I
I. ISTORIJA
1. ekspirovi soneti - ekspir je napisao 154 soneta, a prvi su
objavljeni 1609
godine. Najvei broj soneta posveen je nepoznatom mukarcu Mr.
W.H., mladom
i lijepom ovijeku iz visokog drutva. U prvoj grupi soneta
pjesnik nagovara
mladia da se oeni i stekne potomstvo. Mladi je slika svoje majke
i ona se raduje
to vidi kako njena nekadanja ljepota ponovo blista u njenom
sinu. Tako i taj
mladi treba da u svojoj djeci ostavi sliku svoje ljepote za
kasnija pokoljenja.
Vrijeme unitava sve i donosi starost, a jedina mogunost da se
ono nadvalda je
da se u porodu produe ljepota i mladost. U daljim sonetima ton i
raspoloenje se
mijenjaju. Tu pjesnik govori mladiu da e ga uiniti besmrtnim
svojim stihovima,
govori o velikoj razlici u drutvenom poloaju izmeu sebe i svog
prijatelja, ali se
na svoje odmakle godine. Pominju se usponi i padovi u meusobnim
odnosima,
prolazna hlaenja i mirenja. Meu tim krizama istiu se dvije
suparnitvo nekog
drugog pjesnika i prijateljevo nevjerstvo, jer se taj lijepi
mladi udvara pjesnikovoj
dragani i pridobija je za sebe. Posljednja grupa soneta je
povezana sa Crnom
damom (Dark Lady), iji identitet takoe nije utvren. Smatra se da
je to Kraljica
Elizabeta. Ona je prikazana kao udata, runog lika, ali fiziki
privlana. Dark Lady
kome je posveen drugi soneti ostao je izvor kontroverzi. Ona se
smatra kao
simbol oaja. ak i duhovno ona je duh zla i smrti. Pjesnik je
optuuje za
nevjerstvo i razvrat, ali ipak mu je neodoljiva. Soneti su
objedinjeni jednom
zajednikom temom, a to je tema VREMENA. Pokuaj da se zaustavi
vrijeme.
ekspir nastoji da pomou ljubavi pobijedi vrijeme, ali to je
ogranieno.
2. Motivi u ekspirovim sonetima - su vrijeme kao neprijatelj
lubavi, zaustavljanje
granica smrti i znaaj pogleda na svijet. Vrijeme unitava ljubav
jer vrijeme
uzrokuje da ljepota uvene, donosi ljudima godine i privodi ivot
kraju. Glavna
konvencija soneta je besmrtnost kroz stih, tako da dok god ljudi
itaju sonete ljubav
u njima e ivjeti i nikada je nee pogaziti vrijeme. Vrijeme e
opstati kroz
umjetnost, ljepotu i prirodu. Starenje i umiranje su sastavn dio
ljudskog ivot, ali
ekspirovi soneti daju prijedloge kako da se postavi granica tu i
da se to zaustavi.
Produetak ivota kroz raanje i tjeranje mladia da ima potomke je
jedan od
glavnih motiva soneta. Tada u elizabetanskoj Engleskoj su
vladale mnoge bolesti,
pa je potomstvo puno znailo za opsatnak rase. ekspir je rekao
Ako umre sam
sa tobom e umrijeti i tvoja slika . U sonetima se spominju i oi
kojima se gleda
ljepota u ogledalu, ljepota ene... Naglaava vizualno opisujui
ogoljena drvea,
oblake, prirodu, ljepotu ene itd...
3. Pozorita u ekspirovo vrijeme - Prvo pozorite koje je sagraeno
je 1575
godine van gradskih zidina (zidina Londona) je bilo The Theatre.
Sagradio ga je
James Burbage otac glumca Riarda. Krajem XVI vijeka sagraeno je
jo nekoliko
pozorita: The Curtain, The Swan, The Rose, The Globe... Bila su
krunog ili
pravougaonog oblika, dvoja vrata u pozadini iznad balkona,
pozornica je bila
isturena i tu su izdvajani glumci ako su vodili neki razgovor. U
podu pozorita
postojao je otvor kroz koji se ulazilo u prostoriju. Kulise za
pretstave su
jednostavne sto, stolice, klupe, kostimi su najraskoniji. Zvuni
efekti veoma bogati,
ali svjetlosnih efekata nije bilo. The Globe je prestave
najavljivao pucnjavom iz
topa. Jednom se tako i zapalio pa je kasnije obnovljen. Pored
javnih postojala su i
privatna pozorita. Ona su bila na univerzitetima i u njima su
igrali djeaci. Bila su
zatvorena, koristilo se vjetako osvjetljenje, glumci su bili
djeca... U
elizabetanskom pozoritu nije bilo glumica, enske uloge su igrali
djeaci. To se
ogleda i u ekspirovim dramama gdje ima malo enskih likova.
4. ivot i djelo V. ekspira - ekspir (23.04.1564 23.04.1616)... O
njegovom
ivotu se malo zna. ivio je u Elizabetanskom dobu. Potie iz
siromane porodice.
Otac mu je bio John slobodni seljak koji je pravio rukavice,
koar. Majka mu je bila
Mary Arden, ker farmera. Bio je najstariji sin od njih 8. Nije
sigurno kada se rodio,
ali 23.04 se uzima kao njegov roendan, jer je tada krten. Roen
je u Stratfordu
na Avonu. Uio je latinski jezik i stekao klasino obrazovanje
(lokalna gimnazija).
Posato je slavan tek nakon smrti. Oenio se 1582 godine kada je
imao 18 godina.
Njegova ena Anne Hathaway je bila starija od njega, imala je 26
godina. Imali su
3 djece: ker Susanu i blizance Hamnet i Judith. Brak mu je bio
muan, a tadanja
djela aluzija na nevjerstvo. Nakon toga odlazi u London gdje
postaje dobar pisac,
glumac i vlasnik glumake grupe Lord Chamberlain's Men. Pred samu
smrt se
ponovo vraa u Stratford. Prva njegova djela su komedije i
istorijske drame, a
neto kasije pisao je i tragedije i tragikomedije. Prvo ekspirovo
objavljeno djelo je
poema Venera i Adon, a neto kasnije napisao je Napastovanje
Lukrecije. To su
jedina njegova djela za koje se moe tvrditi da su objavljena sa
njegovim znanjem.
1623 godine je objavljen FIRST FOLIO gdje su sabrana sva njegoa
djela osim
Perikla. ekspirovo stvaralatvo se moe podijeliti na 3
perioda:
1) 1590 -1600 (1601) Rani period ekspir je bio pun snage, pisao
je
drame jednu za drugom. Tu su i soneti ne samo drame. Napisao je
21
dramu, a one su istorijske osim drame Hanry VIII. Napisao je
3
komedije i 3 tragedije. To je sretni period velike promjne.
Atmosfera
drame se mijenja zbog poetka novog vijeka. U njegovim dramam
se
osjeti nesiugrnost
2) 1601 1608 Srednji period Pie tragedije
3) 1608 1612 Kasni period Tu nema tragedije. Ovaj period
obiljeavaju ROMACNES (romantine drame).
5. Tema ljubavi u ekspirovim sonetima - Istie se ljubav prema
eni, voljenim i
najbliim osobama. U sonetima ekspir istie razne vrste ljubavi:
ljubav izmeu
mladia i itaoca, mladia i crne dame, crne dame i itaoca. Ljubav
vjeno ivi u
djelima, tu ne postoji granica. Sve dok su djela itana i tako
ive, ivie i ljubav.
Javlja se elja za istinskom ljubavlju. U sonetima se javlja i
seksualna ljubav, koju
ekspir smatra za ne strastvenu i ne istinsku. ekspir pokazuje da
je zaljubljivanje
neizbjeno kod ljudi, ljubav je dio onoga to nas ini ljudskim.
ekspirovi Soneti su
line prirode gdje on navodi svoje nade i strahove, ljubavi i
prijateljstva, zanose i
razoarenja. ekspirovi Soneti se ne mogu klasifikovati. Oni su
dati kao cjelina i
gube svoju posebnu ljepotu i suptilnost kada se uzimaju iz
konteksta. U Sonetima
se iri svijest o prirodi ljubavi i realizaciji istinske ljubavi.
Ljubav koja se javlja u
Sonetima je ljubav koja poinje oboavanjem lijepog oblika, a
kulminira u ljubav
apsolutne ljepote. Dojam vremenom se prenosi ivost koja pojaava
emocionalni
sadraj pjesme.
6. Pozorite druine i njihov drutveni poloaj u XV i XVI vijeku -
Kada se ekspir
preselio u London on postaje lan i vlasnik glumake druine Lord
Chamberlain's
Men. Neto kasnije druina mijenja ime u The King's Men. ekspir je
tu bio
dramatiar. To je bila najznaajnija grupa glumaca u
Elizabetanskoj i Jakobijanskoj
Engleskoj. Neto kasnije 1603 godine, toj se grupi pridruio kralj
James I, pa je
grupa uzeta pod vodstvo kralja i nazvana The King's Men. Od
ljeta 1594 godine
grupa postaje jedna od najuticajnijih u Londonu. Ila je ak i na
turneje po drugim
gradovima u Engleskoj. Njihov dom bio je Newington Butts. Nakon
toga otvara se
The Theatre, a onda Globe. Ova druina je bila jako uticajna u
Londonu i bila je
jako dobro plaena. Iako su imali suparnike, isticali su se kao
jedna od najbljih
grupa koju je ak i kralj cijenio kao jednu od vodeih u to doba.
ekspir je bio
glavni dramaturg grupe, ali tu su bili jo i Ben Jonson, Thomas
Dekker, John
Fletcher itd. Druina prestaje da postoji kada su po izbijanju
Engleskog
graanoskog rata pozorita bila zatvarana i ostavljena do njihove
restauracije 18
godina poslije.
7. I period, II period i III period ekspirovog stvaralatva -
ekspirovo stvarlatvo
se moe podijeliti na 3 perioda:
1) Rane drame (uglavnom komedije i istorije, tj. drame sa
sadrajima iz engleske i
antike prolosti te poetni pokuaji tragedija)
2) Zrelo doba (velike tragedije)
3) Poznije doba (tzv. mrane komedije ili problemske drame i
"romanse")
Rane drame - Karakteristike ranog ekspirovog stvaralatva su
sljedee:
"renesansni" humor, bujan jezik (sam ekspir je iskovao vie
stotina rijei) u
kojem se mijea visoka retorika i vulgarnost, problematika vlasti
i politikih
makinacija (u istorijskim dramama) ili ljubavnih zapleta i
raspleta (u komedijama).
U tom razdoblju, koje traje do otprilike 1600. godine, ekspir je
ostvario neke od
publici najomiljenijih drama: "Romea i Juliju", "Mletakog
trgovca", "Henrija IV.",
"Riarda III". U ovom je razdoblju pisac postavio temelje svojim
velikim
tragedijama.
Zrelo doba - Na prelazu u 17. vijek poinje veliko "tragino
razdoblje"
ekspirovog stvaralatva. Njegove sredinje teme su: razorna sila
vremena,
ambivalentni stav prema tjelesnosti i seksualnosti,
zaslijepljenost i samoobmana
kao bitna znaajka ljudskoga ivota, izonost Boga ili bilo
kakvog
transcendentnog naela u njegovu "theatrum mundi", nepostojanost
i varavost
kako sudbine, tako i ljudi- prema drugima i sebi samima. Meu
velikim
tragedijama se istiu "Hamlet", "Otelo", "Antonije i Kleopatra",
"Macbeth", "Kralj
Lear".
Poznije doba stvaralatva - Tu spadaju tzv. mrane komedije ili
problemske
drame ("problem plays"), meu kojima se istiu "Troilo i Kresida"
i "Mjera za
mjeru". ekspir je svoj dramski opus dovrio u duhu smirenja.
Njegove
posljednje drame su: "Cimbelin", "Zimska pria" i "Oluja". U tim
dramama,
nazvanima "romancama" radi se o fantazijskom svijetu napuenom
duhovima i
neobinim dogaajima, zapleti i sukobi potencijalno tragine naravi
razrjeuju se
na udesan i bajkovit nain, linosti nemaju realistinu dimenziju
nego su vie
nalik likovima iz bajki ili narodnih pria. Posljednje pieve
drame su ostale trajno
popularne kod publike, a utemeljile su i tradiciju
bajkovito-nadrealnih djela u
engleskoj i amerikoj knjievnosti.
8. Srednjovijekovna drama - se pojvaila u Engleskoj, ali se ne
zna kada tano.
Vaan izvor za nastajanje bile su razne narodne svetkovine i
obredi koji su se
zadrali jo od paganskih vremena. U tim zabavama bilo je plesa,
pjevanja,
preruavanja itd. Vie profesionali doprinos dali su putujui
pjevai i zabavljai koji
su izvodili pjesme sa dramslim elemenitma. Uskoro su se poele
koristiti i latinske
Biblije, pa su tako nastale prilino sloene i obimne predstave,
tzv. liturgijske
drame. One su bile na latinskom jeziku, tekst je pjevan, a
glumci su bili svetenici.
Izvodile su se u crkvenim dvoritima i gradskim trgovima. Kada se
pojavio praznik
Tjelovo nastale su i Tjelovske drame koje su se sastojale od
biblijskih epizoda i
pisane na engleskom jeziku. Pojedine epizode u tim ciklusima,
koji mogu obuhvatiti
cjelokupnu biblijsku istoriju nazvijau se mirakule. Scena za
mirakule je bila
pokretna, a glumci pripadnici esnafa ili profesionalni glumci.
Za mirakule je
karakteristino mijeanje komike i tragike, ale i zbilje. One su
se dugo ouvale u
Engleskoj, ak i nakon ukidanja praznika Tjelovo. Mirakule nisu
bile jedine drame
sa vjerskom tematikom. Pojavili su se i moraliteti. Tu su
alegorijske drame sa
likovima koji nisu biblijske linosti, ve personofikacije osobina
kao to su vrline i
poroci. Centralna linost u moralitetima nije lik, nego
pretstavnik ljudskog roda i
obino nosi ime kojim se to naglaava ovjeanstvo (iskuenje,
iskupljenje i
pad), Ljudski rod, Svako (Everyman). Najstariji moralitet je
Zamak Istrajnosti.
Moraliteti su donijeli mnoge nove elemente kao to su kompozicija
i karakterizacija.
Pisci su sami smiljali fabulu svojih komada. Najpopularniji lik
moraliteta je bio
Prorok (Vice).
9. ekspirove sretne komedije - esto imaju:
* Borba dvoje zaljubljenih da savladaju potekoe koje im esto
postavljaju
odrasli
* Rastava i ujedinjenje
* Zabluda identiteta
* Pametan sluga
* Poviena napetost, esto unutar familije
* Viestruki, zapleteni sadraj
* esta upotreba dosjetki
ekspirve komedije su: All's Well That Ends Well, As You Like It,
The Comedy
of Errors, Cymbeline, Love's Labour's Lost, Measure for Measure,
The Merchant
of Venice, The Merry Wives of Windsor (Vesele ene Vindzorske), A
Midsummer
Night's Dream, Much Ado About Nothing, Pericles Prince of Tyre,
Taming of the
Shrew, The Tempest, Twelfth Night, The Two Gentlemen of Verona,
The
Winter's Tale.
10. ekspirove narativne poeme - ekspir je napisao 4 narativne
poeme:
A Lover's Complaint - najzanemarenija ekspirova poema koja je
prvi put
objavljana 1609 godine u istom omotu sa Sonetima. ini se da ju
je napisao
meu ranim poemama, ali joj se ne moe dodijeliti taan datum.
Phoenix and the Turtle Ova poema je tek kasnije dobila naslov.
Bila je
objavljena kao neiji esej. Ali kasnije je dodijeljena ekspiru.
Datum objave nije
poznat, ali mora biti zrelije dijelo.
Rape of Lucrece Ova poema je ula u knjigu registra Engleske
vlade. Prvo je
bila nazvana Otmica Lukrecije, ali je ipak objavljena pod imenom
Lukrecija.
Napastovanje Lukrecije je kao naslov zaivilo tek neto kasnije.
Napastovanje
Lukrecije je naratvina poema koja je nalik na tragediju
osvete.
Venus and Adonis Poema sa strofama od 6 redova. Posveena je
ekspirovom zatitinku Henry Wriothesley. Posveena je njemu u nadi
da bi se
zadrao to vie u zemlji. Za njihov patronat kao nagradu su
dbijali pjesme.
11. ekspirove problemske drame - su napisane kasne 1590 do prvih
godina 17
vijeka. Tu spadaju: All's Well That Ends Well, Measure for
Measure i Troilus and
Cressida. ekspir je sa "problem plays" krenuo u istraivanje
odreene moralne
dileme i socijalnog problema kroz svoje centralne likove.
Problemska drama se
odlikuje sloenim i vieznaanim tonom, neto izmeu tamne, psiholoke
drame i
vie jasano kominog materijala. All's Well That Ends Well,
Measure for Measure
sadre sretna kraj, koji je umjetan i povran, a Troilus and
Cressida zavrava sa
traginom smru i nema sretan kraj.
12. "Merry England" - se odnosi na utopijsku koncepciju
engleskog drutvu i kulture
koji se temelje na idilinom pastirskom nainu ivota koji je
prevladavao u vrijeme
izmeu srednjeg vijeka i poetka industrijske revolucije. Tretira
se kao plod
sentimentale nostalgiane mate i kao ideoloki ili politiki
konstrukt. Koncept
"Merry England" je nastao u srednjem vijeku, opisujui utopijsko
stanje ivota
seljaka koji je bio tei od olova. Ideje "Merry England" postale
su povezane s jedne
strane sa anglo-katolicima i katolianstvom, kao verzija ivota u
dareljivosti.
"Merry England" odraava istorijski aspekt ruralnog engleskog
folklora koji se
izgubio tokom industrijalizacije. Mnogi pisci su u svoja dejla
uvodili te poglede na
svijet. Takav pisac je Coleridge.
13. Petrarkizam u ekspirovim sonetima - U sonetima ekspir
koristi dosta
Petrarkistikih elemenata. On se fokusira od idealizacije ljubavi
do njenog
seksualnog iskoritavanja. ekspir takoe u tu strategiju ulazi na
renesansni
nain, fokusirajui svoje strahove i elje na Kupida. ekspir je
razradio mnoge
teme kao to su insomnia, rob ljubavi, krivnja, nepotovanje i
bolest. ekspir je
kopirao mladia od Petrarkine djevojke Laure, on je slian ljupkoj
djevojci, dok je
crna dama njena totalna suprotnost. Jedna taka koju ekspir
naglaava dok pie
crnu damu je satirini komentar na Petrarkinu ljubav. ekspir
pokazuje erotsku
ljubav lijepog mladia, a to je ljubav koja se uklapa u onu
dvorsku. A onda kao i sa
smru Laure, ta ljubav prelazi u boansku ljubav koja je posveena
Kupidu,
Rimskom Bogu ljubavi.
14. Univerzitetski umovi Don Lili, Dor Pil, Robert Grin,
Kristofer Marlo, Tomas
Ne i Tomas Lod. Ime su dobili jer su studirali na
univerzitetima.
Don Lili uticao je na unapreenje drame, usavrio je i komediju
naravi
Dor Pil uspio je da uskladi romantiku I folklore
Robert Grin ekspir mu je preoteo dramu. Kod njegovih drama
je
naglaena poetinost. Iza njega nije ostalo dosta drama.
Kristofer Marlo Napisao je Dr Faust i Tamerlan Veliki poetak
elizabetanske drame. Njegove drame se na zivaju One Man Play.
Junaci
njegovih drama su mnogo uticali na elizabetanske pisce.
15. Konevencionalno i nekonvencionalno u ekspirovim sonetima
-
Konevencionalni elementi u ekspirovim sonetima su ljubav,
vrijeme i besmrtnost.
A nekonvencionalni su to to je veina soneta upuena nekom mladiu
koji je
nepoznat.
16. Hronologija ekspirovog stvaralatva
First Performed Plays First Printed
1590-91 Henry VI, Part II 1594?
1590-91 Henry VI, Part III 1594?
1591-92 Henry VI, Part I 1623
1592-93 Richard III 1597
1592-93 Comedy of Errors 1623
1593-94 Titus Andronicus 1594
1593-94 Taming of the Shrew 1623
1594-95 Two Gentlemen of Verona 1623
1594-95 Love's Labour's Lost 1598?
1594-95 Romeo and Juliet 1597
1595-96 Richard II 1597
1595-96 A Midsummer Night's Dream 1600
1596-97 King John 1623
1596-97 The Merchant of Venice 1600
1597-98 Henry IV, Part I 1598
1597-98 Henry IV, Part II 1600
1598-99 Much Ado About Nothing 1600
1598-99 Henry V 1600
1599-1600 Julius Caesar 1623
1599-1600 As You Like It 1623
1599-1600 Twelfth Night 1623
1600-01 Hamlet 1603
1600-01 The Merry Wives of Windsor 1602
1601-02 Troilus and Cressida 1609
1602-03 All's Well That Ends Well 1623
1604-05 Measure for Measure 1623
1604-05 Othello 1622
1605-06 King Lear 1608
1605-06 Macbeth 1623
1606-07 Antony and Cleopatra 1623
1607-08 Coriolanus 1623
1607-08 Timon of Athens 1623
1608-09 Pericles 1609
1609-10 Cymbeline 1623
1610-11 The Winter's Tale 1623
1611-12 The Tempest 1623
1612-13 Henry VIII 1623
1612-13 The Two Noble Kinsmen* 1634
17. panska armada - je bila panska flota koja je trebalo da
1588. godine izvri
invaziju na Englesku i kojom je komandovao Alonso de Guzman el
Bueno, 7.
vojvoda od Medine Sidonije. Uprkos optem miljenju da je ovoj
floti naziv
Nepobediva armada dao sam kralj Filip II, istina je da je ime
poteklo od samih
Engleza. Ime se prvi put pojavilo u pamfletu dravnog sekretara
kraljice Elizabete,
Vilijama Sesila, koji se pjavio nakon poraza panaca i u kom je
Sesil govorio o
panskoj floti na sarkastian nain nazivajui je panskom
nepobjedivom flotom.
Kralj Filip II od panije je bio oenjen engleskom kraljicom Meri
I od Engleske.
Nakon njene smrti, odnosi izmeu Engleske i panije su se naglo
pogroali zbog
politike koju je vodila njena naslednica Kraljica Elizabeta I.
Cilj ove invazije je bio
da se sprijei dalja pomo Engleske Ujedinjenim holandskim
provincijama koje su
tada bile dio panske Holandije, kao i spreavanje daljih napada
engleskih korsara
na panske posede u Americi i galije koje su prevozile zlato.
panski kralj je imao
podrku pape Siksta V. Armada je prvo imala veoma iskusnog
komandanta, Alvara
de Bazana, 1. markiza od Santa Kruza, ali on je umro februara
1588, tako da je
Medina Sidonija zauzeo njegovo mesto. Flota je krenula sa 22
ratna broda
panske kraljevske mornarice i 108 trgovakih brodova adaptiranih
za borbu.
Namjera je bila da se pree Laman, da se ukotvi u Flandriji gdje
je vojvoda od
Parme ekao spreman za invaziju na jugoistonu Englesku. Armada je
postigla
svoj prvi cilj i ukotvila se u Sjevernom moru, na morskoj
granici izmeu Francuske i
panske Holandije. Dok su ekali na uspostavljanje komunikacije sa
vojskom
vojvode od Parme, engleski ratni brodovi su osuli paljbu po
panskim brodovima,
natjerali ih da dignu sidra i napuste mjesto sastanka sa Parmom.
Armada je
uspjela da se regrupie i povue na sjever, dok su je progonili
engleski brodovi.
Povratak u paniju je takoe bio poguban snane oluje su flotu
skrenule sa
kursa i vie od 24 broda je nastradalo u na sjevernoj i zapadnoj
obali Irske, dok su
preivjeli nali utoite u kotskoj. Flota je izgubila oko 50
plovila od poetnih 22
galije i 108 naoruanih trgovakih brodova. Ova bitka je bila
jedna od nejveih bitki
u englesko-panskom ratu voenom izmeu 1585. i 1604. godine.
18. ekspirove romantien drame ili tragikomedije su:
* Pericles, Prince of Tyre (Perikle)
* Cymbeline (Simbelin)
* The Winter's Tale (Zimska bajka)
* The Tempest (Bura)
Glavni motiv je motiv ljubmore (Simblein i Zimska bajka). Svi se
sretno
zavravaju i posjeduju duh smirenosti koji dolazi nakon sukoba.
Sve se bave
temom gubitka i ponovnog nalaenja, uvrede i pratanja,
sagrijeenja i
iskupljenja. Radnju ine nizovi pustolovina, udesnih zbivanja,
putovanja,
sjediljavanja sa bliskim osoba za koje se vjerovalo da su mrtve.
Pominju se
arobna djela i uvode se natprirodni elementi. Atmosfera je
sanjarska,
neodreena i daleka.
II. SVA EKSPIROVA DJELA
1. Komini elementi u ekspirovim tragedijama - ekspir u svojim
tragedijama
koristi realnost koja biva naruena kominim elementima, koji
remete
emocionalnost. Tu si i komini odlomci koji naruavaju itavu
sadrinu tragedije.
Hamletove ale o smrti njgovog oca i enidbe Klaudija sa
Gertrudom. Komini
elementi takoe postoje u Ofelijinom ludilu, odvodei publiku od
tragedije i
uvodei komine elemente. Komini elementi u Hamletu dolaze takoe
na
poetku petog ina kada s Ofelija utapa, a Klaudije i Leart
sumnjaju na Hamleta i
kuju zavjeru protiv njega. Na pogrebu Ofelije komini su ljudi
koji kopaju njen grob
i nazvani su klauni. Oni tu prekidaju tragediju i uvode komine
elemente. Klauni
su takoe jedan od kominih elemenata u Antonije i Kleopatra.
Kralj Lear se esto
smatra kao tragedija koja se razvila iz ekspirove komedije.
Situacije koje su
pretstavlje ne ovde kao recimo podjela kraljevstva na 3 keri,
neki maskirani
likovi, premjetanje radnje u pustinju su dijelovi ekspirove
komedije. Iako je djelo
Kralj Lir tragedija puna tuge i boli, uvodna scena je komina i
baca u sjenu
kraljevu ozbiljnost. U Edmundovom ogorenom govoru o
razmetljivosti svijeta
postoji sarkazam. Takoe sarkazam i humor imamo kada Lir klei i
moli erku za
oprost. Iako on pokuava da bude ozbiljan, to su scene gdje on
nasmijava publiku
i to ga dovodi do ludila. Lir i Hamlet sadre vie kominih
elemenata od Magbeta.
Nakon ubijanja Dankana pogrebnici stvaraju komiku kao i u
Hamletu. Takoe se
moe posmatrati i "Romeo i Julija", koje poinje kao komedija -
dobroduna
drama o dvoje zaljubljenih u Italiji do traginog kraja i
smrti.
2. Kraljevi u ekspirovim dramama - Kraljevi u dramama su:
* King John
* Edward III
* Richard II (1594-1597) , prati zavretak vladavine
* Henry IV, Part 1
* Henry IV, Part 2
* Henry V najuspjeniji kralj
* Henry VI, Part 1 lo vladar, psihiki nestabilan
* Henry VI, Part 2
* Henry VI, Part 3
* Richard III makijavelistiki lik
* Henry VIII
To su i politike drame, jer u njima dominira tema politike.
ekspir nas je ovako
proveo kroz istoriju kraljeva Englske. U tim dramama se
prikazuje borba za vlast,
rat i krunisanje tih kraljeva. Prikazuje se dravniki i vojniki
ivot, stanje u
tadanjoj Engleskoj, Ratovi Rua (Henry IV) itd.
3. 4 velike ekspirove tragedije su: King Lear, Hamlet, Othello i
Macbeth. Hamlet i
Othello su tragedije osvete. U tragedijma postoji zloin
negatvnog junaka i osveta
pozitivnog junaka. Hamlet je sam u zloinu kojeg treba da poini,
dok drugi likovi
uostalim tragedijama imaju saveznike. U Hamletu je panja
usmjerena na
unutranju dramu glavnog lika, Otello je tragedija iji su sukobi
spoljanji. Za
razliku od Hamleta i Macbetha u Ottelu nema natprirodnih
elemenata. King Leara
i Macbetha na kraju dejla stie ludilo I gube razum zbog nedjela
koje su poinili.
Othello je jedini junak koji ne umire na kraju tragedije. Magbet
i Othello imaju
jasnu i preglednu strukturu, za razliku od ostale dve tragedije.
Osnovne teme
Othella i Hamlet su ljubav i ljubomora. Hamlet i Mcbhet imaju
ubijanje vladara da
bi se dolo do prestola. Takoe teme koje povezuju King Leara i
Macbheta su
raspadanje i pad svijeta. U King Learu i Othellu (klaun, njegov
sluga) postoje lude
koje uvode komine elemente u tragedije.
4. Shvatanja duhova i vjetica u ekspirovo vrijeme - ekspir je
genijalac u
stvaranju besmrtnih likova, ije karakteristike prelaze normalno
bie i postaju
nadnaravne. Ne samo da njegova upotreba nadnaravnih elemenata
unutar
njegovog djela otkrivaju Elizabetansku opsjednutost s mitskim
vjerovanjima, ve
isto tako otkriva njegov stav o tim vjerovanjima u razliitim
takama njegove
autorske karijere. Nije samo da su siromani i ne upuueni
vjerovali u to, ve i
kolovani bogati ljudi tog perioda. Elizabetanci su oduvijek bili
osjetljivi na
vjerovanje u nadnaravno. Kao to vidimo iz biljeki, ti ljudi su
ispitivali jedni druge i
udili se tim silama. ekspir je oigledno bio pod tim utjecajem.
Elizabetanci su
takoe davali praznovjerna objanjenja za promjenu vremena i doba,
faza ivota,
a bolest i smrt. ekspir je bio prinuen da pie od takvim pojvama
jer je bio pod
uticajem ljudi, koji su davali ak i novac da vide vilu, duha ili
vjeticu. Magija i
nadnaravna bia se javljaju u jednoj etvrtini ekspirovih
komedija, 60% njegovih
drama i 60% njegovih tragedija. Vjetice se pojavljuju u
Macbethu, a duh u
Hamletu i Buri. Veina ekspirovih djela sadre neki oblik
nadnaravnog. ekspir
je za razliku od drugih pisaca tog doba koristio nadnaravne
elemente ne da bi
zaplaio narod kako su to drugi pisci radili, nego da ljudima
pokae da se ne
trebaju toga bojati i da ne misled a su ta bia uvijek loa I da
nanose zlo. Duh
ispunjava sve zahtjeve elizabetanskog uvjerenja. Duh u Hamletu
je odlian
primjer sposobnosti gdje ekspir oblikuje nadnarave oblike prema
elizabetanskim
vjerovanjima. U Magbethu koristi najvie nadnaravnog, moda zato
jer je tootkriva
pesimistina faza ekspirovog ivota. On je tada bio preplavljen
boli, grijesima i
okrutnosti pa je to uvoenje nadnaravnog moralno. ekspir otkriva
svoje
mentalno stanje u Macbethu, kad se lik pribliava porazu.
Posljednje djelo koje se
bavi nadnaravnim je Bura. On ovde koristi vile i duhove kako bi
izrazio novu temu,
pomirenje s oprotenjem grijeha i pogreke. Nadnaravno je pod
kontrolom
ovijeka u Buri (Prospero govori na kraju kako je ovijek nad
silama zla).
Cjelokupni ekspirov ivot je odigrao ulogu u upotrebi nadnaravnog
u djelima, ne
samo elizabetanski period.
5. ena kao orue u ekspirovim dramama - ene se pojavljuju kao
podrka i
centralni likovi u ekspirovim dramama, a ovi likovi, kao i tzv
"Dark Lady" iz
soneta, su izazvali znatan iznos kritike, koja je dobila poticaj
tijekom drugog vala
feminizma 1960 godine. Klasian primjer enskog lika je Viola iz
Bogojavljenske
Noi. ekspir je ene prikazao kao inferiorne u odnosu na mukarce.
U Othellu
Dezdemona je opisana kao vlasnitvo. Dok je Lady Magbeth posluila
kao orue
za preuzimanje prestola, jer je ona bila ta koja je pomogla muu
da doe na tron.
6. Motivi preruvanja u ekspirovim dramama - Kada je kraljica
Elizabeta dobila
presto, ona se tu ponaala kao muko. Ona je prizivala muku snagu
i tako je
uvodila u svoju enstvenost. Ona je koristila sposobnost
trasformiranja sebe u
raznim situacijama. Tako je i ekspir u mnogim svojim djelima
koristio ba tu
transformaciju. Preruavanje imamo u As You Like It i
Bogojavljenska No
kada se Rosalinda i Viola preruavaju u mukarce, u poetku zbog
sopstvene
zatite, a kasnije zbog dogaaja i okolnosti u kojima su se nale.
ak i Lady
Magbeth spade u tu grupu, jer je ona muko u kui i pokuava da se
izbori za
tron. Viola nosi razliite maske jer mora biti Cezario i sluga.
Ona je veoma slina
Elizabeti. Rosalinda se preruava u Ganimeda kada odlazi u umu
Arden, jer je
ena na putu uvijek u opasnosti. Kasnije joj to maskiranje slui
kao pokrie za
sastanke sa Orlandom.U Kralju Learu Edgar se preruava u
prosijaka i prati
kralja, a kralj ga podrava i spimatie. Protjerani Earl od Kenta
se maskira u
seljaka kako bi povratio svoju plemiku titulu.
7. Jezik kao sredstvo dominacije u ekspirovim dramama -
Najznaajniji atribut
ekspira je njegov jezik. On koristi stilski jezik u svojim
dramama, ali na
pojednostavljen nain kako bi svaki pojedinac mogao da razumije.
Svoja djela je
pisao za nii sloj ljudi, tako je njima prilagodio svoj jezik,a
on je opet ostao u duhu
jednog vrhunskog pisca.Koristio je moderni engleski jezik
elizabetanskog doba.
Koristio je figurativni jezik koji je pun metafore, aliteracije,
personifikacije Na
primjer u As You Like It imao metaforu kada se govori o ubijanju
jelena kada ih
Vojvoda naziva barunastim prijateljima i Debelim i masnim
graanima. Sve to
odnosi naravno na dvorane koji se debeli i nose barunasta
odijela.
8. ekspirove romantine junakinje su: Marina (Perikle), Imogen
(Cymbeline),
Perdita (The Winter's Tale), Miranda (The Tempest). Svaka od
njih je hrabra na
svoj nain, svaka se suoava sa okrutnosti svijeta. Jednu gusar
prodaju u
prostitutke, druga dobija maehu, trea je naputena od roditelja i
odgaja je pastir,
a Miranda odrasta na ostrvu otuena pd svijeta. Svaka ima svoju
ivotu priu i
sudbinu, svaka je heroina za sebe i obiljeava dejo u kojem je
ekspi prikazuje.
9. ekspirove mudre lude su: Trinculo, Touchstone, Feste, Lears
fool i drugi.Luda
esto daje komentar drutva i postupke svojih vladara. ekspirove
lude su obino
pametne ili obini seljak koji koristi njihovu mudrost da nadmai
ljude vieg
drutvenog statusa. Meutim, oni su takoer omiljeni od strane
plemstva. Nema
suvremene paralele za ulogu Lude na dvoru kralja. Kao to je
ekspir zamilja,
luda je sluga i nek podloan kanjavanju. Kralj Lear je prijatelj
sa svojom ludom,
ali je ta luda i njegov sluga i neko ispod njega. Luda djeluje
kao komentator
dogaaja i jedan je od ljudi koji je neustraiv u govorenju
istine. Luda prua
duhovitost za razliku od nekih ekspirovih klaunova, jer njihova
ala nema smisla,
dok recimo kada Luda ismijava Kralja Lear ona to radi na takav
nain da publika
shvatiti smisao njegove ale. Luda ne slijedi ideologiju. On
odbija sve nastupe,
zakone, pravde, moralni red. On vidi nasilje, okrutnost i poude.
On nema iluzija i
ne trae utjehu u postojanju prirodnog ili nadnaravnog, koje
predvia kanjavanje
zla i nagradu dobrih.
10. Dramska ironija u ekspirovim dramama - ekspir je bio
naklonjen dramskoj
ironiji. As You Like It i Bogojavljenska no su ispunjene sa
dosta ironije. U
tragedijama se manje oslanja na ironiju iako u Macbethu i
Hamletu ima dramske
ironije da bi se pojaala napetost u djelu. ekspir koristi
dramatinu ironiju u
Hamletu na vie razliitih naina. U Bogojavljenskoj noi takoe
koristi ironiju
koja se vrti oko samo jednog lika a to je Viola koja se zaljubi
u Cesaria. Na kraju
on otkriva publici da je Cesario zapravo Viola. U Macbethu
postoji dosta ironije, a
ekspir je namijenio tu ironiju ovoj drami da bi izgradio i
odravao neizvjesnost
kada eli da postigne neodreen osjeaj straha. Recimo vjetice na
samom
poetku su ironija. ekspir se smatra jednim od najboljih pisaca
koji je koristio
ironiju u svojim dramama.
11. Jezik kao sredstvo spajanja dvoje zaljubljenih - ekspir
koristi jezik ljubavi
kako bi povezao i spojio dvoje zaljubljenih. On koristi dosta
metafora i daje dosta
opisa u tim govorima. Ljubavni razgovor izmeu Romea i Julije ili
Orlanda i
Rosalinde je ispunjen metaforom i senitmentom. Tu takoe postoji
jezik emocija
kojim Rosalinda recimo esto pokazuje koliko voli Orlanda i
koliko mu je
naklonjena. U Romeo i Julija koristi sonnet kako bi prikazao
ljubav i izrazio je kroz
rijei.
12. Pastoralni elementi u ekspirovim komedijama - Pastorala je
popularni
renesansni knjievni anr koji je uticao i na neka ekspirova
djela. Pastorala se
odnosi na nain ivota pastira, ali i na knjievnost, umjetnost i
muziku koja opisuje
nain ivota pastira, esto na vrlo idealistiki nain. Pastoralna
knjievnost je iz
antikg doba. Takoe se odnosi i na ruralni nain ivota pastira
koji su obino
romaticizirani i pretstavljeni na nerealan nain. ivot na selu je
povezan sa
tiinom, blizinom prirode, to je isti ivot, inferiorni u odnosu
na ivot na dvoru.
Gradski ivot se gleda kao dekadencija, kao to je dvor politiki
centar. Pastoralni
ivot je utopija, Eden, jer nema hijerarhije, drutvo je
ekvivalentno utopijskoj
dimenziji, svijet je idealiziran. Karakteristika pastorale je
iskrenost i jednostavnost,
nema nikakve veze sa snagom, nije svijet laskanja, ali je
progonstvo za Starog
Vojvodu, jer on gubi svoj status.Pastoralni ideal je ideal
suprostavljanja istog,
prirodnog, etiki zdravog ivota u prirodi naspram ivota u
licemjernom,
civilizovanom svijetu. To je literature bjegstva iz stvarnosti,
zgoda i nezgoda
pastira i pastirica. Taj svijet u koji oni bjee se najee zove
Arcadia. U okviru
klasine pastorale, konvencionalni pastir i pastirica su bili u
paru kao recimo
Phoebe i Silvius ili Apolon i Silvia. U tim tradicionalnim
ulogama, pastira je
napustila njegova draga, dok je pastirica ohola. Pastoralni ivot
je ponekad opisan
kao Zlatno doba. U svom najjednostavnijem obliku, pastorale
predstavljaju
pastirski ivot na konvencionalni nain. Pastoralna knjievnost
renesanse
ponekad izgleda kao bajka, vie nego kao veliko djelo. Ove
naizgled udne bajke
nisu u stvari ono to se u poetku initi, a sama injenica da su
pastorale
okupirale i neke od najveih pjesnikih umove engleskog renesanse,
a jedan od
njih je i ekspir. Neke od ekspirovih drama sadre pastoralne
elemente, od kojih
su najpoznatiji As You Like It (iji zaplet je izveden iz
pastoralne romantike
Rosalynd Thomasa Lodgea) i Winter's Tale. ekspir je esto
upotrebljavao
pastoralno unutar djela, kao to su Love's Labor's Lost i
Winter's Tale ili As You
Like It. Ostala ekspirova djela sadre pojedine pastoralne scene,
kao to su
razbojnici u The Two Gentlemen of Verona. Pastoralni uticaj
takoe se nalazi u
Twelfth Night i Tempest. Pastoralu imamo u djelima As You Like
It, Winter's Tale i
Tempest. Tema pastoralne komedije je ljubav u svim svojim
oblicima u
rustikalnom okruenju. U umi Arden postoje pastoralni elemenati u
As You Like
It. Tu imamo contrast izmeu ivota u gradu i u prirodi. U umi
Arden se ivot
dosta razlikuje od gradskog tako to u umi nema satova, nema
ustaljenog
dnevnog posla, uzurpirali su je kneevi, braa su smrtni
neprijatelji. Za protjerane
dvorane nema rada, oni su slobodni da lutaju po umi i da
ispunjavaju vlastite
elje. Nema hijerarhije, ljudi mogu slobodno priati jedni sa
drugima.ekspirove
pastorale urbanoj publici otkrivaju misterije sela. On pokazuje
kritike drutvene
prakse koje proizvode nepravde i nesree, ismijavaju
anti-socijalno, ludo i samodestruktivno
ponaanje najoitije kroz temu ljubavi. U As You Like It takoe
Silvius ali to Corin odbacuje njegovu ljubav, a naputeni Orlando
kai svoje
pjesme o ljubavi na grane stabala. U As You Like It koristi
mnoge elemente
pastoralnog kao to su korupcija porodice i dvorjana od nekoliko
likova u
progonstvu u umi Arden, time stvarajui platformu na kojoj
priroda, odgoj i
plemenitost mogu biti podignuti. Maskiranje omoguava Rosalindi
da slobodno
razgovara o ljubavi i odnosima s Orlandom. As You Like It sadri
vie pjesama od
bilo koje druge ekspirove drame. Drama sadri maska vjenanja koja
se
povezuje sa bogom braka Himenom. Nadnaravni elementi su bili
vani za
Pastoralni anr. ekspir spaja pastoral i realnost, daje pastorali
uvjerljivost
smjetajui je u realan kontekst. U idilinoj pastorali nije bilo
fizikih niti psihikih
tegoba.
III. AS YOU LIKE IT (KAKO VAM DRAGO)
anr - Komedija, pastorala
Vrijeme i mjesto pisanja - 1598-1600, London, Engleska
Datum prve objave - objavljena u First Folio 1623
Ton - Komian, romantian
Vrijeme deavanja drame 16. vijek
Mjesto deavanje radnje - Francuska, izmiljena uma Ardenne
Protagonist Rosalinda
Glavni sukob - Rosalinda i Orlando su zaljubljeni, ali Rosalinda
je nepravedno
protjerana iz dvora vojvode (Duke) Fridrika, Orlanda odbija da
prihvati njegov ljubomorni
brat Oliver, a morao je i pobjei od osvetoljubivog Duke
Fredericka.
Podie akciju - U cilju da Orlando nauiti kako da joj bude pravi
mu, Rosalinda se
maskira kao mladi imenom Ganimed i upuuje ga na put ljubavi.
Vrhunac - Rosalinda obeava da e se udati za Orlanda i nagovara
Febu da pristane
na udaju sa Silvijem, ali stvari krenu krivim smijerom s njneim
dragim Ganimedom, koji
je zapravo maskirana Rosalinda.
Pad akcije - Rosalinda, koja se pojavljuje kao ona nemaskirana,
eni se Orlandom, a
Feba za Silvija.
Teme Uivanje u ljubavi; pokornost ljudskog iskustva; gradski
ivot u odnosu na ivot
u gradu.
Motivi - lukavstvo; homoeroticizam; progonstvo
Simboli - Orlandova pjesama, ubijanje jelena; Ganimed
Nagovjetaj - Rosalindin nezgrapan prvi susret s Orlandom predvia
dubinu njene
ljubavi prema njemu.
Radnja:
Sir Rowland de Bois umire, ostavivi iza sebe tri sina: Olivera,
aka i Orlanda. Prema
obiaju primogeniture, velika veina njegov posjeda je preao u
posjed njegovog
najstarijeg sina, Olivera. Iako je Sir Rowland uio Olivera da se
dobro brine za svoga
brata, Orlanda, Oliver odbija da to uini. Iz istog inata, on
porie Orlandovo
obrazovanje, obuku i imovinu pristajui gospodin. Charles, hrva
sa dvora vojvode
Fridrika, dolazi da upozori Olivera od glasina da e u Orlando
izazvati Karla da se bore
sljedeeg dana. Bojei se ukora ukoliko bi potukao plemia, Charles
moli Olivera da se
umijea, ali Oliver uvjerava hrvaa da je Orlando neastan
sportista koji e poduzeti bilo
kakva kukavika sredstva potrebna za pobjedu. Charles obeava da e
pretui Orlanda,
to oduevljava Olivera. Stari Vojvoda je uzurpirao prijestolje
svog brata, vojvode
Fredericka, te je pobjegao u umu Ardenne, gdje ivi kao Robin
Hood uz grupu lojalnih
sljedbenika. Duke Frederick omoguava keri Starog Vojvode,
Rosalindi, da ostane na
dvoru zbog nerazdvojnog prijateljstva sa njegovom keri, Celiom.
Dolazi dan kada je na
rasporedu Orlandova borba protiv Charlesa, a ene su svjedoci
Orlandove pobjede.
Orlando i Rosalinda se tu prvi put sreu i zaljubljuju jedno u
drugo, iako to Rosalinda
uva kao tajnu od svih, ak i Celie. Orlando se vraa kui sa
hrvanja, a njegov vjerni
sluga Adam ga upozorava na Oliverovu urotu protiv Orlanda, jer
je ovaj pobijedio na
hrvanju i postao jo popularniji. Orlando zbog sigurnosti odlui
otii u Ardenne. Bez
upozorenja, vojvoda Frederick koji je Rosalindin stric se
predomisli oko njenog ostanka i
protjera je sa dvora. Ona, takoer, odlui da pobjegne u umu
Ardenne a s njom ide i
Celia, koja ne moe da podnese da bude bez Rosalinde, a s njima
je i Touchstone,
dvorska luda. Da bi se osigurala na svojim putovanjima,
Rosalinda uzima odjeu
mladia i uzima ime Ganimed, dok se Celia oblai kao obina obanica
i daje si ime
Aliena. Duke Frederick je bijesan bijesan zbog nestanka svoje
keri. Kad on shvati da
se bijeg njegove keri i neakinje poklapa s nestankom Orlanda,
vojvoda nareuje
Oliveru da vodi potjeru, prijetei mu da e mu oduzeti zemljite i
imovinu. Frederick je
takoer odluio da je vrijeme da jednom zauvijek uniti svog brata
pa poinje podizati
vojsku. Stari Vojvoda ivi u umi Ardenne sa grupom gospodara koji
su otili u
dobrovoljno izgnanstvo. On hvali jednostavan ivot meu drveem,
sretan to je
odsutan iz spletke dvorskog ivota. Orlando, iscrpljen od
putovanja i oajan u
pronalasku hrane za svog druga, Adama, dovlai se u Vojvodin
logor i drsko govori da
nee jesti sve dok im on ne dadne hranu. Stari Vojvoda smiruje
Orlanda i kad sazna da
je on sin njegovog biveg prijatelja prihvata ga u svoju druinu.
U meuvremenu,
Rosalinda i Celia, maskirane kao Ganimed i Aliena, ulaze u umu i
sreu zaljubljenog
mladog pastira po imenu Silvije koji ali za oholom Phoebe. Dvije
ene kupnju skromnu
brvnaru, stada i panjeke od Silvija i Corina, a uskoro Rosalinda
isto tako ali za
Orlandom. Orlando, zna da je Rosalinda negdje u umi, luta kroz
umu i kai ljubavne
stihove za Rosalindu na grane drvea. Rosalinda pronalazi
stihove, ali se pretvara da je
muko (Ganimed), ona razgovara sa Orlandom o njegovoj pravoj
ljubavi, Rosalindi.
Smatrajui je mladiem, Orlando se povjerava Rosalindi o svojim
neodoljivim strastima.
Rosalinda, kao Ganimed, tvrdi da je strunjak u istjerivanju
takvih emocije i obeava mu
da e ga izlijeiti od ljubavnih jada, ako on pristane da se pravi
da je Rosalinda
Ganimed i obea da e joj se udvarati svaki dan. Orlando se sloi,
i ljubavne lekcije
zaponu. U meuvremenu, Phoebe postaje sve okrutnija u njenom
odbacivanju
Silviusa. Kada se Rosalinda umijea, preruena u Ganimeda, Phoebe
se beznadeno
zaljubljujeu Ganimeda. Jedan dan, Orlando se ne pojavi na obuci
as Ganimedom.
Rosalinda, reagirajui na svoju zaljubljenost u Orlanda,
izbezumljuje se kada se Oliver
pojavi. Oliver opisuje kako ga je Orlando sreo u umi i kako ga
je spasio od gladne
lavice. Oliver i Celia, jo uvijek preruena u pastiricu Alienu,
odmah se zaljube i
dogovore da se oene. Kako vrijeme prolazi, Phoebe postaje sve
upornija u svojoj
potrazi za Ganimedom, a Orlando se umorni od pretvaranja da je
djeak njegova draga
Rosalinda. Rosalinda odlui da zavri s tim. Ona obeava da e
Ganimed oeniti
Phoebe, ako Ganimed ikada oeni enu, a ona obvezuje sve njih se
da sastanu
sljedeeg dana na vjenanju. Oni se svi slau. Dan vjenanja dolazi,
i Rosalinda okuplja
razliite parove: Phoebe i Silviusa, Celiu i Olivera, Touchstona
i Audrey, kozara kojen
on namjerava oeniti i Orlanda. Grupa se sakuplja prije Starog
Vojvode i njegovih ljudi.
Rosalinda, jo uvijek preruena u Ganimeda, podsjea zaljubljene na
njihovihe razliite
zavjete, zatim trai obeanje od Phoebe, ako iz nekog razloga ona
odbije da se uda za
Ganimeda ona da e se udati za Silviusa, te obeanje Vojvode da e
dopustiti da mu se
ker uda za Orlanda, ako i dalje bude sobodna. Rosalinda ih
naputa sa preruenom
Celiom, pa se obe vraauju onakve kakve jesu, u pratnji Himena,
bog braka. Himen
prisustvuje sveanosti i eni Rosalindu i Orlanda, Celiu i
Olivera, Phoebe i Silviusa i
Audrey i Touchstona. Proslava vjenanja je prekinuta sretnom
vijeu kada dolazi
izgubljeni brat Olivera i Orlanda, ak: dok je sa svojom vojskom
iao da napadne
Stagor Vojvodu, pred vojvodu Fredericka je doao svetenik koji ga
je uvjerio da svoje
brige ostavi po strani i da prihvati monaki ivot. Frederick
mijenja svoj put i vraa na
tron Starog Vojvodu. Gosti i dalje pleu, sretni u spoznaji da
uskoro e se vratiti na
kraljev dvoru.
Likovi:
Rosalinda - ki Starog Vojvode. Smatra se jednom od ekspirovih
heroina, jake volje,
dobrog srca i jako pametna. Umjesto da poraena ode u progonstvo,
Rosalinda koristi
svoje putovanje da ode u umu Ardenne kao priliku da preuzme
kontrolu nad vlastitom
sudbinom. Kad je maskirana kao Ganimed-zgodan mladi i kada se
nudi kao uitelj
ljubavi svom deagom Orlandu, Rosalindi talenti i ari su u punoj
snazi. Sama Rosalinda
je, primjerice, svjesna ludosti romantine ljubavi ali je i
oduevljena tom ljubavlju. Ui
ljude oko sebe da misle, osjeaju i vole bolje nego to su ranije,
ona se uvjerava da su
dvorjani koji su se vratili iz Ardenne daleko njeniji nego oni
koji su pobjegli u nju.
Orlando - najmlai sin Sir Rowland de Bois i mlai brat Olivera.
Orlando je atraktivan
mladi koji je radi bratove nebrige, ostao bez dentlmenskog
obrazovanja ili obuke. Bez
obzira na to, smatra se da ima veliki potencijal, a to nam
dokazuje i njegova
pobjednika bitka s Charlesom. Orlando se brine za starog Adama u
umi Ardenne, a
kasnije rizikuje ivot da spasi Olivera od gladne lavice, i tako
se dokazuje kao pravi
gospodin. On je heroj ove drame.
Stari Vojvoda - otac Rosalinde i zakoniti vladar zemlje u kojoj
se drama odigrava.
Nakon to ga je prognao njegov brat Fridrik, Vojvoda ivi u
izbjeglitvu u umi Ardenne
sa grupom ljudi, ukljuujui i Lorda Amiensa i aka. ini se kao da
Vojvodi nije puno
stalo do borbe za drati svoje vojvodstvo, jer ini se da je
prihvatio ono to mu ivot
daje. Zadovoljan umom, tvrdi da je nauio vie od kamenja i
potoka, nego to bi nauio
u crkvi ili u biblioteci, Stari Vojvoda dokazuje da je dobar i
poten vladar.
ak - vjeran gospodaru, on prati Starog Vojvodu u izgnanstvo u
umi Ardenne. ak je
primjer figure elizabetanske komedije, ovjek opsjednut
melanholinim beznadnim
raspoloenjem. Slino kao sudija u fudbalu, on stoji na marginama,
posmatra i
prosuuje ponaanje ostalih likova. S obzirom na njegovu
nesposobnost da uestvuje u
ivotu, ak sam odbija da prati Starog Vojvodu i druge dvorjane na
dvor, a umjesto toga
odlazi u osamljeniki ivotu u samostanu.
Celia - ki vojvode Fridrika i Rosalinda najdraa prijateljica.
Celijina odanost prema
Rosalindi je bez premca, kao to pokazuje njena odluka da je
prati u izgnanstvo. Kako
bi putovale, Celia se maskira u pastiricu Alienu. Kao dokaz
svoje ekstremne ljubavi
prema Rosalindi i njezine predanosti Oliveru, za kojeg se udaje
na kraju drame, Celia
posjeduje srce puno ljubavi i sklona je dubokim, pretjeranim
emocijama.
Vojvoda Frederick - brat Starog Vojvode i uzurpator njegovog
prijestolja. Vojvoda
Frederick je okrutne prirode i hlapljivog temperamenta a to
vidimo kada protjera
neakinju, Rosalindu, sa dvora, bez razloga. Da Celia, njegova
ker, ne moe ublaiti
njegov gnjev pokazuje intenzitet Vojvodine mrnje. Frederick
formira vojsku protiv svog
brata, ali stopira svoju osvetniku misiju nakon to sretne starog
religiozan ovjeka na
putu ka umi Ardenne. On mijenja nain svog ivota i postaje monah,
vraa krunu svom
bratu.
Touchstone - klaun na dvoru Vojvode Fredericka. On prati
Rosalindu i Celiu u umu
Ardenne kada su prognane. Iako je Touchstonov posao lude da
kritikuje ponaanje i
istie ludosti onih oko njega, on to ipak ne uspjeva. Pored svoje
gospodarice, on izgleda
vulgarno i zatucano. Gotovo svaka reenica koju izgovori odjekuje
nepristojnosti.
Oliver - najstariji sin Sir Rowlanda de Boisa i jedini njegov
nasljednik. Oliver je nevoljan
mladi koji svom bratu Orlandu, uskrauje visoko obrazovanje. On
priznaje da mrzi
Orlanda bez razloga ili odlazi tako daleko da bi osigurao
propast svom bratu. Kada
vojvoda Frederick zapoljava Oliver da pronae nestalog brata,
Oliver ga pronalazi u
umi Ardenne, gdje mu Orlando spaava ivot. To pokazuje
velikodunost Olivera koji
se mijenja na bolje, zavolio je svoje blinje. Njegova
transformacija dokazuje ljubav
prema preruenoj Celiji, koju on voli iako je obina
pastirica.
Silvije mladi pastir koji pati, oajniki zaljubljen u okrutnu
Phoebe. Po modelu
Petrarkistike ljubavi, Silvije se klanja pred enom koja odbija
da mu uzvrati svoje
strasti. Na kraju, meutim, on je osvaja.
Phoebe - mlada pastirica, koja prezire naklonost Silvija. Ona se
zaljubljuje u Ganimeda,
koji je zapravo maskirana Rosalinda, ali Rosalinda nagovori
Phoebe na udaju sa
Silvijem.
Lord Amiens - vjeran gospodaru, prati Starog Vojvodu u
izgnanstvo u umu Ardenne.
Lord Amiens je prilino veseo i voli pjevati.
Charles - profesionalni hrva na dvoru Vojvode Fredericka.
Charles pokazuje brigu i
lukavost, kada pita Olivera da mu bude posrednik u borbi s
Orlandom: on ne eli
ozlijediti mladia i time izgubiti naklonost meu velikaima koji
ga podravaju.
Charlesova briga za Orlanda dokazuje neopravdanom kada ga
Orlando bezosjeajno
potue.
Adam - stariji bivi sluga Sir Rowland de Boisa. Svjedoei
Orlandovoj tekoi, Adam
mu nudi ne samo da ga prati u umu Ardenne, ve id a mu finansira
putovanje iako ima
skroman ivot i tedi. On je model odanosti i vijernog sluge.
Sir Rowland de Bois - otac Olivera i Orlanda, prijatelj Starog
Vojvode, a neprijatelj
Vojvode Fredericka. Nakon njegove smrti, velika veina njegovih
nekretnina je predana
Oliveru prema obiaju primogeniture.
Corin - pastir. Corin pokuava da uvjeri svog prijatelja Silvija
u ljubavi, ali Silvije odbija
da slua.
Audrey - simpatina kozarka koja pristane da se uda za
Touchstona.
William mladi seoski djeak koji je zaljubljen u Audrey.
1. Lik Rosalinde - Lik Rosalinde dominira u As You Like It. Na
taj nain je realizovana
sloenost njenih emocija, suptilnost misli, i punina njenog
karaktera tako da joj niko
drugi u drami nije ravan. Rosalinda sebe daje u potpunosti u
nekim okolnostima. Ona
kanjava Silvija za njegovu iracionalnu odanost Phoebe, izaziva
Orlandovu
nepromiljenu koja je jednaka sa Platonskim idealom. To to
Rosalinda moe igrati obe
strane na bilo kom polju, ini njenu prepoznatljivost i
neodoljivost. Rosalinda je posebno
omiljena meu feministikim kritiarima, koji se dive njenoj
sposobnosti da obori
ogranienja koja joj kao eni namee drutvo. Sa smjelou i matom,
ona se
preruava u mladia, kako bi se borila za ovjeka koga voli, te ga
ui kako da bude
utiv, paljiv ljubavnik - vodstvo koje nije dobrodolo od strane
ena . Tu je kominost u
Rosalindinom shvatanjima o konvencijama mukog i enskog ponaanja,
ali
elizabetanska publika je mogla osjetiti odreenu koliinu tjeskobe
u vezi njenog
ponaanja. Uostalom, struktura muko- dominantnog druta zavise i
mukarci i ene
koji imaju dodijeljene uloge. Takva je, na kraju, Rosalinda
odbijajuci aradu vlastitog
karaktera. Osim tih suprotnosti, Rosalinda je poznata po tome to
je nevjerovatno
snaan enski karakter.
2. Pastorala i Realizam - Centralna pastoralna vizija je
postavljena u umu Ardenne.
Tu se posebno naglaava contrast izmeu ume i vojvodinog dvora.
Obmana vlada u
velikoj mjeri recimo braa potajno spremaju urotu brai. U umi se
ivot jako razlikuje
od onog na dvoru. Tu se ne mjeri vrijeme, a prognani dvorjani
nemaju svoje redovne
obaveze, slobodni su da rade ta ele. Idu u lov bez da im se to
zabranjuje, nema
hijerarhije niti politike zavisnosti. uma Arden je mjesto gdje
se veina djela As You
Like It odvija. Kada dvorjani postanu itelji ume donose razliita
iskustva, drugaija od
onih na koja su navikli. uma Ardenne za neke od njih izaziva
paradoksalne osjeaje,
ali veina njih umu vidi kao jednostavno mjesto za bijeg iz
grada. uma Arden
predstavlja ne samo ivot u pustinji, prirodni ivot, ali Arden je
kazna, to je svijet nakon
Adamova pada. Stari Vojvoda izdrava sezonske promjene, dok dvor
predstavlja
civilizovani ivot. Samo iz pastoralne perspektive se mogu
vidjeti puni efekti prirode na
likovima kao to su srea ili uljudnost moemo vidjeti kako su
likovi ogranieni i
zavarani u uivanju pastoralnog ivota. Mjera u kojoj se likovi
mogu prilagoditi umi
Ardenne i prihvatiti takav ivot ne samo da otkriva uvid u
karakter likova, ve ona
takoe pokuava odgovoriti da li je ljudima pogodnije da ive u
gradu ili dvoru.
Touchstone i njegove odnose s ljudima u umi Arden otkriva
nekoliko uvid u zemlji
ivot. Touchstone je glavni izvor komedije u drami. Njegova uloga
je slina akovoj jer
se oba oslanjaju na druge kada se treba izraziti, a ipak imaju
suprotne stavove prema
dvoru u odnosu na grad. U umi Arden postoje pastoralni
elemenati. Tu imamo contrast
izmeu ivota u gradu i u prirodi. U umi Arden se ivot dosta
razlikuje od gradskog
tako to u umi nema satova, nema ustaljenog dnevnog posla,
uzurpirali su je kneevi,
braa su smrtni neprijatelji. Za protjerane dvorane nema rada,
oni su slobodni da lutaju
po umi i da ispunjavaju vlastite elje. Nema hijerarhije, ljudi
mogu slobodno priati
jedni sa drugima.ekspirove pastorale urbanoj publici otkrivaju
misterije sela. On
pokazuje kritike drutvene prakse koje proizvode nepravde i
nesree, ismijavaju antisocijalno,
ludo i samo-destruktivno ponaanje najoitije kroz temu ljubavi. U
As You
Like It takoe Silvius ali to Corin odbacuje njegovu ljubav, a
naputeni Orlando kai
svoje pjesme o ljubavi na grane stabala. Tu postoje mnogi
elementi pastoralnog kao to
su korupcija porodice i dvorjana od nekoliko likova u progonstvu
u umi Arden, time
stvarajui platformu na kojoj priroda, odgoj i plemenitost mogu
biti podignuti. Maskiranje
omoguava Rosalindi da slobodno razgovara o ljubavi i odnosima s
Orlandom. Drama
sadri maska vjenanja koja se povezuje sa bogom braka Himenom.
Realizam imamo u
pretstavljanju dvora is like svijeta kakav jeste. Dok nam
pastoral pokazuje idilian svijet,
dvor nam daje relanu sliku stanja u tadanjeoj dravi. Borba za
vlast koja je neizbjena,
bjeg od realnosti koji imamo u Vojvodi. Tu postoji ironini
realizam. Svijet na dvoru je
ironini realizam. Touchstone je taj koji void likove do
realizma. Recimo kada ga ak
sree u umi on ga napominje koliko je sati i tako odvodi od
bezbrinog idealnog ivota
u umi i uvodi ga u realan svijet. Taj realizam je ekspir
pretstavio kroz ironiju in a
smijean nain.
3. Parodija Petrarkizma - je u ljubavi Touchstone i Audry i
Ganimeda i Phoebe, a
takoe i kada Orlando ostavlja ljubavne stihove Rosalindi po
granama drvea. U As
You Like It imamo etiri braka: Rosalinda i Orlando predstavlja,
Silvije i Pheba, Audrey i
Touchstone i Celia i Oliver. Kod nekih parova imamo parodiju
Petrarkizma. Recimo
samo upoznavanje i ljubav izmeu rosalinde i Orlanda je komino.
Ona se zaljubila u
njegovu pojavu, a tu ljuabv ekspir portretira i komino i
ozbiljno kao i veze ostalih
parova. Touchstone i Audrey, s druge strane, jedva da su
romantini ljubavnici.
Touchstonova namjera sa Audrey je izuzetno jednostavna i ne
ukljuuje bilo kakvo
legitimno sklapanje braka. Phebe i Silvius su pastoralni
ljubavnici, a takoer i primjer
nesretne ljubavi, pa kod njih takoe imamo Petrarkizam. Celia i
Oliver su posljednji
ljubavnici u nizu. Njihova ljubav je neto nevjerojatno, jer je
na prvi pogled.
4. Pastoralne konvencije u djelu su kada u ekspirovoj verziji
Oliver mrzi Orlanda
zbog njegove ljepote i ljubaznosti, a ne zbog imovine kao u
Lodgeovoj verziji. Frederick
istjera Rosalindu iz istih razloga, ne zato to je zapravo
sumnjii za izdaju. Dok Lodge u
djelu daje oko za oko povodom uzurpacije dvora, ekspirov
Frederick se pokaje i
prikljuuje samostanu. Charles hrva samo ozlijedi tri brata, koje
predvodi Orlando kao
izazivae, dok je ih Lodge ubija. Ukratko, ekspir daje
pastoralizovanu Lodgeovu
avanturu/ romansu. Phoebe i Silvius, pastirica i njezin (da li
ga voli ili ne) pastir, ne
pojavljuju se samo u Lodgeovom romanu, ve su dio klasine
pastorale. To su
konvencionalni pastir i pastirica i pojavljuju se u paru pod
imenima Phoebe i Silvius (ili
Apolon i Silvia). Pastir ima problem sa neostvarenom ljubavi,a
pastirica je ohola.
Phoebe i Silvius obavljaju ove uloge savreno, ba kao to to ine
Orlando i Rosalinda
(Ganimed). Silvius ali za Corin, a Orlando vjea stihove po
drveu. Pastorala
predstavlja idilian nain seoskog ivota, idealiziran, sladak i
slikovit. Niko ne osjea
glad ili hladnou. Seoski ivot je neukaljan, te stoga superioran
u odonsu na urbana
podruja. Meutim, ekspir rui tu idilu sa akovim "nevoljama",
nezadovoljstvom i
Touchstonom i Audrey kao nepoeljnim ljubavnicima . ekspir tim
dodacima nam
pokazuje da niti ivot na dvoru niti pastoralna idila nisu tako
slatki ili nepovoljni. U
Lodgeovom originalu, dva roaka kreu u umu bez muke pratnje.
ekspir im daje
mukog pratioca. Touchstone, "dvorska luda", utjelovljuje
sofisticiranost dvora. On
govori dvosmisleno, jak je u govoru. On je pobjednik to se tie
govornog dijela
pastorale. Audrey, kozarka ne ba istaknute inteligencije ali
otrog jezika je bolje
pogodna za pjesme koje opisuju rad na farmi, nego za pastoral.
Audrey takoe
pokazuje beskorisnost u pokuaju da razumije Touchstonov uvrnuti
jezik. Originalna
Audrey potie iz sedmog vijeka od svetice iz East Anglia. Kada
Touchstone govori,
"Doi slatka Audrey, moramo se eniti ili emo morati ivjeti
neasno" sigurno nam daje
sliku seoskog ivota. ekspirov nepovolajn lik je i ak. On je
"ovjek u svojim
humorom. ak je "Monsieur melanholije, hladan i suh kao zemlja.
Posljedica ovog
stanja je razdraljivost, grub temperament, ljutnja,
mrzovoljnost, kao i tuga i depresija, a
u pastoralnom duhu toga nema. ak pokazuje sva ta raspoloenja u
njegovim raznim
susretima. Prije nego to se pojavi, lordovi u Ardenu uporeuju
njegovu preosjetljivost
sa suosjeajnim plaem jelena. ekspir daje konvencionalno
pastoralno pjevanje koje
povezuje pastirski diskurs o prolaznosti ivota u akovom susretu
sa Orlandom,
Touchstonom, i Rosalindom. Poto u pastoralni nema mjesta za
melankoliju, na kraju
se ak pridrui ex-Duke Frederick u samostanu, Oliver odlui da
postane pastir (s
Celiom), a svi ostali se vraaju na dvor. ekspir je izmijenio
mnoga deavanja iz
Lodgeovog originalna sa susretima razliitih likova koji ive u
umi Arden. On je tu
postavio "touchstones" test likova gdje nam pokazuje da postoje
razliiti temperamenti
koji sadre idiline pastoralne elemenate na koje nas podsjeaju
koza i veliko neznanje,
a temperamenti dvorskog ivota prikazuju svoje nejasne govore
retorikom tiranijom,
svojim neprestanim cinizmom i melankolijom, i takoe beskorisnom
"obojenom
pompom". Moda najvee koritenje nezgoda e sauvati pastoralnu
jednostavnost u
happily ever after.
5. Nalije pastorale - Centralna pastoralna vizija u As You Like
It je postavljana u umu
Ardenne, i daje poseban kontrast izmeu nje i Dvora. Obmana vreba
iza mnogih akcija,
braa su protiv svoje brae. U umi Ardenne, meutim, ivot je vrlo
razliit. Ne postoji
tano odreeni poslovi, nema satova u umi, a za prognane dvorjane
nema redovnog
posla. Oni su slobodni da lutaju po umi, voeni vlastitim eljama,
imaju obilje hrane. Tu
je i nedostatak kompleksne politike hijerarhije koja stvara puno
jai osjeaj
ravnopravnosti. Prognani Vojvoda sam svjedoi prednosti ivota
daleko od dvora, bez
podvale i laskanja. Ono to se istie kao vano u djelu je
pjevanje. As You Like It je
puna pjesama - nastupi profesionalnih muziar na dvoru i pjevake
grupe ija radost
proizilazi iz radosti ivota u umi i prirodi. Pjesme jasno
pokazuju nain na koji ljudi u
umi mogu oblikovati svoje raspoloenje, situacije se potpuno
razlikuju od dvorskih.
Dakle, uma Ardenne osigurava prognanim dvorjanima slobodu da
eksperimentiu sa
svojim ivotima i da otkriju stvari o sebi. U umi se ljudi mogu
otvoreno razgovarati sa
bilo kim ko se nae u njihovoj blizini, s obzirom na to da u umi
niko ne posjeduje
odreenu teritoriju (nema soba, palata, puteva, za razliku od
dvora gdje se gleda
imovina) i tako se u razgovoru mogu nai osobe koje na dvoru
nikada ne bi razmijenile
ni rije (Touchstone razgovora sa Audrey). Takav pristup ivotu je
nemogu u politiki
optereenom svijetu dvora. Ali uma Ardenne nije u posve idilinom
okruenju. Vojvoda
esto plaa danak brutalnom vremenu, a tu su i neke opasne
ivotinje koje im prijete.
Pastir Corin govori da on radi za drugog ovjeka, to je blagi,
ali znaajan podsjetnik da
i u toj pastoralnoj stvarnosti moi nisu u potpunosti odsutne.
Ali uma ipak nije idealna
za mnoge od njih, pa kada dobijaju priliku da se vrate na dvor
rado je prihvataju. uma
ih je uinila boljim ljudima, pa se na dvor vraaju promjenjeni i
drugaiji.
6. Realizam i romantika -
7. Deferiz (ak) i Touchestone - ak uiva biti tuan uprkos drugim
likovima u drami
koji uivaju u srei. On vjeruje da ge njegova melanholija ini
savrenim kandidatom da
bude luda Starom Vojvodi. On je glas zdravog razuma u djelu,
iako nije luda. Tu je
njegova slinost sa Touchstonom. ak je sumorni cinik koji voli
posmatrati ivot i iz
njega izvui tanu namjeru. Pomalo je slian Hamletu, jer on ne
vidi vrijednost u niemu
i poziva svijet da obrati panju na nedostatke. On u toj grupi
lordova i ostalih ljudi ne
prepoznaje ljubav, muziku i sve druge vrline. ak svijet
doivljava kao tuno i sumorno
mjesto. Veselje ne dolazi do nejga. Dok je Touchstone totalna
suprotnost od njega. On
je jedini izvor humora u dram ii takoe je glas razuma. Njegov
humor donosi publici
dogaaje najnovije dogaaje iz drame. On je najsretnija ekspirova
luda, jer
komentarie radnju, ali se na tui raun i daje ironinu spoznaju
trenutne situacije. On
je jedna dobra doza mudrosti u djelu. Njegovo ime znai kamen
koji se bori protiv
plemenitih metala tj. ljudi sa dvora. ak i Touchstone su dvije
vie razliite nego sline
linosti. Dok je jedan melanholik i zagovara tugu i sjetu, drugi
je aljivdija i jedini izvor
komedije u djelu. Kada recimo ak daje neke komentare Orlandu i
Rosalindi oni ga
osuuju i mrze, a kada to radi Touchston opravdavaju ga i
prihvataju to kao alu.
8. Tema ljubavi - Ljubav je zastupljen u vie naina:
Bratska ljubav: As You Like It poinje s mrnjom dva brata (Oliver
i Orland) i zavrava
sa pomirenjem.
Ljubav prijateljstva i sluga: Adam je posveen Orlandu.
Ljubav samog sebe: akova ljubav za samog sebe.
Love of Power: Frederick i Oliver slijede svoje vlastite
interese.
Ljubav kao pouda: Touchstonova ljubav za Audrey je visoko
seksualne prirode.
Idealizovana Ljubav: Kroz As You Like It, ekspir svrstava zabavu
u neku vrstu ljubavi
tipinu za pastoralne romantine knjievne tradicije.
Ljubav i okrutnost: Opet dio pastoralnog knjievne tradicije
Phebe se ruga Slivijevoj
ljubavi.
Ljubav na prvi pogled: Dva para doive ljubav na prvi pogled,
Orlando i Rosalinda i
Celia i Oliver. ekspir se ruga Phebeinoj ljubavi prema Rosalindi
(kao Ganimed).
Iskrena ljubav: Rosalinda ljubav prema Orlandu nije po tradiciji
ili u odreenom
raspoloenju.
Za svaki lik u djelu ljubav znai neto drugo - Orlando voli
Rosalindino lice onoliko
koliko voli svoju duhovitost, Silvius pati od tradicionalno
romantina ljubavi za Phebe, za
Touchstone to znai da idu u krevet, a za Celiu i Olivera to je
ljubav na prvi pogled. U
djelu postoji ideja da je ljubav bolest koja ljubavnika dovodi
do patnje i boli ili
pretpostavka da je mukarac rob voljene gospe. Orlando recimo kae
da e ivjeti i
umrijeti kao rob Rosalindine ljubavi, a isto tako i Silvije
preuzima ulogu muenika u
ljubavi. Ali Silvijevo zahtjevanje panje od Phebe podrazumijeva
da porobljeni ljubavnik
moe otpustiti lance ljubavi i da sve romantine rane mogu biti
izlijeene drgaije bi
njegov zahtjev za panju bio besmislen. As You Like It ima
dvorsku ljubavnu tradiciju
prikazivanja ljubavi kao sile za sreu i ispunjenje, a ismijava
onih koji uivaju u vlastitoj
patnji. Celia govori jako mudro o ljubavi i smatra da ljubav ima
iscjeliteljske moi. Ali
kada odu u umu Ardenne Rosalinda takoe pokazuje svoje ljubavno
umjee kada
torturie Orlanda da bude paljiv i brian ljubavnik, govori
Silviju o ljubavi sa Phoebe i
daje mu savjete i grdi Phoebe to jednog zaljubljenog pastira
gleda kao objekat. Ona
pokuava da shvati ljubav koja se moe odrati u stvarnom svijetu,
a da opet bude
dobra id a s njom budu svi zadovoljni.
IV . TWELFTH NIGHT (BOGOJAVLJENSKA NO)
anr - Komedija
Vrijeme i mjesto pisanja izmeu 1600 - 1602, Engleska
Datum prve objave - objavljena u First Folio 1623
Ton - Lagan, veseo, komian, ponekad ljut i melodramatian,
posebno u govorima
Orsina i Olivije
Vrijeme Sadanjost (cijela pria ispriana je kroz dijalog)
Vrijeme deavanja drame nepoznato
Mjesto deavanje radnje Mistina zemlja Ilirija
Protagonist Viola
Glavni sukob Vilola je zaljubljena u Orsina, koji je zaljubljen
u Oliviu, koja je
zaljubljena u Violu koja je maskirana u mukarca po imenu
Cesario. To je ljubavni
trokut, komplikovana injenica da ni Orsino ni Olivia ne znaju da
je Viola ena.
Podie akciju Zbunjenost, lani identitet i izjave ljubavi.
Vrhunac - Sebastijana i Viola se ujedinjuju i svako od njih
shvata da je Viola ena.
Pad akcije Viola se priprema za brak sa Orsinom, Malvolio je
osloboen i zaklinje se
da e se osvetiti, ostali odlaze na proslavu.
Teme Ljubav kao uzrok patnje, neizvjesnost rodova, ludost
ambicija
Motivi - Pisma, poruke i simboli, ludilo, preruavanje, zamjena
identiteta
Simboli - Olivijini darovi, tama Malvolievog zatvora, promjena
odjee
Nagovjetaj Njih je malo ili gotovo ih nema, jer se drama odvija
prebrzo.
Radnja:
Drama zapoinje na dvoru i Iliriji. U kraljevstvu Ilirije, plemi
Orsino lei i slua muziku,
plaui za svojom ljubavi Lady Oliviom. On je ne moe imati, jer je
ona u alosti zbog
brata koji je umro i odbija bilo kakve prijedloge braka.
Valentin izvjetava Oliviju da joj je
brat nedavno umro (ubrzo nakon to joj je otac preminuo), pa
Olivia odlui da se
zakljua kod kue, id a ga ali narednih sedam godina. Olivijina
tuga za bratom ne
smeta Orsinu i on nam zapravo govori da ako ona moe toliko
voljeti i aliti preminulog
brata, ta je onda sa ivom osobom. U meuvremenu, oluja sa obale
izaziva straan
brodolom. Mlada, aristokratska ena po imenu Viola je pometena na
Ilirskoj obalu. Kada
se nae sama u tuoj zemlji, ona pretpostavlja da je njen brat
blizanac, Sebastian,
utopljen u olupinama, i pokuava da shvatiti ta ona moe uiniti.
Prijateljski kapetan joj
govori o Orsinovom udvaranju Oliviji, a Viola govori da bi
eljela da radi neto u
Olivijinoj kui. Ali, budui da Lady Olivia odbija razgovarati s
strancima, Viola shvata da
ne moe traiti posao kod nje. Umjesto toga, ona odlui da se
maskira u mukarca,
uzimajui ime Cesario, i odlazi na posao u gazdinstvo kneza
Orsina. Viola (maskirana
kao Cesario) ubrzo postaje omiljena Orsinu, koji naini Cesaria
paom. Viola se zaljubi
u Orsina-ljubavkoju je teko odravati, jer Orsino vjeruje da je
ona mukarac. Ali kada
Orsino alje Cesaria da dostaviti Orsinovu ljubavnu poruku
nadmenoj Oliviji, Olivia se i
sama zaljubljuje u lijepog Cesaria, vjerujui da je mukarac.
Ljubavni trokut je
kompletan: Viola oboava Orsina, Olivia voli Orsina, ali voli i
Cesaria, a svako od njih je
nesretan.U meuvremenu, upoznajemo ostale lanove Olivijinog
domainstva: pijanica
od strica, Sir Toby; njegov glupi prijatelj, Sir Andrew
Aguecheek, koji pokuava na
beznadni nain da privue Oliviju, Olivijina duhovita i zgodana
sluavka gospoa Maria,
Feste mudra luda u kui i Malvolio, strog, licemjeran rukovodilac
Olivijinog gazdinstva.
Kada Sir Toby i ostali napadnu Malvolia zbog konstantnog napora
d aim pokvari
zabavu, Maria smilja praktinu alu kako bi Malvolio mislio da je
Olivia zaljubljena u
njega. Ona pie pismo, koje je navodno od Olivije, upueno njenom
voljenom (ije je
ime oznaeno slovima M.O.A.I.), govorei mu da ako eli da zadobije
njenu naklonost,
da treba da obue ute arape i podvezice, da se ponaa oholo,
stalno osmjehuje i da
odbija da se ikome pravda zbog toga. Malvolio pronalazi pismo,
pretpostavlja da je
adresirano na njega, i ispunjen snovima o enidbi Olivije i da i
sam postane plemi,
sretno slijedi njene naredbe. On se ponaa tako udno da Olivia
pomisli da je lud. U
meuvremenu, Sebastian, koji je jo uvijek iv, nakon svega, a
njegova sestra Viola
vjeruje da je mrtav, stie u Iliriju, zajedno sa svojim
prijateljem i zatitnikom, Antoniom.
Antonio se brinuo za Sebastiana od brodoloma i strastveno je (a
moda i seksualno)
vezan za mladia - toliko da ga slijedi do Orsinovog posjeda,
usprkos injenici da su on
i Orsino stari neprijatelji. Sir Andrew, posmatrajui Olivijinu
privlanost prema Cesariu
(Viola je jo uvijek maskirana), izazove Cesaria na dvoboj. Sir
Toby, koji je video
zabavu u buduem dvoboju, jo vie podbada Sir Andrewa. Meutim,
kada Sebastian,
koji izgleda ba kao preruena Viola, se pojavi na sceni, Sir
Andrew i Sir Toby na kraju
dolaze i pue sa Sebastianom, mislei da je on Cesario. Olivia
ulazi usred konfuzije.
Sree Sebastijana i misli da je on Cesario, ona ga moli da je
oeni. On je zbunjen, jer je
nikada prije nije vidio. On vidi da je ona bogata i lijepa, i jo
je spremniji da ode zajedno
s njom. U meuvremenu, Antonia hapse Orsinovi oficiri, a on moli
Cesaria za pomo,
misliei da je on Sebastijan. Viola negira da poznaje Antonia,
Antonia odvode, a on vie
da ga je Sebastijan izdao. Viola se nada da je njen brat modajo
uvijek iv. Malvolio
navodo ludilo je dopustilo razdraganoj Maria, Tobyu i ostalima
da zakljuaju Malvolia u
malu, tamnu sobu da se izlijei, pa ga mue kako ele. Feste se
oblai kao "Sir Topas,"
sveenik, te se pretvara da ispitje Malvolia, izjavljujui mu da
je definitivno lud bez
obzira na to to se on tome protivi. Meutim, Sir Toby smilja neto
bolje od ale, te oni
doputaju Malvoliu da poalje pismo Oliviji, u kojem on trai da
bude osloboen. Na
kraju, Viola (jo uvijek maskirana kao Cesario) i Orsino se upute
do Olivijine kue, gdje
Olivia pozdravlja Cesaria kao svog novog mua, mislei da je on
Sebastian, za koga se
upravo udala. Orsino je bijesan, ali onda se na sceni pojavi
Sebastian i sve se otkriva.
Brati sestra se radosno spajaju, a Orsino shvata da voli Violu,
sada kada zna da je ona
ena i pita je da se uda za njega. Otkrivamo takoe da su Sir Toby
i Marija u braku.
Konano, neko se sjetio Malvolia i oslobaa ga iz tamne sobe.
Prevara je otkrivena u
cijelosti, a ogoreni Malvolio odlazi bjesan, ostavljajui sretne
parove na njihovom
slavlju.
Likovi:
Viola - mlada ena aristokratskog porijekla, a u drami je
protagonist. Izbaena na obalu
Ilirije, kada joj je brod uniten u oluji, Viola odlui da slijedi
svoj put u svijet. Ona se
prerui u mladi poi menu "Cesario" i postaje pa Vojvodi Orsinu.
Ona se zaljubi u
Orsina kao i Olivia, a ena kojoj se Orsino udvara, zaljubljuje
se u Cesaria. Viola
otkriva da je njena vjeta i lukava maska prevarila: ona ne moe
rei Orsinu da ga voli, i
takoe ne moe rei Oliviji zato, kao Cesario, ne moe da joj da
ljubav. Njen nezgodan
poloaj je centralni dio drame.
Orsino - moan vlastelin u Iliriji. Orsino je zaljubljen u lijepu
Lady Oliviu, ali postaje sve
vie i vie naklonjen svom novom pau zgodnom mladiu, Cesariu, koji
je zapravo ena
- Viola. Orsino je vozilo kroz koje se u drami istrauje
apsurdnost ljubavi: vrhovni
egotista, potiteni Orsino okolo prigovara kako je utuen zbog
Olivie, kada se jasno vidi
da je on zaljubljen s idejom da bude u ljubavi i da uiva u
spektakulaciji samog sebe.
Njegova privlanost prema Cesariu ubrizgava seksualnu
dvosmislenost u njegov
karakter.
Olivia - bogata, lijepa, plemenita Ilirska dama, Olivia je
privlana Orsinu i Sir Andrew
Aguecheeku, ali ona inzistira da je u alosti za bratom, koji je
nedavno umro, i da se
nee udati sedam godina . Ona i Orsino su slini likovi za koje se
ini da uivaju uroniti
u bijedu. Violin dolazak pod maskom Cesaria omoguuje Oliviji da
oslobodi svoju
popustljivu melanholiju. ini se da Olivia nema potekoa u
prenoenju svojih interesa
sa jedne ljubavi na drugu, a to upuuje na to da su romantini
osjeaji, kao i veina
emocija u drami, nisu duboke.
Sebastian - Violin izgubljeni brat blizanac. Kada je stigao u
Iliriju sa putovanja sa
Antoniom, njegovim bliskim prijateljem i zatitnikom, Sebastijan
otkriva da mnogi ljudi
misle da ga znaju. Lijepa Lady Olivia, koju nikada nije upoznao,
se eli udati za njega.
Sebastian nije toliko dobar lik kao njegova sestra. ini se da
postoji kako bi preuzeo
Violinu ulogu dok je ona maskirana u Cesaria Olivijin
pomonik.
Malvolio - moralno strog upravnik ili glavni sluga u kui Lady
Olivie. Malvolio je vrlo
efikasan, ali i pravedan. On ima loe miljenje o piu, pjevanju i
zabavi. Njegov nadmeni
i oholi stav mu daje neprijateljstvo sa Sir Tobyem, Sir
Andrewojm i Mariom, koji ga
okrutno varaju, tako to ga uvjeravaju da je Olivia zaljubljena u
njega. U svojim
fantazijama o enidbi svoje ljubavi, on otkriva snane ambicije da
se podigne iznad
svoje socijalne klase.
Feste - klaun ili luda sa Olivijinog gazdinstva. Feste se kree
izmeu Olivijinog i
Orsinovog doma. On zarauje svoj dnevnicu alei se, pjevajui stare
pjesame, tako to
je duhovit, a nudi i dobar savjet maskiran pod slojem ludosti.
Pored toga to je
profesionalna luda, Feste esto izgleda kao najmudriji lik u
drami.
Sir Toby - Olivijin stric. Olivia dozvoljava Sir Tobyu da ivi s
njom, ali ona ne odobrava
njegovo grubo ponaanje, praktine ale, alkoholizam, da dolazi
kasno nou ili drui
(posebno sa idiotskim Sir Andrewom). Sir Toby takoer zarauje
srdbu od Malvolia. Sir
Toby je saveznik ili pratilac Olivijine otroumne gospoe Marie.
Oni zajedno izvlae
pobjedu iz haotinog duha, koji utjelovljuje Sir Toby, a takoe i
propast samokontrole
Malvolia.
Maria - Olivijina pametna, hrabara mlada gospoa sluavka. Marija
je izuzetno slina
antagonistu Malvoliu, koji tei da se uzdigne kroz brak. Ali
Marija uspjeva tamo gdje
Malvolio ne uspije, moda zato to je ona ena, ali najvjerojatnije
jer ona je vie u
skladu sa anarhistikim, naopakim duhom koji se oivljava u
drami.
Sir Andrew Aguecheek - prijatelj od Sir Tobya. Sir Andrew
Aguecheek pokuava da
privue Oliviju, ali nema anse. On misli da je duhovit, hrabar,
mlad i dobar govornik i
plesa, ali on je zapravo idiot.
Antonio - ovjek koji spaava Sebastijana nakon brodoloma. Antonio
je postao jako
naklonjen Sebastijanu, brine se za njega, prati ga u Iliriju, te
ga snabdjeva novcem, sve
zbog ljubavi toliko jake da se ini da je romantine prirode.
Antoniova privlanost za
Sebastiana, meutim, nikada ne nosi plod.
1. Lik: Viola - Kao i veina ekspirovih heroina, Viola je jako
simpatian lik. Ona nema
ozbiljne mane i lako joj se doputa da ispuni svoju odluku i da
se maskira u mukarca,
jer postavlja cijeli zaplet u drami. Ona je lik ija se ljubav
ini najia. Strasti drugih
likova su prevrtljive: Orsino ide od Olivia do Viole, Olivia ide
od Viole do Sebastiana, a
brak Sir Tobya i Marie se ini vie kao stvar hira nego izraz
duboke i trajane strasti.
Samo se Viola ini da je istinski strastveno zaljubljena naprotiv
tome to je samopopustljivo
zaljubljena. Kao to ona govori Orsinu, opisujui sebe i svoju
ljubavi prema
njemu:
U mislima je tekim,
amei, venula ona is a sjetom blijedom
Sjedila kao na spomeniku,
Smijui se svome jadu. Zar to uistinu nije ljubav?
(II.iv.111-114)
Publika, kao i Orsino, mogu samo odgovoriti sa nedvosmislenim
da.
Viola glavni problem u cijeloj drami je problem identiteta. Zbog
svoje maske, ona mora
biti i ona i Cesario. Ova montaa krize identiteta kulminira u
zavrnoj sceni, kada se
Viola nae okruena ljudima koji imaju razliite ideje o tome ko je
ona i nisu svjesni ko
je ona zapravo. Da Bogojavljenska no nije komedija, taj pritisak
bi mogao uzrokovati
violin pad. Sebastianova pojava u tom trenutku, meutim, spaava
Violu doputajui joj
da opet bude to to jeste. Sebastijana, koji je nezavisan od
sestre nije neki lik, preuzima
aspekte Violinog maskiranja koje ona ne eli vie odravati. Tako
osloboena od strane
svog brata, Viola je slobodna da igra uloge koje ona nakuplja
kroz dramu, te se moe
vratiti da bude Viola, ena koja je voljela i osvojila
Orsina.
2. Funkcija dvostrukog zapleta: 2 zapleta glavni i sporedni.
Prvi zaplet: ljubav Cesario
Drugi zaplet: sluga - Malvolio
Zapleti su romantini i realistini. Spoj ta dva potpuno razliita
zapleta povezana su
likovima. Jedan od njih je Feste koji igra ulogu varanja i
ismijavanja. Olivija uestvuje u
oba zapleta, a u sporednom dijelu je jo jedna njena ljubavna
pria. U oba zapleta
imamo stvarni ivot okrenut naglavake. Djevojka maskirana u
mukarca i njegovog
blizanca i djevojka koja je zaljubljena u slugu. To su dva
poremeaja, anomalije ->
djevojka postaje mukarac, a sluga bi da postane gazda. U oba
zapleta postoji tema
obmane i samoobmane i jaki unutranji sklad.
3. B.N. kao najveselija ekspirova komedija - Bogojavljenska no
spada u kategoriju
romantine komedije koja je zasnovana na relanoj slici drutva.To
je komedija svjetlosti
i sjene, koja ne nasmijava samo publiku ve ukazuje na problem u
drutvu. ekspirove
komedije prikazuju odreene zajednike karakteristike. Te
karakteristike su esto likovi
visokog drutvenog statusa. Tu postoji jedan ozbiljan problem
kojeg treba rijeiti a to je
ljubav. Neki likovi su smijeni zbog svog ponaanja ili se smiju
na raun nekih drugih
likova u djelu. Tu postoji elemet zamjene identiteta i
preruavanja to dramu ini
prilono zabavnom. Na kraju djela ozbiljni likovi zavravaju
sretno u ljubavi, a komini
likovi ponekad prilino nesretno. Zemlja u kojoj se odigrava sve
je Ilirija, tako da publika
gledajui ovu dramu moe otputovati u arobnu zemlju iako ona
stvarno postoji.
Najkominije scene u Bogojavljenskoj Noi su one gdje ima
preruavanja i zamjene
identiteta. Viola, jedan od glavnih likova u djelu se preruava i
postaje Cezario. Nakon
brodoloma dolazi na ostrvo Ilirije smatrajui da joj je brat
blizanac potopljen. Odlazi da
radi kod Vojvode Orsina preruena u mukarca poi menu Cezario.
Upoznaje Oliviju koja
se zaljubi u njega it u nastaje komedija kada joj on govori kako
nikada nije izgubio srce
za enom. Sebastijan se vraa iv, Olivija ga ugleda i udaje se za
njega mislei da je to
Cezario. Pojavljuju se blizanci it u nastaje komina pometnja. To
ini dramu kominom.
Ono to je jo ini kominom je ponaanje nekih likova ega su i oni
sami svjesni.
Odlian primjer takvog lika u Bogojavljenskoj Noi je Malvolio. Na
samom poetku
vidimo da je on komian lik po svom drskom ponaanju i
zaljubljenosti u samog sebe,
pa zato i biva prevaren od Sir Tobya i Marie. Pomae im Feste
koji e pokazati da je
obrazovan. On esto pjeva u drami, pa je to takoe jedan od
znakova da je radnja
vesela. Bogojavljenska No se smatra jednom od najveselijih
ekspirovih komedija zato
jer u njoj postoje radnje koje donose puno smijeha i linosti
koje svojim ponaanjem
nasmijavaju publiku i unose veselje i smijeh u dramu. ekspir je
u ovoj drami sastavio
grupu ljudi koji su humoristini i satirini likovi, ak i Malvolio
koji se ini sumoran
postaje jedan od smijenih likova kada odlui da poslua ono to je
napisano u pismu i
obue podvezice.
4. Sukob dva svijeta starog i novog. To je sukob romantiarskog i
realistinog
svijeta. To je borba za ivoti smrt. Tu boemi i melanholici trae
svoja prava. ekspir je
na strain Tobya, Festa ali zna kakav je ishod njihove borbe i on
ne eli lagati svoju
publiku pa ipak naglvjetava ishod borbe. Pojavljuje se Viola
koja se preruava u
mukarca da bi lake preivjela.
5. Privid i stvarnost - Mnogi od problema i zabuna u ekspirovom
djelu
"Bogojavljenska No" su rezultat iskrivljenog roda, a mnogi od
njih ukljuuju
preruavanje i prevaru u ovom ili onom obliku. Kao najistaknutiji
primjeri preruavanja i
izgled u odnosu na stvarnost u Bogojavljenskoj Noi su da privid
sakriva vanu
stvarnost, a ponekad to ometa lik u razvoju ili postizanju elja.
Viola u "Bogojavljenskoj
Noi" je najjasniji primjer toga, jer njena ljubav prema Orsinu
mora biti neprepoznatljiva
sve dok se privid ne zamijeni za stvarnost. Problemi vezani uz
prevare i stvarnosti
stvoraju napetost u "Bogojavljenskoj Noi, posebno u sluaju
Malvolia. Osim ovih
primjera kada privid ne odgovara stvarnosti, postoje i drugi
aspekti koji nisu potpuno
jasni u smislu roda. Na primjer, ljubavni odnosi izmeu mukaraca
esto su zbunjujui i
pomalo dvosmisleni. Kroz znaenje prevare, privid i stvarnosti su
takoe zbunjujui u
Bogojavljenskoj Noi. To je najoitije u sluaju prevare Malvolia.
On je lik koji nije
simpatian, pogotovo kada ga prvi put susreemo, ali je jedan od
rijetkih za kojeg se ne
ini da ima bilo kakvu masku, osim injenice da njegova
jednostavna pozadina ne
odgovara velikoj viziji da je "Grof Malvolio." Uprkos njegovom
uestvovanju u kreiranju
da privid zamijeni stvarnost, on je i dalje rtva ove paradigme u
njegovim mislima. On
ima veliki ego koji mu doputa da gleda samo na vanjski izgled, a
ne na dublju istinu ili
stvarnost i on rado poprima drugi izgled kako bi zadovoljio
uslove navedene u
(navodno) da bi njegova elja postala stvarnost. Malvolio
prerasta u ljubavni objekat i
nosi ute arape zato to je bio zaveden. Njegovo ponaanje podsjea
na Orsinove
rijei kada jadikuje, "Fantazija je puna oblika / te je sama od
sebe bajna". Orsino navodi
da su "fantazija" ili romantina ljubav fantastini i da nisu
povezani sa stvarnou. Bilo
da se radi o Malvoliu koji djeluje kao budala zbog ljubavi ili
Orsinu koji eli samo da lei
po cijeli dan i razmilja o Oliviji, dvije teme su jasne - sama
ljubav je krajnji oblik privida i
stvarnosti, a kada se olako shvate, stvarnost se istie. Privid i
stvarnost su takoe udni
kao i sami likovi. Predstava poinje sa likom koji odlui da uzme
drugi pol, a tu takoe
ima likova koji se nikada nisu maskirali, rodnih identiteta i
ljubavnih interesa. Na primjer,
dok se oekuje da Viola / Cesario je zaljubljena u svog
gospodara, to se kasnije mijenja
jer vidimo da je Orsino vie zainteresovan za mladia nego za
Vilou. ak i kada Viola
pokae svoj pravi izgled Orsino jo uvijek ima udnu ideju da bude
zaljubljen u mladia,
nego u enu. U jednom trenutku pred kraj, Orsino kae: "Cesario,
doi, / Jer, tako da e
biti dok ste mukarac, / ali kada bi bio drugaije vien / ti si
Orsinova ljubavnica i
njegova kraljica iz mate". Slian primjer neoekivane ljubavi koja
prelazi pol je takoe
ona koja se moe vidjeti u sluaju Antonia koji prati Sebastiana,
zbog "elje / koja je
otrija od obraenog elika". Ovo sve donosi drami jo vie
zbunjenosti, ali i znaenje
privida u odnosu na stvarnost. Sve u svemu, ini se kao da ekspir
eli publici razjasniti
istinsku prirodu stvarnosti. Takoe, predstavljanjem teme privida
u odnosu na realnost u
toliko konteksta (preoblaenje, trikovi, zamjene identiteta i
dvosmisleni ljubavno
spajanje) itaocu se prikazuje da privid ponekad moe biti od male
ili ak nikakve
vrijednosti.
6. Likovi: Olivija i Orsino - Orsina i Oliviu vrijedi razmatrati
zajedno, jer imaju sline
osobnosti. Oboje tvrde da su preplavljeni snanim emocijama. Kada
ih prvi put
susreemo, Orsino tuguje za Olivijinom ljubavi, a Olivia tuguje
zbog svoga mrtvog brata.
Oni ne pokazuju interes u vezi s vanjskim svijetom, nego se
radije zakljuaju u svoje
domove sa svojom tugom i potitenosti. Violin dolazak poinje da
vadi oba lika iz
njihovih koljki, ali ne daje neke jasne promjene. Orsino se
prema Violi odnosi na nain
na koji se nikada nije odnosio prema Oliviji, umanjujui
samozatakavanje to ga ini
jo simpatinijim. Ipak, on ostaje pri svom uvjerenju da je
zaljubljen u Oliviju do zadnje
scene, unato injenici da on nikada ne govori s njom tokom drame.
Olivia, u
meuvremenu, svoju tugu stavlja u drugi plan kada Viola
(maskirana kao Cesario)
dolazi da je vidi. Olivia ima svoje fantazije o ljubavnim
jadima, u kojima ona ali, a to se
sve odraava na Orsinu - za ovjekom koji je zapravo ena. Na kraju
se ini da su
Orsino i Olivia van dodira to se tie pravih osjeaja, kao to
pokazuje lakou s kojom
oni mijenjaju svoje osjeaje u posljednjoj sceni - Orsino od
Olivie do Viole, a Olivia od
Cesaria do Sebastiana. Slinost izmeu Orsina i Olivie se ne
umanjuje do kraja drame,
dok publika ne shvati da se udajom za Violu i Sebastijana,
odnosno da se Orsino i
Olivia ene za ensku i muku verziju iste osobe.
7. Likovi: Tobi i Malvolio - Sir Toby Belch je prikazan kao
smion, pijanica i odmjeren
prema ljubavnoj melanholiji. ekspir ga koristi kako bi prii dao
jo veu dozu humora.
On je mjeavina dobrog raspoloenja i podle lukavosti. U dejlu
dominira njegova
melanholija koja pokazuje da ima snage, ivahan je, buan i dobro
raspoloen kao to
nam to sugerie i njegovo ime. Jedino to on ne radi je spavanje.
On je sam po sebi
odvratan lik, ali to ga ini znaajnim likom u drami. Tobyu je
puno zabavnije druiti se
na zabavama, ali on je kreten. On u potpunosti koristi svog
pijanog prijatelja, Sir Andrew
Aguecheeka, koji podupire Tobyev ivotni stil. Tobyev muitelj
Malvolio mrzi njegovu
alu i jako je ozbiljan. Sir Tobya se ne moe optuiti za snobizam.
Iako mu Malvolio
govori da promjeni svoje ponaanje kako ne bi skrenuo s puta, ali
on to ne eli i prema
njemu se ponaa tako to ga ne potuje. Toby pokuava posredovati
brak izmeu
Olivije i Aguecheeka, da bi on osigurao svoj ekstravagantni nain
ivota. On je sebian,
a to to se eli oeniti Oliviom govori da ima socijalne ambicije.
Malvolio ne odobrava
njegov nain ivota i postaje njegov neprijatelj. Malvolio u
poetku izgleda kao da je
sporednik lik, a njegovo ponienje izgleda zabavnije od sporednog
zapleta Viola-Olivia-
Orsino-ljubavni trokut. Kada ga susreemo prvi put Malvolio se
ini da je jednostavan
puritanac, krut i odvaan sluga koji voli da pokvari zabavu
drugih ljudi. To mu je donijelo
neprijateljstvo sa otkaenim, pijanicom Sir Tobyem i pametnom
Mariom, koji zajedno
kuju njegovu propast. Malvolio ima velike ambicije da se oeni sa
Olivijom i postane
Grof Malvolio. Tu se on i Sir Toby podudaraju jer obojica ele
podii svoj status. Kada
dobije pismo od Olivie njegovo drugo ime postaje zabluda, a to
ga ini jo vie
smijenim. Saaljenje za Malvolia se poveava kada ga Toby i Maria
zatvaraju u tamnu
sobu i proglaavaju ga ludim. On tada postaje rtva i zarauje nae
potovanje.
Malvolio ostaje vjeran sebi i unato svemu, on zna da je on zdrav
i ne doputa da
njegovo znanje bude uniteno. Ali Malvolio ne dobiva nikakvu
nagradu za svoju patnju.
Na kraju je izveden iz tamne sobe na proslavu gdje nema uee. On
nije dio arhainog
svijeta Bogojavljenske Noi , odnosno on sugerie da u svijetu
neko mora da pati, a
neko da bude sretan.
V . THE TEMPEST (BURA)
anr Romantina Drama
Vrijeme i mjesto pisanja 1610-1611, Engleska
Datum prve objave - 1623
Ton - Sanjarski, tajanstven, aroban
Vrijeme deavanja drame Renesansa
Mjesto deavanje radnje