saobraćajna infrastruktura

INTERNACIONALNI UNIVARZITET TRAVNIK,TRAVNIK

Saobracajni fakultet

Saobraćajna infrastruktura(SEMINARSKI RAD)

Travnik, 24.12.2012. Profesor: Mr. sc. Momčilo SladojeStudent:Admir Terzić

1

Sadrzaj: strana:

1. Historijat razvoja cesta 3.2. Podjela cesta 6.3. Elementi i kriteriji za razvoj cesta 11.

3.1. Poprečni presjek ceste 12.3.2. Vertikalni elementi ceste 16.

4. Prateće saobraćajne površine 19.4.1. Saobraćajni znakovi i signalizacija 20.4.2. Oprema na autocestama i brzim cestama 23.4.3. Oprema na tunelima 24

2

1.Historijat razvoja cesta

Razvoj cesta i cestovnog saobraćaja u uskoj je vezi s razvitkom ljudske civilizacije. Prve staze i ceste omogućavale su razmjenu materijalnih dobara te presudno pridonosile opštem razvitku. Najstarije poznate ceste, koje su izvedene od kamena, bile su izgrađene u Egiptu i Babilonu oko 3000. godine p.n.e. To su bile karavanske ceste (zapravo putevi) starog vijeka koji su bili prilagođeni saobraćaju pješaka i tovarnih životinja. To su bile, npr., “solna” cesta od Hadramauta preko Arabije do Male Azije, “jantarska” cesta od Baltika do Mediterana i “svilena” cesta (put svile) od Kine do Crnog mora. Pronalazak točka i konstruisanje zaprežnih vozila dovodi do preokreta – od lokalnih saobraćajnica oko vladarskih palača, hramova ili saobraćajnica za dopremu materijala do velikih gradilišta ili za vojne potrebe, prelazi se na smišljenu izgradnju saobraćajnica kao sredstava komunikacije, a kasnije i čitavih mreža saobraćajnica. Perzijanci su u toku 500 godina p.n.e. prvi izgradili tvrde ceste dužine oko 2500 km što su vodile iz Male Azije u Indiju. To je tzv. “kraljeva cesta”. Uz njih je bio sagrađen velik broj svratišta i relejnih stanica. Prema opisu Herodota (484. g. pr. n. e.) na perzijskim cestama bila je uvedena poštanska sluţba, a ceste u Egiptu bile su umjetno učvršćene. Te ceste nisu bile prvobitno izgrađene da olakšaju putovanja i međupokrajinsku izmjenu robe – već su to bili vojnički i administrativni putevi, strateška potreba za prebacivanje trupa i opreme te za brzo prenošenje zapovijedi i informacija između sjedišta vlade i graničnih stanica carstva. Kinezi su također izgradili ceste u istu svrhu, ali malo je poznato o njihovoj tehnici cestogradnje. Postoje spisi Sun Tzu u knjizi Umijeće ratovanja o značenju transporta i kopnenim putovima (oko 1.500 godina p.n.e.). Izgradnja cesta u Europi započela je kasnije nego u Aziji. Jedna od najstarijih cesta sagrađena je 2000. godine p.n.e., a spajala je Elbu s Jadranskim morem preko Brenerskog klanca. Oko 1500. godine p.n.e. izgrađena je na Kreti cesta čiji je kolnik bio obložen kamenom. Ceste starih naroda bile su građene u ratne svrhe, a tek su u drugom redu služile trgovini i općim potrebama saobraćaja.Veliki napredak u učvršćenju postojećih cesta i izgradnji nastao je za vrijeme Rimskog carstva i neke su se od tih cesta, uz izvjesne rekonstrukcije, održale do danas. Njihov sustav tvrdih cesta bio je tako izvrstan da još i danas postoje neki dijelovi tih cesta pa su arheološki ispitane

Slika 1. Rimski putevi prema Tabuli Peuntigerijani (oko 340. god.)

3

1717. godine u Francuskoj se osniva Udruženje inženjera za ceste i mostove – Corporation des Ingenieurs des Ponts et Chaussees U toku čitave prve polovine srednjeg vijeka gotovo i da se nisu gradile ceste na europskom kontinentu. U Engleskoj su se pojavili prvi moderni graditelji moderne graditelji cesta. Prvi među njima bio je slijepi graditelj John Metcalf (1717. – 1810.). Unatoč tom svom nedostatku, Metcalf je za trideset godina sagradio oko 300 kilometara izvrsnih cesta, većinom u Lancashireu i u Cheshireu. Slično kao što su radili Rimljani, Metcalf je svojim cestama dao čvrst temelj od kamenih blokova batom zabijenih u podlogu od kamenih krhotina i pokrivenih zdrobljenim kamenom. Međutim, nije smatrao potrebnim da se na cestama izgradi neki posebni površinski sloj. Krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća uveli su u Francuskoj Tresaguet (1775. g.), a u Engleskoj Thomas Telford iz Dumfriesshirea novu tehnologiju gradnje cesta sa dvostrukim slojem sitnog kamena kao podlogom ispunjenom sitnijim izlomljenim bazaltom. Na vrh tih slojeva je došao 20 centimetara debeo sloj drobljenog kamenja, a na njega sloj šljunka.

Slika 2. Poprecni presjek puta kroz historiju

4

Telfordov suvremenik i zemljak John Mac Adam (1756. – 1836.) proslavio se pokrivajući površinu cesta granitnim kockama ili kakvim drugim trajnim kamenjem, dovoljno sitno izmrvljenim da bi se od njega mogla oblikovati glatka površina

Slika 3. Makadam

Ta je vrsta cesta dobila po Mac Adamu i ime, a metoda je postala vrlo uspješna kad se otprilike 30 godina nakon Macadamove smrti počeo upotrebljavati parni valjak

Pronalaskom parne lokomotive i izgradnjom prve željezničke pruge u Engleskoj 1825. godine i drugih pruga u svijetu, izmijenjene su dotadašnje ideje o kopnenom saobraćaju i umjesto cestovnog nastaje razdoblje željezničkog saobraćajaŽeljeznica preuzima većinu putničkog i robnog saobraćaja, a cestama preostaje samo funkcija sekundarnih saobraćajnica tj. za lokalni saobraćaj i za povezivanje industrije i gradova sa željeznicom

Pronalaskom motora s unutrašnjim sagorijevanjem (Damler 1885., Benz 1886.) pridonio je naglom razvoju motornih vozila te su time i ceste dobile veliko značenje.Neučvršćene i neravne ceste nisu više odgovarale automobilskom saobraćaju, pa se počinju graditi ceste različitih vrsta kolovoza – od asfalta i betonaNakon drugog svjetskog rata automobil preuzima primat od željeznice u modernom prijevozu roba i putnika na kraće i duže relacije

5

Smatra se da je danas dužina cestovne mreže u svijetu oko 17 milijuna kilometara, a od toga ih je više od 50% sa savremenim kolovozom.Automobil i ceste u izrazitoj su uzajamnoj vezi, pa je stepen motorizacije u velikoj mjeri ovisan o veličini i kvaliteti cestovne mreže. Budući da se bez dobrih cesta ne može očekivati ustaljen saobraćaj, razvitak motorizacije uslovio je i izgradnju dobre cestovne mreže.

2. Podjela cesta

Podjela ili razvrstavanje cesta ima cilj svrstati ceste u ograničen broj jasno definiranih tipova, kako bi se omogućila kvalitetna komunikacija između struke, administracije i javnosti. Ceste se, međutim, kao ni druge prometne površine, ne mogu razvrstati po jedinstvenoj klasifikaciji budući da postoje razlike u načinu građenja, namjeni i prometnim značajkama. Postoji isto tako velika raznolikost u funkciji, društvenom i gospodarskom značenju te vrsti i opsegu prometa.

U načelu se ceste mogu razvrstati na osnovi:

- društveno-gospodarskih,

- prometno-eksploatacijskih i

- tehničkih mjerila (kriterija).

Na osnovi pozitivnih zakonskih propisa i odgovarajuće regulative, obrazložena je podjela koja je uobičajena među planersko-projektantskim i korisničkim krugovima stručnjaka (urbanisti, građevinari, prometni stručnjaci).

Javne ceste se po svojoj temeljnoj svrsi i okvirima društveno-teritorijalnog ustroja mogu razvrstati po funkcionalnoj klasifikaciji na:

- daljinske odnosno vezne,

- sabirne i

- pristupne ceste

Prema položaju u prostoru, javne se ceste dijele na:

- javne ceste izvan naselja i

- na gradske prometne površine.

Pojedine definicije, nadležnosti i podjele cesta tumače odgovarajući zakoni i podzakonski akti, prije svih Zakon o javim cestama, Zakon o sigurnosti prometa na cestama itd

6

Javne ceste se, između ostaloga, mogu razvrstati po više osnova:

1. prema izrazitijem društveno gospodarskom značenju

2. prema vrsti prometa

3. prema veličini motornog prometa

4. prema vrsti predjela ili terena

5. prema zadaći povezivanja

Prema izrazitijem društveno-gospodarskom značenju

• autoceste (AC)

• državne ceste (D - ceste)

• županijske ceste (Ž – ceste)

• lokalne ceste (L – ceste)

7

opsluživanje

pristupna (PC)

lokacija (l)

PC-l

područje(p)

PC-p SC-p

sabiranje

sabirna (SC)

regija(r)

SC-r VC-r

povezivanje

vezna (VC)

dvije/više regija (međuregionalna)

(m)

VC-m DC-m

daljinsko povezivanje

daljinska(DC)

državna (međudržavna)

(d)

DC-d

Prema vrsti saobracaja

• ceste za motorni saobracaj

• ceste za mješoviti saobracaj

• Prema veličini i vrsti saobracajnih tokova te prema brzini, udobnosti i sigurnostisaobracaja , ceste za motorni saobracaj se dijele na:

• autoceste (AC) i brze ceste (BC) ostale ceste za motorni saobracaj

Prema veličini motornog saobracaja

Prema veličini motornog saobracaja, izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP), tj. brojem vozila koja se očekuju na kraju planiranog razdoblja tijekom 24 sata u oba smjera, javne se ceste dijele na autoceste/brze ceste i pet razreda cesta

Planersko razdoblje iznosi dvadeset godina za novogradnje, a za građevine u rekonstrukciji pet do dvadeset godina, ovisno o značenju i opsegu zahvata.

Za autoceste i brze ceste te za ceste 1. i 2. razreda količina motornog prometa utrvđuje se prometnim studijama

Oznaka prema saobracajnoj podjeli

Oznaka veličine saobraćaja

Ukupan broj vozila u 24 sata (PGDP)

autoceste/brze ceste najveći > 14.000

1. razred vrlo velik > 12.000

2. razred velik 7.000 – 12.000

3. razred srednji 3.000 – 7.000

4. razred malen 1.000 – 3.000

5. razred vrlo malen < 1.000

Tabela 1. Podjela cesta po velicini motornog prevoza

8

Prema vrsti predjela ili terena

• Prema vrsti predjela ili terena odnosno prema konfiguraciji i stupnju ograničenja za trasu, ceste se dijele na:

• ceste u nizinskom terenu (bez terenskih ograničenja)• ceste u brežuljkastom terenu (neznatna ograničenja)• ceste u brdskom terenu (znatna ograničenja)• ceste u planinskom terenu (velika ograničenja)• Razred ceste i stupanj ograničenja propisuju se projektnim zadatkom naručitelja,

odnosno investitora.

Na osnovi razreda ceste i stupnja ograničenja određuju se prethodna (projektna) brzina i dopušteni uzdužni nagib ceste

Tabela 2. Odredjivanje projektne brzine ceste

Prema zadaći povezivanja

• Slično kao pri pristupu po funkcionalnoj klasifikaciji, ceste se uvjetno mogu razvrstati po kriteriju zadaće povezivanja u cestovnoj mreži na autoceste/brze ceste (AC/BC) i pet razreda cesta:

• AC – autoceste za međudržavno-državno povezivanje• razred za državno-regionalno povezivanje• razred za regionalno-županijsko povezivanje• razred za županijsko-međuopćinsko povezivanje• razred za međuopćinsko-općinsko povezivanje• razred za općinsko-lokalno povezivanje

9

Cesta (kat./razr.) Brzina Vp [km/h] Srednja duljina putovanja [km]

Najniža razina usluge [RU]

AC/BC 80 - 120 (130) > 100 C/D

1. razred 70 – 100 50 – 100 D

2. razred 60 – 100 20 – 50 D

3. razred 50 – 90 5 – 50 E

4. razred 40 – 80 5 – 20 E

5. razred 40 (30) – 70 < 5 (10) E

Tabela 3. Odredjivanje duzine putovanja na osnovu razreda ceste i projektne brzine

Klasifikacija cesta može se provesti i po pripadnosti europskoj mreži E-cesta.

Ceste se nadalje mogu dijeliti prema broju kolnika, po broju prometnih trakova, prema vrsti zastora, itd Autoceste i državne ceste su u tranzitnoj funkciji prometa velikog broja vozila, pa moraju biti sigurne, udobne i brze. Njihova funkcija osnovna funkcija je mobilnost. Lokalne ceste su namijenjene izvorišno-ciljnom prometu, pa je njihova funkcija dostupnost do svakog naselja, kvarta…. Stoga ne moraju biti brze.

10

3.Elementi i kriteriji za projektovanje cesta

Prema vrsti terena na kojem se projektuju javne ceste/putevi usvajaju se sljedeći stepeni ograničenja:

- ravničasti - bez ograničenja                       (BO)

- brežuljkasti - neznatno ograničenje           (NO)

- brdoviti - znatno ograničenje                       (ZO)

- planinski - veliko ograničenje                   (VO)

Na osnovu kategorije ceste/puta i stepena ograničenja određuje se projektna brzina i dozvoljeni uzdužni nagib nivelete.

Maksimalni podužni nagibi pita određuju se na osnovu različitih uslova:

• Na putevima za intenzivan saobraćaj određuje se na osnovu uravnoteženja troškova građenja i troškova eksploatacije

• Na putevima za mali saobraćaj i putevima za posebnu namjenu na osnovu performansi mjerodavnog vozila

Na putevima gdje se javlja poledica ne bi trebalo da pređe 7%

• U nekim zemljama određuje se iz uslova da teška vozila mogu da održe minimalnu brzinu uslovljenu tipom puta i projektnom brzinom

• U gradovima se po pravilu dozvoljavaju veći podužni nagibi nego van grada

Put/Teren Ravničarski Brežuljkast Brdovit Planinski

Autoputevi - 4-5 5 7

1. - 5 6 7

2. - 6 7 8

3. - 7 8 10

4. - 8 10 11

5. - 10 11 12

Tabela 4. Podužni nagibi puta (%) zavisno od terena

11

Minimalni podužni nagib puta uslovljen je mogućnošću odvodnjavanja kolovoza. Kada se voda sa kolovoza prihvata rigolima ili jarkovima u nivou planuma puta nagib nivelete treba da bude veći ili jednak minimalnom nagibu za podužno vođenje vode i to:

za betonske pdloge imin = 0,3%

za zatravnjene jarkove imin = 0,5%

3.1.Poprecni presjek ceste

Poprečni presjek ceste predstavlja polaznu projekciju ceste u prometno-tehničkom, upotrebnom i troškovnom pogledu, a u načelu sadrži dvije kategorije elemenata:

- Upotrebno-prometnu u ravnini kolnika i

- Nosivo konstruktivnu koja nema izravnu prometnu svrhu

Ta važna sastavnica ceste u najkraćem se može predočiti opisom elemenata poprečnog presjeka, prikazom prometnih, slobodnih profila i načelima dimenzioniranja profila te prikazom nekih standardnih poprečnih presjeka ceste.

Slika 4. Poprecni profili ceste

12

Poprečni presjek predstavlja presjek ceste okomito na os, a sastoji se od slijedećih osnovnih elemenata:

kolovoz odnosno prometne trake

rubne trake

bankine odnosno berme

rigole ili jarka kao uređaja za odvodnju

Slika 5.

Osim gore navedenih elemenata poprečni presjek može sadržavati i traku za stajanje odnosno zaustavljanje vozila, traku za spora vozila, traku za bicikliste, hodnik za bicikliste, hodnik za pješake i razdjelni pojas. U području raskrsnica često se primjenjuju trake za usmjeravanje, usporenje i ubrzanje.

Slika 6 . Detaljan prikaz elemenata presjeka ceste

13

Kolovoz je dio gornjeg ustroja ceste koji je namijenjen isključivo kretanju vozila. On se sastoji od dvije ili više voznih traka, a obuhvaća vozne, pretjecajne, rubne i zaustavne trake.

Prometna traka je dio kolovoza namijenjen kretanju jednog reda vozila (jednog prometnog toka). Ukupna širina kolovoza zavisi od broja i širine voznih traka Broj traka se određuje prema važnosti ceste, gustini prometa i zahjevanoj propusnoj moći ceste

Rubna traka je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine kolovoza i kolovoza ili između kolovoza i staze za bicikle, mopede ili pješake

Bankina je sigurnosni element poprečnog presjeka i služi smještaju prometnih znakova, smjerokaznih stupića, stacionažnih oznaka, zaštitnih ograda , odlaganju materijala za održavanje, zaustavljanje vozila, a samo izuzetno prometu pješaka. U usjecima, bankina se izvodi kao berma.

Berma služi za povećanje horizontalne preglednosti u zavoju, zatim za otklanjanje neugodnog dojma što ga na vozača ostavlja blizina kosine usjeka te za postavljanje prometnih ili drugih znakova, kao deponij materijala i sl.

Rigol ili jarak služi za prihvaćanje površinske vode i njenu odvodnju. Oblik rigola i dimenzije ovise o količini vode i uvjetima odvodnje, što je potrebno dokazati proračunom. Horizontalni tok trase predstavlja tlocrtni položaj ceste na geodetskoj podlozi. Tlocrtni položaj ceste određen je s osi ceste. Pojedini dijelovi ceste po osi određeni su stacionažom.

14

Stacionaža predstavlja udaljenost bilo koje točke duž trase od početka trase, mjereno po osi ceste. Svi dijelovi projekta odnosno sva dokumentacija je međusobno povezana stacionažom.

Slika 7. Tlocrtni prikaz ceste na podlozi odredjenog mjerila

OS CESTE definira tlocrtni položaj ceste. Ona se geometrijski sastoji od pravaca, prelaznih krivina i kružnih lukova. Os ceste prolazi sredinom kolnika osim u slučajevima kada se vrši proširenje kolnika u krivini. Os ceste može biti: iskolčena, projektna, prometna, os devijacije...

Trasa ceste – prostorna krivulja kojom je definiran položaj ceste u prostoru

• Geodetski kordinatni sustav – sustav u kojem su prikazane karte na kojima prikazujemo položaj trase

• Niveleta – visinski prikaz trase razvijen po osi ceste

• Situacija – tlocrtni prikaz trase na podlozi određenog mjerila

Trasa ceste – glatka prostorna krivulja definirana prema minimalnim voznodinamičkim uvjetima za unaprijed usvojenu projektnu brzinu na određenoj dionici ceste. Naziva se još i os ceste.

U praksi se susrećemo s terminima: iskolčenja* os, projektna os, prometna os, os devijacije i sl.

15

Krivulja osi ceste nije jednoznačno matematički definiraa krivulja.Sastoji se od niza geometrijskih elemenata međusobnikovanje osi cesteo spojenih pravilima polaganja trase ceste . Za oblikovanje osi ceste koristimo se pravcima, kružnim lukovima i prijelaznim krivinama oblika klotoide. Elementi trase određuju utanju vozila i moraju udovoljiti voznodinamičkim potrebsms u kretanju.

3.2.Vertikalni elementi puta/ceste

Nakon određivanja poprečnog presjeka i obrade horizontalnih elemenata ceste, vertikalni elementi prestavljaju treći bitan skup koji cestu definira u prometnom i građevinskom smislu. Visinski tok trase utvrđuje se linijskim projekcijama u bočnoj vertikalnoj ravnini. U oblikovanju uzdužnog izgleda ceste bitnu ulogu imaju:

- niveleta (razinica)

- vertikalna zaobljenja i

- poprečni nagibi odnosno prelazne rampe vitoperenja kolnika

• Uzdužni presjek – presjek trase i terena razvijen po horizontalnoj osi ceste (koordinatni sustav stacionaža/visina)

• Stacionaža – udaljenost neke točke osi od referentne pozicije na osi

• Niveleta – visinski elementi trase ceste (koordinata z)

• Nagib nivelete – relativni nagib trase u odnosu na horizont

• Vertikalno zaobljenje – krivina kojom se vrši prijelaz između dva susjedna nagiba trase

Slika 8. Poduzni presjek ceste

16

Niveleta ceste definira visinske (nivelacione) elemente trase. Sastoji se od niza geometrijskih elemenata spojenih pravilima polaganja nivelete ceste. Za oblikovanje nivelete ceste koristimo se pravcima i vertikalnim zaobljenjima. Elementi nivelete ceste određuju uspone i padove putanje vozila i moraju udovoljiti voznodinamičkim potrebama vozila u kretanju.

Uzdužni nagib ceste najčešće se definira nagibom nivelete (%). U geometrijskom smislu, niveleta se sastoji od pravocrtnih nagiba (usponi i padovi trase) te kružnica na mjestima preloma nagibnih pravaca. Uzdužni nagibi nivelete izražavaju se u %, odnosno u visinskoj razlici na 100 m duljine trase, a polumjeri vertikalnih zaobljenja Rv u metrima.

Nagib nivelete određuje se prema uvjetima na trasi ceste. U pravilu prati nagib terena, ali može biti uvjetovan i položajem umjetnih ili prirodnih prepreka (vodotoci, komunalne instalacije, itd.).

Slika 9. Nagib nivelete

Minimalni nagib nivelete određen je uvjetima odvodnje oborinskih voda sa kolnika ceste. U uvjetima uzdužnog vođenja oborinskih voda minimalni nagib nivelete određen je minimalnim nagibom rigola koji osigurava uspješnu odvodnju oborinskih voda Maksimalni nagib nivelete Povećanje nagiba nivelete u pravilu donosi manje troškova izgradnje uz povećanje troškova eksploatacije i smanjenje propusne moći ceste. “Kritična brzina” i “ktritična duljina uzdužnog nagiba” su uvjeti za formiranje trake za spora i teretna vozila

17

Vertikalno zaobljenje

Slika 10 .Vertikalno zaobljenje

Zaobljenje preloma nivelete izvodi se kružnim lukom radijusa Rv

Kota nivelete

Niveleta ceste definira visinski položaj točaka u osi ceste Kota nivelete predstavlje visinu planuma kolnika u proizvoljnoj stacionaži trase

Slika 11. Kota niveleta

Vitoperenje kolnika

Vitoperenje kolnika predstavlja kontinuirano mijenjanje poprečnog nagiba kolinika unutar prelaznice. Promjena poprečnog nagiba u pravilu se vrši linearno na duljini koju nazivamo rampa vitoperenja ili kosina vitoperenja. Nagib rampe vitoperenja ili kosina vitoperenja predstavlja relativni uzdužni nagib ruba neproširenog kolnika s obzirom na uzdužni nagib nivelete.

18

4.Prateće saobraćajne povrsine

Autobuska stajalista

Prema položaju u odnosu na prolazni kolovoz stajališta mogu biti

smještena:

1. Uz prolazni kolovoz (ugibalište)

2. Odvojeno zelenim pojasem ili otokom od prolaznog kolovoza (za dulja zadržavanja autobusa i u slučajevima nedostatne preglednosti ili smanjenja kapaciteta ceste)

Na stajalištima je potrebno urediti površine za čekanje od najmanje 1.5 do 2.0 m širine i duljine jednake poslovnoj duljini vozila. Bez obzira na dimenzije autobusa, proširenje kolovoza za stajalište treba biti, po mogućnosti, 3.0 m. Prostor za autobuska stajališta mora biti odvojen od kolovoza razdjelnom trakom širine 1 m, pa tako ukupno proširenje iznosi 4.0 m. Ukupna duljina stajališta ovisi o duljini postavljanja i brzini ulaženja i izlaženja autobusa

Autobusne postaje i kolodvori

• Ovisno o kapacitetu prihvata putnika i autobusa, razlikuju se:

▫ autobuske postaje

▫ autobuski kolodvori

• Autobuske postaje, kapaciteta do 100 putnika, predviđene su za usluživanje putnika na krajnjim tranzitnim točkama prigradskog i međugradskog prometa i u manjim gradovima. Obično se sastoji od:

▫ putničke zgrade

▫ perona za ulazak i izlazak putnika u autobuse i iz autobusa

▫ pristupne površine za putnike i vozila s gradskog teritorija

▫ parkirališta za autobuse i osobna vozila

Teretni kolodvori se grade u većim gradovima ili na posebnim prometnim lokalitetima za preuzimanje teretnih vozila dalekog prometa. Naročito su potrebni ako je unutarnji dio grada potpuno ili djelimično, u određenom vremenu, zatvoren za promet teretnih vozila.

Stanice za pogonsko gorivo izgrađuju se radi opskrbe motornih vozila pogonskim sredstvima. Izvode se bočno u odnosu prema glavnim prometnim tokovima. Pri izboru mjesta za ove stanice treba, u prvom redu, voditi računa o pokretnom prometu. Povoljan

19

položaj za njih je na ulazu u naseljena mjesta ili na izlazu iz njih. Grade se u razmacima do 50 km.

Prateći uslužni objekti i odmorišta

Činjenica je da putnici oduvijek na putovanjima koriste određena mjesta za odmor. U prvo vrijeme to su bili prirodni zakloni od kiše, vjetra ili ostalih elementarnih nepogoda, a kako na većini putovanja nije bilo moguće pronaći prirodne zaklone, čovjek je počeo graditi postaje za predah, okrepu i odmor.

4.1.Saobraćajni znakovi i signalizacija

Po međunarodnim propisima, ceste, naročito autoceste, te one 1. i 2. razreda, moraju biti opremljene prometnim znakovima. Prometni znakovi su najvažniji elementi opreme ceste. Oni se ugrađuju u trup ceste i obavještavaju vozače tijekom vožnje.

Saobraćajnii znakovi:

- znakovi opasnosti

- znakovi izričitih naredbi

- znakovi obavijesti

- znakovi obavijesti za vođenje prometa

- dopunske ploče znakovi

- promjenjivi prometni znakovi

- prometna svjetla i svjetlosne oznake

- oznake na kolniku i drugim površinama

Saobraćajni znakovi postavljaju se s desne strane kolovoza u visini 1.3-2.2 m iznad kolovoza i na udaljenosti 0.5-2.0 m od ruba kolovoza, a na nepreglednim mjestima s obje strane ili poviše kolovoza.

Način postavljanja prometnih znakova propisan je Pravilnikom o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama. Saobraćajna signalizacija nužna je zbog osiguranja nesmetanog i sigurnog odvijanja saobraćaja. Prema načinu, mjestu postavljanja i prema funkciji u prometu, osnovna podjela signalizacije je na:

20

1. vertikalnu (okomitu) prometnu signalizaciju

2. horizontalnu (tlocrtnu) prometnu signalizaciju

3. svjetlosnu prometnu signalizaciju

Slika 12. Postavljanje vertikalne signalizacije

Svjetlosna signalizacija

Povećanjem gustoće prometa propusna moć ceste i ulica ograničena je kapacitetom čvorišta. Temeljne mjere za osiguranje sigurnosti i propusne moći su uvođenje verikalne i horizontalne signalizacije i odgovarajuće građevinsko oblikovanje raskrižja. U konfliktnim zonama ovim mjerama se postiže prostorno dijeljenje prometnih tokova. Uvođenje svjetlosne signalizacije vrši se, osim prostornog, i vremensko dijeljenje prometnih tokova, uzimajući u obzir značenje pojedinih smjerova, tako da svako vozilo prolazi čvorištem sigurno i nesmetano.

21

Prometna oprema cesta:

- oprema za označivanje ruba kolovoza

- oprema za označivanje vrha prometnog otoka

- oprema, znakovi i oznake za označivanje radova, prepreka i oštećenja koloovoza

- svjetlosni znakovi za označivanje radova, drugih zapreka i oštećenja kolovoza

- oprema za vođenje i usmjerivanje prometa u području radova na cesti, prepreka i oštećenja kolovoza

- branici i polubranici

- prometna ogledala

- zaštitne odbojne ograde

- ograde protiv zasljepljivanja

- zaštitne žičane ograde

- pješačke ograde

- ublaživači udara

- oznake za ručno upravljanje prometom

- signalizacija i oprema za smirivanje prometa

Turistička i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima:

- znakovi obavijesti o kulturnim i turističkim znamenitostima

- znakovi usmjerivanja prema znamenitostima

- znakovi za pružanje turističkih obavijesti na prometnim površinama i znakovi za izraz doborodošlice na ulazu u državu, kanton, grad ili opštinu.

22

4.2.Oprema na autocestama i brzim cestama

Uz navedenu opremu, signalizaciju i građevine za funkcionalniji i sigurniji promet na postojećoj cestovnoj mreži, potrebno je na komercijalnim prometnicama (autocestama, brzim ccestama, tunelima, mostovima) podići nivo sigurnosti i udobnosti dodatnom opremom i modernim sistemima praćenja prometa.

1. Energetika

vodovi i kabeli traženog napona

transformatorke stanice

sistemi rezervnog napajanja

2. Prometna signalizacija

statička (tlocrtna i okomita)

dinamička (semafori, znakovi promjenljive obavijesti-putokazi, znakovi ogrančenja i sl. u svjetlovodnoj, LED ili elektromehaničkoj izvedbi)

meteorološka mjerenja

automatsko brojanje prometa i statistička obrada

3. Posebna oprema tunela

sustavi ventilacije i mjerenja CO, strujanja zraka, temperature, itd.

sustavi vatrodojave i vatrozaštite

interna televizija i sustav ozvučenja u dugim tunelima

4. Tehničko osiguranje građevina

centri za održavanje i kontrolu prometa (COKP), naplatne postaje, mostovi i vijadukti

5. Automatska naplata na cestama, tunelima i mostovima

otvoreni i zatvoreni sustavi automatske ili ručne naplate

automatski prolaz bez zaustavljanja (npr. “smart card”)

anonimni automatski prolaz (kategorija-plaćanje-prolaz)

6. Sustav daljinske kontrole, vođenja i upravljanja

centralno nadziranje podsistema (1, 5, 6)

prometno-informacijski nadzor podsistema (4, 7)

23

4.3.Oprema tunela

• Prometna oprema u tunelima može se podijeliti na :

- vertikalna i horizontalna signalizacija, promjenjiva signalizacija, prometna svjetla, oprema za označavanje ruba kolnika, rasvjeta tunela

24