicima zbog ega je
intenzitet razvoja razliit unutar pojedinih gospodarskih sektora.
Sukladno tablici 1, koja prikazuje udio vrijednosti logistikih
usluga u BDP-u visokorazvijenih i tranzicijskih zemalja, vidljivo
je da je najjai intenzitet razvoja logistike prisutan u tercijarnom
sektoru.
Teorijske znaajke logistikog sustava i online marketinga
Logistika kao znanost je skup interdisciplinarnih i
multidisciplinarnih znanja koja izuavaju i primjenjuju zakonitosti
brojnih i sloenih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera,
poslova, pravila, operacija, radnji) koje funkcionalno i
djelotvorno povezuju sve djelomine procese svladavanja prostornih i
vremenskih transformacija materijala, dobara, stvari, tvari,
(polu)proizvoda, repromaterijala, ivih ivotinja, kapitala, znanja,
ljudi, informacija () u sigurne, brze i racionalne (tj. optimalne)
jedinstvene logistike procese, tokove i protoke materijala (),
kapitala, znanja, informacija () od toke isporuke do toke primitka,
ali s ciljem da se uz minimalne uloene resurse i potencijale
(proizvodne, ljudske, financijske) maksimalno zadovolje zahtjevi
trita (tj. kupaca robe, korisnika usluga, potroaa) temeljem nuenja
tritu efikasnije i efektivnije, primjerenije i optimalnije solucije
rjeavanja trinih zahtjeva u obliku konkretnih i primjerenih
logistikih usluga unutar konkretnih i postojeih logistikih sustava.
Navedena definicija logistike kao znanosti implicira stvaranje
novih odnosa na tritu, odnosa koji se temelje na novoj
marketinko-logistikoj paradigmi djelovanja na tritu, poslovanje
koje je posredstvom logistikih operatora usredotoeno na kupca,
poslovanje koje razvija partnerske odnose s logistikim tvrtkama na
tritu, poslovanje koje je zahvaljujui megalogistikim operatorima
globalno usmjereno, poslovanje orijentirano11 12
kontinuiranom brigom za poveanjem efikasnosti i efektivnosti
kroz kontinuirano unapreenje cjelokupnoga paketa logistikih usluga,
poslovanje koje kroz unapreenje logistikih aktivnosti ostvaruje
najvei uinak na relaciji konkurentska prednost tvrtke potroaev
probitak (). U trenutku kada se tvrtka odlui za poslovanje putem
Interneta, odnosno postavi vlastitu komercijalnu Web stranicu ona
postaje sastavnim dijelom sloenoga, dinamikoga i stohastikoga
logistikoga sustava, koji ine ine sljedei najvaniji podsustavi: (1)
megalogistika, (2) globalna logistika, (3) makro mikro
metalogistika, (4) eksterna, inter i intralogistika, (5) servisna
logistika, (6) informacijska logistika, (7) menadment logistika,
(8) primarna logistika, (9) sekundarna logistika, (10) tercijarna
logistika, (11) kvartarna logistika, (12) kvintarna logistika, (13)
povratna logistika, (14) logistika odrivoga razvoja. Sukladno tome,
tvrtke koje su se odluile za elektroniko poslovanje, ve na samom
poetku sueljavaju se s vanom odlukom, a koja se ogleda u
prihvatanju narudbi na razini globalnoga logistikoga sustava ili na
razini nekoga od logistikih podsustava. Rezultati jedne studije
[2,str.206] pokazuju da gotovo 85% anketiranih tvrtki ne moe
ispuniti meunarodne narudbe poradi brojnih potekoa u
vanjskotrgovinskoj razmjeni i transportu. Nadalje, takoer je
indikativno da 15% anketiranih tvrtki koje preuzimaju globalne
narudbe glavninu svojih poslovnih operacija usmjeravaju na svega
nekoliko europskih i azijskih drava, ispunjavajui tako narudbe na
razini lokalnih skladita. Tri etvrtine tvrtki koje se rae odluuju
za poslovanje unutar nekoga od logistikih podsustava nego na razini
globalnoga logistikog sustava, kao glavne razloge za takvu svoju
odluku nalaze u nemogunosti postojeih informacijskih sustava da
tono registriraju pojedince na temelju nestandardiziranih adresnih
lista, razini cijena ili ukupnim trokovima isporuke. No, istodobno
pioniri Interneta (Amazon, Yahoo, eBay), tri velika dot.com lidera
izgraujui globalno ime u rekordno kratkom vremenu, biljee
eksponencijalni rast i proiruju boj svojih korisnika na desetke
milijuna postajui tako prema standardnim mjerilima ekstra veliki
poslovni pothvati. Takvo poslovno irenje biva popraeno smanjivanjem
njihove virtualne perfekcije, ime oni postaju sve sliniji glavnini
ostalih poslovnih pothvata, a njihovo poslovanje sve ovisnije o
ljudskim potencijalima i outsourcingu vanjskih logistikih
aktivnosti. Amazon je u tom kontekstu najkontroverzniji od navedena
tri dot.com lidera. Naime, Amazon koristi automatizirani softver za
ponudu svoje kolekcije knjiga potencijalnim kupcima,
prua im mogunost narudbe jedne ili vie knjiga putem Interneta,
naplauje ih putem elektronikoga upisa podataka s kreditne kartice
kupca i zavrava kupoprodajni proces dostavom knjiga kupcu u
najkraem moguem roku, pri emu se glavnina aktivnosti izvodi
automatski, bez ljudske intervencije. Takav pristup proce su
kupoprodaje potvruju i rijei kreatora Amazona, Jeffa Bezosa. Pred
nama je kratko razdoblje rada s materijalnim resursima, a dugo
razdoblje tehnologije. U prilog takve konstatacije ide i injenica
da tehnologija iz godine u godinu postaje sve jeftinija, a
materijalni resursi sve skuplji. Direktni (online) elektroniki
kanal predstavlja najznaajniji kanal direktnoga marketinga.
Asocijacija za direktni marketing (Direct Marketing Association
DMA) definira direktni marketing kao interaktivni trini sustav,
koji koristi jedan ili vie medija za komuniciranje, uz uinak
mjerenja odziva (upita i odgovora petencijalnih i aktivnih kupaca)
i/ili transakcija na bilo kojoj lokaciji. Meutim, danas mnogi
marketari istiu znaenje direktnoga marketinga u funkciji
kontinuiranoga povezivanja sa svakim pojedinanim kupcem. Sukladno
tome, svaki kupac se tretira na individualnoj osnovi, odnosno kao
zaseban trini segment. Takav pristup omoguava tvrtkama da
individualno prilagoavaju svoje proizvode ili usluge, reklamne
poruke, nain transporta, nain plaanja (). Tako direktni marketing
stvara pozitivne uinke za kupce na razliite naine. Primjerice,
mogunost kunoga kupovanja putem Interneta ili interaktivne
televizije mogu za pojedine kupce biti zabavne i zadovoljavajue,
dok pojedini kupci moda preferiraju uiti o mogunostima proizvoda i
usluga bez kontakta s prodajnim osobljem tvrtke. Koristi
prodavatelja takoer su brojne. Marketing jedan na jedan ima
nekoliko zahtjeva. Prvo, kupac mora imati pristup proizvodu i/ili
usluzi, drugo, komunikacija izmeu kupaca i prodavatelja treba biti
dvosmjerna, tree, organizacijska i informacijska sredstva trebaju
biti u funkciji kreiranja proizvoda i usluga sukladno zahtjevima
kupaca, odnosno krajnjih potroaa, etvrti zahtjev je za menadment
sustavom u kojem opskrbljivai proizvodima, dotino uslugama smatraju
vrijednim ulagati u postojee kupce. On-line marketing u kojemu
osoba moe poveati i razvijati svoje potrebe putem raunala i modema
koristei raznolike informacijske usluge, neprijeporno je marketing
za 21. stoljee. Dva su osnovna tipa on-line kanala: komercijalni
online kanali i Internet. Online marketing predvia koristi
istodobno i za potencijalne kupce (zadovoljstvo, informacije,
minimalne mogunosti konflikata ) i za dobavljae (brza prilagodba
trinim uvjetima, minimalni trokovi, izgradnja novih
i uvrivanje postojeih veza, proirivanje trita). Dobavljai
(prodavatelji, strunjaci za marketing) mogu voditi online marketing
na etiri naina: kreiranjem elektronikih prodajnih mjesta,
participiranjem u forumima, elektronikim skupinama za tematske
novosti i diskusije i oglasnim mjestima razmjenjujui oglase online,
te koritenjem email usluga. Premda neke kompanije jo uvijek pridaju
sporedno znaenje direktnom i online marketingu u
marketing/komunikacijskom miksu, mnoge kompanije poinju
implementirati integriranu marketinku komunikaciju, koju takoer
nazivaju i integriranim direktnim marketingom.
Suvremeni nasuprot tradicionalnoga pristupa upravljanju
logistikim sustavima i marketinkim aktivnostima
Gotovo 40% trokova online prodaje nastaje nakon to kupac klikne
na dugme za kupnju. Od tog momenta, ili moda ve od momenta, kada je
potencijalni kupac zapoeo s pretraivanjem Web stranica poslovnoga
pothvata, moe se govoriti o trenutku istine za svaki e-business.
Trenutak istine ili rijenikom panjolskih matadora, el momento de
verdad, predstavlja bilo koji kontakt temeljem kojega posjetitelj
Web stranica poslovnoga pothvata stjee dojam o e-businessu, dizajnu
njegovih Web stranica, lakoi i brzini njihova pretraivanja,
njihovoj prilagoenosti potrebama potencijalnih ili bivih kupaca,
dostupnosti bitnih podataka za ocjenu ponude, sloenosti procesa
narudbe, visini i nainu izrauna trokova prijevoza i drugih
pristojbi, brzini prijevoza (). No, kako svaki od ovih trenutaka
istine nema podjedanko znaenje za efikasnost i efektivnost
poslovnih pothvata, ini se primjerenim napraviti razliku izmeu
vidljivih i nevidljivih trenutaka istine, kojih uspjeni e-businessi
imaju na tisue u jednom danu. Nevidljivi trenutci istine mogu se
definirati kao trenutci koji nastaju izmeu e-businessa, dotino
njegove elektronike ponude i potencijalnoga kupca, dotino
posjetitelja Web stranica poslovnoga pothvata. Vidljivi trenutci
nastaju tek nakon to se posjetitelj Web stranica poslovnoga
pothvata registrira, odnosno postane kupac, a najee u svom
najednostavnijem obliku predstavljaju trenutke koji nastaju izmeu
e-businessa i logistikih tvrtki. Navedeni trenutci istine oznaavaju
zapravo poetak brojnih poslovnih aktivnosti koje se tek trebaju
realizirati da bi se traeni proizvod isporuio
kupcu, odnosno krajnjem potroau u odgovarajuoj koliini, na
odgovarajuem mjestu, u odgovarajue vrijeme i po prihvatljivoj
cijeni. Sukladno tome, logistike aktivnosti u elektronikom
poslovanju vode do zavrnoga trenutka istine, a koji e se nakon
uspjeno zavrenoga procesa narudbe (popunjavanja i njenoga prihvata
elektronikim putem) zavrenoga procesa plaanja elektronikim putem,
kreiranja procesa i aktivnosti povratne logistike te isporuke
proizvoda, odigrati izmeu logistike tvrtke i kupca proizvoda.
Naime, mega ili nialogistiki operator u navedenom trenutku
reprezentira e-business, kao i u trenutku preuzimanja proizvoda
koje nezadovoljni kupci ele vratiti. Tako promatrani logistiki
proces sublimira najkritinije i esto najskuplje trenutke i
aktivnosti u elektronikome poslovanju, omoguavajui velike i brojne
mogunosti za kreiranje konkurentskih prednosti, izgradnju
relacijskoga marketinga izmeu kupaca i dobavljaa, poveanje dobiti i
sigurnost poslovanja u budunosti. Tradicionalni logistiki sustav
bio je dizajniran da stvara vrijednost za potroae kroz niske cijene
i iroki asortiman proizvoda. Danas je pak, logistiki sustav podran
informacijskim tehnologijama, pripravan uiti i prilagoavati se
neobinim i pojedinanim zahtjevima kupaca, odnosno omoguiti kupcima
koji to zahtijevaju punu kontrolu kupoprodajnoga procesa, mogunost
irokoga izbora prilagoenoga njihovoj pojedinanoj financijskoj
snazi, te im omoguiti da koriste razliite naine nabave roba i
usluga sukladno zahtjevima njihovoga ivotnoga stila. Poradi toga se
sa sigurnou moe ustvrditi da su zauvijek prola vremena kada su
prodavatelji mogli zahtijevati 6 8 tjedana za isporuku. Naime,
dananji online kupci ele biti u mogunosti pratiti ispunjenje svoje
narudbe od trenutka kada su kliknuli na dugme za kupnju pa sve do
trenutka prijama poiljke na pragu vlastitoga stana, dotino ureda.
Pored toga zahtijevaju mogunost odreivanja jedinice pakiranja,
trokova isporuke, naina prijevoza, vremena isporuke, lomljenja
jedne narudbe na vie razliitih mjesta prijama (). Prije nego se
zorno predoe razlike izmeu suvremenoga i tradicionalnoga pristupa
upravljanju logistikim aktivnostima, odnosno utjecaj elektronikog
poslovanja na radiklanu transformaciju tradicionalnog logistikog
pristupa (tablica 1.), ini se primjerenim definirati pojam
elektronike logistike. Elektronika logistika kao znanost i
elektronika logistika kao aktivnost oznaava koordinirani,
konzistentni i raunalno upravljani (podrani, organizirani i
kontrolirani) skup sloenih intra i interorganizacijskih logistikih
fenomena za sve one aspekte
poslovnih i inih aktivnosti, koje se mogu upravljati i voditi
putem raunalne mree Internet.
Trinom: dobavlja informacijska tehnologija kupac Nove
tehnologije predstavljaju uvijek i iznova, bolje, efikasnije i
pogodnije naine glede zadovoljenja stvarnih i latentnih potreba
postojeih kupaca, odnosno bolje, efikasnije i pogodnije naine da se
njihove potrebe i elje pretoe u konkretne i realne proizvode i
usluge. Tako je raunalna tehnologija otvorila put k informacijskom
dobu, dok je razvoj tehnologije integriranih krugova i softvera
omoguio da raunalo postane sredstvo ili alatka koja geometrijskom
progresijom proima sve ljudske aktivnosti i kreira novo drutvo
utemeljeno na znanju. Takvu tvrdnju potkrepljuje i geometrijskom
progresijom popraeni pad trokova raunalne tehnologije u posljednjih
30-ak godina. Naime, da su se takvom brzinom smanjivali trokovi u
automobilskoj industriji danas ne bi bilo automobila ija bi cijena
kotanja iznosila vie od nekoliko kuna. Smanjenje trokova uz
istodobno poveanje perfomanci raunalne tehnologije potaknulo je
stvaranje novih proizvoda za postojea i nova trita u impresivnim
oblicima i koliinama: velika raunala, miniraunala, osobna raunala,
radne stanice i superraunala. Raunalna tehnologija u sprezi s
telekomunikacijskom tehnologijom stvara prednosti koje se ostvaruju
putem informacijskih sustava koji radikalno i bitno mijenjaju i
unapreuju poslovne procese u svim gospodarskim djelatnostima. Tako
danas bankarski sustav, koji svoju globalizaciju i razvoj u
devedesetim godinama prologa stoljea zahvaljuje prije svega
raunalnoj i telekomunikacijskoj tehnologiji, spada u skupinu
uslunih djelatnosti s najveom stopom rasta i razvoja. Nadalje,
inteligentni transportni sustavi primjenjuju odgovarajue
komunikacijske, kontrolne i elektronike tehnologije te hardvere i
softvere u svrhu poboljanjavanja perfomanci transportnih sustava,
dok pojedinani poslovni pothvati (prijevoznici, robnotransportni i
logistiki centri, pediteri, logistiki operatori) gotovo u cjelosti
informatiziraju svoje poslovanje, kreirajui tako vrhunska
poboljanja glede postojeih i uvoenja novih usluga. Konstantnost
promjena poslovnoga svijeta, ije se performanse mjere u Internet
vremenu dijeljenje informacije unutar i izmeu kompanija ine
temeljnim imbenikom poslovnoga ivota. Naime, za uspjeno online
sueljavanje tvrtke trebaju pronai efikasne naine za povezivanje
vlastitih aplikacija i informacija najprije unutar tvrtke
(intralogistike aktivnosti), a potom s aplikacijama i
informacijama
svojih poslovnih partnera dobavljaa i kupaca (interlogistike
aktivnosti). Urgentnost uvrtavanja ili bar postizanja spremnosti
glede ukljuivanje mogunosti koje stvara elektroniko poslovanje u
vlastiti poslovni sustav, predstavlja temeljni imbenik intra i
interorganizacijske integracije aplikacija. Uspostavljanje intra i
interorganizacijske integracije logistikih i inih aktivnosti treba
biti rezultanta sustavnoga (partnerskoga) pristupa jer, danas svaki
pojedinac ili organizacija moe razviti vlastite web stranice i
privlano web suelje te ih nametnuti putem kataloga za elektroniko
kupovanje, no to jo uvijek ne znai da su razvili ektroniko
poslovanje. Naime, tisue i tisue tvrtki postavljaju svoje web
stranice na Internet, ali stvaranje online lokacije predstavlja
samo poetni dio posla, dok glavni dio posla - privui ljude da
posjete web stranicu tek predstoji. Suvremena informatika
tehnologija moe sluiti zaposlenim djelatnicima i kupcima kao
najbolji prijatelj. Informatika tehnologija moe biti neumorni
pomonik u koritenju i oblikovanju jasnih i naprednih marketinkih
strategija. Informatika tehnologija je alatka, sredstvo za
oblikovanje i ostvarivanje strategija i postizanje ciljeva.
Inteligentni menederi koriste raunala u funkciji upravljanja i
ostvarivanja potreba svojih internih i/ili eksternih kupaca. Oni ue
o potrebama i anticipiraju ponaanje svojih kupaca na temelju
praenja i analiziranja njihovih potreba, afiniteta, naina rada i
stila ivota, te praenje tehnike literature ciljanih skupina i
oblikovanju informacijskih sustava koji e prirodno i u najkraem
moguem roku zadovoljiti potrebe kupaca. Razvoj informacijske
tehnologije stvara prigode za poveanje efikasnosti i efektivnosti
aktivnih sudionika logistikih i gospodarskih sustava, njihovo
fleksibilno komunikacijsko povezivanje, efikasniji ustroj sustava
te za stimuliranja procesa intelektualizacije logistikih
aktivnosti. Informatizacija logistikoga sustava moe se
sistematizirati u etiri razvojna razdoblja: informatizacija
pojedinih logistikih aktivnosti, funkcija ili procesa, uvoenje i
uporaba informatike tehnologije na razini logistikih procesa unutar
tvrtki, uvoenje i uporaba informatike tehnologije na razini
meuorganizacijskih logistikih sustava, odnosno za potporu poslovnih
procesa i aktivnosti bitnih za vanjsko funkcioniranje tvrtki,
uvoenje i uporabu informatike tehnologije u preoblikovanju i
fleksibilnom upravljanju i izvoenju cjelokupnog poslovnog procesa.
Uporaba informacijske tehnologije treba stvoriti pretpostavke za
projektni pristup ugovaranju, razvoju, izvoenju i realizaciji
logistike usluge i jaanje
kvalitete logistike usluge. Uspostavljanjem elektronikih
komunikacijskih veza s velikim brojem aktivnih i potencijalnih
sudionika prijevoznog procesa dolazi do velikoga porasta moguih
varijanti pri izboru prijevoznoga puta, prijevoznih sredstava i
naina prijevoza. Raunalno podranim metodama oblikovanja
informacijskih sustava i aplikacijama podaci i informacije se
sustavno i simultano prikupljaju i uvrtavaju u aplikacije za sloene
optimalizacijske i simulacijske proraune koji stvaraju
informacijsku podlogu za optimalnu organizaciju prijevoza. Jedan od
kljunih imbenika takvih promjena je razvoj elektronikih
meuorganizacijskih aplikacija utemeljenih na objektnim
tehnologijama i proirenom hipermedijalnom jeziku, koji omoguavaju
svim potencijalnim i aktivnim sudionicima logistikog sustava
kupcima, skladitima, dobavljaima, pediterima, prijevoznicima i
ostalim bitnim imbenicima logistikoga poslovanja uinkovito
povezivanje i meuorganizacijsko poslovanje unutar i izmeu opskrbnih
lanaca. Informatika tehnologija omoguava istodobno uvrivanje i
jaanje meuorganizacijskih procesa i meuorganizacijskih veza.
Informacije koje generira logistiki informacijski sustav omoguavaju
transportnim tvrtkama upravljanje i izvoenje poslovanja sve
preciznije i uz sve vee mogunost zadovoljavanja kompleksnih
zahtjeva kupaca, odnosno daju mogunost pune kvantitativne i
kvalitativne usklaenosti ponude i potranje logistikih usluga. Sve
ove informacije procesiraju se online i dostupne su svo vrijeme.
Investicije u razvoj takvoga informacijskoga sustava su visoke, ali
je i povrat na uloena sredstva brz. Temeljne znaajke elektronikoga
poslovanja orijentiranoga na novo partnerstvo: dobavlja -
informacijska tehnologija kupac, ogleda se kroz: (1) smanjenje
cijene plaanja u smislu ojaavanja kupnje u cijeloj tvrtki sa
dobavljaima koji isporuuju sa najniim ukupnim trokovima vlasnitva,
(2) smanjenje trokova kupnje usredotoenjem i usmjeravanjem procesa
na nain da se omogui poslovnim korisnicima samostalno
zadovoljavanje njihovih potreba, (3) kupovanje manje i bolje
(zahtjev menadmenta)na nain da se proaktivno utjee na poslovne
kupce da kupuju ono to trebaju od preferiranih dobavljaa, (4)
voenje dobavljaa na nain de se automatski proaktivno stvaraju
informacije kao nusprodukt svakodnevnih transakcija koje daju
povratne informacije Rast prihoda nudei komplementarnu uslugu
nabave koja e poveati profitabilnost i efikasnost svojim poslovnim
partnerima lancu kupaca i dobavljaa, (5) migracijske mogunosti za
kupovne organizacije. Informacijske tehnologije, odnosno raunalno
podrane metode upravljanja kvalitetom kontinuirano pridonose
poboljanju poslovnih procesa, dok metode poslovnog reinenjeringa
preoblikuju prostojee procese na uinkovitiji nain i
pronalaze nove procese koji dodaju novu vrijednost. Tako
prijelaz elektronikog poslovanja orijentiranog na dobavljaa na
poslovanje orijentirano integraciji kupaca i dobavljaa (B2B)
poslovnog oznaava poetak novoga partnerstva: dobavljaa
informacijske tehnologije kupaca, ali i korak od etiri milje
(tablica 3.) u tranziciji elektronikoga poslovanja.
Matematiki model informatizacije logistikog sustava u funkciji
promjene marketinko-logistike paradigme Definirane su paradigme za
promjene marketinkih strategija, te logistiki procesi (R) i
informatike tehnologije (T) koji se koriste u ostvarivanju
logistikih ciljeva (C) za ostvarivanje tih paradigmi. Nakon
definiranja paradigmi marketinkih strategija u funkciji logistike,
marketinkih procesa koji omoguavaju promjenu paradigmi i
informatikih tehnologija koje omoguavaju upravljanje i izvoenje tih
procesa moe se oblikovati matematiki model informatizacije
logistikog sustava na temelju metode prozirne kutije. Na taj nain
rijeava se problem kako ostvariti promjene marketinkih paradigmi,
odnosno kako u cilju promjena marketinkih paradigmi oblikovatu i
povezati (uskladiti) logistike procese s potencijalima informatikih
tehnologija, tj. oblikovati logistiki informacijski sustav koji e
raunalno podranim metodama kreirati, i upravaljati logistikim
procesima u funkciji prijelaza na vie marketinke paradigme
Informatizacija Informatizacija, internacionalizacija i
globalizacija dovele su do dramatinih promjena u maloprodaji.
Navedeni procesi rezultirali su ubrzavanjem maloprodajnih procesa,
stvaranjem novih kanala distribucije i rastom prihoda unutar
maloprodaje kao djelatnosti. Globalizacija i promjenjiva dinamika
unutar industrije primorale su maloprodajna poduzea da preispitaju
poslovne strategije i implementiraju nova tehnoloka rjeenja kako bi
poboljala vrijednost koju pruaju potroaima. Najvei utjecaj na
razvoj maloprodaje, posebice u posljednjih desetak godina ima
logistika zahvaljujui stalnom razvoju novih tehnologija prisutnih u
logistici.13 Upotreba novih tehnologija13
polazi od oznaavanja robe koja time postaje pogodna za bre
elektroniko zaprimanje, oznaavanje i prodaju. Takovo suvremeno
oznaavanje putem bar-kod-a i radio tehnologije (engl. Radio
Frequency Identification-RFID) utjee na daljnju, potpunu
automatizaciju robnih procesa, posebice na transport, skladitenje i
nabavu robe. Unutar logistike dolazi do promjena koje su posljedica
trinih trendova koji utjeu na logistiku. Meu najznaajnijim
trendovima je dramatino skraivanje ivotnog ciklusa proizvoda koje
tjera sudionike na kljunu promjenu dosadanjih procesa i na meusobnu
suradnju, komunikaciju i partnerstvo u cjelokupnom lancu opskrbe u
cilju ouvanja profitabilnosti poslovanja.14 Kako bi se ouvala
profitabilnost poduzea, nuno je kontinuirano praenje i smanjivanje
trokova unutar maloprodaje. Pred maloprodavae se postavljaju
dvostruki zahtjevi, poveanje obrtaja zaliha uz istovremeno poveanje
zadovoljstva potroaa. Naime, maloprodavai moraju imati dovoljnu
koliinu proizvoda na zalihama, ili e u protivnom izgubiti potroae.
Stoga maloprodavai potporu u poboljanju lanca opskrbe pronalaze u
tehnologiji15, posebice u informacijskoj tehnologiji. Nove
tehnologije omoguile su promjenu tehnologije rada i otvorile put
dubokim i korjenitim promjenama u maloprodajno orijentiranim
poduzeima. Upravo pojava RFID-a ini okosnicu automatizacije procesa
koja omoguava obavljanje svakodnevnih poslova sa minimalnim utrokom
vremena i ljudskog rada. Poimanje logistike koja se donedavno
povezivala gotovo iskljuivo sa transportom i skladinim poslovanjem,
mijenja se, te se pojavljuje koncept upravljanja integralnom
logistikom koji obuhvaa neprekinuti tijek proizvoda kroz
distribucijski kanal do krajnjeg korisnika.16 Upravljanje lancem
opskrbe (engl. Supply Chain Management-SCM) pojavljuje se kao
kljuni pokreta uinkovitosti poduzea zahvaljujui koordinaciji
protoka materijala, informacija i usluga od dobavljaa pa sve do
kupca17, a uz dobavljae i kupce obuhvaa i upravljanje opskrbom,
integralnu logistiku i operativu.18 Svrha je rada analizom dostupne
hrvatske i inozemne literature prikazati povijesni razvoj i vanost
logistike za nacionalne ekonomije, klasificirati pojavu novih
tehnologija u logistici i opisati nove trendove koji utjeu na
daljnji razvoj maloprodaje. Rad zapoinje s osvrtom na vanost
logistike, opisuje se logistiki sustav i njegovi elementi, a potom
slijedi prikaz novih tehnologija i trinih trendova koji utjeu na
razvoj logistike. Zakljuna razmatranja donose osvrt na djelovanje
novih logistikih izazova na maloprodaju i njen razvoj. Elektroniko
poslovanje14 15 16 17 18
Nastanak elektronikog poslovanja povezuje se sa razvitkom
raunalnih mrea.19 Time je stvorena tehnoloka osnova za
automatizaciju poslovanja unutar poduzea kao i poslovnih
transakcija izmeu razliitih poduzea. Elektroniko poslovanje poinje
se razvijati sedamdesetih godina dvadesetog stoljea, a punu
afirmaciju doivljava razvojem Interneta. Sredinom devedesetih
godina dolazi do pojaane upotrebe World Wide Web-a, koji se ubrzo
poinje primjenjivati i za aktivnosti prodaje. Razvoj informacijske
tehnologije znaajno utjee na logistiki sustav poduzea20, a
informacijska tehnologija je najvei pokreta promjena u logistici
maloprodaje u posljednjih dvadeset godina. Transformaciju
logistikih aktivnosti maloprodajnih poduzea uzrokovala je opa
informatizacija drutva, pojava i masovno koritenje poslovnih
aplikacija sa irokim spektrom upotrebe (MS Office aplikacije),
elektronike blagajne (EPOS) i EDI sustav elektronike komunikacije u
lancu opskrbe.
Transport Transport, odnosno promet zauzima vrlo znaajno mjesto
meu granama gospodarskih djelatnosti i to ne samo po vrijednosti
transporta, odnosno ulaganja u transportne kapacitete i putove,
angairanosti velikog broja ljudi u toj djelatnosti, ve i zbog toga
to se ne moe zamisliti proizvodna aktivnost koja ne povezuje
proizvoaa i potroaa materijalnih dobara.21 Promet obuhvaa sve
oblike prijenosa ljudi, stvari i vijesti, pa je u svojoj biti
internacionalan. Zelenika navodi da je zanimljivo promotriti
ekonomski utjecaj prometa na ostale gospodarske djelatnosti. Smatra
se da u visokorazvijenim gospodarstvima ukupni trokovi fizike
distribucije iznose oko 8% od prihoda ostvarenih prodajom. Ako se
ukupni trokovi fizike distribucije u iznosu 8% (od prihoda
ostvarenih prodajom), kao vrijednost od 100% ralane na pripadajue
trokove, onda trokovi transporta iznose 37%, trokovi dranja zaliha
22%, trokovi skladitenja 21%, a administrativni trokovi
distribucije iznose 20%. U tranzicijskim gospodarstvima ukupni
trokovi fizike distribucije iznose oko 25% od ukupnih prihoda
ostvarenih prodajom. Ako se promotri udio prometa u ukupnim
prihodima ostvarenim prodajom u visokorazvijenim zemljama, dolazi
se do19 20 21
ukupnog troka od 3% u odnosu na ukupne prihode. Kod
tranzicijskih zemalja taj je udio proporcionalno vei, to je veoma
nepovoljno za sudionike procesa fizike distribucije.22 Skladitenje
Skladite je prostor za uskladitenje robe s namjerom da ista kasnije
bude ukljuena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili
potronju. Prema Bloombergu, skladini trokovi ine 10% ili vie
ukupnih trokova integralne logistike za veinu poduzea.23Koristi od
skladitenja robe u maloprodaji vidljive su u postizanju
ekonominosti u transportu prevoenjem vee koliine robe, dobivanjem
koliinskih popusta pri kupnji robe, zadravanjem dobavljaa i
praenjem promjenjivih uvjeta na tritu. Logistiki trend prisutan u
novije vrijeme je organizacija distribucijskih centara. Temeljna je
razlika izmeu skladita i distribucijskih centara u tome to skladita
prvenstveno slue za uvanje robe, dok je namjena distribucijskog
centra protok proizvoda24. U distribucijski centar dolaze velike
poiljke koje se potom razdjeljuju na manje poiljke i dalje se
transportiraju u lancu opskrbe. Distribucijski centri mogu
opsluivati robom vei teritorij nego skladita. Uinkovitost je
skladitenja potpomognuta novim informacijskim trendovima. EDI,
automatsko prikupljanje podataka i RFID sustavi stvorili su
prednosti u skladitenju, ukljuujui unaprijeenu uslugu kupcima, nie
trokove i unaprijeene postupke skladitenja. Navedene prednosti
proizlaze iz informatike podrke u zapremanju, skladitenju, kontroli
kvalitete, sortiranju narudbi, kontroli greaka, pakiranju i
otpremanju. Potpuna automatizacija skladinog poslovanja drastino
smanjuje potrebu za ljudskim radom, a preduvjeti za ostvarenje iste
su jaka informatika podrka i iznimna logistika povezanost sa
dobavljaima robe.
Utjecaj novih trinih trendova na maloprodaju Analizom dostupne
domae i inozemne literature utvreni su trini trendovi koji su
primorali poduzea da logistiku promatraju kao imbenik konkurentske
prednosti. Najee spominjani trendovi su: sve zahtjevniji potroai,
skraivanje ivotnog ciklusa proizvoda, skraivanje vremena potrebnog
za dostavu proizvoda, pojava i upotreba novih tehnologija,
globalizacija, jaanje konkurencije, rast elektronike trgovine i
outsourcing.22 23 24
Pojava sve zahtjevnijih potroaa sa sve raznovrsnijim potrebama
rezultat je globalizacije poslovanja, a krajnja je posljedica iste
sve tee ostvarivanje konkurentske prednosti poduzea na tritu.
Kontinuirano praenje i prilagoavanje potrebama kupaca omoguava
opstanak i razvitak poduzea na globaliziranom tritu. Logistika kao
funkcija prostorno-vremenske transformacije dobara, energije,
informacija i znanja sukladno s potrebama korisnika i sa ciljevima
poduzea postaje osnovna funkcija, koja usmjeruje i dinamizira
poslovanje poduzea u skladu s promjenjivom okolinom.25 Skraivanje
ivotnog ciklusa proizvoda zbog rastueg uvoenja novih proizvoda
utjee na ubrzavanje svih tokova u opskrbnom lancu. Posljedica toga
je da opskrbni lanci nastavljaju s rastom u oba smjera unatrag
prema dobavljaima koji su esto u drugim zemljama i unaprijed prema
novim maloprodajnim kupcima u istim zemljama. Do skraivanja ivotnog
ciklusa proizvoda dolazi zbog rastueg uvoenja novih proizvoda, to
ine konkurenti, oekujui da e dobiti trini udio i da e time stei
konkurentske prednosti.26 Da bi se brzo reagiralo na uvoenje novog
proizvoda, maloprodajno poduzee mora imati fleksibilne procese koji
lako mogu biti pretvoreni u nove proizvodne zahtjeve. Ono to je
ovdje vano, jest da fleksibilnost takoer moe biti ostvarena
prebacivanjem vie odgovornosti na dobavljaa. Skraivanjem ivotnog
ciklusa proizvoda rizik povezan s razvijanjem novih proizvoda
raste, pa je podjela rizika sve vaniji imbenik kako raste troak
razvijanja novog proizvoda. Da bi smanjila svoj vlastiti rizik,
mnoga poduzea uvjetuju da dobavljai preuzmu na sebe poveani
postotak tog rizika. Zavisno od proizvoda i trine pozicije, ponekad
poduzea uspijevaju u potpunosti eliminirati taj rizik. Upotreba
novih tehnologija daje dobavljaima prednost nad konkurentima i tako
potvruje osnovni smisao opskrbnog lanca prema kojem novo mjerilo
izbora dobavljaa vie nije cijena nabavljenog proizvoda, nego
apsolutno svi trokovi nabave, dranja, prodaje i post prodajnog
servisa nabavljenog proizvoda. Promjene unutar opskrbnih lanaca
dovele su i do trenda porasta isporuka trgovake robe iz tvornice
prema maloprodaji. Zbog transparentnosti trinih cijena i
kvalitetnijeg nadzora nad trokovima maloprodaja znaajnije uvjetuje
direktnu isporuku robe iz tvornice po proizvoakim cijenama
izbjegavajui veleprodajna poduzea u opskrbnom lancu. Maloprodaja je
posebice ojaala okrupnjavanjem i konsolidacijom na zapadnim
tritima, a globalizacija je dovela do pojave velikih igraa ije se
poslovne operacije proteu kroz vie zemalja i kontinenata.27
Elektronika trgovina ukljuuje poslovne procese i transakcije koje
se u razmjeni roba u cijelosti ili djelomino odvijaju elektronikim
putem koritenjem Interneta i/ili vlastitih sustava za25 26 27
obradu podataka povezanih mreom za elektroniki prijenos
podataka.28 S obzirom na sudionike, razlikuju se razni oblici
elektronike trgovine: B2B (engl. business to business), B2C (engl.
business to consumer), B2G (engl. business to government).
Procjenjuje se da elektronika trgovina danas predstavlja preko 5%
ukupne svjetske trgovine.29 Outsourcing se moe definirati kao
strateko koritenje vanjskog partnera u svrhu obavljanja aktivnosti
za koje je tradicionalno zadueno unutarnje osoblje i resursi.
Outsourcing predstavlja ugovorno prebacivanje jednog dijela
aktivnosti poduzea na specijalizirane pruatelje usluga. Outsourcing
je novi trend koji snano utjee na logistiku i posredno na
poslovanje maloprodajnih poduzea koji se pojavio u stranoj
literaturi osamdesetih godina dvadesetog stoljea. Kao novi trend
outsourcing je promijenio tradicionalna stajalita o poimanju
maloprodajnog poduzea kao poslovnog subjekta koji kontrolira
poslovanje u potpunosti, te se odreene aktivnosti preputaju
poduzeima, vanjskim partnerima. 5. ZAKLJUAK Pod utjecajem
informatizacije, internacionalizacije i globalizacije dogodile su
se dramatine promjene u maloprodaji. U posljednjih desetak godina
najvei utjecaj na daljni razvoj maloprodaje ima logistika to se
oituje kroz stalni razvoj novih tehnologija unutar logistike. Nove
tehnologije polaze od oznaavanja robe koja je onda pogodna za brzo,
beskontaktno elektroniko zaprimanje, evidentiranje i prodaju. Takvo
suvremeno oznaavanje putem bar-kodova i RFID tehnologije utjeu na
potpunu automatizaciju robnih procesa, a naroito na transport,
skladitenje i nabavu. Uz promjene u organizaciji, kompleksan
utjecaj na logistiku i maloprodaju imaju trini trendovi, poput
globalizacije. Doprinos ovog rada ogleda se u analizi dostupne
domae i inozemne literature pomou koje su identificirane nove
tehnologije u logistici. Potom su navedeni i pojanjeni utjecaji
novih trinih trendova na maloprodaju. Buduim istraivanjima trebala
bi biti obuhvaena maloprodajna poduzea, kako bi se identificirala
vanost logistike, odnosno stupanj koritenja novih tehnologija u
logistici maloprodajnih poduzea. Istraivanjem bi se trebali
utvrditi i novi trini trendovi koji najvie utjeu na maloprodajna
poduzea u Republici Hrvatskoj, te se isti usporediti sa trendovima
prisutnima u svijetu.
28 29
Zakljuak Elektronika logistika kao znanost i elektronika
logistika kao aktivnost oznaava koordinirani, konzistentni i
raunalno upravljani (podrani, organizirani i kontrolirani) skup
sloenih intra- i interorganizacijskih logistikih fenomena za sve
one aspekte poslovnih i inih aktivnosti, koje se mogu upravljati i
voditi putem raunalne mree Internet. Poradi toga to se u
elektronikome poslovanju, logistike usluge kupcima poinju pruati,
ve od trenutku njihova pristupa web stranicama, elektroniko
logistiko poslovanje, odnosno elektronika logistika moe se
definirati i kao proces u kojemu je mogue osigurati vidljivost
narudbe uz kontinuirano pruanje usluga - od klika na dugme za
kupnju do finalne destinacije i natrag u sluaju povrata proizvoda.
Sukladno tome, u elektronikom poslovanju je mogue identificirati
etiri kljuna razdoblja u pruanju usluga: razdoblje razgledavanja
web stranica, odnosno razdoblje odluivanja za kupnju, razdoblje
procesa kupovine, razdoblje kompletiranja i odailjanja narudbe i
razdoblje prijama naruene robe. Proizvoa ili online trgovac trebaju
biti sposobni prilagoditi svoje aktivnosti svakoj pojedinanoj
narudbi, osigurati izravan prijevoz do kupaca ma gjde se oni
nalazili, u svako doba znati gdje se nalazi predmet isporuke i
odgovoriti na moebitne upite kupaca, rijeiti povrat proizvoda
kojima su kupci nezadovoljni, optimalno usmjeriti proizvode unutar
logistikoga lanca i sve to bre i uz nie trokove nego na
tradicionalan nain. Dva su osnovna tipa marketinkih kanala:
komercijalni online servis i Internet. Bitno je istaknuti da sve
kompanije nisu u mogunosti i da ne bi trebale trgovati online.
Naime, svaka kompanija treba procijeniti i usporediti odnos prihoda
i rashoda koji e nastati prebacivanjem na elektroniko poslovanje.
Manje kompanije koje nemaju sposobnost efikasno podrati online
poslovanje trebaju se udruiti sa veim kompanijama u cilju
ukljuivanja u informacijsku superprometnicu. I tako
dok Internet sam po sebi nije biznis, njegov rast je potaknuo i
proizveo eksponencijalan rast korisnika Internetu orijentiranoga
elektronikoga poslovanja. Zahvaljujui novom partnerstvu koje se moe
oznaiti kao trinom: dobavljai informacijske tehnologije kupci,
poslovni sustavi se sve vie razvijaju od onih orijentiranih ka
dobavljau ka onima orijentiranima potroau, odnosno integraciji
kupaca i dobavljaa. Sukladno tome, razlikuju se etiri temeljne
razine razvoja elektronikoga poslovanja, i to: razina elektronikoga
oglaavanja, razina elektronikoga trgovanja, razina otvorenosti
aplikacija i razina meuorganizacijskih aplikacija. Tako tehnoloka
paradigma postaje sve potrebniji temelj za kreiranje nove logistike
paradigme te cjelokupne promjene naina poslovanja. Kljuna
pretpostavka za redefiniranje marketinga sadrana je u razvoju
meuorganizacijskog informacijskog sustava koji radikalno iri
koncepciju informatizacije logistikih procesa od informatizacije na
razini pojedinih tvrtki i na razini proirenoga poduzea prema
informatizaciji zajednice poduzea. Informatizirana zajednica
poduzea je i kljuni pojam stvaranja novog marketinga postavljenog
na potpuno novim strategijama. Meuorganizacijske aplikacije
temeljene na hipermedijalnim i objektnim tehnologijama omoguavaju
kontinuirano prikupljanje, sistematiziranje, razmjenu, obradu i
reorganiziranje podataka izmeu tvrtki koje ine zajednicu poduzea na
nain da tvrtka meuorganizacijske logistike procese obavlja na isti
nain kao i logistike procese unutar sebe. Stvaranje infomatizirane
zajednice tvrtki temeljna je pretpostavka za upravljanje i izvoenje
logistikim procesima unutar i izmeu logistikih opskrbnih lanaca, te
fleksibilno ukljuivanje potencijalno novih kupaca i dobavljaa.
Realni provajderi (elektroniki opskrbljivai) logistikih usluga
ovise o razvoju integriranih informacijskih tehnologija i sloenih
softverskih rjeenja kao temeljnim imbenicima upravljanja i dinamike
optimalizacije robnih tokova. Kvaliteta informacija treba biti na
vioj razini od one stvorene u tradicionalnim logistikim sustavima,
tako da kompanijama omoguava vizualni efekt na razini bilo kojega
dijela logistikoga lanca, koji je za njih u odreenom trenutku
relevantan. Kvalitetnije informacije takoer reduciraju zalihe,
odnosno omoguavaju njihovo optimalno pozicioniranja unutar
logistikoga ospkrbnoga lanca, omoguavajui tako brz i efikasan odziv
na trine promjene. Takoer, je bitno istaknuti da bolja vidljivost
unutar logistikoga lanca znaajno utjee na fiziku distribuciju.
Logistike tvrtke orijentirane elektronikom poslovanju usmjerene su
na rad sa jedininim
(komadnim) poiljkama umjesto sa paletiziranom ili na drugi nain
tradicionalno formiranom logistikom jedinicom. Takve promjene
zahtijevaju radikalno redefiniranje poslovnih procesa. Sukladno
tome, u ovome radu su prepoznate, izluene i definirane neke od
znaajnijih strategija u elektronikom poslovanju: strategija
besplatne dostave, strategija outsourcinga, strategija povratne
logistike, strategija vidljivosti, strategija pruzimanja,
strategija alijansi (saveza), jedan na jedan marketing strategija,
strategija diferzifikacije proizvoda, strategija ciljanoga
ukopavanja, migracijske strategije i strategija viestrukih trita.
Informatizaciju logistikoga sustava u funkciji redefiniranja
marketinga treba usmjeriti na punu integraciju logistikih procesa
to je temeljna pretpostavka za ostvarivanje prijelaza na vie
marketinke paradigme. Matematikim modelom definirani su meuodnosi
izmeu ciljeva logistikoga sustava u funkciji ostvarivanja promjene
marketinkih strategija, logistiki procesi, i informatike
tehnologije u funkciji procesa informatizacije logistikog sustava.
Oblikovanjem modela meuodnosa definiraju se smjernice za
oblikovanje logistikih procesa u funkciji marketinga i ukljuivanje
potencijala informatikih tehnologija u oblikovanju logistzikih
procesa.