8/6/2019 Semberske novine [broj 698, 14.5.2009] http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-698-1452009 1/24 EMBERSKE NOVINE LIST GRA\ANA OP[TINE BIJEQINA ww.semberske. com e-mail: semberske@ spinter.net S 14. MAJ 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 698 ! CIJENA 1,00 KM TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE,SINHRONIZACIJA 055 240 100 KOMPANIJA ,,SAVI] ,, : PEHAR ZA VRHUNSKI KVALITET str. 4 RAKI] KOMERC: PRIZNAWE NA SAJMU U NOVOM SADU str. 4 NE RU[IMO VJERONAUKU U [KOLAMA str. 10 VLADIMIR MILI]EVI] BIJEQINA JE MOJ GRAD str. 23 PRVA BU[OTINA U SEMBERIJI PREGR[T ZLATA ZA NAJMLA\E ANTON KASIPOVI]: KOMPANIJA ,,SLOBOMIR ,, ZAVR[EN OSMI HORSKI FESTIVAL ,,MAJSKE MUZI^KE SVE^ANOSTI ,, " " Vi{e od 1.500 u~esnika iz Srbije i BiH... Ogwan Radivojevi}: Ovakvu manifestaciju nema ni Beograd... FI LIJALA BIJEQINA
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka
* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.
EMBERSKE NOVINES
- Narodna bibliteka ,,Filip Vi{wi}’’i ove godine u~estvuje uorganizaciji Sajma kwige i na Sajmu }e imati svoj {tand. Za svojekorisnike i gra|ane Bijeqine u danima trajawa Sajma omogu}i}ebesplatan prevoz zakupqenim minibusom. ,,Kwigabus’’}e saobra-}ati od biblioteke (ispred Po{te) do Sajma dva puta dnevno,prije podne polazak je u 11, a povratak u 13 ~asova, a poslije podnepolazak je u 17, a povratak u 19 ~asova sa Agrotr`nog centra. Uponedjeqak, 18. maja, na dan zatvarawa Sajma kwige, minibus ne}esaobra}ati, potvrdila je Du{anka Novakovi}, direktoricaNarodne biblioteke ,,Filip Vi{wi}’’.
U FOKUSU
BESPLATAN PREVOZ NA SAJAM
SLAVA BIJEQINSKOG MANASTIRA
Uz prisustvo brojnih vjernika i uva`enihgostiju, vladike Georgija, episkopa kanadskog,vladike Antonija, episkopa moravi~kog iambasadora Srpske pravoslavne crkve u Ruskoj patrijar{iji, te mitropolita novo-gra~ani~kog, Longina manastir ,,Svetog Vasilija Ostro{kog ’’ proslavio krsnu slavu...
SVETI VASILIJEPOMA@E SVIMA
Obra}aju}i se vjerni-cima Wegovo preos-ve{tenstvo vladikazvorni~ko-tuzlanski
gospodin Vasilije za`elio daGospod primi molitve svih, mo-litvama Svetog Vasilija ^udot-vorca.
- Sveti Vasilije nam je osta-vio u amanet molitvu kako da seobra}amo Ocu na{em-GospoduBogu, kazao je vladika Vasilije.
- Svako vreme donosi zlo i te-{ko}e, a u tome vremenu javqajusebastioni vjere, svetionici ve-re Hristove koji osvetqavajuput koji vodi ka Bogu. U vremezemnog `ivota Svetog VasilijaOstro{kog ^udotvorca bilo jevelikih neprilika i velikih ne-da}a. Gospod je iznedrio iz ovoganaroda, iz Republike Srpske, ve-likog ~udotvorca, velikog pod-vi`nika i monaha-Svetog Vasi-lija.I danas smose sastali ovde,damuodamo duhovno po{tovawe,kao{to je on uznosio i sada uz-nosi molitve i iscequje mnogesvojim netrule`nim mo{tima,
poru~io je vladika Antonije inaglasio da Sveti Vasilije sva-kom ~ovjeku poma`e da na|e sebeu ovome svijetu, da na|e ono radi~ega je do{ao u ovaj svijet.
- Prilaze}i netrule`nim mo-{tima Svetog Vasilija dobija-mo blagoslov, dobijamo isceqe-we i svemogu}u podr{ku, ista-
kao je vladika Antonije.Kum ovogodi{we slave mana-
stira ,,Svetog Vasilija Ost-ro{kog’’ je Milan Lazarevi},direktor i vlasnik DOO ,,Le-der’’, a obiqe`avawu slave pri-sustvovao je i prvi kum slave ma-nastira biznismen srpkog pori-
jekla,SlobodanPavlovi}. V.Z.
Ovo je uzvratna posjeta Bijeqini, jer je na~elnik op{tine Bijeqi- Mi}o Mi}i} prije dva mjeseca posjetio na{ grad, izjavio je zamje- na~elnika za evropske integracije i odr`ivi razvoj grada bu-
grada Ruse, Ati- Minev, koji je razgo-
sa predstavnici- op{tine Bijeqina o
bliskih dva grada u nared-
periodu.- Utvrdi}emo
na{e saradweu avgustu ove godine, za
op{tine Bijeqina, da
povequ o izme|u
Ruse i Bijeqina, rekao je Minev.
Na~elnik Mi}i} je naglasio da je sporazum o prijateqskim vezama dva grada ve} potpisan, te da }e i ova posjeta bugarske dele-
biti prilika za utvr|ivawe svih vidova saradwe izme|u grada i Bijeqina.
- Na osnovu skup{tinskih odluka dva lokalna parlamenta potpisa- u avgustu povequ i Bijeqina }e tako dobiti jo{ jednog pobratima
Balkanu. Na taj na~in }emo potvrditi otvorenost na{eg grada pre- Evropi i svijetu, a dobi}emo jo{ jednog iskrenog prijateqa u ovom
gradu.Na~elnik Mi}i} je naglasio da su mogu}i svi vidovi saradwe, od
kulturne i sportske, te da je odranije postojala kulturna jer su folklorni ansambli iz Bugarske gostovali u Bijeqini.
obzirom na to da je Bugarska u me|uvremenu postala ~lanica EU, to otvoriti i prostor za saradwu u smislu kori{tewa predpristup- fondova Evropske unije, rekao je Mi}i}. Bijeqina je u me|uvreme-
uspostavila blisku saradwu i potpisala poveqe o bratimqewu sa u Srbiji, Kumanovom u Makedoniji i wema~kim gradom Lan- Prijateqske veze odr`avaju se i sa austrijskim gradom
BRATIMQEWE I SABUGARIMA
vaj jedinstven umjetni~ki spektakl koji se realizuje u vi{e od gradova {irom Evrope, u Bijeqini se organizuje po ~etvrti Odr`a}e se u subotu, 16. maja u vremenu od 17 pa do jedan sat
pono}i. Organizuju}i ovu kulturnu manifestaciju Muzej na{im sugra|anima nudi jedinstvenu priliku da obi|u
muzejske postavke u neuobi~ajeno vrijeme. Tokom no}i pos- se nudi vi{e atraktivnih edukativnih i zabavnih sadr-
U vremenu od 17 do 19 ~asova predvi|ena je radionica za pred{kolskog uzrasta-izrada maski i projekcija crtanog
a nakon toga koncert u izvo|ewu u~enika Osnovne muzi~ke ,,Kornelije Stankovi}’’. U 20 ~asova je otvarawe izlo`be
na starim indo-evropskim jezicima autora Bojana te izlo`be fotografija iz privatnog albuma na{eg veli-
sugra|anina Rodoquba ^olakovi}a. U Muzeju najavquju i kon- u~enika i profesora Osnovne muzi~ke {kole ,,Skala’’, Os-
i Sredwe {kole ,,Stevan Stojanovi} Mokrawac’’, te prikaze, komedije i resitale koje }e izvesti studenti
P Univerziteta i Amaterskog pozori{ta ,,Scena’’. je re}i, {ta je predvi|eno za sam kraj, a to je koncert
rok benda ,,Nije va`no’’ i nastup kantautora @eqka Ulaz u muzej je slobodan, kao i prate}a doga|awa.
NO] MUZEJA
estival hrane, ,,Gastrofest 2009’’, odr`a}e se u ~etvrtak, 14. majaBawi Dvorovi sa po~etkom u 11 ~asova. Ovu manifestaciju po drugi
organizuje Turisti~ka organizacija Bijeqine sa medijsko- projektom ,,Turizam plus’’ prezentuju}i i promovi{u}i
i pi}e sa podru~ja Semberije i Majevice, te drugih dijelova RSBiH, kao i Srbije i Hrvatske. U sklopu ove manifestacije bi}e
i okrugli sto na temu ,,Tradicionalna semberska trpeza’’, a poznati stru~waci iz oblasti gastro kulture. Kako saznaje-
prijavio se veliki broj izlaga~a, a posjetioci }e, osim u bogatoj mirisnih i ukusnih jela mo}i da u`ivaju i u bogatom kul-
-umjetni~kom programu.
GASTROFEST 2009 Dom zdravqa Bijeqina i farma-ceutska ku}a ,,Galenika’’ orga-nizovali su trodnevno studijs-ko putovawe u Opatiju za 50, odukupno 105 doktora, ove zdrav-
stvene ustanove. U prijatnom ambijentupredstavnici ,,Galenike’’ su upoznaliqekare sa svojim novim preparatima natr`i{tu koji bi trebalo da pro{iremogu}nosti lije~ewa. S druge strane,doktori su iskoristili priliku, da ukontaktu sa farmaceutima iska`u svojaiskustva u terapiji i da daju svoje suges-tiju. Ovakva saradwa i razmjena iskusta-va doktora i farmaceuta ima za ciq po-ve}awe efikasnosti lije~ewa i nasta-vi}e se i u budu}nosti.
Jo{ jedan proizvo|a~hrane iz Semberije,DOO "Raki} komerc"okitio se ovih dana pri-
znawima Novosadskog sajmapoqoprivrede. Konzumna jajaovog proizvo|a~a, ~iji su vla-snici Savo i Rada Raki}, os-vojio je na Novosadskom sajmupet zlatnih medaqa za konzum-na jaja i Pehar za kvalitet.Savo Raki} ka`e da je eviden-tan i kontinuitet u priznaw-
ima, {to je istovremeno i po-tvrda da ovo preduze}e radidobro i da je uspjelo zaokru-`iti proizvodwu u svojimproizvodnim pogonima.
- Pro{le godine osvojilismo {est zlatnih medaqa i pe-har za kvalitet sto~ne hrane.Ove godine potvr|ujemo da jena{a sto~na hrana kvalitetnai da su pro{logodi{we nagra-de bile opravdane. Iako u na-{em narodu va`i ona poznata
poslovica "Va`no je u~estvo-vati", mi smatramo da ovakvame|unarodna priznawa mogubiti jo{ ve}i podsticaj da ra-dimo boqe i kvalitetnije.Konzumna jaja proizvodimo ustrogo kontrolisanim uslovi-ma. Kvalitet kontroli{u ins-pekcijski organi. Na sajam smoposlali pet klasa jaja i sva suocijewena zlatnom medaqom.Pehar smo dobili za vrhunskikvalitet na{ih proizvoda, ka-`e Raki}, isti~u}i da jaja natr`i{te RS i BiH izlaze obi-qe`ena, tako da kupci ta~noznaju koju klasu jaja kupuju ikakav je wihov kvalitet.
Na svojoj farmi, u koju susvojevremeno investirali okodva miliona maraka vlastitihsredstava, Raki}i trenutnoimaju 100.000 koka nosiqa. Uovoj godini izgradi}e jo{ je-dan objekat ~ija je vrijednost,sa opremom, oko 1.250.000 KM.Sve se radi po evropskim stan-dardima, {to je i preduslov zadobijawe izvoznih dozvola.
Savo Raki} ka`e da }e i unarednoj godini {iriti svojeproizvodne kapacitete.
- Trenutno zapo{qavamo 75radnika, a prima}emo i noveradnike. Svjetsku ekonomskukrizu ne osje}amo, jer svu robuprodajemo bez zaliha. Sve {tosmo do sada izgradili, izgra-|eno je vlastitom akumulaci-jom, bez kreditnih zadu`ewa ito je na{a garancija da }emouspje{no prebroditi sve even-tualne krizne situacije. Ve}idio proizvoda prodajemo uvlastitim trgovinskim objek-tima. Ni{ta nismo postiglipreko no}i, bez rada i velikihodricawa, ka`e Raki}, ista-kav{i da je ove godine, po pr-vi put, odre|enu koli~inusvojih proizvoda plasirao ina tr`i{te Srbije.
E.S.N.
AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.4
SIMO BO@I], NA^ELNIK ODJEQEWA ZASTAMBENO - KOMUNALNE POSLOVE:
Za odr`avawe komunal-ne infrastrukture, za-{titu lokalnih i ne-kategorisanih puteva,
rad zimske slu`be, odr`avawauli~ne rasvjete, za izgradwuputne i vodovodne mre`e u ok-viru Odjeqewa za stambeno -komunalne poslove ove godinebilo je planirano da se utro{i14.428.000 KM, ka`e na~elnikovog odjeqewa, Simo Bo`i}.Mjere {tedwe i racionaliza-cija brojnih, ve} planiranihaktivnosti, zbog aktuelne eko-nomske krize, umnogome }e uti-cati i na tempo predvi|enihaktivnosti ovog op{tinskogresora.
- Za odr`avawe javnih povr-{ina, gradskog parka i grad-skih ulica planirano je blizudvamilionamaraka.Nastojimo dabudemo maksimalno racional-ni u tim poslovima i da kon-troli{emo rad izvo|a~a ra-dova, kako se eventualni pro-pusti ne bi mogli prebacivatina druge.U aprilu smo zna~ajnuaktivnost posvetili ure|ewugrada, a postavqen je i odre|enbroj kontejnera za odvajawe pa-pira i plastike u gradu i u na-sequ Jawa. I na taj na~in moguse smawiti tro{kovi odla-gawa ~vrstog otpada i ja~atisvijest gra|ana o neophodnostiza{tite `ivotne sredine.
Bo`i} ka`e da }e skoro 80odsto poslova koji su u nad-le`nosti ovog odjeqewa, kao{to je ure|ewe javnih povr{i-na i odr`avawe saobra}ajnica,biti i realizovano. Svakod-
nevno se pripremaju tenderi zaizvo|ewe radova na odr`avawulokalnih puteva i gradskihulica.
- Ve}ina tendera je raspi-sana i u roku od petnaestak da-na bi}e potpisani ugovori saizvo|a~ima radova. Tenderi suraspisani, kako za odr`avawelokalnih makadamskih puteva,tako i za odr`avawe gradskihulica sa asfaltnom podlogom.U najkra}em vremenskom roku,za nekih dvadesetak dana, ve-}ina tih radova bi}e otvorena.
Govore}i o investicionimaktivnostima u okviru izgrad-we komunalne infrastrukture,Bo`i} nagla{ava da }e ovobiti jedna te{ka godina. Odo-brena kreditna sredstva, uiznosu od oko pet miliona ma-raka, bi}e raspore|ena na izg-radwu centra za kulturu, ali ina izgradwu industrijske zone,novih saobra}ajnica, vodovod-ne mre`e i rekonstrukciju jav-ne rasvjete.
- Nastoja}emo odr`ati inve-sticione aktivnosti na naj-vi{em mogu}em nivou, ali }e-mo istovremenopoku{ati ost-variti i u{tede, kad je rije~ otro{kovima odr`avawa komu-nalne infrastrukture, ka`eBo`i}, jer je samo na taj na~inmogu}e prebroditiprobleme skojima }e se suo~iti op{tins-ka administracija, ali i kom-pletna privreda ove regije,poja{wava za ,,Semberske no-vine’’ na~elnik Odjeqewa zastambeno-komunalne poslove.
Q.Q.
SMAWEWETRO[KOVANEMINOVNO
Bo`i} ka`e da }e wegovo odjeqewe u ovoj godini finansiratipostavqawe dva semafora za pje{ake, ispred bolnice iOsnovne {kole "Knez Ivo od Semberije", kao i izgradwukru`nog toka na Ledincima. Postavqawe semafora predvi|enoje i na raskrsnici ulica Milo{a Obili}a i Majevi~ke.
DVA NOVA SEMAFORA
PRIZNAWA SA NOVOSADSKOG SAJMA KOMPANIJI ,,SAVI]’’
N
a{ sektor, proizvod-wa sto~ne hrane ipremiksa trenutnonije pogo|em eko-
nomskom krizom. Optimistasam, jer na krizne situacijeimamo odgovor, a to je kvalitetna{ih proizvoda, {irewe tr-`i{ta i noviproizvodi s koji-ma pravovremeno izlazimo natr`i{te BiH, izjavio je nakonferenciji za {tampu Dimi-trije Savi}, vlasnik Kompanije"Savi}" koja je na ovogodi{wemNovosadskom sajmu osvojila[ampionski pehar za vrhunskikvalitet proizvoda, pet velik-ih zlatnih medaqa i dvije sre-brne medaqe.
Savi} ka`e da su za ovakavuspjeh wegove firme zaslu`nisvi zaposleni, wih osamdeset,stru~waci koje je anga`ovao,novi pogoni i nove tehnologije,ali i kupci koji s povjerewemkupuju proizvode wegove kom-panije.
- Na{afirma posluje od 1997.godine. Sve je bazirano na kva-litetu, na primjeni nauke i sv-jetske tehnologije, ali i na na-{im zdravim ambicijama, na `e-qi da uspijemo i da se nametne-mo kupcima na bosanskoherce-gova~kom tr`i{tu, ka e Savi}.
U ime op{tinske uprave ~es-titke menaxmentu ove kompani-
je, direktoru Nata{i Savi} ivlasniku Dimitiriju Savi}uuputio je i na~elnik Odjeqewaza privredu,Predrag Jovi}, nag-lasiv{i da su priznawa sa No-vosadskog sajma potvrdila da jerije~ o jednoj od najja~ih firmiu ovoj oblasti u jugoisto~nojEvropi, te da op{tinska upravai od drugih bijeqinskih firmio~ekuje u narednom perioduenergi~niji izlazak na inost-rana tr`i{ta.
Sto~na hrana i premiksi kojeproizvodi ova firma potvrdi-
li su svoj kvalitet i na podru~juLijev~e poqa, Semberije, Posa-vine i drugih regija u Repub-lici Srpskoj i BiH. Nagla-siv{i da ima izuzetno dobrusaradwu sa op{tinskim ruko-vodstvom u Gradi{ki, Savi} jeizrazio nadu da }e i op{tinaBijeqina, ali i Vlada RS po-kazati vi{e razumijevawa zapotrebe struke, a ne teorije uprivredi, te da }e znati prepoz-nati potrebe onih preduze}akoja mogu brzo da se prilagodeevropskim stanadardima i dasvoje proizvode plasiraju {i-rom Evrope. Q.Q.
UDRU@EWE PORODICA NESTALIH BORACA I CIVILA SEMBERIJE I MAJEVICE
Na tre}oj sjedniciUpravnog odboraUdru`ewa poro-dica nestalih bo-
raca i civila Semberije iMajevice govoreno je o prip-remama za obiqe`avawe se-damnaeste godi{wice od st-radawa pripadnika JNA uTuzlanskoj koloni.
- S obzirom da je Vlada Re-publike Srpske aktivnostiza obiqe`avawe godi{wicestradawa u Tuzlanskoj kolo-ni, koja }e biti 15. maja, mi}emo prisustvovati svim ak-tivnostima. Kako je planira-no, u 10 ~asova obavi}e se pa-rastos stradalim na Spomen-kosturnici na grobqu u Pu-
~ilama, a da se u 12 ~asova uSkup{tini op{tine u Bije-qini organizuje okrugli stonatemu ,,15. maj-Tuzlanska ko-lona’’, potvrdila je SmiqaMitrovi}, predsjednica Ud-ru`ewa porodica nestalihboraca i civila Semberije iMajevice. Ona je naglasila,
da su u toku pripre-me i za obiqe`ava-we parastosa nesta-lih boraca i civilaSemberije i Majevi-ce. Pomen je plani-ran za 30. maj.
- Moram da ka`em,da nismo zadovoqniradom na pronala-`ewu nestalih lica
u minulom ratu i u~ini}emosve da se svi oni koji mogune{to da u~ine maksimalnoanga`uju kako bi se procestra`ewa nestalih ubrzao. Iovo svemu ovome bilo je govo-ra na sjednici Upravnog odb-ora Udru`ewa, istakla jeSmiqa Mitrovi}. V.Z.
OBIQE@AVAWE GODI[WICE
STRADAWA U TUZLI POKRET ZA SEMBERIJU
Kako je navedeno u sa-op{tewu dostavqe-nom medijima Pokretza Semberiju u potpu-
nosti podr`ava ideju sembers-kih privrednika koju je podr`aoi na~elnik za privredu i poqo-privredu u SO Bijeqina, Pre-drag Jovi}, o otvarawu prodaj-nog objekta koji bi bio snabdje-ven proizvodima sa podru~jaSemberije.
Pokret za Semberiju `eli danosiocima vlasti skrene pa`wuda otvarawe ovakvog prodajnogobjekta bude samo po~etni korakkao dio jedne {iroke, stalne idobro organizovane politikeunapre|ewa i za{tite doma}eproizvodwe, da paraleno sa ova-kvim akcijama teku i aktivnos-ti direktne pomo}i doma}improizvo|a~ima, kako bi proiz-vodi sa ovih prostora postaliprepoznatqivi ne samo na na-{em, nego i na {irem podru~ju.
- Time }emo pokazati da se neradi ni o kakvom zatvarawu isamoizolaciji semberske priv-rede koja je u dana{wim uslovi-ma i nemogu}a, nego da se na pre-dlo`eni na~in podigne kvali-tet doma}ih proizvoda, a timeuspostavi takav kriterijum kojibi onemogu}avao ulazak proiz-voda ,,sumwivog’’ kvaliteta sastrane i koji bi morali da za-dovoqe svi oni koji `ele daplasiraju svoje proizvode napodru~je Semberije. Radujemo se~iwenici da je kona~no sazrelasvijest kod onih koji imaju mo-gu}nost da svojim potezima uti-~u na privredni ambijent u Sem-beriji, a pri tomemislimo, pri-je svega, na poqoprivrednu pro-izvodwu kao za{titni znakSemberije, dodaje se u saop{te-wu Pokreta za Semberiju i pre-cizira, da bez ekonomskog raz-voja nema ni politi~ke stabil-nosti i da ekonomski razvoj tre-ba da bude centralna ta~ka prog-rama svake politi~ke partije istranke koje djeluju na podru~juop{tine Bijeqina, te da su no-sioci lokalne vlasti najodgov-orniji za ekonomsko stawe i so-cijalni napredak u svojoj sredini.
Pokret za Semberiju je, kakose navodi u saop{tewu za jav-nost, insistirao da prestane,,prebacivawe lopte’’ izme|ulokalnih i republi~kih organavlasti o tome ko je nadle`an zakoji privredni subjekat, jer sena taj na~in nepovratno izgubi-lo dragocjeno vrijeme.
Pokret za Semberiju daje po-dr{ku na~elniku Predragu Jo-vi}u da u javnost plasira noveideje, te da, kako se isti~e usaop{tewu, ne podlegne pros-
je~nosti kojoj sam ne pripada.V.Z.
ZA[TITIMOSVOJU PROIZVODWU!
Uorganizaciji Crve-nog krsta Bijeqine iKru{evca, oko 45 do-brovoqnih davalaca
krvi boravilo u Bijeqini i tomprilikom wih tridesetak da-rovalo je krv bijeqinskoj bol-nici. Wima, koji dolaze izbratskog grada Kru{evca, kakoe rekao na~elnik op{tineMi-
Mi}i}, ali i dobrovoqnimdavaocima krvi iz Lopara,[amca, Bijeqine i susjednihradova, prire|en je sve~ani
prijem u Skup{tini op{tineBijeqina.Rade Majdevac, predsjednik
Op{tinske organizacije Crve-nog krsta Kru{evac, ka`e da sa-radwa Bijeqine i Kru{evcatraje ve} nekoliko godina i da jeprijateqstvo otpo~elo susre-
tom u~enika bijeqinskih i kru-{eva~kih {kola.
- Na{a organizacija Crvenogkrsta je pre tri godine proslav-
ila130 godina postojawa i rada.Doveli smodobrovoqne davaocekrvi, humane qude koji su uvekspremni da pomognu drugima u
nevoqi.Zdravko Samarxi}, predsjed-
nik Udru`ewa Srba iz BiH uKru{evcu ka`e da je ovo samo
jedan vid saradwe izme|u dvagrada, te da Kru{evac i Bijeqi-na mogu ostvariti saradwu i naekonomskom i na kulturnomplanu, te da je puno toga do sadave} realizovano u oba grada i urazli~itim pravcima.
- Institucionalno, ta sarad-wa ve} postoji, jer je bratim-qewe dva grada ve} obavqeno.Sada su na potezu qudi iz obagrada, privrednici, kulturniradnici, sportisti, mladi qudikoji mogu tu saradwu da pro{i-re i sadr`ajno obogate. Dobro-voqni davaoci krvi na simbo-li~an na~in otvaraju vrata bra-tske saradwe, ka`e Samarxi}.
KRU[EVQANI DALI KRV!
Komentari{u}i poziv~lana Predsjedni{t-va BiH @eqka Kom-{i}a upu}enog me|u-
narodnoj zajednici o smjenipredsjednika Vlade RepublikeSrpske Milorada Dodika, te damu zabrani obavqawe bilo kak-e politi~ke aktivnosti zbog
poziva upu}enog pripadnicimarpskog naroda u Oru`animnagama BiH da ne odlaze u Gru-iju, srpski radikali istakli dae Dodikov poziv u skladu sa wi-hovom politikom.
- Ve} vi{e od dvije godine@eqkoKom{i} upu}uje izjaveiobra}a se javnosti, ali jo{ ni ujednoj wegovoj izjavi Srbi nisuprepoznali ni{ta dobro, rekao
je predsjednik stranke u RS,MirkoBlagojevi} nagla{avaju-}i da Milorad Dodik ima i le-galitet i legitimitet za ono{to radi, a pogotovo za pozivkoji je uputio vojnicima iz redasrpskog naroda.
- IzjavaMilorada Dodika je iprirodna i moralna reakcija isvaki srpski radikal bi tako
postupio. To je u skladu sa na-{om politikom, ka`e Blago-
jevi} nagla{avaju}i da Republi-ka Srpska i BiH nemaju {ta datra`e u evroatlanskim integra-cijama i NATO savezu, te da je,,nedopustivo na na{i vojniciidu na istok i da zveckaju oru`-
jem prema Rusiji’’.Na redovnoj konferenciji za
{tampu, srpski radikali su iz-razili i svoju zabrinutost zbogekonomske situacije koja se sva-kim danom sve vi{e komplikujei ote`ava `ivot gra|ana.
- Dr`ava nema adekvatne mje-reda odgovori na izazove u koji-ma se na{la, istakao je MirkoBlagojevi} napomiwu}i da je
jedna od osnovnih uloga dr`avewena socijalna uloga, odnosnoda vodi brigu o tome kako wenigra|ani `ive, a u te{kim situa-cijama koje ih zadese da prona-lazi i najboqa rje{ewa.
Blagojevi} se posebno osvrn-uo na poslovnu politiku banakakoje su u na{oj sredini, izra-`avaju}i nezadovoqstvo odno-som koji uspostavqaju s gra-|anima.
-Banke koje su ovdje instali-rane su uglavnom ino-banke inekakve mikrokreditne organi-zacije i one su gore od Ha{kogtribunala. Ha{ki tribunal ne-ma smrtnu kaznu, dok, na`alost,mnogi klijenti banaka idu dot-le da di`u ruku na sebe ili pa-daju u do`ivotno du`ni~ko rop-stvo, ka`e na kraju Mirko Bla-gojevi} nagla{avaju}i da dr-`ava mora ozbiqno da se poza-bavi tom situacijom i da radi nastvarawu modela na{e banke.
M.R.
KONFERENCIJA ZA NOVINARE SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,
Na zemqi{tu Kom-panije "Slo-bomir", u Po-povima u pe-
ak 08. maja, radnici Kon-orcijuma "NIS Nafta-as" iz Novog Sada iIPIN" DOO Bijeqinao~eli su radove na prvojoslijeratnoj geotermal-oj bu{otini u Semberi-
ji. Prema ugovoru vrijed-nom dva miliona marakapredvi|eno je da se u na-rednih {est mjeseci oba-vi bu{ewe i opremawegeotermalne bu{otinedubine izme|u 1.800 i2.000 metara. Sve~anompo~etku radova prisust-vovali su na~elnici op-{tina Bijeqina i Boga-
ti}, predstavnici VladeRepublike Srpske, te broj-ni privrednici Semberije.
- Ve} 12 godina radimona ovom projektu za dob-robit svih nas i do{lismo do po~etka realiza-cije. Vjerujem da }e ovazemqa krenuti naprijed,da }emo obezbijediti bu-du}nost na{oj mladosti ijednog dana u}i u Evrop-sku uniju, rekao je Slo-bodan Pavlovi}, vlasnikKompanije "Slobomir",okupqenim gostima.
je rekao, da Bije-qina postane jo{privla~niji iotvoreniji grad.
- Op{tina Bi-jeqina }e i daqepodr`avati ova-kve projekte, jerdono{ewem is-kustva i kapita-la iz Evrope isvijeta na{i qu-di, na{i priv-rednici sigurno}e pomo}i razvojop{tine, rekao
je na~elnik Mi-}i}.
Po~etku rado-va prethodilo jep o t p i s i v a w eUgovora o kon-cesiji izme|uKompanije "Slo-bomir" i Vlade
Republike Srpske, 23. ja-nuara ove godine. Ovimprojektom po~iwe proceseksploatacije geotermal-ne vode na kojoj, prema is-tra`ivawima obavqenimprije 30 godina, le`i ci-
jela Semberija. Trenutno je u eksploataciji samo jedna geotermalna bu{o-tina u Bawi Dvorovi. Ge-otermalna energija iz no-ve bu{otine koristi}ese za potrebe grijawa bu-du}eg grada Slobomira iza potrebe budu}eg turis-ti~ko-rekreativnog kom-pleksa, akvaparka povr-{ine 47.000 m2. M.E.
AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009. 7
PO^ETAK RADOVA NA PRVOJ GEOTERMALNOJ BU[OTINI U SLOBOMIRU KABINET NA^ELNIKA OP[TINE BIJEQINA
Ovih dana gra|ani op{tine Bijeqina, poseb-no oni koji `ive u u`em centru grada,suo~eni su sa iskqu~ewem uli~ne rasvjete.Povodom toga saop{tewem za javnost ogla-
sio se Kabinet na~elnika op{tine.- Uli~na rasvjeta na cijeloj teritoriji op{tine
Bijeqina izgra|ena je sredstvima koja su namjenskiizdvojena iz buxeta op{tine Bijeqina, a u nekim(seoskim) podru~jima sa u~e{}em gra|ana u visini do50 odsto ukupne cijene ko{tawa projekta. Tro{koveelelktri~ne energije u punom iznosu za ovu namjenusnosiop{tinaBijeqina.U posqedwih nekoliko mjeseci svi smo suo~eni sa
problemom zna~ajnog uticaja posqedica svjetske eko-nomskekrizena svesegmentedru{tvenogi ekonomskog`ivota u Republici Srpskoj i op{tini Bijeqina.Kriza direktnopoga|aprije svega privredukojapred-stavqa izvor puwewa op{tinskogbuxeta.Na pretpos-qedwoj sjednici Skup{tine op{tine Bijeqina su us-vojene Mjere za smawewe uticaja krize gdje je zna~ajnosmawena javna potro{wa.Bez obzira na to {ta sve Adminitrativna slu`ba
preduzimau svomdomenu,~inise danekapreduze}ame-|ukojima i ElektrodistribucijaBijeqinane shvatajute`inu trenutkai ne preduzimaju ni{ta {tobi olak-{alo `ivot gra|ana na{e op{tine. Navedeno javnopreduze}e ~iji je osniva~ i vlasnikRepublikaSrpskamora (bezobzirana tr`i{neusloveposlovawa)da di-jeli sudbinu gra|ana svoje op{tine. Neshvatqivo je da u ovakvim uslovima gdje je buxet
op{tineBijeqinamawiza 30 odsto u odnosuna pro{-lu godinu, odmah ~im se ne plati ra~un za jedan mjesecpribjegavamjeri selektivnogiskqu~ewa rasvjete i toucentru gradagdjeseodvijajunajzna~ajnijeaktivnosti,a uz to se i obra~unavaju zatezne kamate.Postavqamo nekoliko pitawa rukovodstvu navede-
nog javnog preduze}ai to:-da li ste usvojili program radau uslovima ekonom-
skekrize,- za{to ne iskqu~ujete rasvjetu u ulicama u kojima
vi`ivite,- da li se to suptotstavqateideji da `ivimo u urba-
noj sredini u kojoj }emo svi dijeliti civilizacijskadostignu}a,
- za{to ne predlo`ite tehni~ka rje{ewa koja bismawila potro{wu, a ne da odmah primjewujete rig-oroznemjere,
-za{to niste prvo razgovarali sa rukovodstvom op-{tine prije preduzimawamjera iskqu~ewa?Mi se nadamao da }eterazumjeti navedenu situaciju
i da }ete dijeliti sudbinu gra|ana, navedeno je u sa-op{tewu za javnost Kabineta na~elnika op{tine Bi-jeqina.
ZA[TO JECENTAR GRADA
U MRAKU?
- Tro{kove elektri~ne energije u punom izno-
su za ovu namjenu snosi op{tina Bijeqina. U posqedwih nekoliko mjeseci suo~eni smo saposqedicama ekonomske krize, koja direktnopoga|a privredu, a privreda predstavqa izvorpuwewa op{tinskog buxeta. Na podru~ju na{e op{tine ima 7.500
sijali~nih mjesta javne rasvjete i mjese~natran{a za utro{enu struju za te namjene iznosi105.000 KM, potvrdio je na~elnik Odjeqewaza stambeno - komunalne poslove u Skup{tiniop{tine Bijeqina, Simo Bo`i}.
- Izdali smo nalog za pla}awe martovsketran{e i sada ~ekamo da se prikupi novac,kako bi i ta tran{a mogla biti upla}ena,rekao je na~elnik Bo`i}.Iz ZEDP "Elektro - Bijeqina" potvr|eno nam
je da je Op{tinska uprava 12. maja uplatila206.000 KM na ime dugovawa za javnu rasvjetu,te da je ukupan dug iznosio 395.000 KM. Kako sunam rekli u ,,Elektrobijeqini’’ukqu~ewejavne rasvjete u centru grada uslijedi}e odmah.
OP[TINA JE
UPLATILADIO DUGAU
sqed su{nog perioda koji je trajao nekoliko sedmi-ca sa minimalnim koli~i-nama padavina ozbiqno su
gro`ene biqne kulture. Stru~wa-i prosjewuju da su najkriti~niji,{enica, koja je u fazi klasawa i ku-uruz, kojem je vlaga neophodna zaicawe. Pad temperature i vrlo ma-o ki{e koja je samo pokvasila sem-erska poqa nedovoqni su usjevima.- P{enica i je~am su u faziklasa-
i wima su u ovoj fazi neophodnepadavine u prosjeku od
do ~etiri litra vodepom2, a mislu~aj, da je u aprilu palosve-
10 litara po metru, {to je nedo- potvrio jeMarkoSkoko, dip-
in`ewer poqoprivrede.- Ukoliko u {toskorije vrijeme ne
obilnijih padavina, prinosbi}e znatno smawen. Tako-
svaka kap ki{e je potrebna i ku-koji je ovog proqe}a u Sem-
zasijan na vi{e od 25.000 hek-Naparcelama gdje jekukuruz za-do polovine aprila, usjev je ni-
blagovremeno, jer je bilo zem-zaliha vlage, dok je kukuruz
u kasnijoj fazi sjetve, dakle u vri-jeme bez padavina, sporije klijao inicao, tako da imamo situaciju, da jemnogim wivama neujedna~eno nica-we. Pored ovih problema, nedosta-takpadavina je ugrozio i efikasnostherbicida protiv korova na parce-lama sa kukuruzom, jer je poznato, daje za puni uspjeh tretirawa herbici-dima, potrebno, da nakon prskawa, unarednih nekoliko dana padne od 10do 15 litara ki{epo m2, ka`e Skoko.
U daqoj primjeni agro-tehni~kihmjera, ratari posebno moraju povestira~una o za{titi p{enice od boles-ti, kao i o uni{tavawu korova naparcelama pod kukuruzom.
- Nawivama podp{enicom, odavnosu zavr{ena tretirawa od korovskogbiqa, ali ovom usjevu sada prijetilema, tako da se moraju provestiopse`ne mjere za{tite, jer biqnabolest mo`eda smawi prinos i do 30odsto. Iz ranije pomenutih razloganeuspjeha tretirawa parcela pod ku-kuruzom herbicidima protiv korova,poqoprivrednici bi trebalo da ura-dedodatno tretirawe. Nawivama gd-je preovladava ju {irokolisni koro-
vi,moguse koristiti ,,monosan’’her-bi’’, ,,kalisto’’, ,,kambi’’i ,,mustang’’,a svepoduslovom da su korovi u fazikada imaju od dva do ~etiri lista,preporu~ije ovaj poqoprivredni st-ru~wak.
Kako tvrdi, ukoliko na parcelamaima divqeg sirka, mogu se koristiti,,motivel’’, ,,tarot’’ i jo{ neki her-bicidi. Poslije tretirawa u wive sene smije ulaziti dvadesetak dana, jerbi se direktno ugrozilo zdravqe qu-di. Na ovakvim parcelama se javqanovi problem, a to je nemogu}nostkultivirawa kukuruza i dodatnoguno{ewa mineralnih |ubriva, kao irazbijawa pokorice, kako bi u{aovazduh u zemqi{te, a koji je neopho-dan korjenovom sistemu.
-Na parcelama pod kukuruzom gdjebiqka ima tri do ~etiri lista pot-rebno je izvr{iti kultivirawe saprihrawivawem i mineralnim |ubri-vimanabaziazotai tu jepotrebnouni-jeti onu koli~inu, koja zavisi od ra-nijeg nivoa unosa u predsjetvenoj isjetvenoj fazi. Naj~e{}e se unosi,,KAN’’u koli~iniod 150do 200kilo-grama po hektaru, ka`e Skoko. S.\.
DRAGOQUB TIMI], BIV[I DIREKTOR BIJEQINSKOG A.D. ,,GRAD,,
:
Sve je prolazno, samosu interesi vje~ni.Ova, ve} odoma}enadiplomatska fraza,
mo`e se s lako}om primije-niti na pitawe visine na-doknada za ~lanove upravnihi nadzornih odbora u javnimpreduze}ima i ustanovama odlokalnog i entitetskog zna-~aja. No, krenimo redom. Biv-{i direktor AD "Grad" Bije-qina, Dragoqub Timi} u iz-
javi za "Semberske novine"tvrdi da je taj vru}i krompirwega ko{tao direktorskefunkcije.
- Mogao sam jo{ uvijek os-tati na direktorskoj funk-ciji, da sam kojim slu~ajempokleknuo pod pritiscima iucjenama ~lanova Nadzornogodbora i Odbora za reviziju.Tra`ili su od mene da im is-pla}ujem nadoknadu,~ak i to-pli obrok, zimnicu i regres,{to bi u wihovom slu~aju do-stizalo iznose od 2000 KMmjese~no. Nisam na to pris-tao. Meni su na prvom mjestubili interesi radnika.Iakosu se oni pozivali na Odlukuo naknadama za rad ~lanovaupravnih i nadzornih odborau dr`avnim preduze}ima od
lokalnog interesa iz 1996.godine, upozoravao sam ih daje ta odluka stavqena vansnage i da je na{e preduze}ebilo du`no da im ispla}ujenadoknadu u visini od 400KM mjese~no,{to je u skladusa uredbom Vlade RS iz 2005.godine. To zna~i, da po zako-nu mogu primiti 50 odsto odplate radnika sa VSS koji sene nalazi na rukovode}em po-lo`aju. Ratovao sam s wima,ubje|ivao se. Govorili su mida sam stipsa, nazivali medrugim pogrdnim imenima".
Timi} ka`e da je ispo{to-vao sve obaveze prema radni-cima i da je wegova savjest idaqe ~ista, te da i ovaj prim-
jer pokazuje da niko vi{e nepokazuje entuzijazam i `equda radi za potrebe dru{tva, teda su na sceni samo li~ni in-teresi, pohlepa i gramzivost.
Wegov stav, na neki na~in,potvr|uje i op{tinski slu`-benik, diplomirani pravnikDragan Vuji}, koji ka`e da jepomenuta odluka iz 1996. go-dine odavno stavqena vansnage, jer se svojevremeno od-nosila na dr`avna preduze}a.
- Pogre{no se u konkursi-ma za ~lanove za upravne i
nadzorne odbore navodi taodluka, jer ona vi{e ne va`i.Visina nadoknade za ~lanoveupravnih i nadzornih odboraje interna stvar samih pre-duze}a i wihovih poslovod-nih struktura.Zajedno sjedajui odlu~uju koliko }e iznosi-ti ta nadoknada.U prvom pla-nu mora biti interes predu-ze}a,wegovafinansijskasta-bilnost i likvidnost. Svo-jevremeno su nadoknade izno-sile od 300 do 600 KM.Me|u-tim, za javne ustanove va`io
je princip da nisu obavezneda ispla}uju te nadoknade,ukoliko nisu u mogu}nosti,ka`e Vuji}.
Predsjednik Skup{tineop{tine, Dragan \ur|evi}ka`e da je ovih dana svim jav-nim preduze}ima i ustanova-ma na lokalnom nivou pros-lije|en upitnik u kome je in-sistirano na odgovoru o vi-sinama nadoknada koje ispla-}uju ~lanovima upravnih inadzornih odbora.
- Ciq na{e aktivnosti je
smawewe javne potro{we irastere}ewe fondova, samimtim i op{tinskog buxeta.Predlo`ili smo da nadokna-de za ~lanove upravnih odbo-ra maksimalno iznose 250KM mjese~no.Svi oni koji suispla}ivali iznos od 500 KMmjese~no, du`ni su da korigu-ju taj iznos za 20 odsto, ka`e\ur|evi}, odnosno da ga usk-lade sa prijedlogom op{tin-ske uprave.
\ur|evi} ka`e da je Cen-tar za kulturu "Semberija"ispla}ivao po 250 KMmjese~no ~lanovima upravnogodbora, Javna ustanova "BawaDvorovi" po 200 KM, Javnopreduze}e "Vode" po 500 KM,Javna ustanova apoteka "Sem-berija" po 675 KM, Muzejskaustanova po 175 KM, Centarza socijalni rad po 300 KM,Direkcija za izgradwu i raz-voj grada po 690 KM, Agen-cija za mala i sredwa predu-ze}a po 200 KM, Vatrogasna
jedinica po 300 KM.Jo{ nekoliko javnih us-
tanova u me|uvremenu bi tre-balo da dostavi svoje izvje{-taje o visinama nadoknada za~lanove upravnih odbora.
E.S.N.
GRAMZIVOST NA DJELU!
REAGOVAWE JASNE NOVAKOVI], ^LANA NADZORNOG ODBORA A.D. ,,GRAD,,
:
Jasna Novakovi} , jedan od~lanova Nadzornog odbo-ra u AD "Grad" Bijeqina,ka`e da sve ono {to je o
pona{awu ~lanova Nadzornogodbora ovog preduze}a izrekaosmijeweni direktor DragoqubTimi}, predstavqa "golu la ineistinu".
- Vjerovatno smijeweni di-rektor`elidaovakvim izjava-ma pokrije svoje nezakoniteradwe i razna spletkarewakojima se bavio u tom predu-ze}u. [to se ti~e nadoknade~lanovima Nadzornog odboraAD "Grad", odlukom Vlade RSpredvi|eno je da nadoknada iz-nosi od od 400 do 600 KM, zav-isno od poslovawa i finansi-jskog stawa u tom preduze}u.Zna~i, na{a nadoknada je usk-la|ena sa zakonom i ona je zas-lu`ena, jer smo mi dobijalinadoknadu za rad, a ne za for-malno ~lanstvo. Biv{i direk-tor je `elio da di`emo rukesamo za ono{towemuodgovarai da budemo puki izvr{iociwegovih zamisli. Kamo sre}edasviu RS radeonakokakosmomi radili. Smatramo da je tobila mala nadoknada za na{rad, u preduze}u koje je imalopuno problema i veliki kapi-tal, ka`e JasnaNovakovi}.
Ona ka`e da su ~lanovi Nad-
zornog odbora svoju funkcijushvatili kao veliku odgovor-nost, isti~u}i da je direktorTimi} razrije{en na osnovuizvje{taja i mi{qewa tro~-lanog Odbora za reviziju koga
je, tako|e, imenovala VladaRS. Odbor za reviziju je kon-statovao kr{ewe Zakona o jav-nim preduze}ima, Zakona o jav-nim nabavkama, kr{ewe odred-bi Statuta AD "Grad".
- Direktor je u{ao u inves-ticije na osnovu odluke Nad-zornog odbora.Me|utim, rado-ve je po~eo izvoditi bez obez-bije|enih finansijskih sreds-tava. U me|uvremenu je doNad-zornog odbora do{la i prijavao nestanku novca sa kasanaAg-rotr`nom centru. Radilo se ove}oj sumi novca. Formiralismo komisiju koja je konstato-vala da nedostaju izvje{taji o
dnevnim pazarima, a to je bioglavni i osnovni prihod ovogpreduze}a. Tada smo donijeliodluku kojom se zabrawuje di-rektoru da raspola`e finan-
sijskim sredstvima. To je bilajedna od mjera.Tra`ili smo nauvid sve potpisane ugovore, jerpo zakonu imamo pravo da kon-troli{emo wegov rad.On namje prijetio razre{ewem i gov-orio nam da moramo donositiodluke koje wemu odgovaraju.Nijednu na{u odluku nije is-po{tovao i radio je samovoqno.
Jasna Novakovi} ka`e da je uizvje{taju Odbora za revizijukonstatovano da je Timi} nam-
je{tao i javne nabavke, te da jemnoge stvari zavr{avao "adhok" i retroaktivno.
Poslove je zapo~iwao bezprojekta za izvo|ewe gra|e-
vinskih radova. U avgustu seizvode radovi, a u januaru dos-tavqaju ugovori. Vodio jeposlove i ugovarao ih bezzakonskih licitacija. Pot-pisivao je ugovore ~ija je vri-
jednost ve}a od 10.000 KM, anije bio za to ovla{ten.
Jasna Novakovi} dodaje da jerevizorska ku}a "Revifi" ta-ko|e konstatovala propustetokom izrade zavr{nog ra~una,kao {to ih je uo~io i Odbor zareviziju, te da je direktor punotoga prikrio. ^ak ka`e da je iku}ne potrep{tine pla}aofakturama preduze}a.
- To je stra{no,{ta je on sveradio. Slagao je da smo mi tra-`ili topli obrok i zimnicu.Izvr{ni direktori su izjav-ili da je Timi} pisao sam sveugovore i da nikoga nije kon-sultovao za bilo{ta. Rije~ jeo nekontrolisanoj samovoqi.Vi{e puta je prozivao Nad-zorni odbor u medijima, ali semi nismo ogla{avali. Tre-nutno imamo puno vi{e dokazai ~iwenica protiv wega i upostupku je podno{ewe kri-vi~ne prijave protiv Timi}a.
Ona na kraju ka`e da }ebiv{i direktor imati pri-liku da na sudu doka`e svojunavodnu nevinost.
E.S.N.
[IREWE LA@I I NEISTINA
Jasna Novakovi} ka`e da za sve izgovoreno postoje dokazi i~iwenice, te da iza svega onoga {to je izjavila stoji kompletanNadzorni odbor. U me|uvremenu je stawe u preduze}u stabilizovano.Komentari{u}i navodne ucjene koje je li~no upu}ivala direktoru,tra`e}i da joj kupi automobil, Jasna Novakovi} se samo nasmijala,nude}i na uvid svoje izvode iz banke i rekav{i da je to najobi~nija
la`, te da je direktor `elio nabaviti novi slu`beni automobil,ali mu to nije dozvoqeno.
-Od tog ~ovjeka ne bih ni kafu popila, a ne da mi on automobilkupuje, rekla je kratko Jasna Novakovi}.
Ro|en sam u Gorwoj Jur-kovici, potkozarskom-selu kod Gradi{ke 1937.godine. ^etiri godine
ve} `ivim u Bijeqini. U Drugomsvjetskom ratu usta{e su mi u Ja-senovcu ubile majku Savku, ses-truVeselku, koja je tada imala 12godina i {estomjese~nog brata\ura|a. Hrvatski politi~ari sukrivotvorili `rtve Jasenovca,
jednog od najve}ih logora, me|ukojima su bili i Au{vic i Mat-hauzen, navodi u svom potresnomkazivawu penzioner Mihajlo Ga-li}, skoro sedamdeset godina na-kon tih nezapam}enih stradawasrpskog naroda sa Kozare i iz dru-gih srpskih krajeva u Jasenovcu.
Mihajlo ka`e da je u Jasenovcui na drugim strati{tima strada-lo 365 `iteqa Gorwe Jurkovice,koji su `ivjeli u stotiwak doma-}instava. ^uva i vanredno izda-we "Kraji{kih novina" sa spis-kovima `rtava iz tri potkozar-ske Jurkovice.
- Svake godine, o svomtro{ku,ako treba, idem u Dowu Gradinuda se poklonim sjenima svojihnajmilijih i svojih kom{ija Jur-kov~ana.Ove godineBora~ka or-ganizacija nije iskazala intere-sovawe za organizovanu posjetuDowoj Gradini, vjerovatno u ne-dostatku sredstava, a puno jeSemberaca stradalo u Jasenovcu.Ipak, oti}i }u sam da polo`imbuket cvije}a i da zapalim svi-je}u za svoje nedu`no ubijene~lanove familije na tom veli-kom srpskom strati{tu.
Mihajlo je na po~etku rata im-ao svega pet godina. Wegova maj-ka Savka je bila primorana da seodvoji od wega i jo{ trojice si-nova,Milovana (1931), Vaskrsija(1935) i Zdravka (1939).
- Mojamajka bila je u to vrije-me izuzetno obrazovana `ena.Imala je ~etiri razreda zavr{e-ne{kole i krenula je u gimnazi-ju. Prou~avaju}i Bibliju, vjero-vala je da }e nas Bog spasiti, teda }e i ona , na{a sestra i najm-la|i brat biti spa{eni, bez ob-zira {to su zavr{ili u Jasenov-cu.Nas su transportovali u Jas-terbarsko kod Zagreba. Tu je iz-vr{ena selekcija djece. Usta{-ki zlikovci, Luburi}, Stepinaci drugi, rekli su da je {teta svudjecu likvidirati i onda su pro-brali djecu koju su transporto-
vali sto~nim vagonima do Zag-reba.
Nakon toga uslijedio je trans-port do Koprivnice, gdje su djecabila razmje{tena po selima. Do-bili smo ogrlice i brojeve, zaraspoznavawe.
Mihajlo je sa dvojicom bra}ebio smje{ten u selo Tor}ec, na pe-riferiji Koprivnice. Najstari-
ji brat Milovan bio je smje{tenu jedno doma}instvo u selu Drwe.
- Bio sam s dvojicom bra}e sm-je{ten kod ~ovjeka koji se zvaoLovrek[tefina. Bio je porije-klomMa|ar.I dan - danas u Kop-rivnici radi wegov sin, in`e-wer Mirko. Sve do 1991. godineposje}ivao sam tu porodicu, jersam ~esto slu`beno putovao u
Vara`din. Ne mo`emo mi osu|i-vati kompletan narod za nekezlo~ine koje su po~inili pojed-inci ili grupe qudi. Bilo je idobrihqudi u vremenu zla.Tadasambioobolio od o~ne`utice itrbu{nog tifusa. U seluTor}ecsu nas prihvatili qudski. Me|u-tim, drvene barake u potoku RekauJastrebarskom sravwenesusazem-qom.Uni{tenisutragovi zlo~ina.
Mihajlo ka`e da je wegov otac,s obzirom da je bio u zarobqeni-{tu u Wema~koj, saznao uz pomo}Me|unarodnog Crvenog krsta zaadrese svoje djece. Kad je saznaoda su mu sinovi `ivi, do{ao je powih 1945. godine. Vratili su sena zgari{te u Gorwu Jurkovicu.Otpo~eli su novi `ivot. Q.Q.
UBijeqini je obiqe-`en 8. maj, Me|una-rodni dan Crvenogkrsta, te po~etak
Nedjeqe Crvenog krsta kojiraje do 15. maja. U cijelomvijetu organizacije Crvenogrsta i 97 miliona volonteraoji godi{we poma`u vi{e od77 miliona korisnika, pri-odnim aktivnostima svakeodine obiqe`avaju taj datumspomen na ro|ewe osniva~a
izacije Crvenog krsta su os-mog maja posjetili bijeqinsko
orodili{te i uru~ili pake-e za {est beba koje su se rodi-e tog dana. I deveti maj je poe} utvr|enom programu obi-
qe`en aktivnostima koje suste u svim organizacijama
Crvenog krsta {irom svijeta,o je uli~na trka koja je orga-
nizovana i u Bijeqini i jo{19 gradova BiH, a koja se ovegodine odvijala pod motom,,Za sre}nije djetiwstvo’’.
-U ponedjeqak, 9. maja u ak-ciji dobrovoqnog darovawakrvi prikupqeno je 60 doza, 29
doza je od dobrovoqnih dava-laca krvi iz Kru{evca koji sutog dana posjetili na{u orga-nizaciju, a tom prilikom smodogovorili i neke zajedni~keprogramske aktivnosti za na-redni period. Posjeta koris-nicima ku}ne wege je bila uutorak. Toga dana smo posjeti-li 15 najugro`enijihkorisni-ka i darovaliim pakete sreds-tava za higijenu, izjavio jesekretar Op{tinske organi-zacije Crvenog krsta \okoMihajlovi} isti~u}i da su uNedjeqi Crvenog krsta mis-lili i na `rtve mina koje suposjetili u srijedu, a u ~etvr-tak, 14. maja }e posjetiti poro-dice nestalih. I na kraju, 15.maja, kao {to to obi~no biva,odr`a}e se akademija kada }erezimirati rezultate, te ut-vrditi aktivnosti za naredniperiod. Po mnogo ~emu pred-wa~i bijeqinska organizacijaCrvenog krsta, a ono ~ime seposebno ponose je ukqu~enostvelikog broja u~enika osnov-nih i sredwih {kola u volon-terski rad.
- Mi spadamo u jednu od naj-aktivnijih organizacijau BiH, aovaj put }u navesti kao prim-jer to da se od ukupno 70.000 mar-kica koje se{tampaju za 60 op-{tina, mi u Bijeqini distri-buiramo 12.000.Sve pohvale zana{u djecu, a i sredinu, isti~eMihajlovi} i dodaje da marki-ca Crvenog krsta ko{ta 50 pfe-niga, te da na po~etku akcije na-stavnici u {kolama pri~aju omisiji koju u svijetu ima orga-nizacija Crvenog krsta, kao io zna~aju humanitarnog rada.
Nakon 16 godina braka sa SembercemMiroslavom \ilasom, Envera Vu-kovi} iliVesna\ilas, od kraja pro-tekle sedmice nalazi se u sigurnoj
u}i u Modri~i, saznaju ,,Semberske novine’’.@ena koja je dosta godina provela u Balatunu, sa
romijewenim identitetom i uz ~este batine odtrane surpuga Miroslava, kona~no je na{la sv-j mir. Ovo nam je potvrdio i Enver Vukovi} iz
Kupre{ana pored Jajca, Enverin brat koji je na-on 17 godina, drugoga maja ove godine prvi putagrlio sestru u Dje~ijoj ambasadi u Me|a{ima.
- Da istina je. Envera je zajedno sa k}erkomu sigurnoj ku}i. SinDragan je sa ocem,
advokati i Centar za socijalni rad, kao i Tu-daqe }e voditi ovaj postupak, rekao
e Enver Vukovi}.Dragomir Peri}, portparol CJB Bijeqina,
otrvrdio je da je u utorak, petoga maja, polici-a, nakon kra}e istrage na terenu, predala Ok-u`nom tu`ila{tvu u Bijeqini izvje{taj oasiqu u porodici \ilas.Tu`ilac Milorad Debeqevi} nastavio je
stragu, a Centar za socijalni rad preduzeo jeeophodne mjere za za{titu ove majke dvoje djeceoja se 17 godina vodila kao nestala. [ta }e da-
qe biti, kakva je sudbina braka ovo dvoje qudi i{ta }e biti sa wihovom djecom, pokaza}e postu-
ak koji }e se voditi pred bijeqinskim tu`i-a{tvom. Tu`ilac, ali i policija, morali biokom istrage u ovom slu~aju utvrditi kako je
Enveri promijewen identitet, te provjeritive navode u vezi sa ovim slu~ajem. M.E.
OP[TINSKA ORGANIZACIJA CRVENOG KRSTA BIJEQINA
DJECA PROBRANA
ZA TRANSPORT
Pravoslavac sam, slavimsvoju krsnu slavu i svake go-
dine spremam se da na najbo-
qi na~in proslavim slavu.Tako se svake godine poklo-
nim i humkama u Dowoj Gra-dini. Da oni, nedu`ni, moguprogovoriti o tome kakve sumuke pretrpili, i nebo biproplakalo. Ova mlada poko-
qewa treba da znaju {ta sede{avalo u Jasenovcu. Neka~itaju "Rawenu pticu", "DjecuKozare", pa }e im puno togabiti jasnije. U Jasenovcu iJastrebarskom, logorimaMlaka i Sisak, logoru"Danica" kod Koprivnicenastradalo je 23.500 djece,kazuje Mihajlo Gali}.
MINISTAR PROSVJETE I KULTURE REPUBLIKE SRPSKE, ANTON KASIPOVI]:
Predmet koji je uvedenod drugog polugodi-{ta ove godine u prverazrede sredwih
{kola u RS, izazvao je brojnareagovawa, te podijelio {kole ivjerske zajednice. Iako je pred-met tek u eksperimentalnoj faziu kojoj bi se trebali sagledatiefekti wegovih dobrih i lo{ihstrana, vjerske zajednice su odpo~etka protiv uvo|ewa predme-ta kultura religija, zamjeraju}i,kako ka`u, najvi{e to {to nisukonsultovani u izradi uxbenika,ali i zato {to smatraju da }e onpotisnuti vjeronauku iz {kola.Ministar prosvjete i kultureRS, Anton Kasipovi} je, prili-kom posjete na{em gradu, izjavioda vjeronauka ostaje u {kolama.
U~enici prvih razreda svihsredwih {kola u RS od drugogpolugodi{ta ove {kolske godi-ne dobili su novi nastavni pred-met, kultura religija. Predmetima za ciq, da kroz obrazovawe
mladi postignu nova saznawa okulturama i religijama svijeta,te razumijevawe i wegovawe sis-tema dru{tvenih i moralnihvrijednosti zasnovanih na dru-{tvu tolerancije.
- Od 2000. godine se radi nauvo|ewu predmeta kultura reli-gija koji treba da pomogne izg-radwu interreligioznog razu-mijevawu u BiH. Jo{ 2005. godi-ne u 20 osnovnih {kola u RS jeovaj predmet bio uveden kao pi-lot projekat koji je trajao god-inu danai sa wegovim sprovo|e-wem nije bilo problema, podsje-tio je ministar Kasipovi}
To {to je predmet uveden samou RS, a ne i u F BiH, ministarka`e:
- Nipo~em se ne ravnam premaFederaciji. Nije moja nadle`-nost, ali mislim da smo mnogestvari uradili boqe nego u dru-gom entitetu i ja se ne}uosvrta-ti na to kako se i na koji na~inde{avaju stvari u Federaciji.
Tamo su se, recimo, opredijeli-li da vjeronauku uvedu u vrti}e.Nije pristojno komentirati,ali mislim da je to neprihvat-qivo. Dakle, RS je u mnogo ~emupokazala da je tolerantniji i de-mokrati~niji dio BiH, jer mis-limi da je eksperimentalno uvo-|ewe predmeta kultura religijajo{ jedan dokaz da smomi demok-rati~nija sredina od drugog dije-laBiH.
Imaju}i u vidu ~iwenicu da sepredmet izvodi bez uxbenika, teda ga predaju profesori socio-logije, filozofije i istorije,zavisno od toga kojim kadrovimaraspola`u {kole, sigurno je damnogo zavisi i od toga ko i kakopredaje premet. Zato i ne izne-na|uje {to se ponegdje ~uju op-tu`be da se u okviru predmetaiznose neistine.
- To sigurno nijebila namjerapredmeta kultura religija. Uko-liko ima eventualno takvih po-jedina~nih slu~ajeva onda samo
mo`e biti rije~i o nedovoqnojeduciranosti onih koji predajujedan takav predmet i to je svaka-ko neprihvatqivo. Ovih danasti`u vrlonegativna reagovawane samo od Srpske pravoslavnecrkve, nego i od drugih vjerskihzajednica. Ja to razumijem kaojedno nastojawe da se iska`e je-danstavu vezi s tim, ka`e mini-star Kasipovi}.
[kolska godina je pri kraju.Predmet je uveden eksperimen-talno, a da li }e za`ivjeti to }ezavisiti od wegovog prihvatawaod strane djece i wihovih rodi-teqa. I ne samo wih.
- Mi }emoprovjeriti svei sva
mi{qewa staviti na sto. Bezikakvih kompleksa i sasvim ot-voreno }emo razgovarati o tompredmetu. Ja sam uvjeren da onima niz kvaliteta, da ima nizprednosti. Na~in na koji pro-testuju vjerske zajednice u smis-lu iskqu~ivosti je utemeqen naposve pogre{noj premisi i jo{jednom ka`em da ne}e biti uki-dawa vjeronauke u {kolama, jerto nisu predmeti koji jedan dru-gog iskqu~uju, izjavio je min-istar Anton Kasipovi} dodav{ida }e se o sudbini nastavnogpredmeta kultura religija od-lu~ivati i u razgovoru sa wima.
M.R.
,,KULTURA RELIGIJA,,
NEPOTISKUJE VJERONAUKU
Na zavr{noj manifestacijikoja se odr`ala u ponede-qak, 11. maja u sportskojdvorani O[ ,,Vuk Kar-
xi}’’, a uz bogat kulturno- umjetni~kiprogram, organizatori akcije su zado-voqno istakli da se tokom proteklogmjeseca dosta radilo i uradilo napodru~ju Semberije. Pored poja~anihaktivnosti nadle`nih slu`bi koje suimale za ciq suzbijawe nesavjesnogodlagawa sme}a, ove godine se posebnoizdvajaju aktivnosti koje su sprovelina{i najmla|i sugra|ani. Nakon {to
je hor O[ ,,Vuk Karaxi}’’ otvoriomanifestaciju izvo|ewem ,,Qep{eSrpske’’, a mali{ani vrti}a ,,^ikaJova Zmaj’’ se predstavili igrama izLeskovca, uslijedilo je saop{tavawerezultata takmi~ewa koje se sprovelou okviru akcije ,,April-mjesec ~is-to}e’’. @iri koji je ocjewivao pris-tigle likovne radove, a sude}i po ra-dovima koji su bili izlo`eni u sport-skoj sali, nije imao lak zadatak.Nagra|eni mali{ani pred{kols-
kog uzrasta su Jovana Koji}, DarijaMi{kovi} i LanaTodorovi}.U uzras-tu od 1. do 5. razreda osnovne {kolenagrade za likovni rad osvojili suDejan Jovi}, IV-2 O[ ,,Knez Ivo odSemberije’’, Radan Dragi}evi}, III-1O[ ,,Dositej Obradovi}’’Suvo Poqei Helena Vuji~i}, II-5 O[ ,,Sveti Sa-va’’ Bijeqina. Nagrade za literarneradove (uzrasta od 1. do 5. razreda) os-vojili su u~enici O[ ,,Sveti Sava’’izBijeqine, Branislav Nikoli} II-2,An|ela Despotovi} II-1 i Srna Man-di} II-3. Nagrade za likovne radoveu~enika od 5. do 9. razreda pripale suIvani Kr~o, VIII-5 O[ ,,Knez Ivo odSemberije’’, Deani Ubiparipovi},u~enici VI razreda O[ ,,Vuk Kara-xi}’’i Nemawi Manojlovi}u, VII-2O[ ,,Jovan Du~i}’’. U kategoriji u~e-nika od 5. do 9. razreda, nagrade za lit-erarni rad su osvojili Svjetlana Ni-koq~i}, VII-2 O[ ,,Knez Ivo od Sem-berije’’,MilicaMitrovi}, VIII-1 O[,,Jovan Du~i}’’iSawaMitrovi}, VII-3O[ ,,Sveti Sava’’ Crwelovo. U~eni-
ci koji su osvojili prva mjesta na pok-lon su dobila bicikle, a ni`eplasiranilopte. Da manifestacija protekne{to qep{e potrudili su se i ~lanoviSKUD ,,Dvorovi’’, uzrast do 15 godina,te etno grupa O[ ,,Vuk Karaxi}’’.
Tokom proteklog mjeseca prikupqe-no je vi{e od dvije tone plasti~ne am-bala`e, a najvrjedniji su biliu~enici{kole ,,^irilo i Metodije’’ u Glavi-~icama koji su, kako je istakla direk-torica Nada Mitrovi} o~istili petkilometara Drine i dva kilometrakorita Tavne ~ime su se zna~ajno uk-qu~ili u akciju za{tite `ivotne sre-dine. Ovoj {koli je kao nagrada dodi-
jeqena kosa~ica.Drugoplasirana jeO[ ,,Sveti Sava’’izCrwelova, atre-}e mjesto po koli~ini sakupqeneplasti~ne ambala`e je zauzela O[,,Dositej Obradovi}’’SuvoPoqe.
U takmi~ewu za najqep{e i najure-|enije {kolsko dvori{te, titulu naj-qep{eg, te kompjuter za osvojeno prvomjesto ove godine je dobila O[ ,,Sve-ti Sava’’ Crwelovo koja, kako ka`edirektor Dragan Maksimovi}, ima12.000 m2 zelenih povr{ina o kojimasvi brinu kako bi {kolsko dvori{tesvake godine bilo {to qep{e.Nadru-gommjestu je dvori{te O[ ,,Me{aSe-limovi}’’ Jawa, a na tre}em O[ ,,]i-rilo i Metodije’’Glavi~ice.
-Dana{wa manifestacija upravoima za ciq da akcija ~isto}e traje idaqe kakobiSemberija bila{to~is-tija, rekao je na~elnik Komunalne po-licije Miodrag \uki}, a na~elnikop{tineMi}oMi}i} je istakao da seu okviru akcije ~isto}e dosta radilona podizawu nivoa ekolo{ke svijesti{to je od izuzetne va`nosti za o~u-vawe `ivotne sredine.
-Od izuzetne je va`nosti da se koddjece razvija ekolo{ka svijest i mismo organizovali brojne akcije sciqem edukacije djece vrti}kog uzras-ta, te osnovno{kolaca i sredwo{ko-laca, rekao je u svom obra}awu na~el-nik Mi}o Mi}i}. M.R.
ZAVR[NA MANIFESTACIJA AKCIJE ,,APRIL - MJESEC ^ISTO]E,,
V
e}a grupa novinara i saradnika lista"Politika" - turisti~kog dodatka "Iz-letnik", posjetila je u pro{lu nedjequMuzej Semberije, manastir Tavna i
jedno seosko doma}instvo u Semberiji.Vr{ilac du`nosti direktora Turisti~ke or-
ganizacije Bijeqina Simo Laketi} i direktorMuzeja Sembe-rije Mirko Ba-bi} ka`u da biovo mogla bitiprilika za ozva-ni~ewe organi-zovawa seoskogturizma u Sem-beriji.
Oko stotinugostiju iz Beog-rada i Srbijeposjetilo je tom prilikom doma}instvo DraganaTodorovi}a u Modranu. Todorovi} je vlasnikpoznatog restorana "Lovac", a u svom rodnomselu organizovao je poqoprivrednu zadrugu u ok-viru koje, zajedno sa svojim kom{ijama, proizvo-di ekolo{ki zdravu hranu. Ovaj primjer mo`ebiti orjentir i za druge poqoprivredne proiz-vo|a~e u Semberiji, kako da se organizuju i nakoji na~in da proizvode i plasiraju svoje proiz-vode, ka`u predstavnici Turisti~ke organizaci-
Teodora D rqa~a, 5 g odina Dje~iji v rti} ,,Dragan i
Zoran’’
Vedran E rak III-6 O[ ,,Jovan D u~i}’’
Pu~il e
Marjana M ak simovi} VIII-1
O[ ,,Me{a S el imovi}’’
Jaw a
Marija N ik ol i} , 5 g odina
Dje~iji v rti},,^ik a J ova Z ma j’’
Bijeqina
Danijel a L uji} IV-razred
O[ ,,Petar K o~i}’’ Brodac P O V el ino S el i
@eqk o M ak simovi} V-3
O[ ,,Vuk K araxi}’’ Bijeqina
Mil ica D rqa~a II-1
O[ ,,Sveti S ava’’ Bijeqina
Maja M itrovi} V-1
O[ ,,Petar P etrovi} Wego{‘’
Vel ik a O barsk a
T U@ NA P RIN CE ZA
U kom{iluku dobili smo
jednog novog ~lana, malu djevoj~icu.
Niko joj ime ne zna, uvijek stoji sama,
a mi joj ma{emo, da se igra sa nama.
Na prozoru stoji i gleda ka nama,
ali da se igra, brane tata i mama.
Haqinica bijela, repi} na vrh glave,
ispod svijetlih {i{ki, vire o~i plave.
Iz dana u dan posmatra nas ona,
dotjerana tako, kao iz modnog salona.
Ali niko ne primje}uje da je ona tu`na,
pa da se i isprqa, ne bi bila ru`na.
Prosto je svi zovemo samo tu`na princeza,
a od svakog poziva, ona samo preza.
Djeci treba slobode, k’o ptici za let,
zva}emo je napoqe, promijeniti wen svijet.
Kristina Koprivica VII-2
O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina
MOJA MAJKA
Jedna jedina na svijetu cijelom je moja
majka.Da li je milija, da li je qep{a, vrednija?
Da li je sva~ija takva? Zar ima ne{to nasvijetu qep{e, nego kad osvane jutro i izdubokog dje~ijeg sna ugledam lik moje maj-ke i ~ujem rije~i: ,,Ustani, sine, vrijeme je
za {kolu.’’ A onda kada ustanem, opetmajka: ,,Obuci, du{o, ovo, pojedi, sine, ovo,pazi se u {koli,,, i tako redom. To je prava
Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 257U Bijeqini, dana 07. 05. 2009. god.
Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`-beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud uBi jeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 257 po zahtjevu]AMILA HOXI]A, sina Alije iz Tuzle, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za us-postavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~e-ne su kao katastarske parcele broj: 5411/1 po kulturi wiva 3upovr{ini od 479 m2 i broj: 5411/2 po kulturi wiva 3 klase upovr{ini od 471 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 1754 k.o.Bijeqina1.
Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretnina-ma u Pl. 1754 k.o. Bijeqina 1 upisan je Hoxi} (Alije) ]amil sadijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ilineko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravoprijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva
primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnomwihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostavezemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretni-
nama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana,kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko uprodu`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo-`ene dokumenta-cije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se obj-
avquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na je-dinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajedni-ci i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.
Bosna i HercegovinaRepublika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINI
Zemqi{nokwi`na kancelarija
Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 083U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god.
Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`-beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud uBi jeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 083, po zah-tjevu OP[TINE BIJEQINA zastupane po pravobranila{tvu RS-Sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nomreferentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi-{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~e-ne su kao katastarske parcele broj: 1482/1 po kulturi zgrada kulturei umjetnosti u povr{ini od 222 m2 i zemqi{te uz zgradu kulture upovr{ini od 1706 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 963 k.o.^a|avica Dowa.
Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS na nekretnina-ma u Pl. 963 k.o. \a|avica Dowa upisana je OP[TINA BIJEQINAsa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugopravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave uroku od 30 dana od dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerkai to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovopravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nokwi`-nog ulo{ka.
Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekret-ninama mogu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana,kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko uprodu`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumenta-cije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se obj-
avquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na je-dinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajedni-ci i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.
Organizacioni
odbor u saradwisa sajamskomslu`bom op{-
ine Bijeqina ve} su prive-i kraju aktivnosti oko or-
anizovawa sajma, izjavio je.d. direktor ,,Grada’’,Mio-
Nakon premijernog izvo|ewahimne Republike Srpske, fe-stival je sve~ano otvorio mi-nistar prosvjete i kulture
Anton Kasipovi} koji nije {tedio ri- je~i hvale za sve dosada{we napore kojesu organizatori ulo`ili u ovu kulturnumanifestaciju koja predwa~i, ne samo uRepublici Srpskoj, nego i u BiH.
- Sre}an sam zbogcjelokupne kulturnescene u RS koja je zaista dostigla jedanzavidan nivo i to {to se svi kulturnidoga|aji i manifestacije ne koncentri-{u samou BawaLuci, rekao je ministarKasipovi} istakav{i da se sa ovom ma-nifestacijom u Bijeqini istovremenodoga|aju horske sve~anosti u Prijedoru,filmski susreti u Isto~nom Sarajevu,te nedavno zavr{eni dani Vlade Milo-{evi}a u Bawa Luci. Ono {to je minis-tar posebno izdvojio na sve~anom otva-rawu horskog festivala jeste entuzija-
zam i to {to su tu i dje~iji glasovi kojiobe}avaju da }e nastaviti ono {to ,,Sr-badija’’ve} godinama uspje{no radi.
Ovogodi{we ,,Majske muzi~ke sve~a-nosti’’ blagoslovio je Wegovo preosve-{tenstvo episkop zvorni~ko-tuzlanskigospodin Vasilije istakav{i da je ovasmotra horova dokaz renesanse koju do-`ivqava cijela Republika Srpska na-kon rata i tragedija izra`avaju}i isk-renu vjeru da se vi{e to zlo nikada ne}edogoditi na ovim prostorima.
-Svimi ovdje u Semberiji i cijeloj RSosje}amo polet, renesansu poslije rataza koji iskreno vjerujem da je posqedwina ovim prostorima i da }e ostati samokao ru`na uspomena na stradawa koja supretrpjeli qudi u BiH. Neka ova mla-dost, ~lanovi horova koji se takmi~e,poka`u {ta su nau~ili u proteklih god-inudana, rekao je vladika Vasilije.
Na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i}, iz-
KULTURA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.16
Bosna i HercegovinaRepublika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija
Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 205U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god.
Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 205, po zahtjevu DRA-GANA LAZI]A sina Radivoja iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi-`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{-nokwi`nog ulo{ka.
Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kaokatastarske parcele broj: 717/2 po kulturi {uma 4. klase zv. Suvat u povr{iniod 1377 m2 i broj: 717/4 po kulturi wiva 5. klase zv. Suvat u povr{ini od 3542m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 784 k.o. Zagoni.
Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.784 k.o. Zagoni upisan je Lazi} (Radivoja) Dragan sa dijelom 1/1.
Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na
gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.
Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne us-lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, naosnovu ranije prilo`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na
oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.
Bosna i HercegovinaRepublika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija
Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 117U Bijeqini, dana 29. 04. 2009. god.
Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 117, po zahtjevu
MUHAMEDA DIZDAREVI]A sina Smaila iz Gojsovca, po postupaju}em ze-
mqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspos-
tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao
katastarske parcele broj: 182 po kulturi wiva 1. klase u povr{ini 2716 m2 i
broj: 183 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 58 m2, pomo}na zgrada u
povr{ini od 38 m2 i dvori{te u povr{ini od 394 m2 upisane u posjedovnom
listu Pl. 49. k.o. Bijeqina Selo.
Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 49
k.o. Bijeqina Selo upisan je Dizdarevi} (Smaila) Muhamed sa dijelom 1/1.
Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na
gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od
dana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom
dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-
likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.
Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-
gu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se
omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne us-
lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na
osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.
Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na
oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,
Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-
berske novine’’ u Bijeqini.
U prepunoj bioskopskoj sali je u petak, 8. maja sapo~etkom u 20 ~asova, sve~anim koncertom SCPD
,,Srbadija’’, Dje~ijim horom ,,Stevan Stojanovi}Mokrawac’’i nastupom Kamernog hora Akademije
umjetnosti Slobomir P Univerziteta, a poddirigentskom palicom profesora dr DesankeTrakilovi} i Jelene Trakilovi}, otvoren 8. horskifestival.
Na ovoj manifestaciji su se takmi~ili `enski, mu{kii dje~iji horovi, te kamerni i mje{oviti horovi izSrbije i Bosne i Hercegovine ...
Bijeqinska publika imala je izuzetnu priliku da u pros-toru Galerije ,,Milenko Atanackovi}’’u`iva u izvanrednomnastupu mladog umjetnika Gorana Stevanovi}a, studentazavr{ne godine harmonike na Akademiji umjetnostiSlobomir P Univerziteta. Harmonika je instrument koji jeve}ini qudi poznat na poqu narodne muzike, iako se ve}dugi niz godina na woj svira i tzv. ozbiqna muzika. Izvoditiklasi~nu muziku na harmonici nije ni lako, ni jednostavno,jer je za to potrebno svirati potpuno razli~ite i odvojenestvari lijevom i desnom rukom. Vje{tinom izvo|ewa takvihzahtjevnih melodija Goran je odu{evio prisutne. Posjetiocikoncerta su u`ivali, {to je potvrdio i dugotrajni aplauzkojim su ga na kraju koncerta pozivali da svira jo{. Za kraj jeodabrao argentinski tango, ~ime je potvrdio svoju usm-
jerenost na nove ideje. Tango je koncentrisana emocija,~e`wa, pobuna i odu{evqewe, {to je harmonika u rukamaovog umjetnika sna`no izrazila.
- ^itaju}i literaturu i slu{aju}i neku druga~iju muziku uspio sam da u|em u to poqeavangarde koje je za mene specifi~no, koje ne mogu svi da sviraju, jer je potrebno na}ifilozofski smisao svega toga i ono {to se nalazi u tim notama, ka`e Goran koji usko-
ro odlazi na Muzi~ku akademiju u Hanover gdje nastavqa {kolovawe. Ministar AntonKasipovi} je obe}ao stipendiju za ovog talentovanog umjetnika. Dug je spisak nagrada koje je osvojio na raznim takmi~ewima. Kao najdra`e izdvaja
titulu vice{ampiona osvojenu u Americi, tre}e mjesto u Kini i prvo mjesto u Puli.Goran planira odr`ati jo{ nekoliko koncerata prije nego {to napusti na{e prostore.
azio je uvjerewe da }e festivaliti uspje{an i donijeti dobro,ako u~esnicima, tako i svimaoji prate ovu izuzetnu kulturnu
manifestaciju.Na ceremoniji otvarawa ,,Maj-
kih muzi~kih sve~anosti’’, pri-za veliki doprinos i nese-podr{ku festivalu dodi- je ministru prosvjete i
ulture Antonu Kasipovi}u,preosve{tenstvu epis-
zvorni~ko-tuzlanskom Va-, na~elniku Mi}iMi}i}u
Slobodanu Pavlovi}u, osni-a~u Slobomir P Univerziteta
prve privatne Akademije um-etnosti.
Ovogodi{wi festival je ot-oren koncertom koji su izvele,ako ka`e profesor dr Desanka
, iskqu~ivo snageoje su joj na raspolagawu, a to su
Dje~iji hor ,,Stevan Stojanovi}Mokrawac’’, veliki mje{ovitior ,,Srbadija’’ i studenti Mu-i~ke akademije, te dvoje sjajniholista, Verica Peji}, sopran i
Paji}, bariton. To me-usobno nadopuwavawe koje smo
mogli vidjeti i osjetiti na sve-anom koncertu svakako treba zah-aliti dugogodi{wem zajedni~-om radu, dru`ewu i muzi~komazrijevawu uz duhovnu pjesmu.
- Va`no je da smo ove godineda odr`imo koncert isk-sa na{im vlastitim sna-
pri~emuminijenamjera daono {to smo radili
godina kada smo tra-poja~awe sa strane, solis-
ili nekog s instrumentima,ekla jeprofesoricaTrakilovi}.Horovi su se takmi~ili u {e-
t kategorija, `enski, mu{ki ije~iji horovi, ansambli sa tra-icionalnom muzikom, te mje{o-iti i kamerni horovi.U subotu, 9. maja, prvog takmi-
arskog dana festivala, takmi-ili su se dje~iji i `enski horo-i, te ansambli tradicionalne
muzike. Takmi~ewe je po~elo uodne, u velikoj sali Gradskogioskopa gdje su, sa po~etkom u8 ~asova bila i progla{ewaobjednika.U ime organizatora festiva-
a medaqe je uru~ila umjetni~kiirektor festivala profesorr Desanka Trakilovi}.U kategoriji dje~ijih horova
`iri je dodijelio nagra|enima
sve zlatne medaqe obrazlo`iv-{i da time zapravo `ele da pod-staknu horsko pjevawe u tom uz-rastu, te su tako zlatnu medaquosvojili: sa 91 poenom hor O[,,Sveti Sava’’ Zvornik, sa 92,25poena hor O[ ,,Vuk Karaxi}’’Bijeqina, sa 93,25 poena horO[,,Sveti Sava’’Bijeqina, sa 91,66poena dje~iji hor ,,Svetozar Mi-leti}’’izVrbasa i sa 95,33 poenaDje~iji hor Ma|arskog kultur-nogcentra.U kategoriji ansambli sa tra-
dicionalnom muzikom `iri jedodijelio tri nagrade, sve zlat-ne. Sa osvojenim 91 poenom zlat-numedaqu je osvojila etno grupa,,Vida’’ Modri~a sa dirigentomMirkom Milinovi}em, a 92 poe-na i zlatnu medaqu `iri je dodi-
jelio Crkveno-pjeva~koj grupi,,Lira’’Br~ko i 93.33 poena Or-kestru O[ iz Vrbasa.U kategoriji `enskih horova,
sa 78,33 poena, bronzana medaqa je pripala `enskom horu ,,Zora’’Zavi~ajne fondacije ,,StevanSremac’’ Senta, dirigent Vale-rijaFodorMarjanovi}, dok je sa93,33 poena srebrnu medaqu os-vojio `enski hor Gradskog KUDBr~ko ~iji je dirigent FikretPiskavica. U ovoj kategoriji je`iri odlu~io da dodijeli trizlatne medaqe: `enskom horuSredwe muzi~ke {kole Tuzla,dirigent Lejla Mulaosmanovi}(93,33 poena),Ansamblu ,,Iskre’’izTuzle, dirigent Slavko Jovi}(94,33 poena), 94 poena Djevoja~-komhoru ,,Durmitor’’, 94, 66 poe-na Gradskom horu iz Kule i samaksimalnim brojem poena, kaoi pro{le godine, ocijewen jenastup `enskog hora ,,Bawalu-
~anke’’ iz Bawa Luke dirigentMladen Markovi}.
Zatvaraju}i takmi~arski dioovogodi{we smotre duhovne mu-zike srpski biznismenSlobodanPavlovi} izrazio je zadovoqst-vo {to je progla{ewe pobjedni-ka organizovano na Slobomir PUniverzitetu.
- Ovaj univerzitet je izgra|enda podi`e mladost i afirmi{etalente. Zahvaquju}i DesankiTrakilovi}, dekanu Akedemijeumjetnosti SlobomirP Iniver-ziteta ~inisveda na{ univerzi-tetima i srcei du{u, istakao jeSlobodan Pavlovi}.
- @elim da se zahvalim svimu~esnicima koji su daliposebanton ovoj muzi~koj smotri i kojisupokazali da je ovovelikifes-tival na kojem su svi u~esnicipobjednici, rekao je, pored osta-log, na~elnik op{tine Bijeqi-na,Mi}o Mi}i}.
Predsjednik stru~nog `irija,\or|e Stankovi}, dirigent izBeograda i {ef Hora Beograds-ke opre potvrdio je da gotovosvake godine bio ~lan `irija,,Majskih mizi~kih sve~anosti’’.
- Veliko mi je zadovoqstvo zb-og muzicirawa ovolikog brojahorova koji su u~estvovali i ve-lika mi je radost {to sam mogaoda u`ivam u qepoti muzike uovoj prelijepoj semberskoj rav-nici. Bilo je izuzetno uzbudqi-vo slu{aju}i nastupe horova,naro~ito nastupe kamernih ho-rova, te nastupe mawih ansamba-la{to je jakopo`eqno da se or-ganizuje na ovakvim prostorima.Ne mogu da ne pomenem neki po-sebni duh koji mogu da ostvareovimasovni, veliki horovi. Bi-
lo je jakokvalitetnih interpre-tacija, precizirao je Stankovi}nagla{avaju}i da je `iri bio,,na velikim mukama’’ prilikomodabira najboqih.
- Volio bih da se izna|u mo-gu}nosti da ~lanovi horova uBijeqini buduovdje bardva danai daosjetei qepotu dru`ewa. Tobi bila prilika i da vi{e slu-{aju jedni druge, procjewujusebei druge, jermislim da nam je to uovom vremenu jako potrebno, do-dao je Stankovi}.
Na platou Pavlovi} P Uni-verziteta na zatvarawu takmi-~arskog dijela bijeqinskog fes-tivala duhovne muzike velikibroj u~esnika i gosti s velikimnestrpqewem i{~ekivao je pro-gla{ewe najboqih kamernih imje{ovitih horova.
Prema ocjeni `irija u kate-
goriji kamernih horova hor,,Gracija’’izNi{a sa 70,08 osvo-
jenih bodova iGimnazijsko pe-va~ko dru{tvo Novi Sad sa78,16 bodova dobili su bronzanemedaqe, dok su srebrne medaqepripale Kamernom crkvenomhoru iz Lipni~kog [ora (82,33boda), Srpskom peva~kom dru{-tvuizRume (84,50 bodova) i Crk-venom horu iz Bawe Koviqa~e(86,50 bodova). Sa osvojenih 92,83boda Peva~ko dru{tvo ,,Preob-ra`ewe’’ Beograd, hor ,,SvetiStefan’’ Kwa`evac sa 94,16 bo-dova, te hor ,,Ars Divina’’Beog-rad sa 98,16 bodova osvojili suzlatne medaqe. Hor ,,Ars Divi-na’’pobjednik je u kategorije ka-mernih horova, a u kategorijimje{ovitih horova favorit jeHor ,,Kantikum’’Beograd.U kategoriji mje{ovitih ho-
la’’ Prijedor, po ocjeni `irijasa osvojenih 92,50 bodova dobilo
je zlatnu medawu. Zlatom se oki-tio i hor Gimnazije ,,Jovan Jo-vanovi} Zmaj’’ Novi Sad (95,66bodova). Sa 97,66 bodova horu,,Kantukum’’ iz Beograda tako|e
je pripalozlato.Gran prinagradu ,,Majskih mu-
zi~kih sve~anosti’’osvojio jehor ,,Ars Divina’’ Beograd koji
je i pobrao najvi{e bodova. Nag-rada publike dodijeqena je mje-{ovitom horu Gimnazije ,,JovanJovanovi} Zmaj’’izNovog Sada.
Tako je, eto, zavr{en festi-val. I vi{e nego uspje{no. Svioni koji su imali priliku daposjete ovaj kulturni doga|aj,oti{li su ispuweni zadovoqst-vom. O tome se pri~a. Pri~ajugosti, pri~aju na{i sugra|ani.Interesovawe raste i to je naj-boqe priznawe da je sve bilovrijedno truda. Organizatorikoje, na svu sre}u, nije napustioentuzijazam, prezadovoqni supostignutim i ka`u da svaki putkad im pri|e neko, pru`i ruku ika`e ,,Hvala vam’’, znaju da jevrijedilo. E.S.N.
KULTURASEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009. 17
- Moram da priznam da samprili~no {okiran svim ovim{to sam ovde vidio i da serazvija kultura horova saovakvim repertoarima.
Mislim da u Beogradu imaonih koji su kriti~ki raspo-
lo`eni za de{avawa vanBegrada. Ja u Beogradu znam za,,[panac’’, a ovde sam vidiohorove koji su me prili~noodu{evili. Ne samo da suhorovi bili dobri, nego je iambijent ovde u Bijeqini gdesu nastupali bio fenome-
nalan, rekao je Radivojevi} iizrazio vjerovawe da }e ovaduhovna smotra u Bijeqinidugo da traje.
- Ja ne znam da Beograd imajednu ovakvu manifestaciju,jer ja stavrno nisam ~uo da uBeogradu postoji ne{to ovako.Nadam se da }e se uraditi iprave numere za horove, jerrealno imamo gomilu kompozi-
tora koji nemaju previ{eposla, a imamo gomilu horovakoji fenomenalno pevaju.Verujem da }e neko sve ovo daprimeti, naro~ito ovolikibroj mladih qudi koji feno-
menalno rade i vole svojposao, precizirao je OgwanRadivojevi}.
Ponekad se i tekst napisan snajboqim namjerama mo`e"pro~itati" kao nedobronam-
jeran i polemi~an. Ukoliko jegospodin Trbi} pa`qivo pro~itao na{tekst od sedmog maja, naslovqen sa "Na-{i odgovori sa najboqim namjerama", mo-gao je jasno uo~iti da na{a namjera nijebila da polemi{emo sa odbornicimaSkup{tine op{tine, ve} `eqa da se nekestvari razjasne. Mi dobro znamo kako sunekada finansirane "Semberske novi-ne", ali smo o~ekivali od gospodina Tr-bi}a da podsjeti odbornike, one mla|e,naravno, kako je taj model nekada funk-cionisao. Ali, {ta je tu je. Gospodin Tr-bi} nas, onako usput, proglasi za "nar-cisoidne i podrugqive qude", koji neprihvataju dobronamjernu kritiku i kri-ti~ko mi{qewe. Jo{ nam predlo`i i dapokrenemo privatne novine, kako ne bis-mo nikome morali ni za {ta odgovarati.
Tu mu `equ za sada ne mo`emo ispuniti,ali }emo nastojati da i daqe pi{emo uskladu sa novinarskim Kodeksom i va-`e}im standardima ove profesije. Svimpritiscima za sada uspje{no odolijeva-mo. Mentora, onih politi~kih, nemamo ine skrivamo se iza bilo koga. Vjerujemosamo u sud ~italaca.
Znamo dobro koliko je novinarski po-sao te`ak i opasan, ali, to je bio na{izbor i za nas uzmicawa nema.
S obzirom na to da gospodin Trbi} imaobi~aj da se u svojim tekstovima ~estostavqa u ulogu "advokata" ili asistentadrugih qudi, u ovom slu~aju odbornikaPerice Spasojevi}a, na{ savjet je da toubudu}e ne ~ini.
Neka svako od wih, ukoliko se osje}ajuprozvanim, reaguju na ono {to je objav-qeno. U "Semberskim novinama" imadovoqno prostora za sva~ije mi{qewe.
HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 14. MAJ 2009.18
Bosna i HercegovinaRepublika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija
Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 017U Bijeqini, dana 28. 04. 2009. god.
Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 017 po zahtjevu BEKTEMA[I]A sina Juse iz @ivinica i BEKIRA MA[I]A sina Juse iz Sarajeva,po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupakza uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao
katastarske parcele broj: 1316/3 u naravi wiva 4. klase - pristupni put u povr{iniod 236 m2 i broj: 1325 u naravi wiva 4. klase u povr{ini 2225 m2 upisane u posje-dovnom listu Pl. 248 k.o. Puhare - Pu~ile, katastarska parcela broj: 1316/1 u nar-avi wiva 4. klase u povr{ini 8469 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 1331 k.o.Puhare - Pu~ile i broj 1316/2 u naravi wiva 4. klase u povr{ini od 6244 m2 upisaneu posjedovnom listu Pl. 1332 k.o. Puhare - Pu~ile.
Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici na nekretninama u Pl. 248k.o. Puhare - Pu~ile upisani su Ma{i} (Juse) Bekir sa dijelom od 1/2 i Ma{i}(Juse) Bekto sa dijelom od 1/2, na nekretninama u Pl. 1331 k.o. Puhare - Pu~ileupisan je Ma{i} (Juse) Bekir sa dijelom 1/1 a na nekretninama upissanim u Pl.1332 k.o. Puhare - Pu~ile upisan je Ma{i} (Juse) Bekto sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na gorenavedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najaveuspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jeru protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostavezemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu
zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilopribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawedokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo-`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje na ogl-
asnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqeviki Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’
u Bijeqini.
Bosna i HercegovinaRepublika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija
Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 016U Bijeqini, dana 28. 04. 2009. god.
Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 016, po zahtjevuBEKTE MA[I]A sina Juse iz @ivinica i BEKIRA MA[I]A sina Juseiz Sarajeva, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, utoku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao
katastarske parcele broj: 1352/1 u naravi wiva 4. klase u povr{ini od 3765 m2,broj 1367/2 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 500 m2 i broj: 1367/5 u naraviwiva 2. klase u povr{ini od 682 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 2802 m2upisane u posjedovnom listu Pl. 315 k.o. Patkovaa i katastarske parcele broj:1352/2 u naravi wiva 4. klase u povr{ini od 3766 m2 i broj: 1367/1 u naraviwiva 2 klase u povr{ini od 3956 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 2528 m2upisane u posjedovnom listu Pl. 1318 k.o. Patkova~a.
Po podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl. 315k.o. Patkova~a upisan je Ma{i} (Juse) Bekto sa dijelom od 1/1 a na nekretninamaupisanim u Pl. 1318 k.o. Patkova~a upisan je Ma{i} (Juse) Bekir sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najkave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.
Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtjevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne us-lijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na
osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se objavquje naoglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ u Bijeqini.
REAGOVAWE
U,, Semberskim novinama’’ od7. maja objavqena je pomaloneuobi~ajena polemika ured-ni{tva novina sa odborni-
cima Skup{tine op{tine koji su, naposqedwoj sjednici, raspravqali oizvje{taju o radu u pro{loj godini.Tom prilikom pomenuto je i moje ime,pa vas molim da, u skladu sa Zakonom,objavite ovo moje kratko reagovawe.
Skup{tinska rasprava o radu ,,Sem-berskih novina’’ nije donijela ni{tanovo. Uz pohvale, koje, dakako, nisuizazvale reakciju Uredni{tva, izra-`ena je briga za opstanak jedinog op{-tinskog glasila, kao i mi{qewe da no-vine, u velikoj mjeri, izra`avaju stavo-ve skup{tinske ve}ine, {to nije ni{-ta neobi~no. Ali jeste neobi~no to{to je uredni{tvo o~ekivalo od meneda obja{wavam kako su novine finan-sirane nekad, a to nije bila tema rasp-rave. Pa, da to objasnim sad. I Radio-Bijeqina i ,,Semberske novine’’ bilesu, prije rata, finansirane iz dva izvo-ra: iz sredstava bijeqinskih firmikoje su, u skladu sa Samoupravnim spo-razumom, namjenski davale pare za in-formativni program radija i novina, iiz vlastitih sredstava, ostvarenihekonomskom propagandom i prodajomlista. Novac iz firmi dolazio je naposebnu stavku buxeta Skup{tineop{tine, a odatle je, po automatizmu,upla}ivan na ra}un RNIRO "Bijeqi-na". Ali, kad je na vlast do{la SDS,po~eli su pritisci, pa je na inicija-tivu tada{weg predsjednika op{tineCvijetina Simi}a, transfer tog nov-ca, koji nije pripadao Skup{tini op{-tine, jednostavno zaustavqen. Ondasmo mi napravili novi program i nove,,Semberske novine’’, i u to vrijeme,kad sam ja bio direktor, finansiralismo se iskqu~ivo iz vlastitih izvora.Same novine, koje su izlazile u mawemformatu, s novom koncepcijom i u boji,
pokrivale su tro{kove prodajom, {tozna~i da su bile toliko interesantne,da se skoro cijeli tira` prodavao nakioscima. U ,,Semberskim novinama’’
jo{ rade neki qudi iz tog vremena, pa je uredni{tvo moglo wih da pita ne-{to o tome.
Ja sam, kao i neki drugi odbornici,poku{ao da uka`em na opasnost odga{ewa novina, ukoliko se ne promi-
jeni ure|iva~ka politika, {to ne zav-isi samo od uredni{tva, ali je o~ig-ledno da ,,Semberskim novinama’’ da-nas smeta svaki trag kritike.
Nedavno nisu htjeli da objave moj od-govor proti Nedeqku Paji}u, koji je namoj ra~un iznio niz uvreda i neistinana cijeloj stranici gusto kucanog teks-ta, pa sam odgovor morao objaviti ubeogradskoj ,,Republici’’. U broju od 7.maja napisano je: "Od gospodina Peri-ce Spasojevi}a nismo skoro ni{ta o~e-kivali". Radi se o jednom od najstari-
jih i najaktivnijih odbornika, i ovakvavrsta narcisoidnosti i podrugqivostizaista ne slu`i na ~ast uredni{tvu.Ta~na je ~iwenica koju je g. Spasojevi}iznio, da ,,Semberske novine’’ znaju u
jednom broju objaviti i po {est fotog-rafija na~elnika op{tine, i to na svojna~in govori o profilu lista. I ne vi-dim zbog ~ega bi izno{ewe istine to-liko smetalo uredni{tvu. Ta~no je ito o ~emu sam ja govorio na sjednicamaUpravnog odbora lista, ali ne i nasjednici Skup{tine op{tine, da za je-dan sedmodnevni list ,,Semberske no-vine’’ imaju previ{e vijesti, a prema-lo analiti~kih, kriti~kih tekstova.Ali, nije dobro svaku dobronamjernukritiku do~ekati " na no`". Jer, vre-mena su te{ka, a novinarski posao nijelak, a ako uredni{tvu ne treba ni~ijekriti~ko mi{qewe o sopstvenom radu,neka pokrenu privatne novine, pa ne}emorati odgovarati nikome ni za {ta.
Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 08 - 001 608U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`-beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud uBijeqini
N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA
U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-001 608, po zah-tjevu SLAVKE ALEKSI] k}eri Sretena iz Novog Beograda, po po-stupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku jepostupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna-
~ene su kao katastarske parcele broj: 612/1 po kulturi wiva 2. klaseu povr{ini od 3077 m2, broj: 612/2 po kulturi vo}wak 3. klase u povr-{ini od 694 m2, broj 613 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od105 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 31 m2, pomo}na zgrada u povr-{ini od 26 m2, pono}na zgrada u povr{ini od 58 m2, pomo}na zgradau povr{ini od 55 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 49 m2, pomo}nazgrada u povr{ini od 32 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i vo}-wak 3. klase u povr{ini od 1355 m2 i broj: 614 po kulturi vo}wak 3.klase u povr{ini od 1445. m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 1227k.o. Popovi. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik nanekretninama u Pl. 1227 k.o. Popovi upisana je Aleksi} (Sretena)Slavka sa dijelom od 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravovlasni{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama,da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave,podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijomjer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekret-
ninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih da-na, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u pr-odu`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo-`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentaci-je. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava seobjavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Podru-~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.
UMe|a{ima ka`u dasu oni prvi osno-vali fudbalski kl-ub u Semberiji.
Tako tvrde i u jo{ nekim seli-ma, a nama nije namjera da pre-su|ujemo, nego da vjerujemo sva-kome ko tvrdi da je wegov klubprvenac u ovom sportu. ^inimoto tako, jer su klubovi u Me|a-{ima, Dvorovima, Popovima,Brocu i jo{ nekim selima sko-ro istovremeno osnovani - u go-dinu ili dvije, a mo`da u mjesecili dva, jer ako neko ima klub uselu potreban mu je protivnikda se mo`e igrati fudbal. No,va`no je da su Me|a{ani svevrijeme postojawa kluba, kojise sada zove "Kolektiv", biliuzorna, uigrana i dobro organi-zovana ekipa-prava sportska
porodica. U ovom selu imaju se~ime pohvaliti i sportskim us-pjesima, vrsnim igra~ima, prav-im fudbalskim legendama, pri- jateqima, saradwi sa drugimklubovima, podmlatkom... Sadase mogu, mirne du{e, pohvalitisvojim veteranima - onim kojisu igrali u "Kolektivu" od sre-dine pro{log vijeka. Me|a{ans-ki veterani jo{ uvijek se dobrodr`e i znala~ki igraju fudbal.Organizuju i tradicionalni tur-nir "^etiri ekipe" - dvije izSemberije i dvije iz Ma~ve, ali~esto odigravaju i prijateqskeutakmice sa veteranima ostal-ih semberskih klubova. U stva-ri, ovi "starci" su i iniciralida se u drugim selima okupqajuveterani i da igraju fudbal i upoodmaklim godinama. T.S.N.
VETERANI ME\A[AMe|a{i su me|u prvim selima u Semberiji
osnovali fudbalski klub, koji je sve vrijeme svogavi{edecenijskog postojawa bio dobro organizovana
i uigrana sportska porodica. U Me|a{ima sadapoklawaju dosta pa`we veteranima kluba...
Finalni susretKupa Republi-ke Srpske iz-me|u premijer-
liga{a Borca i prvoli-ga{a Radnika iz Bijeqinebi}e odigran u utorak, 19.maja, na Gradskom stadio-nu u Bawa Luci, odlu~eno
je u Fudbalskom savezu RS.Time je definitivno po-tvr|eno da }e biti odig-ran samo jedan finalnisusret, iako su zvani~niciRadnika `eqeli da se ig-raju dvije utakmice kakobi i qubiteqi fudbala uSemberiji bili u oprili-ci da na djelu vide dva naj-uspje{nija kluba u na{emnajmasovnijem fudbals-kom takmi~ewu.
- @eqeli smo da ugosti-mo na{e dugogodi{wesportske prijateqe izBorca, kao i brojne fud-balske radnike, ali done-sena je odluk da se igrasamo jedna utakmica i to uBawa Luci i mi }emo jepo{tovati. Po{to }e uta-kmica najvjerovatnije bi-ti preno{ena od stranetelevizije Republike Sr-
pske ima}emo priliku dase {irem auditoriju pred-stavimo u dobrom svjetlu inadam se da }emo je isko-ristiti. Borac je favo-rit, ali u Kupu su iznena-|ena mogu}a, ka`e direk-tor Radnika Dragna Jev-ti}.
Generalni sekretar FSRS RodoqubPetkovi} bio
je zadovoqan postignutimdogovorom predstavnikaklubova finalista.
- @eqa je da ovaj praz-nik fudbala zaista bude
spektakl. U zajedni~komdogovoru s predstavnici -ma oba kluba prona{lismo termin odr`avawafinala. O~ekujem punetribine i vite{ku borbu,a najboqa ekipa neka po-digne pehar namijewenpobjedniku Kupa Republi-ke Srpske, rekao jePetkovi}.
Po~etak finalne utak-mice zakazan je za 20 ~aso-v,a {to zna~i da }e bitiodigran pod svjetlo{}ureflektora. T. N.
ijeqina bi uskoro, usklopu Gradskog stadi-ona, mogla da dobije te-ren sa vje{ta~kom pod-
ogom koji bi bio od velikogna~aja za daqi razvoj fudbals-og sporta u ovom dijelu RS is-akli su prvi ~ovjek FS RSMi-
Kova~evi} i na~elnik bije-qinske op{tineMi}oMi}i}.
- Sa na~elnikom Mi}i}emsam o mogu}nostima
pru`a bijeqinska op{tinaizgradwu fudbalskog terenavje{ta~kom podlogom u okvi-akcije koju zajedni~ki pro-
Vlada RS,Ministarstvo zaomladinu i sport i
RS ~iji je ciq da se u na-periodu izgradi po jedan
teren u svakom od sedamfudbalskih saveza.
lokalnih zajednica ko-budu izabrane u tom projektuda obezbijede zemqi{te, od-
govaraju}u podlogu i ogradu, aod Vlade }e preko resornog mi-nistarstva dobiti izme|u150.000 i 200.000 evra za postav-qawe vje{ta~ke podloge. O~e-kujem da bi tokom ove godinemogli izgraditi terene u tri
ili~etiri podru~na fudbalskasaveza, a Bijeqina kao sjedi{tejednog od wih ozbiqan je kandi-dat za u~e{}e u ovom projektu,istakao jeMile Kova~evi}.
Na~elnik op{tineMi}oMi-}i} rekao je da je Administra-
tivna slu`ba op{tine spremnada se ukqu~i u ovu aktivnost.
- Imamo zemqi{te u sklopuGradskog stadiona nakomese sa-danalaze pomo}ni tereni, kao inovac rezervisan za investicijeu sportske objekte kojim bi is-finansirali na{ dio obaveza.Bijeqina kao sjedi{te PFSzaslu`uje da dobije jedan takavobjekat, jer je op{tina sa naj-ve}im brojem registrovanihfudbalskih klubova u Republi-ci Srpskoj i od svih op{tinaizdvaja najvi{e sredstava zarazvoj i finansirawe fudbal-skog sporta, rekao je prvi ~ovjekbijeqinske op{tine.
Mile Kova~evi} je istakao daslijede daqi dogovori u VladiRepublike Srpske i Ministar-stvu za omladinu i sport, kao iizbor gradova koji }e biti uk-qu~eni u ovaj projekat.
T.N.
TEREN SA VJE[TA^KOM TRAVOM?
FUDBALSKI KUP REPUBLIKE SRPSKE
U finalu Kupa RS igra se samo utakmica na Gradskomstadionu u Bawa Luci, pa Bijeqina ne}e biti doma}in
finalne utakmice najmasovnijeg takmi~ewa...
FINALE U BAWA LUCI
VA@NIJI KUP SRBIJEFinalistima Kupa RS vi{e jeodgovaralo da se finalna utakmi-
ca odigra dan kasnije, dakle u sri-
jedu 20. maja, ali su se zvani~niciFS RS ipak odlu~ili da termin
bude 19. maj.- Jedina dilema oko terminabila je da li da se utakmica igra19. ili 20. maja, ali uz `equ dajedan dio zvani~nika iz na{e ku}efudbala prisustvuje finalu KupaSrbije izme|u Partizana iSevojna, odlu~ili smo da pomjerimo na{e finale za24 ~asa ranije, obrazlo`ewe je genseka FS RSRodoquba Petkovi}a.
FUDBALERI RADNIKA U LO[OJ SERIJI
PORAZ IU DOBOJU
Kako {ampionat RS od-mi~e fudbaleri Rad-nika igraju sve slabi-
je. Na posqedwe triutakmice Bijeqinci su osvojilisamo bod, pa su se ne samo opros-tili od borbe za {ampionsku ti-tulu, ve} su izgubili i drugu po-ziciju na tabeli po{to ih je zbogboqe gol razlike prestigla Ko-zara iz Gradi{ke. U 25. koluRadnik je gostovao u Doboju gdje
je od doma}e Sloge pora`en re-zultatom 2:0. Bijeqinci sune{to boqu igru pru`ili samo uprvih pola sata, ali kada jeSloga do{la u vo|stvo u 31. mi-nutu iz jedanaesterca, prestao jei otpor gostuju}e ekipe. Ne-kompletni doma}in osigurao jesva tri boda pogotkom u prvomminutu nastavka utakmice. St-rijelac prvog gola bio je Todo-rovi}, a drugog[imunovi}.
Rudar Prijedor je u Br~komsavladao ekipu Jedinstva sa 1:0 isada ima devet bodova prednostiispred najbli`ih pratilaca. Unarednom kolu Radnik je doma-}in Borcu iz Bosanskog [amca.
ja: Qubo Ani~i} (Srbac),pomo}nici: Qubi{a Vrhovac(Milosavci) i Nikola Crnadak(Lakta{i), delegat: MilenkoTambi} (Novi Grad), `uti kartoni:Todorovi}, Bajunovi} (Sloga),Jevti} (Radnik).Igra~ utakmice: Darjan Todorovi}(Sloga).SLOGA: Plisni}, Dobri},Joksimovi}, Bajunovi}, Vukovi},Aleksi}, Todorovi}, Stjepanovi}(od 87. Joki}), \uri~i} (od 81.Mihajlovi}), [imunovi} (od 90.Tutwevi}), Radovanovi}. TrenerZlatko Spasojevi}.RADNIK: Avduki}, Trifkovi},Gavrilovi}, Jevti}, Ga{evi} (od50. Konculi}), Nikoli}, Mi~i} (od46. Arnautovi}), Pavi}, Su{i},Vuji} (od 33. Jefti}), Marinkovi}.Trener Nikola Bala.
^etiri kola prije kraja {ampi-
onata u isto~noj grupi Regionalnefudbalske lige RS, najboqi plas-
man od semberskih klubova imaDrina iz Amajlija koja se nalazina drugom mjestu sa 37 bodova izavode}e Mladosti iz Sandi}a kojaje sakupila 46 bodova. Sloga izBijeqine je {esta sa 34 boda,Semberija iz Sredwe ^a|avicenalazi se na devetoj poziciji sa30 bodova, dok su BSK Ledincidvanaesti sa 26 bodova i ovojekipi u preostala ~etiri kolaslijedi borba za opstanak. U 22. kolu najvi{e su se
radovali navija~i Drine koja jena svom terenu savladala Gr~icuiz Br~kog sa ubjedqivih 4:1.Semberija je gostovala kod lid-
era Mladosti iz Sandi}a gdje jepora`ena sa 2:1, a drugi pogodakprimila je u 85. minutu. Sloga je
gostovala u ^elopeku gdje je sa 3:2pora`ena od doma}eg Srpskogsokola, dok su BSK Ledinciigrali kod ku}e bez golova saekipom Bratstva iz Bratunca.T. N.
Usemberskom drugoliga{kom derbiju Gorica jeu Pu~ilama savladala ekipu Jedinstva izBroca sa 3:1 i vi{e ne razmi{qa o opstanku uligi. Podriwe je trijumfom od 5:0 protiv Ve-
le`a iz Nevesiwa nastavilo seriju pobjeda na doma}emterenu, Proleter je pogotkom u fini{u utakmice sav-ladao Lokomotivu iz Br~kog sa 1:0, dok je Mladost izVelike Obarske nakon du`eg vremena ostvarila triju-mf u gostima, po{to je u Mili}ima savladala istoi-meni klub sa 2:1.
Izuzimaju}i Jedinstvo iz Broca to je bio uspje{an vi-kend za semberske drugoliga{e, a u narednom 26. kolunajva`niji ispit o~ekuje Podriwe iz Jawe koje gostujelideru na tabeli Romaniji sa Pala. Mladot je u VelikojObarskoj doma}in Gorici, Jedinstvo do~ekuje drugo-plasirani Napredak iz Doweg [epka, dok je Proletergost Vele`a u Nevesiwu. T. N.
DRUGOLIGA[KI FUDBAL
SEMBERSKI
DERBI GORICI
RUKOMETNA LIGA RS ZA MU[KARCE
Rukometa{i Bijeqinegostovali su u Isto~-nom Sarajevu gdje su uutakmici 20. kola Prve
lige RS pora`eni od doma}eSlavije rezultatom 35:34. Doma}aekipa u{la je u utakmicu sa
mnogo ve}im motivom nego go-sti, jer su joj bohodni bodovi uborbi za opstanak {to je i pre-sudilo ishod ove utakmice. Upr-kos porazu rukometa{i Bijeqinizadr`ali su {estu poziciju natabeli sa 30 bodova.
Rukometa{iceRadnika do`i-vjele su u 16.kolu {ampio-
nata Republike Srpsketrinaesti prvenstveniporaz, pa se i daqe na-laze na pretposledwemmejstu prvenstvene ta-bele sa sedam osvojenihbodova, dva vi{e odposqedweplasiraneRogatice. Proteklog
vikenda Bijeqinke supoklekle na svom par-ketu gdje ih je savlada-la ekipa Borac dva izBawa luke rezultatom28:20 (10:6).
Na ~elu tabele na-lazi se Mladost iz Ba-wa Luke sa 46 bodova,{est vi{e od drugo-plasiranog Leotara,ali i utakmicom vi{eodigranom.
RADNIK - BORAC DVA 20:28 (6:10)DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca:50, sudije: Mijo Banovi} i Slopbodan Popovi} (obaiz Zvornika), sedmerci: Radnik 6 (3), Borac dva 3 (2),iskqu~ewa: Radnik 6, Borac dva 10 minuta.
Pioniri Odbojka{-kog kluba Radnikosvojili su tre}emjesto na zavr{nom
turniru {ampionata Repub-like Srpske na kome je trijum-fovala ekipa Qubiwa, Mod-ri~a Optima bila je druga,
dok je posqedwe mjesto pripa-lo ekipi Gradi{ke. Mladi bi-
jeqinski odbojka{i savlada-li su Gradi{ku rezultatom3:0, ali su istim rezultatompora`eni od Modri~e Opti-me, dok su protiv Qubiwa usp-
jeli da osvoje jedan set.
Na `enskom turniru prvomjesto pripalo je pionirkamaJedinstva iz Br~kog ispredGacka, Kozare i Jahorine.Pionirke Radnika nisu usp-
jele da se plasiraju na zavr{-ni turnir.
T. N.
BIJEQINCI TRE]I
XUDO [AMPIONAT RS ZA JUNIORE I JUNIORKE
^lanica Xudokluba "Pan-ter" iz Bije-qine Merima
Arifovi} osvojila jezlatnu medaqu u katego-riji preko 78 kg. na ju-niorskom {ampionatuRS koje je prethodnog vi-kenda odr`ano u BawaLuci. Pored Meriminogzlata u bijeqinski klubstigle su sa ovog takmi-~ewa jo{ tri medaqe -dva srebra i jedna bronza.
Srebrne medaqe pri-
pale su Jeleni Arnauto-vi}, tako|e u kategori-
jui preko 78. kg, i Ne-deqku Spasojevi}u u ka-tegoriji do 55 kg, dok jebronzu osvojila AnaSpasojevi} u kategorijido 63 kilograma.
Oni su, zajedno saostalim osvaja~ima me-daqa na takmi~ewu uBawa Luci, stekli pra-vo u~e{}a na {ampi-onatu BiH koje se 30.maja odr`ava u Tre-biwu. T.N.
Majkl Kejt, ro|eniNovozelan|anin,koji s roditeqimave} petnaest godina
`ivi u {vedskom gradu Getebor-u, dobio je novo ime, Mihajlo
. Nakon kr{tewa u mjes-oj crkvi u Batkovi}u, Majkl,na~e katolik, prihvatio je pra-oslavqe kao svoju novu vjeru.Majkl, odnosno Mihajlo, radi
ao voza~ u Geteborgu. Slu~ajanusret saMilo{emKalabi}em i
wegovim bratom Zlatkom, bio jeresudan u Majklovom `ivotu,ticao je na promjenu wegovihhvatawa o `ivotu i qudima oko
wega.- Slu~ajno sam upoznao Milo-
i krozrazgovor sam saznao daro|en istog datuma kad i ja,
februara 1968. godine.traje ve} ~etiri godi-
i mi smo postali kao ro|enaDolazio sam ovdje u Bat-zavolio ove qude, wihov
i mentalitet. Kao
da sam se ponovo prona{ao, pri-~a Majkl, sada Mihajlo, koji, sponosom pokazuje prsten na komesu ugravirana ocila, grb Nema-wi}a i wegovo novo ime, Mihaj-lo Kalabi}. Svako ima pravo dasvoj `ivot organizuje i uredionako kako wemu najboqe odgo-vara, te sam i ja odlu~io da prih-vatim pravoslavnu vjeru, ka`eMajk, odnosno Mihajlo Kalabi}.
Majkl je za ovu sve~anu prili-ku obukao srpsku narodnu no{-wu, stavio {ajka~u na glavu. Ka-`e da mu je Srpsko udru`ewe uGeteborgu puno pomoglo, da imapuno prijateqa me|u Srbima ida je susret s Milo{em i sve ono{to }e poslije toga uslijediti,bilo logi~an nastavak wegovogtakvog razmi{qawa.
- Upoznao sam sve srpske bren-dove, sve simbole srpstva, ka`eMihajlo.
Nau~io je mnoge srpske pjesme,me|u kojima mu je najomiqenija"\ur|evdan", prikupio je veli-
ki broj srpskih zastava, a, kadve} pomenusmo "srpske brendo-ve", me|u wima je neizostavna i{qivovica, ka`e u {ali MajklKejt, sada Mihajlo Kalabi}.
Za kr{tewe Majkl je odabraoi kumove, @eqka Despotovi}a iDraganu Kalabi}. @eqko ka`eda je s rado{}u prihvatio da bu-de kum Majklu.
- Poznajemo se dugoi drago mije{to je upravo meneodabrao zakuma.Kumstvo je svetiwa kodnasSrba.Na{a`eqa je da seSrbiu
svijetu predstave i na ovakavna~in, u najboqem svjetlu, kaoqudi koji su dru`equbivi, kojiprihvataju sve kulture, obi~aje,a ne da nas kvalifikuju kao ne-tolerantne i uskogrude qude,ka`[email protected] Milijan Stanki}, sve{-
tenik u batkovi}koj crkvi, ka`eda je ovo prvo kr{tewe ove vrs-te, ali da SPC po{tuje slobod-nu voqu svakog ~ovjeka, da samodlu~i kojoj vjeri }e pripadati.
- U molitvama koje smo pro~i-
tali, umolili smoGospoda da an-|eo ~uvar bude u pomo}i na{emMihajlu Kalabi}u, da ga ~uva odsvih vidqivih i nevidqivihneprijateqa. Po`eqeli smo muzdravqe, sre}u i napredak, te daga prati Bo ji blagoslov, rekao
je otacMilijan.Nakon ~ina kr{tewa uslije-
dile su ~estitke od mje{tanaBatkovi}a i Mihajlovih najbo-qih prijateqa, sada i ro|aka izporodice Kalabi}.
Q.Q.
MIHAJLO
ZAMIJENIOMAJKLA
INTERVJU: VLADIMIR MILI]EVI], KAPITEN ODBOJKA[A RADNIKA I NAJBOQI ODBOJKA[ RS
Vladimir Mili}evi},po ocjenama brojnihstru~waka najboqiodbojka{ Republike
Srpske, odigrao je sezonu zapam}ewe. Kapiten ,,Radnika’’
predvodio je svoju ekipu dopolufinala plej-ofa Premi-
jer lige, debitovao je za repre-zentaciju BiH u kvalifikaci-
jama za svjetsko prvenstvo i po-nio titulu najboqeg sportistena{e op{tine za 2008. godinu.
Mili}evi} isti~e da je po-nosan zbog odli~nih rezultata,,Radnika’’, ponajvi{e zbog to-ga {to su wega i wegove klup-ske drugove svi otpisivali uo-~i starta prvenstva.
- Ove godine smo bili najbo-qi klub u RS i to sa znatnopodmla|enim sastavom. Predpo~etak prvenstva iz kluba suoti{li Darko Te{i} i @eqkoMari} koji su bili nosioci na-{e igre, kao i perspektivniLuka [ormaz. Zbog toga sumnogi smatrali ~ak i da }emoispasti iz lige a mi smo na kra-
ju ostavili iza sebe sve one ko- ji su nas potcjewivali. Igralismo konstantno dobro tokomcijele sezone, a dobili smo ikvalitet vi{e jer su u vatruu{li neki novi klinci kojitek treba da prika`u svoje naj-boqe partije. Siguran sam daRadnik sa ovom ekipom, uz jed-no ili dva poja~awa, naredne
sezone mo`e ~ak i do titule{ampiona BiH, ka`e Mili}e-vi}.SN: Istekao ti je ugovor sa
,,Radnikom’’. Da li }e{ ostatiu klubu ili razmi{qa{ o od-lasku?
- Do{ao sam prije devet go-dina i tada sam mislio da mi jeBijeqina samo usputna stani-ca. Me|utim, srastao sam saklubom i gradom i ne `elim daidem po svaku cijenu. Imam po-nudu od uprave ,,Radnika’’da tuostanem do kraja karijere isasvim je mogu}e da }e tako ibiti. Svake godine mi sti`uponude ali nisam od onih kojilete na prvu ponudu iz inos-transtva. Dovoqno sam isku-san, imam ve} 28 godina i znamda nije sve u novcu. Igra~e saovih prostora u Evropi ne ci-
jene dovoqno, pa igraju prak-ti~no za si}u. Ja }u oti}i ne-gdje samo u slu~aju finansijski
dobre ponude. Ako se to ne de-si, ostajem u ,,Radniku’’. Nadamse da }emo naredne godine nas-tupiti u Balkanskom kupu, gdjeigraju tre}eplasirani i ~etvr-toplasirani klubovi iz Srbi-
je, BiH, Bugarske, Rumunije,Makedonije i Crne Gore. Na-dam se da }e grad Bijeqina iuprava kluba prona}i dodatnasredstva za nastup u tom takmi-~ewu. Bilo bi fenomenalno za
Bijeqinu da Radnik zaigraprotiv ,,Crvene Zvezde’’ i,,Partizana’’.SN:Kakvi su ti daqiplano-
vinareprezentativnom planu?- Koliko ja znam, selektor
Dalibor Stevi} ra~una na me-ne kao na jednog od predvodni-ka nove reprezentacije koja bitrebalo da igra zajedno u narednih~etiri-pet godina. Danas smo uevropskim i svjetskim okviri-ma na veoma niskom nivou iprakti~no je svaka pobjeda zanas ogroman uspjeh. Ve} na Me-diteranskim igrama u Peskariovog qeta imamo {ansu da sepoka`emo u qep{em svijetlu.SN: [ta bi, prema tvom
mi{qewu, trebalo u~initi daodbojka u BiH krene naprijed?
- Prije svega, trebalo bi ko-na~no da se usvoji taj zakon osportu. Ovde odbojka funkcio-ni{e samo zahvaquju}i prilo-zima qudi koji vole ovaj sporti potrebna je mnogo ve}a pomo}dr`ave.SN: Karijeru si po~eo u
,,Studentu’’ iz Ni{a. Mo`e{li uporediti odbojku u Srbijii RS, odnosno BiH?
- To ne mo`e da se poredi.Osim pravila ~ini se da ni{tavi{e nije isto. U Srbiji se ra-di na mnogo vi{em nivou i ka-da govorimo o napretku odbo-
jke u RS i BiH, najboqe bi bi-lo da u~imo od Srbije. S.M.
BIJEQINA JE MOJ GRAD
- Po{to sam odbojka{ki stasao u Ni{u, imao su tu sre}u datreniram sa Ivanom Miqkovi}em koji, po mom mi{qewu, ve}godinama zaslu`uje mjesto u najboqoj postavi svijeta. Idanas se redovno ~ujemo, naj~e{}e putem SMS poruka. Kadgod imamo priliku, vidimo se i dru`imo, naj~e{}e u vrijeme
kada je on u Beogradu na pripremama reprezentacije Srbije.Od ostalih srpskih igra~a, idol mi je uvijek bio GoranVujevi} i `ao mi je {to nikada nisam imao priliku da igramsa wim, ka`e Mili}evi}.
PRIJATEQSTVO SA MIQKOVI]EM!Mili}evi} je nedavnou{ao i u novinarske vode,po{to radi kao novinar iurednik u sportskoj redak-