IZVJEŠTAJ Sektora za seizmologiju o registrovanoj seizmičkoj aktivnosti tokom 26.11.2019.‐03.12.2019. godine AKTUELNA SEIZMIČNOST Tokom prethodne nedelje region južnog Balkana potresla je značajna serija zemljotresa. Jaki zemljotresi u okolini Drača i u Medovskom zalivu (Albanija), na području između Nevesinja i Stoca (Bosna i Hercegovina), a potom na Kritu (Grčka). U aktiviranim žarištima u Albaniji i Bosni i Hercegovini seizmička aktivnost nastavila se serijom naknadnih udara. Pojedini zemljotresi koji su se desili u širem region, takođe se mogu povezati sa oslobađanjem ovako značajne seizmičke energije. Locirani su zemljotresi od pograničnog dijela Crne Gore ka Albaniji (Podhum), preko albanskih gradova Skadra i Puke do južne Albanije (Vlora). Detaljniji pregled dogođenih zemljotresa dat je u sljedećem tekstu kao i u Tabelama 1 i 2. GENEZA ZEMLJOTRESA U ŠIREM REGIONU ‐ GEOLOŠKE STRUKTURE, AKTIVNI TEKTONSKI PROCESI I GEODINAMIKA. Geološke structure Zapadnog Balkana su pod jakim uticajem kolizije Jadranske mikroploče jugzapadne granice tektonske ploče Euroazije (Slika 3). Duž obale Jadranskog i istočne obale Jonskog mora, sudar ovih tektonskih jedinica ‐ uz poniranje prve i uzdizanje Euroazijske ploče, doveo je do uzdizanja Dinarsko‐Albandskih i Helenskih planinskih masiva. Dinaridi predstavljaju naborani i podignuti lanac deformisanih sedimenata koji se pruža pravcem SZ‐ JI, iz pravca Južnih Alpa do Albanida na jugoistoku. Tektonski su predstavljeni sa dvije distiktne jedinice Spoljašnjih i Unutrašnjih Dinarida. Nedavne studije ukazuju da je najaktivniji dio jedinice Spoljašnjih Dinarida njihov jugoistočni dio – koji obuhvata priobalne djelove Crne Gore i Albanije sa prosječnim godišnjim navlačenjem od oko 2mm/god. Unutrašnji Dinaridi centralne i sjeverne Bosne iHercegovine, kao i sjeverne Hrvatske čine tzv. zonu Bosanskog fliša, koja je izgrađena od nimalo ‐ do slabo metamorfnih jedinica nastalih od krajnjih granica Jadranske ploče u periodukasno‐Jurskog ofiolitskog uzdizanja. Dinaridi prelaze u masiv Albanida preko transverznog rasjedna Skadar‐ Peć (Frashëri et al., 2014).
16
Embed
Sektora za seizmologiju o registrovanoj seizmičkoj ... · zemljotresi koji su se desili u širem region, takođe se mogu povezati sa oslobađanjem ovako značajne seizmičke energije.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
IZVJEŠTAJ
Sektora za seizmologiju o registrovanoj seizmičkoj aktivnosti tokom
26.11.2019.‐03.12.2019. godine
AKTUELNA SEIZMIČNOST
Tokom prethodne nedelje region južnog Balkana potresla je značajna serija zemljotresa. Jaki
zemljotresi u okolini Drača i u Medovskom zalivu (Albanija), na području između Nevesinja i
Stoca (Bosna i Hercegovina), a potom na Kritu (Grčka). U aktiviranim žarištima u Albaniji i
Bosni i Hercegovini seizmička aktivnost nastavila se serijom naknadnih udara. Pojedini
zemljotresi koji su se desili u širem region, takođe se mogu povezati sa oslobađanjem ovako
značajne seizmičke energije. Locirani su zemljotresi od pograničnog dijela Crne Gore ka
Albaniji (Podhum), preko albanskih gradova Skadra i Puke do južne Albanije (Vlora).
Detaljniji pregled dogođenih zemljotresa dat je u sljedećem tekstu kao i u Tabelama 1 i 2.
GENEZA ZEMLJOTRESA U ŠIREM REGIONU ‐ GEOLOŠKE STRUKTURE, AKTIVNI
TEKTONSKI PROCESI I GEODINAMIKA.
Geološke structure Zapadnog Balkana su pod jakim uticajem kolizije Jadranske mikroploče
jugzapadne granice tektonske ploče Euroazije (Slika 3). Duž obale Jadranskog i istočne obale
Jonskog mora, sudar ovih tektonskih jedinica ‐ uz poniranje prve i uzdizanje Euroazijske
ploče, doveo je do uzdizanja Dinarsko‐Albandskih i Helenskih planinskih masiva. Dinaridi
predstavljaju naborani i podignuti lanac deformisanih sedimenata koji se pruža pravcem SZ‐
JI, iz pravca Južnih Alpa do Albanida na jugoistoku. Tektonski su predstavljeni sa dvije
distiktne jedinice Spoljašnjih i Unutrašnjih Dinarida. Nedavne studije ukazuju da je
najaktivniji dio jedinice Spoljašnjih Dinarida njihov jugoistočni dio – koji obuhvata priobalne
djelove Crne Gore i Albanije sa prosječnim godišnjim navlačenjem od oko 2mm/god.
Unutrašnji Dinaridi centralne i sjeverne Bosne iHercegovine, kao i sjeverne Hrvatske čine tzv.
zonu Bosanskog fliša, koja je izgrađena od nimalo ‐ do slabo metamorfnih jedinica nastalih
od krajnjih granica Jadranske ploče u periodukasno‐Jurskog ofiolitskog uzdizanja.
Dinaridi prelaze u masiv Albanida preko transverznog rasjedna Skadar‐ Peć (Frashëri et al.,
2014).
Slika 3: Uprošćena tektonska karta regiona Zapadnog Balkan (prema Dumurdzanov et al., 2005).1
Albanidi su izgrađeni od različitih stijenskih formacija čija starost izrazito varira.
Konvergencija geoloških struktura u Albaniji orjentisana je prema jugu i jugozapadu, od
unutrašnjeg dijela prema spoljašnjem sa izraženim pomjeranjem masiva prema jugozapadu.
(Aliaj, 2012; Koçi, 2013). Spoljašnji, priobalni dio Albanida još uvijek je pod uticajem ovoh
pritisaka (Aliaj, 1998; Jouanne, 2012). Zato se prisutni rasjedi linearno pružaju pravcem JI‐SZ,
čiju tektonsku aktivnost potvrđuju jaki zemljotresi koji su se događali prethodnih vjekova.
1 Literatura: J. Mihaljevic. P. Zupanciv et al. ,BSHAP seismic source characterization models
for the Western Balkan region, Bulletin of Earthquake Engineering, 15(10), 3963‐3985, DOI
10.1007/s10518‐017‐0143‐5, 2017.
GLAVNI UDAR DRAČKOG ZEMLJOTRESA
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je dana 26. novembra
2019. godine, u 3 časa i 54 minuta registrovao snažan zemljotres sa epicentrom na 8 km
sjeverno od DRACA (Albanija). Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 6.1
jedinicu Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII‐VIII
stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 24 km.
Numerički model promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i
dubine hipocentra, predvidio je daje potencijalno veće materijalne štete u epicentralnom području.
Položaj epicentra ovog zemljotresa sa izoseistama (zonama istog intenziteta) za slučaj čvrste
stijene u podlozi, prikazan je na Slici 1. Na slici su ucrtane glavne rasjedne strukture koje su
generisale ovaj potres.
Slika 1: Paramentri glavnog udara M 6,4; dubina 21 km; epicentralno vrijeme 03h 54min
NAKNADNI UDARI U MEDOVSKOM ZALIVU
Tokom prošle nedelje nastavila se seizmička aktivnost u području Drača koja je postepeno
prenijela u Jadransko more i Medovski zaliv. Migracija epicentara duž aktiviranog rasjeda,
kao I rasjeda koji se pruža upravno na obalu data je na Slici 2. Prikazani su svi registrovani
zemljotresiznačajnije magnitude.
Slika 2: Lokacije naknadnih udara ‐ označeni su registrovani zemljotresi M>2.0
tokom 26.11.‐ 06.12. 2019.godine(do 13:00 časova)napodručju Drača i Medovskog zaliva.
ZEMLJOTRES NA PODRUČJU STOCA‐NEVESINJA
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je dana 26. novembra
2019. godine, u 10 časova i 19 minuta registrovao snažan zemljotres sa epicentrom na 12
km zapadno od NEVESINJA (Bosna i Hercegovina). Jačina ovog zemljotresa u hipocentru
(žarištu) iznosila je 5.4 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od
VII‐VIII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 12
km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu,
magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati materijalne
šteteu epicentralnom području.
Položaj epicentra ovog zemljotresa sa izoseistama (zonama istog intenziteta) za slučaj čvrste
stijene u podlozi, prikazan je na Slici 3.
Slika 3:Paramentri zemljotresa registrovanog u reonu Stoca –Nevesinja; M 5,4; dubina 11 km;
epicentralno vrijeme 10h 18 min
Ovaj zemljotres pratila je serija naknadnih udara manje jačine. Prema empirijskim
relacijama očekivana maksimalna magnitude najvećeg naknadnog udara mogla bi biti oko
4,5 jedinica Rihterove skale. Vjerovatno da se takav zemljotres može desiti u ovom regionu
tokom sledećih sedmica.
SUMARNI PREGLED SEIZMIČKE AKTIVNOSTI 26.11. ‐03.12. 2019 GODINE u 13:00h
Pregled lokacija registrovanih zemljotresa data je na Slici 4., dok je distribucija magnituda u
pomenutim aktiviranim žarištima data u Tabelu 1. Potpuni spisak parametara preciznije
registrovanih zemljotresa do dat jeu Tabeli 2.
Tabela1: Magnitude i broj registrovanih zemljotresa tokom 26.11.2019‐06. 12.2019 do 13:00 časova
Slika 4:Lokacije značajnijih zemljotresa registrovanih 26.11. – 06.12. 2019. do 13:00 časova
Tabela 2: Parametri precizno regstrovanihzemljotresa tokom 26‐ 06.12.2019 do 13:00 časova po
lokalnom vremenu tj. 12:00 po GMTu. Vremena u tabeli data su po Griničkom vremenu (tj. +1 sat po
lokalnom vremenu)
JAČINA ML
BROJ ZEMLJOTRESA U AKTIVIRANOM ŽARIŠTU
Drač Nevesinje‐Stolac
≥6.0 1
5.5≤6.0 1 1
4.5≤5.5 2
4.0≤4.5 17
3.5≤4.0 26 4
3.0≤3.5 86 4
2.5≤3.0 142 43
Datum Vrijeme Geo. širina Geo. dužina Dubina Magnituda Lokacija