-
SSAVETIAVETI OO IVOTUIVOTU II ISHRANIISHRANI
E. G. VE. G. VAJTAJT
Knjiga Saveti o ivotu i ishrani najpre se pojavljuje kao
udbenikKnjiga Saveti o ivotu i ishrani najpre se pojavljuje kao
udbenik namenjen studentima dijetetike i medicine na univerzitetu
Loma Lindanamenjen studentima dijetetike i medicine na univerzitetu
Loma Linda u Kaliforniji. iroko interesovanje za zdravstvene savete
i naelau Kaliforniji. iroko interesovanje za zdravstvene savete i
naela istaknuta u ovom delu pokrenulo je novo i proireno izdanje
1938.istaknuta u ovom delu pokrenulo je novo i proireno izdanje
1938. godine. Interesovanje se nastavilo, tako da je u razdoblju od
osamgodine. Interesovanje se nastavilo, tako da je u razdoblju od
osam godina, knjiga doivela etiri izdanjagodina, knjiga doivela
etiri izdanja..
Pisac Elen Vajt iznosi stavove koji na polju dijetetike u
tomPisac Elen Vajt iznosi stavove koji na polju dijetetike u tom
vremenu nisu bili poznati i popularni.vremenu nisu bili poznati i
popularni. Napretkom naune i medicinskeNapretkom naune i medicinske
misli, koje donosi epohalna otkria, iroka italaka javnost sve
viemisli, koje donosi epohalna otkria, iroka italaka javnost sve
vie prihvata stavove koje pisac iznosi u ovoj knjizi.prihvata
stavove koje pisac iznosi u ovoj knjizi.Saveti iz ove knjige svojim
snanim, preobraujuim uticajem pomoiSaveti iz ove knjige svojim
snanim, preobraujuim uticajem pomoi e vam da unapredite svoje
fiziko i duhovno zdravlje, najpre zato toe vam da unapredite svoje
fiziko i duhovno zdravlje, najpre zato to ete uspeti da uskladite
svoje potrebe i mogunosti iz prirodnogete uspeti da uskladite svoje
potrebe i mogunosti iz prirodnog okruenja u kome ivite.okruenja u
kome ivite.
NNASLOVASLOV ORIGINALAORIGINALA::CCOUNSELSOUNSELS ONON DIETDIET
ANDAND FOODSFOODS BYBY E ELLENLLEN G. W G. WHITEHITE
-
SADRAJ
PREDGOVOR..........................................................................12I.
RAZLOZI ZA
REFORMU............................................................14
Na slavu
Bogu...........................................................................14Izbor
ivota ili
smrti...................................................................14Traenje
savrenstva.................................................................14Pitanje
poslunosti....................................................................15Kazna
za
neznanje.....................................................................16Ne
uvek
neznalice......................................................................16Odgovornost
za
svetlost............................................................17rtva
bez
mane.........................................................................17Bedna
rtva...............................................................................18Zato
je data svetlost o zdravstvenoj
reformi?............................18Znaaj zdravstvenih
naela........................................................19Zdravstvena
reforma i molitva za
bolesne...................................20Pouka iz neuspeha koji
je doiveo Izrailj......................................21Hrianska
trka.........................................................................21Danilov
primer..........................................................................22Boje
odobravanje.....................................................................24Nespremni
za glasnu
viku..........................................................24Priprema
za
osveenje...............................................................24Poziv
onima koji
oklevaju...........................................................25Svi
emo biti
okuani.................................................................25Prava
reforma je reforma
srca....................................................26Pitanje
od velikog
znaaja..........................................................26Budimo
jedinstveni....................................................................27Spoticanje
o
blagoslov...............................................................28Razmiljanje
o
sudu...................................................................28
II. ISHRANA I
DUHOVNOST..........................................................30Neumerenost
je
greh.................................................................30Kada
je posveenje
nemogue?..................................................30Hotimino
neznanje poveava
greh.............................................31Uticaj na
razumevanje
istine......................................................32Delovanje
na shvatanje i
odluivanje..........................................33Delovanje
ishrane na uticaj i
korisnost........................................36Naroite
odgovornosti i iskuenja propovednika..........................36Sve
na slavu Boju
inite........................................................37Odnos
prema pobedonosnom
ivotu...........................................38
ODNOS IZMEU HRANE I
MORALA...................................................41Moralna
neistota u staro
doba..................................................41Opte
propadanje - ishod neobuzdanog
apetita...........................42Uticaj jednostavne
hrane...........................................................43Umerenost
kao pomo u ouvanju morala...................................43
III. ZDRAVSTVENA REFORMA I VEST TREEG
ANELA...............................45Kao ruka
telu............................................................................45Da
pripremi
narod.....................................................................45Pomo
u raspoznavanju
istine....................................................45Posveeni
ili
kanjeni.................................................................46Ilijino
i Jovanovo delo kao
uzor...................................................46
2
-
Vidljiva
suprotnost....................................................................46Daj
zdravstvenom delu njegovo
mesto........................................47Potreba vladanja
samim
sobom..................................................47Propovednici
i vernici treba slono da rade.................................48Deo
vesti, ali ne cela
vest..........................................................48Povezanost
sa medicinskim
ustanovama.....................................48Snano
sredstvo........................................................................49Odbaciti
predrasude - poveati
uticaj..........................................49
IV. PRAVILNA
ISHRANA.............................................................51DEO
I - PRVOBITNA
HRANA......................................................................51
Tvorev
izbor............................................................................51Poziv
na
povratak......................................................................51
DEO II - JEDNOSTAVNA
HRANA...................................................................51Uslovljava
bistrinu
uma..............................................................52Oslobaa
mnogih
patnji.............................................................52Razlog
za jednostavan
ivot.......................................................52Nagraena
istrajnost.................................................................53Napredujmo..............................................................................53Ishrana
za vreme
sastanaka.......................................................53Ruak
na
izletu..........................................................................54Jednostavnost
u
gostoprimstvu..................................................55Spreman
za neoekivanog
gosta.................................................56Manje
mislite na prolaznu
hranu.................................................56Obnavljajui
uticaj jednostavnog
ivota......................................56
DEO III - PRIKLADNA
ISHRANA..................................................................57Ne
budimo
ravnoduni...............................................................57Boje
staranje...........................................................................58Osiromaena
ishrana rui ugled zdravstvene
reforme..................58Prilagoditi hranu potrebama
pojedinaca......................................58
DEO IV - HRANA U RAZNIM
ZEMLJAMA..........................................................59Hrana
prilagoena godinjem dobu i
podneblju...........................59Dobra hrana postoji u svakoj
zemlji............................................59Savet za
tropske
predele...........................................................60Obazrivost
u pouavanju zdravstvene
reforme............................60Sigurnost boanskog
vostva.....................................................60
V. FIZIOLOGIJA
VARENJA............................................................62Nagrada
za potovanje prirodnih
zakona.....................................62Fiziki uticaj
neumerenog
jedenja...............................................62Smetnje u
probavi.....................................................................62Probava
potpomognuta umerenim vebama................................63Pomo
istog
vazduha...............................................................64Ometena
tenom
hranom...........................................................64Hrana
treba da bude topla, a ne
vrua........................................65ivotna snaga smanjena
hladnom hranom...................................65Upozorenje
zaposlenim
ljudima..................................................65Jedite
polako, vaite
dovoljno...................................................65Pouka
koju treba
ponavljati........................................................66Izbegavajte
preteranu
zabrinutost..............................................66Sastavljanje
hrane.....................................................................67Rat
u
stomaku...........................................................................68Miran
stomak - mirno
raspoloenje.............................................68
3
-
Voe i
povre............................................................................69Bogati
slatkii i
povre...............................................................69eer
i
mleko............................................................................69Bogati
i sloeni
sastavi..............................................................70
VI. NEPRAVILNA ISHRANA UZROK
BOLESTI..........................................71Nasleena
degeneracija.............................................................71Svesno
neznanje zakona
ivota..................................................72Drutvene
posledice neobuzdanog
apetita..................................72Prekreni zakoni -
prirodni i
duhovni...........................................73Patnje koje
sami sebi
nanosimo..................................................73Poputanje
apetitu donosi
bolest................................................74Pripremanje
puta
pijanstvu........................................................74Oboljenje
jetre zbog rave
ishrane.............................................74Bogata hrana
i
groznica.............................................................75Bacanje
krivice na
Boga.............................................................75Cena
dobrog
obroka...............................................................76Uticaj
nepravilnog jedenja na
raspoloenje.................................76Pozivi na
reformu......................................................................76
VII. NEUMERENOST U
JELU.........................................................78Opti,
ali ozbiljan
greh...............................................................78Ometanje
ljudskog
organizma....................................................78Prodrljivost
- glavni
prestup.....................................................79Nain
iznoenja jela podstie
neumerenost.................................79Uzrok telesne i umne
iznurenosti................................................80Pospanost
za vreme
bogosluenja..............................................81Uzrok
zaboravnosti....................................................................82Saveti
propovednicima i onima koji sedei
rade...........................82Oteano varenje i odborske
sednice............................................83Nikakva
prepreka za zdravstvenu
reformu..................................83Kopaju grobove svojim
zubima...................................................84
VIII. VLADANJE
APETITOM..........................................................85Nedostatak
vladanja nad samim sobom - prvi greh......................85Nojevo
doba i nae
doba............................................................85Sodom
i
Gomor..........................................................................86Prohtev
za jelom pobedio je
Isava...............................................86Sve su to
primeri.......................................................................87Savremeni
svet.........................................................................87Sluba
na oltaru izvitoperenog
apetita........................................88Hristova pobeda za
nas..............................................................88Pogled
na
Spasitelja..................................................................89Danilov
primer u
pobeivanju.....................................................90Naa
hrianska
dunost............................................................91Robovi
apetita...........................................................................92Vaspitanje
apetita.....................................................................92Uticaj
poputanja - telesni, umni i
moralni..................................93Budui dan
kajanja....................................................................93Suzbiti
neprirodan
apetit...........................................................94Korisnost
Bojih radnika zavisi od vladanja apetitom...................94Poziv
jednom
saradniku.............................................................95Umerenost
poveava
snagu........................................................95Odnos
izmeu navika i
posveenja..............................................96
4
-
Potrebna odlunost
karaktera....................................................96Beskoristan
pokuaj postepenog sprovoenja reforme................97Petrov
poziv..............................................................................97Snagom
volje i milou
Bojom...................................................98Pitanje
moralne
hrabrosti...........................................................98Pobeda
Hristovom
pomoi..........................................................99
IX. REDOVNOST U
JEDENJU........................................................100DEO
I - BROJ
OBROKA.........................................................................100
elucu je potreban
odmor........................................................100Za
doruak uzmite jaku
hranu..................................................100Kasne
veere...........................................................................100Uzrok
i leenje ovakve
iznurenosti............................................101Plan za
dva
obroka..................................................................101Lek
protiv
razdraljivosti..........................................................102Nikoga
ne treba prisiliti da izostavi trei
obrok..........................102Da ne bude
iskuenje...............................................................103Rav
ishod uvoenja ishrane od dva obroka u naim kolama... .103
DEO II - JEDENJE IZMEU
OBROKA.............................................................103Znaaj
redovnosti....................................................................103
X.
POST...........................................................................107Hristova
pobeda savlaivanjem prohteva za
jelom.....................107Priprema za prouavanje
Pisma................................................108Kada je
potrebna naroita boanska
pomo...............................108Pravi
post................................................................................109Lek
za
bolesti..........................................................................109uvati
se uzdravanja koje vodi
slabljenju.................................110Savet jednom starom
propovedniku..........................................110
XI. KRAJNOSTI U
ISHRANI.........................................................112Vrednost
doslednog
stava........................................................112Pogrene
ideje o
reformi..........................................................113Nametanje
linih
pogleda.........................................................113Izbegavaj
osiromaenu
ishranu.................................................114Menjajte
jelovnik.....................................................................115Razmatranje
pojedinanih
potreba............................................115Kad
zdravstvena reforma postaje zdravstvena izvitoperenost.. .
.116Hranu treba ukusno
pripremiti.................................................119tetan
uticaj onih koji idu u
krajnost.........................................120Naturanje linog
miljenja i linih merila...................................120Greka
u suprotstavljanju
krajnosti...........................................121Izbegavati
obe
krajnosti...........................................................122
XII. ISHRANA ZA VREME
TRUDNOE...............................................123Uticaj pre
roenja....................................................................123Neka
se
uva!......................................................................124Ne
predati se
apetitu...............................................................124Posledice
preteranog rada i slabe
ishrane.................................125
XIII. ISHRANA U
DETINJSTVU......................................................127Savet
zasnovan na boanskom
uputstvu...................................127Pravi poetak
reforme..............................................................127Dojene...................................................................................127Redovnost
u
jelu......................................................................129Rano
vaspitanje
apetita...........................................................129
5
-
Poputanje i
izopaenost..........................................................130Pouavajte
jednostavnost........................................................131Podsticanje
neumerenosti........................................................131Razvijajte
odvratnost prema nadraujuim sredstvima...............133Hrana tetna
za
decu...............................................................133Spreavanje
ravih
sklonosti....................................................133Okrutna
ljubaznost
poputanja.................................................134Zapaanja
za vreme
putovanja.................................................135Uzrok
razdraljivosti i
nervoze..................................................136Odnos
izmeu hrane i moralnog
razvoja....................................137Iskvarenost meu
decom..........................................................138Uite
decu kako da se odupiru
iskuenjima................................139
XIV. PRIPREMANJE ZDRAVE
HRANE...............................................141Ravo kuvanje
je
greh..............................................................141Znanje
kuvanja vredi deset
talanata.........................................141Potovanje
kuvarice.................................................................141Dunost
je svake ene da postane veta kuvarica......................142Neka
ljudi i ene ue da
kuvaju.................................................142Prouavajte
zdravstvene
asopise............................................142Podsticanje
razvoja pojedinanih sposobnosti...........................143Poziv
na kole
kuvanja.............................................................143Zdravstvena
reforma i dobro
kuvanje........................................143Promena i
naputanje mesne
hrane..........................................143Ravo kuvanje
uzrok
bolesti.....................................................144Prikladni
nadgrobni
natpis.......................................................144Prouavajte
tednju.................................................................145ivoti
rtvovani pomodnim
shvatanjima....................................145Vaan je izbor i
priprema
hrane................................................146Jednolian
doruak..................................................................146Prouavanje
i sprovoenje u
delo.............................................146Pouke iz
kuvanja mnogo vanije od
muzike...............................148Nauite tajne
kuvanja..............................................................149
XV. ZDRAVA HRANA I HIGIJENSKI
RESTORANI.....................................150Od nebeskog
Darodavca...........................................................150Da
bude kao
mana...................................................................150Znanje
- Boji
dar.....................................................................150Jednostavno,
lako pripremljeno,
zdravo.....................................151Jednostavnije i
jevtinije............................................................152Nedostatak
hrane zahteva njeno pojednostavljivanje.................152Hristove
pouke o
tednji..........................................................152Hrana
od domaih proizvoda iz raznih
zemalja...........................153Zdrava hrana treba da omogui
razvoj i napredak zdravstvene
reforme...................................................................................153Sluba
higijenskih restorana za vreme sastanaka pod atorima. .154Nai
restorani treba da se zalau za
naela...............................155Izbegnite sloene
sastave........................................................155Zadatak
restorana zasnovanih na zdravstvenoj reformi..............155Konani
cilj dela zdrave
ishrane................................................156
XVI. ISHRANA U
SANATORIJUMIMA................................................157Razumno
staranje i dobra
hrana...............................................157Odgovornost
lekara, dijetetiara i bolniarki.............................157
6
-
Omoguite udobnost i dobru volju
pacijenata............................157Zahtevajte samo neophodne
promene u navikama i obiajima....158inite postepene promene u
ishrani..........................................158Uticaj slabih
obroka ili neukusne
hrane.....................................161Mesna hrana nije deo
ishrane u sanatorijumu............................162Ne
preporuivati mesnu
hranu..................................................162Predostronost
u nepropisivanju
mesa......................................163Sluenje aja, kafe i
mesa u bolesnikim sobama.......................164aj, kafu i meso
ne treba
prepisivati.........................................164Alkoholna
pia ne smeju se
sluiti.............................................165Jela koja
stvaraju
apetit...........................................................165Hrana
za
bolesne.....................................................................165Vaspitavanje
za bolnikim
stolom.............................................166Trpeza
pomonika....................................................................166Kuvarica,
lekar -
misionar.........................................................166
XVII. ISHRANA - RAZUMAN
LEK..................................................168Lekovita
sredstva iz
prirode.....................................................168Neto
to moemo uiniti za
sebe.............................................168Vera i pravilno
jedenje i
pijenje................................................169Razumni
lekovi u
sanatorijumima.............................................169Ishrana
kao
lek........................................................................170Stroga
umerenost - lek za
bolesti.............................................170Potrebna je
najbolja
hrana.......................................................171
XVIII. VOE, ITARICE I
POVRE.................................................172DEO I
VOE..................................................................................172
Blagoslov u sveem
vou..........................................................172Deo
odgovarajue
ishrane........................................................172Privremena
vona
ishrana........................................................173Zamena
tetnih
namirnica........................................................173Konzerviranje
i
suenje............................................................173Svee
iz vonjaka i
bata..........................................................174
DEO II -
ITARICE..............................................................................175Hrana
po Tvorevom
izboru......................................................175Deo
prikladne
ishrane..............................................................175Bogato
snabdevanje................................................................175Pravilna
priprema....................................................................175Da
zauzme mesto mesne
hrane................................................176
DEO III -
HLEB................................................................................176Podrka
ivotu.........................................................................177Vera
u dobroj
vekni..................................................................177Upotreba
sode u
hlebu.............................................................177Stari
hleb je poeljniji od
sveeg...............................................178Zlo od
kiselog
hleba.................................................................178Prednost
upotrebe hleba i druge vrste
hrane...........................179Vrui
biskviti...........................................................................179Razno
pecivo...........................................................................179itarice
u hlebu treba da budu
raznolike...................................180
DEO IV -
POVRE.............................................................................181Svee
povre jednostavno
pripremljeno....................................181Deo potpune
hrane..................................................................181Obilje
povra...........................................................................181
7
-
Neko ne moe da upotrebljava
povre.......................................182Krompir...................................................................................182Pasulj
zdravo
jelo....................................................................182Gajenje
i uvanje
povra..........................................................182Povre
i paradajz u ishrani E. G.
Vajt.........................................182
XIX.
SLATKII....................................................................184DEO
I -
EER.................................................................................184
Prodaja na mestu za sastanke pod
atorom...............................185eer u ishrani sestre
Vajt........................................................186
DEO II - MLEKO I
EER.......................................................................186DEO
III - PITE, KOLAI, TORTE,
PUDINZI......................................................186
Iskuenje
poputanja...............................................................187To
ne predstavlja deo zdrave i korisne
hrane.............................187Jednostavne poslastice nisu
zabranjene....................................188Za bistar um i
snano
telo........................................................189
XX. ZAINI I
OSTALO.............................................................190DEO
I -
ZAINI.................................................................................190
Zaini nadrauju eludac i stvaraju neprirodan
apetit................190Upotreba zaina je uzrok
slabosti.............................................191
DEO II - SODA I PRAAK ZA
PECIVO...........................................................192DEO
III -
SO...................................................................................193DEO
IV - TURIJA I
SIRE.....................................................................194
Sire.......................................................................................194XXI.
MASTI.......................................................................195
DEO I -
MASLAC...............................................................................195Postepena
reforma..................................................................195Zameniti
maslinama, pavlakom, orasima i zdravom hranom.......195Nije
najbolje za
decu................................................................195Neograniena
upotreba ometa varenje......................................196Kada
se dobar maslac ne moe
dobiti.......................................196Nije u istoj grupi
sa
mesom......................................................196Ostaviti
drugima njihova
ubeenja............................................196Izbegavanje
krajnosti...............................................................197
DEO III - MLEKO I
PAVLAKA...................................................................199Deo
ukusne i korisne
hrane......................................................199Opasnost
od nezdravog
mleka..................................................199Sterilizacija
mleka...................................................................200Zamena
za
maslac...................................................................200Najstroa
ishrana nije
najbolja..................................................201
DEO IV MASLINE I MASLINOVO
ULJE.........................................................202DEO
I ORASI I HRANA OD
ORAHA............................................................203
Deo dobre
ishrane...................................................................203Hrana
od oraha treba da bude jevtina i briljivo
pripremljena.....203Srazmera izmeu oraha i drugih
sastojaka................................203
DEO II -
JAJA...................................................................................204Ne
staviti u istu grupu sa
mesom..............................................204Nezdravo za
decu....................................................................205Lekovitost
jaja; uvajte se
krajnosti..........................................205U
sanatorijumskoj
ishrani.........................................................205Nenadoknaivanje
potrebnih sastojaka.....................................206
DEO III -
SIR..................................................................................206
8
-
Nepodesan za
hranu................................................................206Obiaj
sestre
Vajt....................................................................207
XXIII. MESNA HRANA (PROTEINI -
NASTAVAK).................................208Mesna hrana -
posledica
greha.................................................208Pretpotopna
pokvarenost.........................................................208Bezmesna
hrana menja
narav...................................................209Pobuna i
kazna........................................................................209Boji
cilj sa
Izrailjem................................................................210Primer
za
nas..........................................................................211Vraanje
prvobitnoj
ishrani......................................................212Pripremanje
za
preobraenje....................................................212Napredovanje
u
svetosti...........................................................213Jedenje
mesa sada je veoma
opasno.........................................214Patnje ivotinja i
posledice
toga...............................................215Bolesna
krv.............................................................................216Rak,
tuberkuloza,
tumori..........................................................216Smanjuje
umnu
mo.................................................................217Jaa
niske
strasti.....................................................................218Najsigurniji
put........................................................................218Nepriznati
uzrok......................................................................218Svinjetina
naroito
osuena.....................................................219ivotinjska
mast i
krv...............................................................220Riba
je esto
zagaena............................................................220Nepredviene
prilike................................................................220Pogodna
bezmesna
hrana........................................................221Zato
upotrebljavati hranu iz druge
ruke...................................222Meso tipino nadraujue
sredstvo...........................................222Pobrinite se
za
zamenu............................................................223Nelogini
izgovori....................................................................223Ozbiljni
pozivi na
reformu.........................................................224Post
i molitva - sila
otpora........................................................224Kada
je molitva za izleenje
nedosledna....................................224Voe u
reformi........................................................................225Kratak
sadraj.........................................................................226Postepena
reforma ishrane u adventistikim ustanovama..........227Poziv za
upotrebu bezmesne hrane
u........................................227Neposredan pristup
problemu..................................................230Drugo
pismo o istom
problemu.................................................231Ostajemo
verni svojim
naelima................................................232
XXIV.
NAPICI....................................................................234DEO
I - PIJENJE
VODE..........................................................................234
ista voda je
blagoslov............................................................234Upotreba
vode u
bolesti...........................................................234U
sluajevima
groznice.............................................................234Pravilna
i pogrena upotreba
vode............................................234
DEO II - AJ I
KAFA...........................................................................235Nadraujui
uticaj aja i
kafe....................................................235Nadrauju
ivce, a ne daju
snagu..............................................237Nemaju
vrednost
hrane............................................................237Duhovna
svest je
otupljena......................................................237elje
ometaju sluenje
Bogu.....................................................238
9
-
Oamueni prestupnik nije bez
krivice......................................238Izgubljena bitka sa
apetitom....................................................239Sukob
izmeu istine i poputanja
sebi.......................................239Koreni
neumerenosti................................................................240Sotonin
uticaj..........................................................................241Neumerena
upotreba vruih i tetnih napitaka..........................242
DEO IV -
JABUKOVAA.........................................................................242Pod
mikroskopom....................................................................244
DEO V - VONI
SOKOVI........................................................................244Sladak
groani
sok.................................................................244Blagotvorno
deluje na
zdravlje.................................................244
XXV. UENJE ZDRAVSTVENIH
NAELA............................................245DEO I DAVATI
POUKE O ZDRAVSTVENIM
TEMAMA............................................245
Potreba zdravstvenog
vaspitanja..............................................245Mnogi e
biti
prosvetljeni.........................................................245Pionirski
napori u uenju naela zdravstvene reforme................245Za vreme
sastanaka pod atorima i od kue do
kue..................246Medicinski ator na prostoru za odravanje
sastanaka...............246I primerom i
reju....................................................................246U
naim
sanatorijumima...........................................................247Uite
bolesnike domaoj
negi...................................................247Treba
davati pouke o
umerenosti..............................................247Potrebna
je sveobuhvatna
reforma...........................................248Lie sa drveta
ivota..............................................................248Priprema
za molitvu za
ozdravljenje..........................................249Lekari
treba da prosveuju svoje
bolesnike...............................249Sveana
dunost......................................................................249Moralna
hrabrost potrebna je reformatorima u
ishrani...............250Saradnja sanatorijuma i
kola...................................................250Evaneoski
posao i gradske
misije............................................250Neka
propovednici propovedaju naela
reforme........................251Poziv propovednicima,
predsednicima oblasti i ostalim voama..251Zdravstveno vaspitanje u
domu................................................253Boje delo
spreeno sebinim poputanjem...............................253Svaki
vernik treba da objavi
istinu............................................254Osnivajte nova
sredita............................................................254Vaspitai,
idite
napred.............................................................254
DEO II - KAKO IZNOSITI NAELA ZDRAVSTVENE
REFORME.....................................255Imajte u vidu veliki
cilj
reforme.................................................255Sledite
Spasiteljeve
metode.....................................................255Pokaite
takt i
ljubaznost.........................................................256Reforma
ishrane treba da bude
postepena................................256Traktati o zdravstvenoj
reformi................................................257Mudro
postupanje sa pitanjem mesne
hrane..............................257Vreme kada treba
utati...........................................................258Pogrena
metoda
rada.............................................................259Uite
primerom........................................................................259Prikaite
umerenost u najprivlanijem
obliku............................259Sretnimo ljude tamo gde se
nalaze...........................................260Susretanje sa
krajnostima - istorijska
izjava..............................260Strpljivost, obazrivost i
istrajnost potrebni pokretu reforme......261
10
-
DEO III - KOLE
KUVANJA.....................................................................262Delo
od najveeg
znaaja.........................................................262U
svakoj crkvi, verskoj koli i misionarskom
polju......................262Njihovo pravo
mesto................................................................263Sredstvo
reforme.....................................................................263Pouavanje
od kue do
kue.....................................................264Pouke iz
zdravstvene reforme na naroitim drutvenim
sastancima..............................................................................................264Prednosti
i opasnosti od naih
restorana...................................264Od vaspitaa se
zahteva razumevanje i razboritost....................265asovi
kuvanja u svim naim
kolama.......................................265Vernost u
svakodnevnom
ivotu...............................................266
DODATAK
I........................................................................268Lino
iskustvo sestre Vajt kao pristalice zdravstvene reforme....268Prva
vizija o zdravstvenoj
reformi.............................................268Otkrivena
kao napredno
delo....................................................268Lino
prihvatanje
vesti.............................................................268Posle
godinu dana borbe usledili su
blagoslovi..........................269Borba za
pobedu......................................................................269Radila
je u skladu sa
naelom...................................................270Borba
protiv upotrebe
sireta...................................................270tedljiva
ali prikladna
ishrana..................................................271Dobro
snabdeven
sto...............................................................271U
vagonu.................................................................................271Susretanje
sa tekoama i kompromis proistekao iz toga...........272Problemi
zbog nedostatka dobre kuvarice
-1892........................272Konano opredeljenje za trezvenu,
bezmesnu hranu..................272Godinu dana posle naprednog
koraka.......................................273Dve godine posle
naprednog koraka.........................................273Umerena
upotreba
oraha.........................................................273Dobra
ishrana - ali bez
mesa....................................................273aj i
kafa.................................................................................274Jednostavna
hrana...................................................................274Godine
1903. u skladu sa ranije primljenom
svetlou................274Porodica nije vezana strogim
pravilima.....................................274Onima koji
postavljaju pitanja o naelima ishrane sestre Vajt.....275Opta naela
reforme...............................................................276Trpeljivost
prema
drugima.......................................................276Bila
sam verni pristalica zdravstvene
reforme........................276
DODATAK
II.......................................................................278Izjava
brata Vajta koja se odnosi na uenje o zdravstvenoj
reformi..............................................................................................278
OBJANJENJA NEKIH
POJMOVA......................................................280INDEKS.............................................................................282
11
-
PREDGOVOR
Decenijama pre nego to su fiziolozi poeli da se zanimaju i
prouavaju blisku vezu, koja postoji izmeu ishrane i zdravlja, Elen
G. Vajt opisujui svoja vienja, koja su joj data 1863. godine, jasno
istie povezanost hrane koju upotrebljavamo sa naim fizikim i
duhovnim zdravljem. U svojim predavanjima i spisima tokom godina,
koje su usledile, ona se esto vraala ovom predmetu. Ovi saveti,
onako kako su sauvani u raznim brourama, knjigama i lancima,
rasutim po crkvenim asopisima, izvrili su jak, preobraavajui uticaj
na dijetetske navike adventistikih hriana, kao i na opte ivotne
navike najire javnosti.
Poto su delom ovih saveta u pojedinostima ve raspolagali
studenti i istraivai, godine 1926. nainjena je kompilacija od
mnogih ranijih stavova, zajedno sa onima koji se nalaze u raznim
knjigama E. G. Vajt, pod naslovom: Studije svedoanstva o ishrani i
namirnicama. Ovi saveti Duha prorotva o namirnicama i zdravoj
ishrani prvobitno su sakupljeni kao udbenik za studente dijetetike
i medicine na Univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji. Prvo izdanje
bilo je brzo rasprodato, jer su ga traili ne samo studenti nego i
ljudi iz najire adventistike italake publike.
iroko interesovanje za ova uenja pokrenulo je pripremanje jednog
proirenog izdanja 1938. godine. Naslov nove knjige bio je - Saveti
o ishrani i namirnicama - i kao kompilacija nastala je pod upravom
Odbora za uvanje spisa Elen G. Vajt. Interesovanje je bilo tako
veliko da su u razdoblju od osam godina objavljena etiri
izdanja.
Svaki odsek u ovoj knjizi predstavlja potpunu raspravu o
odreenim predmetu. Meutim, mnoga uputstva o zdravlju esto se
zajedno obraduju u jednom paragrafu, pa se zato moe stei utisak o
neposrednom ponavljanju pojedinih misli i stavova. Paljivim
korienjem unakrsnih izvora podataka, ova ponavljanja svedena su na
najmanju meru.
Stavovi obuhvaeni ovom knjigom nastali su u vreme, kada je na
polju dijetetike preovladavalo opte neznanje i kada je reforma u
tom podruju ovekovog ivota bila vrlo nepopularna. Napredovanje
naune, medicinske misli donelo je nova i epohalna otkria na kojima
uzrastaju naela, koja su adventistikim hrianima data kao istina
otkrivena od Boga. U skladu sa ovim saznanjem, sve pouke iz ove
knjige treba prouavati otvorenim umom, kao deo postojane i dobro
uravnoteene celine. Na taj nain bie izbegnuto prihvatanje
ekstremnih i radikalnih gledita zasnovanih samo na jednom odseku,
izdvojenom iz njegovog konteksta ili od slinog iskaza o tom istom
predmetu.
Ova knjiga pod naslovom Saveti o ivotu i ishrani pojavljuju se
prvi put na naem jeziku 1975. godine. Izdavanje ovog znaajnog dela
iz impozantnog opusa knjiga Duha prorotva, bilo je rezultat velikog
zanimanja vernika Crkve za vrednost, znaaj i sutinu teme o
zdravstvenoj reformi. Knjiga je u potpunosti ostvarila svoj zadatak
i izvrila koristan uticaj. Taj uticaj iroko je nadmaio zanimanje za
temu - zdrav nain ivota, koji postoji u okvirima Hrianske
adventistike crkve.
Posle vie od dvadeset godina, ova korisna knjiga ponovo polazi
na put prema svojim itaocima. U skladu s vremenom u kome ive i
problemima koje ono donosi, ovi ljudi jo jednom e se nadahnuti
venim naelima.
Neka zato saveti ove knjige doprinesu dubljem poznavanju i
potovanju velike zdravstvene poruke, koja je s puno dobre volje
upuena svim ljudima.
12
-
Izdava
13
-
I. RAZLOZI ZA REFORMU
Na slavu Bogu
(C.T.B.H. 41.42; 1890) C.H. 107.108.1. Nama je poklonjen samo
jedan ivotni vek; i pitanje koje svako treba da
postavi glasi: Kako mogu da uloim svoje snage tako da ostvarim
najveu korist? Kako najvie mogu da doprinesem Bojoj slavi i
dobrobiti svojih blinjih? ivot je vredan samo onda kada se
iskoristi za postizanje ovih ciljeva.
Lino napredovanje je naa prva dunost prema Bogu i blinjima.
Svaku sposobnost kojom nas je Tvorac obdario, treba negovati do
najvieg savrenstva da bi smo, prema svojim sposobnostima, mogli
uiniti najvie dobra. Zbog toga je vreme upotrebljeno za utvrivanje
i uvanje telesnog i umnog zdravlja, dobro utroeno vreme. Ne moemo
dozvoliti da se sprei u razvoju ili onesposobi bilo koja telesna
ili umna delatnost. Ako to ipak inimo, moramo snositi
posledice.
Izbor ivota ili smrti
Svaki ovek ima priliku da, u velikoj meri, postane ono to
izabere. Blagoslovi ovog ivota, kao i besmrtnost, nalaze mu se
nadohvat ruke. On moe da izgradi karakter postojane vrednosti,
stiui novu snagu na svakom koraku. On svakodnevno moe da napreduje
u znanju i mudrosti, doivljavajui nove radosti u napredovanju,
dodajui vrlinu vrlini, vrednost vrednosti. Njegove sposobnosti
usavravae se upotrebom, jer ukoliko vie mudrosti dobije, utoliko e
biti vea njegova mogunost za napredovanje. Tako e se njegova
inteligencija, znanje i vrline razviti u veu silu i savreniji
sklad.
S druge strane, ovek moe dopustiti da njegove snage zaraju usled
toga to ih ne koristi, ili da se izopae ravim navikama, nedostatkom
samosavlaivanja ili moralne i religiozne vrstine. Njegovo
napredovanje tada zaostaje; on je neposluan Bojem zakonu i zakonima
zdravlja. Apetit ga osvaja i sklonost ga odvlai. Za njega je lake
da uvek aktivnim silama zla dopusti da ga vuku unazad, nego da se
bori protiv njih i ide napred. Slede neumerenost, bolest i smrt.
Ovo je istorija mnogih ivota koji su mogli biti korisni Bojem delu
i oveanstvu.
Traenje savrenstva
(1905) M.H. 114.115.2. Bog eli da dostignemo uzor savrenstva
koje nam je omogueno
Hristovim darom. On nas poziva da izaberemo pravu stranu, da se
poveemo sa nebeskim silama u usvojimo naela koja e u nama obnoviti
boanski lik. U svojoj pisanoj Rei i velikoj knjizi prirode, otkrio
je naela ivota. Na posao je da upoznamo ova naela i u poslunosti
saraujemo s Njim u obnovi zdravlja tela i due.
Letter 73 a, 1896.3. ivi organizam je Boja svojina. On Mu
pripada stvaranjem i
otkupljenjem. Zloupotrebom bilo koje od svojih snaga, potkradamo
Boga u asti koja Mu pripada.
14
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
Pitanje poslunosti
M.S. 49, 1897.4. Mi ne shvatamo svoju obavezu prema Bogu da Mu
posvetimo isto i
zdravo telo.
Letter 120, 1901.
5. Nedostatak brige o ivoj maini je vreanje Tvorca. Potovanje
pravila koja je Bog odredio, sauvae ljudska bia od bolesti i
prerane smrti.
R.H. 8. maj 1883.6. Zato to ne pazimo na svetlost zakona o ivotu
i zdravlju, koju nam je On
sa zadovoljstvom dao, jedan je od razloga to ne uivamo vie
blagoslova od Gospoda.
(1900) COL 347.348.7. Bog je Tvorac fizikih zakona, kao to je
Tvorac i Moralnog zakona.
Njegov zakon napisan je Njegovim prstom na svakom ivcu, svakom
miiu, svakoj sposobnosti, koja je poverena oveku.
M.S. 3, 18978. ovekov Tvorac oblikovao je ivu mainu naeg tela.
Svaka funkcija je
divno i mudro uspostavljena. Bog se zavetovao da e uvati ovu
ljudsku mainu da radi u dobrom zdravlju, ako ovek bude bio posluan
Njegovim zakonima i ako sarauje sa Njim. Svaki zakon koji upravlja
ljudskom mainom treba smatrati upravo tako istinski boanskim po
svom poreklu, karakteru i znaaju kao i Boju re. Svako nemarno,
nepaljivo postupanje, svaka zloupotreba divnog Gospodnjeg
mehanizma, nepotovanjem Njegovih odreenih zakona u ljudskom telu,
je prekraj Bojeg zakona. Mi moemo posmatrati i diviti se Bojem delu
u svetu prirode, ali ljudsko telo je najvelianstvenije.
(Nepotrebno troenje ivotnih snaga i umnih mogunosti je greh
-194)
(1890) C.T.B.H. 539. Prestupanje zakona naeg tela isto je tako
greh, kao i krenje Deset
zapovesti. initi jedno ili drago znai kriti Boje zakone. Oni
koji prestupaju Boji zakon u svom telu, bie skloni da kre Boji
zakon izgovoren na Sinaju. (Vidi: 63)
Na Spasitelj je opomenuo svoje uenike da e upravo pred Njegov
drugi dolazak nastati stanje koje e biti veoma slino onome koje je
prethodilo potopu. Svet e se odati uivanju i preterivae u jelu i
piu. Ovakvo stanje postoji i danas. Svet se uveliko odao poputanju
apetitu; naklonost prema svetskim obiajima dovee nas do robovanja
izopaenim navikama - navikama koje e nas uiniti sve slinijim
osuenim stanovnicima Sodoma. udim se to stanovnici Zemlje nisu
uniteni kao stanovnici Sodoma i Gomore. Zapaam dovoljno uzroka za
sadanje stanje degeneracije i smrtnosti u svetu. .Slepe strasti
upravljaju razumom tako da su u ivotu mnogih sve uzviene pobude
rtvovane poudi.
Odravanje tela u zdravom stanju treba da bude naa ivotna tenja,
tako da svi delovi ove ive maine mogu skladno da rade. Boja deca ne
mogu da proslavljaju Boga bolesnim telom ili zakrljalim umom. Oni
koji poputaju bilo
15
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
kome obliku neumerenosti, na primer u jelu ili piu, rasipaju
svoje telesne snage i slabe moralnu silu.
(1900) 6T 369.370.10. Prirodni zakoni su Boji zakoni, i zato je
naa dunost da se posvetimo
briljivom prouavanju ovih zakona. Mi moramo da prouimo njihove
zahteve u odnosu na svoje telo i postupimo u skladu sa njima.
Nepoznavanje ovoga je greh.
(Svesno neznanje poveava greh - 53)Ne znate li da su telesa vaa
udi Hristovi? Ili ne znate da su telesa vaa
crkva svetoga Duha koji ivi u vama, kojega imate od Boga, i
niste svoji? Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u
telesima svojim i u duama svojim, to je Boje. (1. Korinanima
6,15.19.20) Nae telo je Hristova otkupljena svojina i nama nije
data sloboda da sa njim postupamo kako nam se svia. ovek je to
uinio. Postupao je tako sa svojim telom kao da zakoni tela ne
kanjavaju. Usled izopaenog prohteva za jelom njegovi organi su
oboleli i onesposobljeni, a snage oslabljene. Sve ove posledice,
koje je izazvao svojim kuanjima, sotona je iskoristio da narui
Boga. On pred Boga iznosi ljudsko telo, koje je Hristos otkupio,
kao linu svojinu; a kako je ovek neugledna slika svoga Tvorca! Bog
je obeaen time to je ovek zgreio protiv svoga tela i to je iskvario
svoj put.
Istinski obraeni ljudi savesno e potovati zakone ivota koje je
Bog ustanovio u njihovom biu, nastojei tako da izbegnu telesnu,
umnu i moralnu slabost. Poslunost ovim zakonima treba da postane
dunost svakoga pojedinca. Mi sami moramo da snosimo posledice
prekrenog zakona. Mi moramo da odgovaramo pred Bogom za svoje
navike i dela. Stoga, pitanje za nas ne glasi: ta e svet rei?, ve
Kako u ja, koji tvrdim da sam hrianin, postupati sa ivotom koje mi
je Bog dao? Hou li raditi za svoje najvee zemaljsko i duhovno
dobro, uvajui svoje telo kao hram u kome prebiva Duh Sveti ili u
sebe rtvovati svetovnim shvatanjima i nainu ivota?
Kazna za neznanje
Health Reformer, October 1866.11. Bog je uspostavio zakone koji
upravljaju naim telom, a ti zakoni koje je
postavio u naem biu su boanski, pa je za svaki prekraj utvrena
kazna koja e ranije ili kasnije postati iskustvo. Veina bolesti od
kojih je patila ljudska porodica i jo uvek pati, nastala je usled
nepoznavanja zakona koji vladaju u ovekovom telu. Izgleda kao da su
ljudi nezainteresovani za pitanje zdravlja i istrajno rade na tome
da potpuno razore svoje telo, a kada postanu oronuli i iznureni
telom i duhom, trae lekara i truju se lekovima do smrti.
Ne uvek neznalice
(1900) 6T 372.12. Kada govore o zdravlju, ljudi esto kau: Mi
znamo mnogo vie nego
to inimo. Oni ne shvataju da su odgovorni za svaki zrak
svetlosti u odnosu na svoje telesno dobro i da Bog uvek nadzire
svaku njihovu naviku. Sa telesnim ivotom ne sme se nasumice
postupati. Svaki organ, svako vlakno naeg tela treba sveto uvati od
tetnih navika.
16
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
Odgovornost za svetlost
Good Health, November, 1880.13. U vreme kada nas je obasjala
svetlost zdravstvene reforme i posle toga,
svaki dan su se mogla uti pitanja: Da li sprovodim u ivot pravu
umerenost u svemu? Da li je moja hrana takva da e mi pomoi da
ostvarim najvie dobra? Ako ne moemo potvrdno da odgovorimo na ova
pitanja, stojimo osueni pred Bogom, jer e nas On sve smatrati
odgovornim za svetlost koja je svetlela na naoj stazi. Bog ne gleda
na vreme neznanja, ali im nas svetlost obasja, On zahteva da
napustimo svoje navike koje naruavaju zdravlje i uspostavimo
pravilan odnos prema fizikim zakonima.
(1890) C.T.B.H. 150.14. Zdravlje je blago. Od svih prolaznih
dobara, ono je najdragocenije.
Bogatstvo, obrazovanje i ast skupo se stiu gubitkom zdravlja. Ni
jedno od njih ne moe nam obezbediti sreu ako nedostaje zdravlje.
Zloupotreba zdravlja, koje nam je Bog dao, straan je greh; ovakva
zloupotreba onesposobljava nas za ivot i ini gubitnicima, ak i onda
kada takvim sredstvima dostignemo bilo koji stepen obrazovanja.
(Primeri patnji zbog potcenjivanja svetlosti - 119.204)
(1890) C.T.B.H. 151.15. Bog se dareljivo pobrinuo za odranje i
sreu svih svojih stvorenja; i da
Njegovi zakoni nisu nikada pogaeni, da su svi postupali u skladu
sa Bojom voljom; tada bi zdravlje, mir, srea, zamenili bedu i
neprekidno zlo.
Health Reformer, August, 1866.16. Savrena usklaenost sa
zakonima, koje je Bog usadio u nae bie,
obezbedie nam zdravlje i sauvati organizam od sloma.(Zdravstvena
reforma i Gospodnja sredstva za umanjivanje patnji - 788)
rtva bez mane
(1890) C.T.B.H. 15.17. U staroj izrailjskoj slubi potovan je
zahtev da svaka rtva bude bez
mane. U stihu smo pozvani da svoja tela damo u rtvu ivu, svetu,
ugodnu Bogu i da to bude naa razumna sluba. Mi smo Boja stvorenja.
Psalmista, razmiljajui o divnom Bojem delu u ljudskom telu,
uzvikuje: Kako sam divno sazdan! Ima mnogo onih koji imaju nauno
obrazovanje, i poznaju teoriju istine, ali koji ne razumeju zakone
koji vladaju njihovim telom. Bog nam je dao sposobnost i talente i
naa je dunost, kao Njegovih sinova i keri, da ih najbolje
iskoristimo. Ako ravim navikama ili poputanjem izopaenom apetitu,
slabimo sile duha i tela bie nam nemogue da pravilno potujemo
Boga.
(C.T.B.H. 52.53; 1890) C.H. 121.18. Bog zahteva da Mu damo telo
u ivu rtvu, a ne u mrtvu ili rtvu koja
umire. rtve starih Izrailjaca morale su da budu bez mane, pa zar
e Bogu biti ugodna ljudska rtva puna bolesti i raspadanja? On nam
kae da je nae telo hram Svetog Duha; i On zahteva od nas da brinemo
o ovom hramu da bi mogao da postane pogodno prebivalite Njegovom
Duhu. Apostol Pavle nas opominje: I niste svoji; jer ste kupljeni
skupo. Proslavite dakle Boga u telesima
17
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
svojim i u duama svojim, to je Boje. Svi paljivo treba da
sauvaju telo u najboljem zdravlju, da bi mogli da obavljaju savrenu
slubu Bogu i izvre svoje obaveze u porodici i drutvu.
Bedna rtva
(1872) 3T 164.165.19. Da bi smo sauvali zdravlje, potrebno je da
steknemo znanje o jelu, piu
i oblaenju. Bolesti su prouzrokovane krenjem zdravstvenih
zakona; one su rezultat krenja zakona prirode. Naa prva dunost,
koju dugujemo Bogu, sebi lino i svojim blinjima jeste poslunost
Bojim zakonima, koji obuhvataju i zakone o zdravlju. Kada smo
bolesni, mi stavljamo teret koji zamara nae prijatelje, sebe
onesposobljavamo za izvrenje dunosti prema svojim porodicama i
prema svojim blinjima. A kada prerana smrt postane ishod naeg
krenja prirodnih zakona, tada nanosimo bol i patnje drugima,
liavamo svoje blinje pomoi koju za ivota treba da im pruimo,
liavamo svoje porodice utehe i pomoi koju bismo mogli da im pruimo
i zakidamo Boga u slubi koju On zahteva od nas da bi se Njegova
slava poveala. Zar mi tada, u najgorem smislu, nismo prestupnici
Bojeg zakona.
Meutim, Bog je veoma milostiv, alostiv i nean i kada svetlost
dopre do onih koji su grenim poputanjem naruili svoje zdravlje,
kada se osvedoe o grehu, pokaju i trae oprotenje, On prihvata jadnu
rtvu koja Mu se daje i prima ih. O, kakvo je to neno milosre kojim
On ne odbija ostatak zloupotrebljenog ivota grenika koji pati, ali
i koji se kaje! U svojoj velianstvenoj milosti, On spasava ove due
kao iz ognja. Kakva se slaba, alosna rtva rtvuje istom i svetom
Bogu? Plemenite sposobnosti bile su paralisane ravim navikama
grenog poputanja. Tenje su izopaene, a dua i telo unakaeni.
Zato je data svetlost o zdravstvenoj reformi?
(1870) 2T, 399.400.20. Gospod je dopustio da nas u ovim
poslednjim danima obasja Njegova
svetlost da bi se tama, koja se usled grenog poputanja nakupila
u toku ivota prolih narataja, mogla donekle rasterati i umanjiti
zla koja su nastala kao posledica neumerenog jela i pia.
Gospod je u svojoj mudrosti stvorio plan kako da svoj narod
dovede u poloaj kojim bi u duhu i delima bio odvojen od sveta tako
da njegova deca ne bi bila lako odvedena u idolopoklonstvo, i da
ostanu ista od pokvarenosti koja vlada u ovom veku. Bog ima plan da
roditelji koji veruju i njihova deca, istupe kao ivi Hristovi
predstavnici, kao kandidati za veni ivot. Svi koji imaju udela u
boanskoj prirodi nee biti zahvaeni pokvarenou koja je u svetu
prouzrokovana uivanjem. Oni koji poputaju apetitu ne mogu da
dostignu hriansko savrenstvo.
(1890) C.T.B.H. 75.21. Bog je dopustio da nas svetlost
zdravstvene reforme obasja u ovim
poslednjim danima, da bismo hodajui u svetlosti, mogli da
izbegnemo mnoge opasnosti kojima emo biti izloeni. Sotona radi u
velikoj sili da bi naveo ljude da popuste apetitu, da zadovolje
svoje sklonosti, a svoje dane provedu u bezbrinoj nerazumnosti. On
nudi privlanosti ivota ispunjenog sebinim uivanjem i poputanjem
strastima. Neumerenost potkopava sile uma i tela.
18
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
Onaj koji je tako savladan, nalazi se na sotonskom tlu na kome e
biti kuan i uznemiravan, i na kraju potpuno dopasti pod vlast
neprijatelja svake pravde.
(C.T.B.H. 52; 1890) C.H. 120.121.22. Da bi se sauvalo zdravlje,
potrebna je umerenost u svemu - umerenost
u radu, umerenost u jelu i piu. Na nebeski Otac poslao je
svetlost zdravstvene reforme da uva od zala koja nastaju kao
rezultat pokvarenog apetita, a da oni koji vole istotu i svetost
mogu da saznaju kako razborito da koriste dobra koja im je dao i da
umerenou u svakodnevnom ivotu mogu biti posveeni istinom.
(1890) C.T.B.H. 120.23. Imajmo uvek na umu da je veliki cilj
zdravstvene reforme postizanje
potpunog razvoja uma, due i tela. Svi prirodni zakoni - koji su
Boji zakoni - odreeni su za nae dobro. Poslunost tim zakonima uveae
nau sreu u ovom ivotu i pomoi u pripremi za veni ivot.
Znaaj zdravstvenih naela
(1909) 9T, 158-160.24. Pokazano mi je da su naela, koja su nam
data u prvim danima vesti,
danas isto tako vana i treba ih smatrati isto tako znaajnim kao
to su onda bila. Ima nekih koji nikada nisu sledili datu svetlost o
ishrani. Sada je vreme da se svetlost uzdigne da bi zasjala jasnim,
sjajnim zracima.
Naela zdravog naina ivota za nas pojedinano i za nas kao Boji
narod, veoma mnogo znae...
Sada se svi kuaju i ispituju. Mi smo krteni u Hristu, i ako
budemo izvrili svoj deo u odvajanju od svega to e nas srozati i
uiniti od nas ono to ne bi trebalo da budemo, dobiemo snagu da
uzrastemo u Hristu koji je na ivi Poglavar; i videemo spasenje
Boje.
Jedino kad se razumno odnosimo prema naelima zdravog ivota,
moemo postati potpuno svesni zala koja proizilaze iz nepravilne
ishrane. Oni koji posle uvianja svojih greaka, imaju hrabrosti da
izmene svoje navike, shvatie da reformni postupak zahteva borbu i
mnogo istrajnosti; ali kada jednom oblikuju ispravan ukus, shvatie
da je upotreba hrane koju su ranije smatrali nekodljivom, polako,
ali sigurno, postavila temelje dispepsiji (slabom varenju) i drugim
oboljenjima.
U prvim redovima reformatora
(1909) 9T, 158.25. Adventisti sedmog dana raspolau istinama od
velike vanosti. Pre vie
od 40 godina, Gospod nam je dao naroitu svetlost o zdravstvenoj
reformi, ali kako hodamo u toj svetlosti? Koliko ih je odbilo da
ivi u skladu sa Bojim savetima! Kao narod treba da napredujemo u
srazmeri sa svetlou koju smo primili. Naa je dunost da razumemo i
potujemo naela zdravstvene reforme. U pogledu umerenosti treba da
smo ispred svih ostalih ljudi; pa ipak ima medu nama dobro upuenih
vernika, pa ak i propovednika Jevanelja, koji imaju malo potovanja
prema svetlosti koju nam je Bog dao u vezi sa ovim predmetom. Oni
jedu kako im se svia i rade to ele.
Neka uitelji i vode u naem Delu, u odnosu prema zdravstvenoj
reformi, vrsto utemelje svoj stav na Bibliji, i daju pravo
svedoanstvo onima koji veruju
19
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
da ivimo u poslednjim danima istorije ove Zemlje. Mora se povui
crta koja e razdvojiti one koji slue Bogu od onih koji slue
sebi.
(1867) 1T, 487.26. Zar e oni koji ekaju blaena nada i javljanje
slave velikoga Boga i
Spasa naega Isusa Hrista, koji je dao sebe za nas da nas izbavi
od svakog bezakonja i oisti sebi narod izbrani koji ezne za dobrim
delima, biti iza verskih zanesenjaka dananjice, koji nemaju veru u
skori Dolazak naeg Spasitelja? Naroiti narod koga On isti za sebe,
da bude odveden na Nebo ne videvi smrti, ne sme da bude iza drugih
u dobrim delima. U svojim naporima da se oiste od svake
pokvarenosti tela i duha, usavravajui se u svetosti i strahu Bojem,
oni treba da budu isto tako ispred svih ostalih ljudi na Zemlji,
kao to je i njihovo zvanje mnogo uzvienije od zvanja drugih.
Zdravstvena reforma i molitva za bolesne
(1909) 9T 164.165.27. Da bi bili oieni i da bi ostali isti,
adventisti sedmog dana moraju da
imaju Svetoga Duha u svojim srcima i u svojim domovima. Gospod
mi je dao svetlost da e On, kada se dananji Izrailj ponizi pred
Njim i kada oisti hram due od svake prljavtine, usliiti njegove
molitve za bolesne i blagosloviti upotrebu svojih lekova za
bolesti. Kada ovek verom ini sve to moe da suzbije bolest, koristei
jednostavne metode leenja koje je Bog uspostavio, tada e On
blagosloviti njegove napore.
Ako posle toliko mnogo svetlosti, koju je Bog dao, Boji narod
bude gajio rave navike, poputajui sebi i odbijajui da se promeni,
snosie neminovne posledice prestupa. Ako odlue da po svaku cenu
zadovolje izopaeni apetit, Bog ih udom nee spasti od posledica
njihovog poputanja. Tada ete u mukama leati. (Isaija 50,11)
Oni koji oholo govore: Gospod me je iscelio i nije potrebno da
ograniavam svoju ishranu; mogu po svojoj volji da jedem i pijem,
uskoro e u telu i dui osetiti potrebu za Bojom obnoviteljskom
silom. Zato to vas je Bog milostivo izleio, ne treba da mislite da
u poputanju samom sebi moete slediti navike sveta. inite ono to je
Hristos zapovedio posle svoga dela izleenja: Idi, i ne grei vie!
(Jovan 8,11) Apetit ne sme da bude na bog.
(1867) 1T, 560.561.28. Zdravstvena reforma je grana naroitog
Bojeg dela i blagoslov
Njegovom narodu...Videla sam da je razlog zbog koga Bog nije
potpunije usliio molitve svojih
slugu za bolesne medu nama, bio taj to se time ne bi mogao
proslaviti, jer su oni krili zakone zdravlja. Takoe sam videla da
je On stvorio plan za zdravstvenu reformu i zdravstveni Institut,
da bi pripremio put za potpuno uslienje molitava vere. Vera i dobra
dela treba da idu ruku pod ruku u pomaganju bolesnima medu nama i u
njihovom osposobljavanju za proslavljanje Boga ovde i spasenje
prilikom Hristovog dolaska.
(1864) Sp. Gifts IV, 144.145.29. Mnogi su oekivali da e ih Bog
sauvati od bolesti samo zato to su Ga
molili da On to uini. Meutim, Bog nije usliio njihove molitve,
zato to njihova vera nije bila usavrena delima. Bog nee initi uda
da bi sauvao od bolesti one koji se ne brinu za sebe, nego stalno
kre zdravstvene zakone i ne ine
20
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
nikakve napore da bi spreili bolest. Kada sa svoje strane inimo
sve to moemo da imamo dobro zdravlje, tada moemo oekivati da e
uslediti blagosloveni rezultati i u veri moemo moliti Boga da
blagoslovi nae napore za ouvanje zdravlja. On e usliiti nae molitve
onda, kada se Njegovo ime time moe proslaviti. Meutim, neka svi
razumeju da i oni treba da obave odreeni posao. Bog udima nee
sauvati zdravlje osoba koje su svojim bezbrinim nepotovanjem
zdravstvenih zakona, krenule sigurnim putem bolesti.
Oni koji zadovoljavaju svoj apetit i onda pate zbog svoje
neumerenosti i uzimaju lekove da to ublae, mogu biti sigurni da se
Bog nee zalagati da spase zdravlje i ivot koji je tako nepromiljeno
doveden u opasnost. Uzrok je izazvao posledicu. Mnogi, kao svoje
poslednje utoite prihvataju uputstva Boje rei i trae da se stareine
crkve mole za obnovljenje njihovog zdravlja. Bog nije sklon da
odgovori na molitve koje su upuene za takve, jer zna da e oni, ako
im se zdravlje i obnovi, ponovo ga rtvovati na oltaru nezdravog
apetita. (Vidi: 713)
Pouka iz neuspeha koji je doiveo Izrailj
(1909) 95.165.30. Gospod je obeao starom Izrailju da e ga, ako
se bude strogo drao
Njega i izvravao sve Njegove zahteve, sauvati od svih bolesti
koje je pustio na Misirce; ovo obeanje dato je pod uslovom
poslunosti. Da su Izrailjci posluali uputstvo koje su primili i da
su koristili svoje prednosti, oni bi svetu bili primer zdravlja i
napretka. Izrailjci su zanemarili ispunjenje Bojeg cilja i zato
nisu uspeli da prime blagoslove koje su mogli da dobiju. Meutim,
Josif, Danilo, Mojsije, Ilija, i mnogi drugi ostali su nam
plemeniti primeri ispravnog naina ivota. Ista vernost dae i danas
isti ishod. Nama je napisano: A vi ste izabrani rod, carsko
svetenstvo, sveti narod, narod dobitka, da objavite dobrodetelji
onoga koji vas dozva iz tame k udnome videlu svome. (1. Petrova
2,9)
(1905) M.H. 283.31. Da su Izrailjci posluali uputstvo koje su
primili i da su koristili svoje
prednosti, oni bi postali ugled svetu u zdravlju i napretku. Da
su kao narod iveli u skladu sa Bojim planom, bili bi sauvani od
bolesti koje su muile ostale narode. Posedovali bi telesnu snagu i
umnu silu kojom bi prevazilazili sve druge narode.
(Vidi: 641-644)
Hrianska trka
(1890)C.T.B.H.25.32. Ne znate li da oni to tre na trku, svi tre,
a jedan dobije dar? Tako
trite da dobijete. Svaki pak koji se bori od svega se uzdrava:
oni dakle da dobiju raspadljiv venac, a mi neraspadljiv. (1.
Korinanima 9,24.25)
Ovde su izloeni dobri rezultati samosavlaivanja i umerenosti.
Apostol Pavle predstavio je razne igre starih Grka, koje su
odravane u ast njihovim bogovima, da bi nam prikazao duhovnu borbu
i njenu nagradu. Oni koji su uestvovali u ovim igrama pripremali su
se pod najstroom stegom. Svako poputanje koje bi moglo da oslabi
telesne snage bilo je zabranjeno. Luksuzna hrana i vino bili su
zabranjeni s ciljem da se unapredi telesna snaga i vrstina.
Dobiti nagradu za koju su se borili - venac od cvea koje vene i
pljesak
21
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
mnotva, smatrano je najveom au. Ako su tako mnogo trpeli, ako se
pokazalo toliko mnogo samoodricanja u nadi da se dobije tako
bezvredna nagrada, koju je mogao da osvoji samo onaj koji je bio
najbolji, koliko vea treba da bude rtva, koliko voljnije
samoodricanje za neraspadljiv venac i za veni ivot!
Pred nama je posao koji treba obaviti - vaan, ozbiljan posao.
Sve nae navike, ukus i naklonosti moraju da budu vaspitavani u
skladu sa zakonima ivota i zdravlja. Na taj nain obezbediemo
najbolje telesno stanje i bistrinu uma da bismo mogli da pravimo
razliku izmeu zla i dobra.
Danilov primer
(1890) C.T.B.H. 25-28.33. Da bismo ispravo shvatili pitanje
umerenosti, moramo ga prouavati sa
biblijske take gledita. Nigde ne moemo nai tako opsean i snaan
prikaz prave umerenosti i blagoslova koji je prate, kao to nam je
to dato u primeru iz ivota proroka Danila i njegovih prijatelja
Izrailjaca, na vavilonskom dvoru...
Bog priznaje ono to je pravo. Mladii iz svih zemalja koje je
potinio veliki osvaja, a koji su najvie obeavali, bili su skupljeni
u Vavilonu, ali meu svima njima zarobljeni Izrailjci nisu imali
premca. Uspravan stas, siguran, gibak korak, lep izgled, zdrava
ula, ist dah - sve su to bila mnogobrojna svedoanstva dobrih navika
- obeleja plemenitosti kojom priroda poastvuje one koji su posluni
njenim zakonima.
Istorija Danila i njegovih drugova zabeleena je na stranicama
nadahnute Rei za dobro mladih svih vekova. Ono to su ljudi inili,
ljudi mogu da ine. Da li su ovi mladi Izrailjci vrsto stajali usred
velikih iskuenja i dali plemenito svedoanstvo u korist prave
umerenosti? Dananji mladi ljudi mogu da daju slino svedoanstvo.
Pouka koja nam je ovde data toliko je znaajna da bi bilo dobro
da o njoj razmiljamo. Opasnost nam ne dolazi od oskudice, ve od
obilja. Mi smo stalno u iskuenju da budemo neumereni. Oni koji ele
da sauvaju svoje snage neoslabljene za slubu Bogu, moraju da vode
rauna o strogoj umerenosti u korienju Njegovih darova, kao i
potpunom uzdravanju od svakog tetnog ili poniavajueg poputanja.
Narataj koji nastaje okruen je zamkama pripremljenim da kuaju
apetit. Naroito u velikim gradovima svaki oblik poputanja je
primamljiv i pristupaan. Oni koji kao Danilo odbiju iskuenje,
ponjee nagradu za svoje umerene navike. Svojom veom telesnom snagom
i poveanom izdrljivou, stvaraju ulog koji mogu da iskoriste u
sluaju potrebe.
Dobre telesne navike unapreuju umne sposobnosti. Umna mo,
telesna snaga i dug ivog zavise od nepromenljivih zakona. Tu ne
postoji sluaj. Bog prirode nee se umeati da sauva ljude od
posledica gaenja prirodnih zakona. Ima mnogo prave istine u izreci:
Svako je kova svoje sree! Dok su roditelji odgovorni za oblikovanje
karaktera, kao i vaspitanje i obrazovanje svojih sinova i keri,
istina je da na poloaj i korisnost u svetu u velikoj meri zavise od
naeg pravca delovanja. Danilo i njegovi drugovi uivali su koristi
pravilnog obrazovanja i vaspitavanja u ranoj mladosti, ali samo ove
prednosti ne bi ih uinile onim to su bili. Dolo je vreme kada su
morali da rade za sebe - kada je budunost zavisila od njihovog
linog vladanja. Tada su odluili da budu verni poukama koje su
dobili u detinjstvu. Strah Gospodnji, poetak mudrosti, bio je
temelj njihovoj veliini. Njegov Duh krepio je svaku dobru nameru,
svaku plemenitu odluku.
22
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
R.H. 25. Jan. 1881.34. Mladiima (Danilu, Ananiji, Misailu i
Azariji) u ovoj koli bio je dozvoljen
pristup u carsku palatu i odreeno da se hrane mesom i piju vino,
koje je dolazilo sa carske trpeze. U svemu ovome car je smatrao da
im nije samo ukazao veliku ast, ve da im je obezbedio najbolji
telesni i umni razvoj koji su mogli da postignu.
U hrani koja je iznoena pred cara bilo je svinjskog i drugih
vrsta mesa, koje je po Mojsijevom zakonu bilo neisto i zato je
Izrailjcima bilo odluno zabranjeno da ga jedu. Danilo je bio
stavljen na ozbiljnu probu. Da li e biti veran uenju svojih otaca o
jelu i piu i uvrediti cara, verovatno izgubiti ne samo poloaj ve i
ivot, ili prekriti Boju zapovest i zadrati carevu naklonost i tako
ostvariti velike umne prednosti i najlaskaviji svetski uspeh?
Danilo nije dugo oklevao. vrsto je odluio da bez obzira na ishod
ostane u svojoj estitosti. On naumi da se ne skvrni obrokom jela
careva i vinom koje on pijae. (Danilo 1,8)
Medu onima koji danas kau da su hriani, ima mnogo onih koji bi
zakljuili da je Danilo bio previe jednostran i zato ga proglasili
uskogrudim i fanatikom. Oni smatraju da pitanje jela i pia ima vrlo
mali znaaji da ne zahteva tako odluan stav - koji bi verovatno imao
za posledicu rtvovanje svake zemaljske prednosti. Meutim, oni koji
tako misle na dan suda ustanovie da su se udaljili od Bojih
izriitih zahteva i svoje miljenje proglasili merilom dobra i zla.
Oni e utvrditi da ono to im je izgledalo beznaajno, Bog tako nije
posmatrao. Njegove zahteve treba verno posluati. Oni koji prihvate
i posluaju jednu od Njegovih naredaba, zato to im je zgodno da tako
ine, dok odbacuju drugu zato to bi njeno dranje zahtevalo izvesne
rtve, sniavaju merilo pravde i svojim primerom navode drage da
olako gledaju na sveti Boji zakon. Tako veli Gospod, treba da bude
nae pravilo u svemu...
Danilov karakter postoji u svetu kao izraziti primer onoga to
Boja milost moe da naini od ljudi koji su po prirodi pali i
iskvareni grehom. Izvetaj o njegovom plemenitom ivotu samoodricanja
predstavlja ohrabrenje za ceo ljudski rod. Iz njega moemo da
dobijemo snagu da se uspeno odupremo iskuenju i vrsto, u
poniznosti, i u najteem kuanju stanemo uz pravdu.
Danilo je mogao da nade uverljivo opravdanje i napusti svoje
strogo umerene navike; ali Boje odobravanje bilo mu je drae nego
naklonost najjaeg zemaljskog vladara - drae ak i od samog ivota.
Poto je svojim pristojnim ponaanjem stekao naklonost Amelsara,
slubenika zaduenog za jevrejske mladie, Danilo ga je zamolio da im
dozvoli da ne jedu od carskog jela i ne piju od njegovog vina.
Amelsar se uplaio da e, ako uslii ovu molbu, izazvati carevo
nezadovoljstvo i tako svoj ivot dovesti u opasnost. Kao i mnogi
danas, mislio je i on - da e umerena ishrana dati ovim mladiima
bled i boleljiv izgled i slabe miie, dok e ih obilna hrana sa
carskog stola uiniti rumenim i lepim i dati im veu telesnu
snagu.
Danilo je zamolio da se ovo rei probom od deset dana. Mladim
Izrailjcima je za vreme ovog kratkog perioda bilo dozvoljeno da
jedu jednostavnu hranu, dok su njihovi drugovi jeli carska jela.
Zahtev je konano odobren i tada je Danilo bio siguran da je dobio
spor. Iako je bio mladi, on je uvideo tetan uticaj vina i raskonog
ivota na telesno i umno zdravlje.
Posle deset dana ustanovljeno je da je dobijeni rezultat potpuno
suprotan Amelsarovim oekivanjima. Ne samo u linom izgledu, ve i u
telesnoj snazi i umnosti, oni koji su bili umereni u svojim
navikama znatno su bolje izgledali nego njihovi drugovi koji su
poputali apetitu. Posle ovog ispita, Danilu i
23
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
njegovim drugovima dozvoljeno je da i dalje upotrebljavaju svoju
jednostavnu ishranu tokom celokupnog kolovanja za dunosti u
carstvu.
Boje odobravanje
Gospod je sa odobravanjem posmatrao vrstinu i samoodricanje ovih
jevrejskih mladia i Njegov blagoslov ih je pratio. I dade Bog svoj
etvorici mladia znanje i razum u svakoj knjizi i mudrosti; a Danilu
dade da razume svaku utvaru i sne. (Danilo 1,17) Na kraju
trogodinjeg kolovanja, car je ispitao njihovu sposobnost i znanje i
pronaao da se meu svima njima ne nade nijedan kao Danilo, Ananija,
Misailo i Azarija; i stajahu pred carem. I u svemu emu treba
mudrost i razum, za to ih car zapita, nae da su deset puta bolji od
svih vraa i zvezdara to ih bee u svemu carstvu njegovu. (Danilo
1,19.20)
Ova pouka usmerena je svima a naroito mladima. Pokornost Bojim
zahtevima zato blagotvorno deluje na zdravlje tela i duha. Za
ostvarenje najviih moralnih i umnih dostignua, potrebno je traiti
mudrost i silu od Boga i drati se stroge umerenosti u svim ivotnim
navikama. U Danilovom iskustvu i iskustvu njegovih drugova imamo
primer pobede naela nad iskuenjem poputanja apetitu. To pokazuje da
mladi mogu pobediti elje tela zahvaljujui verskim naelima i ostati
verni Bojim zahtevima, ak i po cenu velike rtve.
(Danilova hrana - 117,241,242)
Nespremni za glasnu viku
(1867) 1T, 486.487.35. Pokazano mi je da je zdravstvena reforma
deo Vesti treeg anela i tako
usko povezana sa njom kao miica i aka sa ljudskim telom. Videla
sam da kao narod moramo da nainimo korak napred u ovom velikom
delu. Propovednici i narod moraju slono da rade. Boji narod nije
spreman za glasnu viku treeg anela. On za sebe treba da obavi posao
koji ne moe da prepusti Bogu da ga obavi za njega. Bog je izvrenje
ovog posla prepustio nama. To je posao svakog pojedinca; niko ne
moe da ga izvri za drugoga. Imajui dakle ovakva obeanja, o
ljubazni! da oistimo sebe od svake pogantine tela i duha, i da
tvorimo svetinju u strahu Bojemu. (2. Korinanima 7,1) Neumerenost u
jelu je greh koji je zavladao ovim vekom. Neuzdrljiv apetit nainio
je ljude i ene robovima, zamraio im um i do te mere otupio njihova
moralna oseanja da vie ne cene uzviene istine Boje rei. Niske
sklonosti zavladale su ljudima i enama.
Da bi postao spreman za preobraenje, Boji narod mora da poznaje
sebe. On mora da poznaje svoje telo, da bi zajedno sa psalmistom
mogao da uzvikne: Hvalim te to sam divno sazdan. Njegov apetit uvek
mora da bude potinjen moralnim i umnim silama. Telo treba da bude
sluga umu, a ne um telu.
Priprema za osveenje
(1867) 1T, 619.36. Bog zahteva od svog naroda da se oisti od
svake prljavtine tela i
duha, i u strahu Gospodnjem usavri svetost. Svi ravnoduni i koji
izbegavaju ovaj posao, oekujui da Bog uini za njih ono to On
zahteva da sami, uine za
24
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
sebe, nai e se laki, kada krotki na Zemlji, koji su izvravali
Njegove sudove, budu zatieni u dan Gospodnjeg gneva.
Pokazano mi je da e se Boji narod nai nespreman, ako ne bude
ulagao napore sa svoje strane, nego bude ekao da osveenje doe na
njega da otkloni njegova zla i ispravi greke; ako oekuje da se tako
oisti od prljavtine tela i duha i osposobi da sudeluje u glasnoj
vici treeg anela. Osveenje ili Boja sila doi e samo na one koji su
se pripremili za njega, obavljajui posao koji im je Bog dao, naime,
istei se od svake prljavtine tela i duha, posveujui se u strahu
Gospodnjem.
Poziv onima koji oklevaju
(RH, 27. May 1902) C.H. 578.579.37. Istoriju Bojeg naroda
pokvarilo je nesprovoenje ispravnih naela.
Neprekidno nazadovanje u zdravstvenoj reformi uslovilo je veliki
nedostatak duhovnosti koji je obeastio Boga. Podignute su prepreke
kakve se nikada ne bi videle, da je Boji narod hodao u
svetlosti.
Hoemo li mi koji imamo tako velike prednosti, dopustiti da ovaj
svet bude ispred nas u zdravstvenoj reformi? Hoemo li omalovaavati
svoje umove i zloupotrebljavati svoje talente pogrenim nainom
ishrane? Hoemo li prestupati Boji sveti zakon poputanjem sebinim
navikama? Hoe li naa nedoslednost postati predmet osude? Hoemo li
iveti tako nehrianskim ivotom da se na Spasitelj stidi da nas
nazove svojom braom?
Zar neemo radije obavljati lekarsko-misionarski posao, koji je u
stvari Jevanelje u praksi, ivei tako da Boji mir moe da vlada u
naim srcima? Zar neemo ukloniti svaki kamen spoticanja ispred nogu
nevernika, imajui uvek na umu pravo hrianstvo? Mnogo je bolje da se
odreknemo hrianskog imena, nego da kaemo da smo hriani, a da u isto
vreme poputamo apetitu koji podstie nesvete nagone.
Bog poziva svakog vernika da bez oklevanja posveti svoj ivot
slubi Gospodu. On poziva na odlunu reformu. Sva stvorenja uzdiu pod
prokletstvom. Boji narod treba da zauzme takvo mesto da bi mogao da
raste u milosti, posveujui istinom telo, duu i duh. Kada raskine sa
svakim poputanjem koje naruava zdravlje, dobie jasniji pojam o tome
u emu se sastoji prava pobonost. Divna promena nastae u verskom
iskustvu.
Svi emo biti okuani
RH. 10. Feb. 1910.38. Veoma je znaajno da svaki pojedinac meu
nama dobro izvri svoj deo
i izgradi pravilno miljenje o tome ta treba da jedemo, pijemo i
kako treba da ivimo da bismo sauvali zdravlje. Svi e biti iskuani
tako da e se videti da li su prihvatili naela zdravstvene reforme
ili poli putem poputanja sebi.
Neka niko ne misli da se prema ishrani moe odnositi onako kako
Mu se svia. Neka svi, koji sa vama sede za stolom, vide da potujete
naela pravilne ishrane, kao i sva druga naela, da bi se mogla
otkriti Boja slava. Vi ne moete drukije postupati, jer treba da
izgradite karakter za budui, besmrtan ivot. Velike odgovornosti
poivaju na svakoj ljudskoj dui. Shvatimo ove odgovornosti i asno ih
nosimo u Gospodnje ime.
Svakome koji pada u iskuenje da popusti apetitu rekla bih: Nemoj
podlei iskuenju, ve se opredeli za upotrebu zdrave hrane. Naui da
uiva u zdravoj hrani. Gospod pomae onima koji tee da pomognu sebi;
ali ako ljudi ne uloe
25
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
naroite napore da slede Boju volju i nameru, kako On onda moe da
radi sa njima? Uinimo svoj deo, izgraujui svoje spasenje sa strahom
i drhtanjem - sa strahom i drhtanjem da ne bismo pogreno postupali
sa svojim telom, za koje smo obavezni pred Bogom da ga sauvamo u to
zdravijem stanju.
Prava reforma je reforma srca
(1896) Special Testimonies, Series A, No. 9, p. 54.39. Oni koji
ele da rade u Bojoj slubi ne treba da tee za svetskim
uivanjima i sebinim poputanjima. Lekari u naim ustanovama moraju
da budu proeti ivim naelima zdravstvene reforme. Dok Hristova
milost ne postane naelo koje ivi u srcu, ljudi nikada nee biti
istinski umereni. Sve sveane obaveze uinjene u svetu tebe i tvoju
suprugu nee nainiti reformatorima zdravlja. Samo doslovno
uzdravanje od hrane nee izleiti vae bolesne apetite. Brat i sestra
... nee postii umerenost u svemu, sve dok se njihova srca ne
preobraze Bojom milou.
Okolnosti ne mogu da izvre reformu. Hrianstvo predlae reformu
srca. Ono to Hristos radi iznutra, pokazae se po nalogu obraenog
uma. Plan po kome je trebalo poeti spolja, a zatim raditi unutra,
uvek je propadao i uvek e propasti. Bog planira da sa vama pone u
samom sreditu svih tekoa, u srcu, i tada e iz srca izai naela
pravde; reforma e biti ostvarena spolja kao i unutra.
Letter, 3. 1884.40. Oni koji uzdiu naela pribliavajui ih Bojoj
naredbi u skladu sa
svetlou koju im je Bog dao preko svoje Rei i Svedoanstva Svoga
Duha, nee promeniti nain svoga delovanja da bi ispunili elje svojih
prijatelja ili roaka, bilo da je jedan, ili dva ili itavo mnotvo,
onih koji ive u suprotnosti sa Bojim mudrim odredbama. Ako u ovom
pogledu napredujemo u skladu sa naelima, ako se strogo pridravamo
pravila ishrane, ako kao hriani vaspitavamo svoj ukus prema Bojem
planu, izvriemo uticaj koji e ispuniti Boju nameru. Pitanje je: Da
li smo voljni da budemo pravi zdravstveni reformatori?
(Vidi: 720)
Pitanje od velikog znaaja
(1909) 9T, 153-156.41. Dobila sam uputstvo da nosim vest o
zdravstvenoj reformi celom naem
narodu, jer su mnogi odstupili od prvobitne vernosti naelima
zdravstvene reforme.
Bog eli da Njegova deca kao ljudi uzrastu do Hristove visine. Da
bi to postigli oni moraju pravilno da koriste sve moi uma, due i
tela. Oni ne mogu dozvoliti da izgube ita od umne ili telesne
snage.
Pitanje kako sauvati zdravlje je pitanje prvorazrednog znaaja.
Kada u strahu Bojem prouavamo ovo pitanje, doznaemo da je najbolje,
kako za na telesni, tako i za duhovni napredak, da vodimo rauna o
jednostavnosti u ishrani. Prouavajmo strpljivo ovo pitanje. Nama je
potrebno znanje i rasuivanje da bismo u ovom pogledu mudro
napredovali. Prirodnim zakonima ne treba se odupirati, njih treba
posluati.
Oni koji su primili saznanje o zalima koja nastaju upotrebom
mesne hrane, aja, kafe i bogate, nezdravo pripremljene hrane i koji
su odluili da sa Bogom uine zavet rtve, nee nastaviti sa poputanjem
elji za hranom za koju znaju
26
-
I ODSEK RAZLOZI ZA REFORMU
da je nezdrava. Bog zahteva da se apetit oisti i pokae
samoodricanje u svemu to nije dobro. To je posao koji treba izvriti
pre nego to Njegov narod, kao savreni narod, stane pred Njega.
Ostatak Bojeg naroda mora da bude obraeni narod. Iznoenje ove
vesti treba da pokrene obraenje i posveenje dua. U ovom pokretu
treba da osetimo silu Bojeg Duha. To je divna, odreena vest; ona
znai sve za one koji je prihvate i nju treba objaviti glasnom
vikom. Treba da imamo pravu, postojanu vera u napredak ove vesti
koja e uveavati svoj znaaj do kraja vremena.
Ima nekih vernika koji prihvataju pojedine delove Svedoanstava
kao vest od Boga, a odbacuju one delove koji osuuju njihova
omiljena poputanja. Ovakve osobe rade protiv svoga dobra i
blagostanja Crkve. Osnovno je da hodamo u svetlosti dok imamo
svetlost. Oni koji tvrde da veruju u zdravstvenu reformu, a ipak u
svakodnevnom ivotu rade suprotno njenim naelima, ranjavaju svoje
due i ostavljaju rav utisak na vernike i nevernike.
Sveana odgovornost poiva na onima koji poznaju istinu da sva
njihova dela treba da odgovaraju njihovoj veri i da njihov ivot
treba da bude ist i posveen, a oni pripremljeni za rad koji u ovim
poslednjim danima objavljivanja ove vesti, treba brzo izvriti. Oni
nemaju vremena ni snage za troenje u poputanju apetitu. Rei dopiru
do nas sa ozbiljnou koja obavezuje: Pokajte se dakle, i obratite se
da se oistite od greha svojih, da dou vremena odmaranja od lica
Gospodnjega. (Dela 3,19) Meu nama ima onih kojima nedostaje
duhovnosti i koji e, ako se potpuno ne obrate, biti sigurno
izgubljeni. Da li moemo dopustiti takav rizik?
Jedino Hristova sila moe da preobrazi srce i um i zato svi koji
ele da sa Njim uestvuju u novom ivotu u nebeskom carstvu, moraju to
da iskuse. Ako se ko nanovo n