VINOGRADARSKI REJON JE ČITAV LANAC UTICAJA KOJI POČINJU OD PRIRODNIH FAKTORA I DOSEŽU SVE DO VINA 1. SITUACIONI FAKTORIPrirodni faktori sredineGeološka komponenta Agropedološka komponenta Komponenta lokalne klime Klima u proizvodnoj godini VINOGRADARSKI POTENCIJAL VINOGRADARSKI POTENCIJAL Biološki fakt ori (sorta, klonovi , podloga)PROIZVODNI POTENCIJAL PROIZVODNI POTENCIJAL 2. FAKTORI INTERVENCIJE Č OVEKATehnič ki faktoriOperacije u vinogradu (agrotehni čke mere) Operacije u podrumu OPTIMIZOVAN ENOLOŠKI POTENCIJAL OPTIMIZOVAN ENOLOŠKI POTENCIJAL
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
7/18/2019 Savremene Tendencije u Razvoju Vinogradarstva
Vrste otporne na filokseru koje se koriste kao podloge Vrste otporne na filokseru koje se koriste kao podloge
((američkog poreklaameričkog porekla))
Vitis RIPARIA Vitis RIPARIA:: otporna na niske temperature i asfiksiju korena, slaba otpornostotporna na niske temperature i asfiksiju korena, slaba otpornostna krečnjak, slaba bujnostna krečnjak, slaba bujnost ((u ovu grupu spada sortau ovu grupu spada sorta ClintonClinton).).
Vitis Vitis BERLANDIERIBERLANDIERI:: Južna Amerika, otporna na sušu ikrečnjak, ne ukorenjavaJužna Amerika, otporna na sušu ikrečnjak, ne ukorenjavase, pa se kao takva ne može koristiti.se, pa se kao takva ne može koristiti.
Vitis RUPESTRIS Vitis RUPESTRIS:: nalazi se na planinama SADnalazi se na planinama SAD--a, ima korenov sistem i glavnia, ima korenov sistem i glavnikoren koji se razvija u dubinu, prilično je otporna na sušu i ak koren koji se razvija u dubinu, prilično je otporna na sušu i ak tivni krečnjakmtivni krečnjakmveoma dobro se ukorenjava. Raširena je selekcija Du Lot.veoma dobro se ukorenjava. Raširena je selekcija Du Lot.
7/18/2019 Savremene Tendencije u Razvoju Vinogradarstva
SKALA OTPORNOSTI PODLOGA NA SUŠU (preuzeto od Fregoni)
Dobra Dobra ili srednja Mala Veoma mala140 Ru 41 B Kober 5BB 3309C1103 P 333 EM 161-49 3306C779 P 99 R SO4 Schwarzmann110 R 1045 P 101-1444-53 16-16 Riparia17-53 Rup. Du Lot 34EM775 P 420 A Teleki 8B
SKLA OTPORNOSTI PODLOGA NA VLAGU (preuzeto od Fregoni )
SKALA OTPORNOSTI PODLOGA NA KOMPAKTIRANJE ZEMLJIŠTA (preuzeto od Fregoni)
Maksimalnaresiotpornost
Srednjaotpornostresist
Osetljivost
779 P SO4 Riparia G.MRup. Du Lot Kober 5BB 34 EM99 R Teleki 8B 101-14110 R 44-53 M 3309 C333 EM 140 Ru 3306 C1103 P 161-4941 B 420 A
16-16
Teleki 8B225 R
Kober 5BB3309 C
SO4Riparia
SrednjaVelika
7/18/2019 Savremene Tendencije u Razvoju Vinogradarstva
3309 Nije pogodna za problematična zemljiš ta (npr. asfiksija) i kišovitapodruč jaManja bujnostOdlični rezultati u pogledu kvalitetaSlab afin itet sa Cabernet Sauvignonom i MourvedreomTokom prve dve ili tri godine ograničiti bujnost
101 – 14 Slična je 3309, ali je otporni ja na sušuI pomalo ograničavajuće pedološke uslove (npr. umerena vlažnost)
Kober 5bb Umerena otpornost na sušuVelika bujnostVeoma dobro prilagođavanje
420 A Umerena otpornost na sušu i hlorozuNe podnosi sadnju odmah posle kr čenja vinogradaVeoma uravnoteženaOdlična za siromašnja zemljišta u brežuljkastim područ jimaPati tokom kišovitih prolećaTokom prve 3-4 godine treba obratiti pažnju na karence mineralnihelemenata
SO 4 Umerena otpornost na sušuManje je bujna od Kobera
Obezbeđuje stabilne prinose
161-49 Mala bujnostDobra otpornost na sušu i kompaktiranje zemljištaPonekad ima problema sa tilozom
7/18/2019 Savremene Tendencije u Razvoju Vinogradarstva
funkcionalnosti korenovog sistema (Champagnol 1999).
Makroporoznost može biti prirodna (rastresita, peskovitazemljišta, zemljišta sa dosta skeleta), mehaničkiindukovana operacijama obrade, ali takođe može bitiizgubljena.
7/18/2019 Savremene Tendencije u Razvoju Vinogradarstva