Sanja Ruzic

7/18/2019 Sanja Ruzic

http://slidepdf.com/reader/full/sanja-ruzic 1/31

VELEUČILIŠTE U RIJECI

STRUČNI STUDIJ TELEMATIKE

SANJA RUŽIĆ

SKLADIŠNO POSLOVANJE KAO ELEMENT LOGISTIKE U

PROMETU

SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2012

I



VELEUČILIŠTE U RIJECI

STRUČNI STUDIJ TELEMATIKE

SKLADIŠNO POSLOVANJE KAO ELEMENT LOGISTIKE U PROMETU

SEMINARSKI RAD

Predmet: Logistika u prometu

Mentor: dr. sc. Miloš Ivan, prof.v.š

Studentica: Sanja Ružić, MB 2427005512/11

Rijeka, listopad 2012.

II



SADRŽAJ

............................................................................................................................. II

SAŽETAK................................................................................................................ IV

.............................................................................................................................. V1.UVOD...................................................................................................................V

1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAŽIVANJA...............................................V

1.2. RADNA HIPOTEZA.........................................................................................V

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA.....................................................................V

1.4. STRUČNE ISTRAŽIVAČKE METODE...............................................................VI

1.5. STRUKTURA RADA.......................................................................................VI

2. POJAM, STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADIŠTA U LOGISTICI.............................VII

2.1. VRSTE SKLADIŠTA...................................................................................... VII

2.2. UVJETI ČUVANJA PREDMETA SKLADIŠTENJA..............................................XIV

.....................................................................................................................XIV

2.2.1. Načela čuvanja predmeta skladištenja..........................................XIV

3. MJESTO I ULOGA SKLADIŠTENJA U LOGISTIČKOM SUSTAVU.........................XV

3.1. PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA........................................................................XV

3.2. LOKACIJA SKLADIŠTA..................................................................................XV

3.3. TRANSPORTNA POVEZANOST SKLADIŠTA I SREDSTVA UNUTARNJEG ISKLADIŠNOG TRANSPORTA.............................................................................XVII

3.4 SREDSTVA UNUTARNJEG I SKLADIŠNOG POSLOVANJA.............................XVIII

3.5. NOMENKLATURA I ŠIFRIRANJE...................................................................XXI

3.6. EVIDENCIJA, PRIJEM I IZDAVANJE ROBE ..............................................XXII

3.6.1. Evidencija...........................................................................................XXII

3.6.2. Prijem robe........................................................................................XXII

3.6.3. Izdavanje robe...................................................................................XXIII

3.7. PRIMJENA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U SKLADIŠNOM POSLOVANJU.XXIV3.7.1. Izrada informacijskog podsustava (IPS) skladišnog poslovanja .......XXIV

3.7.2. Klasična metoda izrade informacijskog sustava...............................XXV

3.7.3. Metodologija izrade sustava..............................................................XXV

4. ZAKLJUČAK .......................................................................................XXIX

LITERATURA.......................................................................................................XXX

POPIS SLIKA.......................................................................................................XXXI

III



SAŽETAK

Logistički proces opskrbe naručitelja naručenih i ugovorom o isporuci utvrđenim resursima

predstavlja proces pripremanja gotovih proizvoda u skladištu. U naravi to predstavlja njihovo

pakiranje u odgovarajuću ambalažu, signiranje ili označavanje adresom, utovarom u

prijevozna sredstva, prijevoz do naručitelja, primopredaja i dopremanje pošiljke, potpisivanje

primopredaje dokumenata, ispostavljanje računa za izvršene usluge i prodanu robu te naplatu

svojih potraživanja.

U osobito složenom procesu naručivanja, pripreme, i isporuke naručenih resursa posebnu

važnost ima informacijski i telekomunikacijski sustav koji se temelji na operativnoj uporabi

suvremenog hardvera, softvera, workwera, lifewera, i netwera. Slijedom toga može se utvrditi

da skladišno poslovanje kao ključni element logistike u prometu zahtjeva visoku razinu

upotrebe intelektualnog kapitala koji se manifestira kroz stručna i specijalna znanja ljudi kao

ključnih nositelja svih logističkih funkcija i procesa.

KLJUČNE RIJEČI: skladište, logistika, promet, informacijski-telekomunikacijski sustav,

dobit/profit.

IV



1.UVOD

Logistički procesi i funkcije predstavljaju složeni sustav sastavljen od većeg broja različitih

sredstava i sudionika u procesu proizvodnje, pakiranja, skladištenja, isporuke, primopredaje

naručene pošiljke i naplate potraživanja. Složenost procesa zahtjeva neodgodivo korištenje

stručnih i specijalističkih znanja te suvremenog informacijskog i komunikacijskog sustava.

1.1. PREDMET, PROBLEM I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Temeljni predmet ovog seminarskog rada predstavlja skladišno poslovanje kao posebno važanelement sveukupnog prometnog logističkog sustava. Budući da je proces sastavljanja

narudžbi, njihovog prihvaćanja i isporuke naručene robe problematizirano čestom sporošću

informacijskog i telekomunikacijskog sustava za potrebe ovih istraživanja je odabran kao

temeljni problem. Temeljni objekt istraživanja pošiljka ili resurs koji se treba isporučiti

naručitelju po načelu JIT( Just In Time).

1.2. RADNA HIPOTEZA

Iz raspoložive stručne teorije i svakodnevne prakse može se zaključiti da glavnog sudionika u

logistici, a time i u skladišnom poslovanju predstavlja kupac kojemu je podređen svaki

element i svi sudionici u ovom složenom i osobito važnom sustavu, što znači da je skladišno

poslovanje isključivo u funkciji uredne opskrbe kupaca naručenim resursima.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrhu ovog istraživačkog seminarskog rada predstavlja analiza svih tehnoloških postupaka i

procesa koji se javljaju u skladišnom i logističkom sustavu od pisanja narudžbenice do

isporuke naručene robe kupcu i naplate stvarnih potraživanja. Cilj je razumijeti važnost

organizacije skladišta te značenje skladišnog poslovanja radi daljnjeg uspješnog poslovanja.

Shvatiti važnost skladišta u logističkom načinu upravljanja poslovnim procesima zbog

mogućnosti unapređenja skladišnog poslovanja.

V



1.4. STRUČNE ISTRAŽIVAČKE METODE

Svrha i ciljevi ovog seminara podrazumijevaju metode analize, statističke metode, metode

sinteze.

1.5. STRUKTURA RADA

Važnost istraživane problematike za logistički sustav u prometu bila je razlogom da se ovaj

rad podijeli na četiri interakcijski povezana dijela.

U prvom dijelu Uvodu definirani su predmet i problem istraživanja, radna hipoteza,

svrha i ciljevi istraživanja, stručne istraživačke metode koje se koriste u ovom radu te

struktura rada.

Drugi dio rada pod naslovom Pojam, struktura i funkcija skladišta u logistiki

namijenjen je stručnom definiranju glavnih pojmova koji se koriste kao građa za ovaj

istraživački rad

Mjesto i uloga skladištenja u logističkom sustavu, naslov je trećeg dijela ovih

istraživanja u kojem se analizira način korištenja skladišta u složenim procesima opskrbe

naručitelja naručenim resursima uz strogo poštovanje JIT kao temeljnog prometno-logističkog

načela.

Na kraju u Zaključku, izloženi su temeljni rezultati ovih istraživanja kojima je

dokazana temeljna radna hipoteza sa početka ovoga istraživačkog rada.

VI



2. POJAM, STRUKTURA I FUNKCIJA SKLADIŠTA U LOGISTICI

Skladište je prostor u kojemu se roba preuzima, čuva od oštećenja, izdaje i otprema. Prvo se

skladište sirovine pa poluproizvodi i na kraju gotovi proizvodi. Unutarnje kruženje

uskladištene robe potrebno je da se odvija po redu.

2.1. VRSTE SKLADIŠTA

U poduzećima se skladišta međusobno razlikuju. Postoji velik broj različitih skladišta koji se

dijele po različitim kriterijima (Habek M.: Upravljanje zalihama i skladišno poslovanje; RRIFPlus d.o.o. ; Zagreb; 2002, str.5-7):

a) Ovisno o opsegu rada društva:

• Skladišta proizvodnih društava (skladišta sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata,

sitnog inventara, goriva, maziva i otpada)

•Skladišta društava trgovine (skladište prehrambene, tekstilne robe, obuće, građe,

elektromaterijala, građevinskog materijala, duhana, automobila).

b) Prema načinu gradnje:

• Otvorena – u njima se čuvaju materijali otporni na vremenske utjecaje, proizvodi koji

zauzimaju mnogo prostora te rasuti materijali (pijesak,ugljen i dr.).

VII



Slika 1: Primjer otvorenoga skladišta

• Natkrivena – tu se skladišti roba intezivnog mirisa (potrebno stalno provjetravanje), roba

kojoj ne smeta promjena temperature. Tu se najčešće ubrajaju cijevi, kabeli, drvna građa.

Slika 2: Natkriveno skladište

•Zatvorena – mogu biti u prizemnim zgradama ili i na katove, mogu se sastojat od jedne ili

više prostorija. U njima se skladišti roba koja je osjetljiva na vremenske utjecaje. Tu se

ubraja: obuća, tekstil, cement, bijela tehnika, papir, namještaj i dr.

VIII



Slika 3: Zatvoreno skladište

c) Prema stupnju mehanizacije:

• Niskomehanizirana – nazivaju se i klasična skladišta. U njima zaposlenici sa robom rukuju

ručno koristeći ručna kolica. Česte su povrede na radu i zaposlenici se veoma naprežu.

•Visokomehanizirana – u njima zaposlenici upravljaju raznim sredstvima kao što su viličari,

dizalice.

IX



Slika 4: Visokomehanizirano skladište

•Automatizirana skladišta – poslovni procesi se odvijaju uz pomoć računala, skladišni radnici

nisu potrebni, jedino u djelu nadzora. Koristi se linijski kod, automatski vođena vozila što

omogućuje lakše kretanje i kontrolu robe. Time se postiže smanjenje zaliha, povećanje

prometa skladišta, smanjuje se potreba za radnom snagom to utječe na poboljšanje kontrole

poslovanja skladišta i povećanje brzine isporuke robe potrošaču. Ovaj tip skladišta se koristi u

Jaoanu, SAD-u i Njemačkoj.

Slika 5:Automatizirano skladište

•Robotizirano skladište – to je najnoviji tip skladišta i zato se još uvijek malo primjenjuje.

Pomoću kompjutora i robota koji je nadziran videokamerom obavlja se preuzimanje i

X



izdavanje robe na način da se robot kreće tračnicama i uzima robu s obiju strana tračnica te

izdaje na izlazu.

Slika 6: Robotizirano skladište

d) Specijalizirana skladišta

•Silosi – posebno građena skladišta za uskladištenje uglavnom žitarica. Opremljeni su

uređajima za upravljanje i provjetravanje.

XI



Slika 7: Silosi

•Hladnjače – u njima se skladišti lako pokvarljiva roba jer imaju rashladne uređaje (meso,

riba, jaja, voće, povrće, sladoledi i dr.)

Slika 8: Hladnjače

•Vinski podrumi – to su namjenska skladišta, u njima se skladište vina ali i druga alkoholna

pića, zahtijevaju određenu temperaturu i opremu.

XII



Slika 9: Vinski podrum

•Skladišta – tankovi – podliježu posebnim uvjetima čuvanja jer se koriste za skladištenje

plina, naftnih derivata i ostale tekuće robe.

•Grijana skladišta – u njemu se čuvaju pilići, cvijeće i dr.

e) Skladišta prema vlasništvu:

•Vlastita – u vlasništvu su poduzetnika i namijenjena su čuvanju njegove robe. Može biti

samo jedno skladište (centralno) i može ih biti i više sa svrhom opskrbe određenog područja

(decentralizirana).

•Javna – usluge skladištenja se pružaju trećim osobama. Koriste ih društva kojima se ne

isplati imati vlastita skladišta ili njihove zalihe nisu kontinuirane pa unajme skladište na

određeno vrijeme uz ugovorenu naknadu. Nakon predaje robe na čuvanje u javno skladište

vlasnik treba dobiti skladišni list.

Skladišni prostor se treba projektirati u skladu sa količinama i vrstom robe koja se planira

čuvati.

XIII



2.2. UVJETI ČUVANJA PREDMETA SKLADIŠTENJA

Zadaci i poslovi čuvanja i smještaja robe u skladištu su; sortiranje, pronalaženje mjesta za

smještaj robe, smještanje istovrsne robe uvijek na isto mjesto, dopunsko pakiranje ako je

potrebno, čuvanje, osiguranje i kontrola zaliha uskladištene robe. Čuvanje robe sastoji se od

poduzimanja potrebnih aktivnosti u svrhu zaštite robe od količinskog propadanja, zagađenja,

kvarenja i krađe. Prirodni gubici su: gubitak na težini robe isparavanjem i isušivanjem,

rasipanje, razlijevanje, curenje, topljenje, lomljenje, kvarenje. Nasilni gubici nastaju

nestručnim rukovanjem, nemarnošću, vremenskim nepogodama i krađom.

2.2.1. Načela čuvanja predmeta skladištenja

- Roba koja lako gubi na težini skladišti se u klimatiziranim skladištima da se spriječi

njeno isparavanje i sušenje.

- Rasipanje robe se sprječava pravilnim rukovanjem.

- Lomljenje robe sa može smanjiti tako da se koristi odgovarajuće pakiranje.

- Lako pokvarljive namirnice trebaju se čuvati na odgovarajućoj temperaturi.

- Roba koja je podložna koroziji čuva se od djelovanja vlage i ostalih uzroka.

- Roba osjetljiva na vlagu čuva se u mikroklimatskim uvjetima.

- Tijekom skladištenja treba paziti na međusobni štetni utjecaj proizvoda. Npr. odvajati

proizvode intenzivnih mirisa od onih koji upijaju mirise, odvajanje kemijskih proizvoda od

namirnica, sprječavanje mašćenja, prašenja ostale robe i dr.

- Imati stalan nadzor nad skladištem kako bi se spriječile krađe

Cilj je spriječiti gubitke na robi i svesti štete na minimalnu mjeru.

XIV



3. MJESTO I ULOGA SKLADIŠTENJA U LOGISTIČKOM SUSTAVU

U sljedećim odlomcima prikazat će se način projektiranja skladišta. Kako izabrati najbolju

lokaciju za izgradnju skladišta. Koja se transportna sredstva koriste u skladištu te koji su

transportni putevi. Također će se opisati evidencija skladišta, prijem i izadavnje robe. Te će se

objasniti uvođenje informacijsko-telekomunikacijskog sustava koji olakšava obavljanje

poslova u skladištu.

3.1. PROJEKTIRANJE SKLADIŠTA

Projektiranje skladišta obuhvaća sve radove koji su potrebni za izvedbu skladišta i sustava

koji će se koristiti u njemu. Izgled skladišta može utjecati na brzinu ulaza i izlaza robe. Pod

izgledom skladišta podrazumijeva se predviđeno mjesto ulaza robe, visina i širina skladišnih

regala, razmak među regalima, putovi robe kroz skladište i dr. Cilj projektiranja skladišta je

stvaranje skladišnog sustava koji će zadovoljiti sve tehničke, tehnološke, informatičke,

ustrojstvene i ekološke zahtjeve uz minimalne troškove. Pogrešno projektirano i izvedeno

skladište može blokirati normalno poslovanje dugotrajnim zastojima i uskim grlima u

poslovanju skladišta. Treba pravilno projektirati i dizajnirati skladišni prostor, u skladu sa

željenim načinom i procedurama rada. Također mora biti u skladu sa karakteristikama

proizvoda koji će se u njemu skladištiti. Cilj je dobiti što veću kvalitetu a za nju platiti što

manje.

3.2. LOKACIJA SKLADIŠTA

Pod lokacijom podrazumijeva se izbor mjesta na kojem će se smjestiti skladište. Određivanje

lokacije predstavlja jednu od najvažnijih strateškihodluka u poslovanju poduzeća. Pravilnim

izborom lokacije osigurava se kvalitetna distributivna usluga te nesmetano odvijanje procesa

distribucije uz minimalne troškove. Potrebno je istražiti činitelje i pronaći metode pomoću

kojih se određuje lokacija skladišta kako bi se osigurali najkraći transportni putovi od

skladišta do mjest apotrošnje robe te niži troškovi skladištenja, transporta i dostave. Razlikuje

se šira i uža lokacija pri izboru. Šira lokacija označuje područje odabira izgradnje skladišta, a

uža lokacija označuje česticu zemlje. Na lokaciju šireg područja lokacije utječe tržište koje je

ne ravnomjerno raspoređeno. Zato skladište treba smjestiti što bliže većem broju potrošača.

Drugi čimbenik koji utječe na šire područje lokacije je vrsta robe. Skladišta za robu široke potrošnje potrebno je smjestiti bliže potrošačima jer omogućuje bržu isporuku robe, dok

XV



skladište za robu krajnje potrošnje gdje brzina isporuke nije vrlo važna vrsta robe kao

čimbenik nema veću ulogu. Potrebno je imati što bolje prijevozne mogućnosti. Također na

šire područje lokacije utječe mogućnost pronalaska visokostručnih radnika ako se radi

viskomehanizirano skladište. Nakon izbora šireg područja lokacije određuje se uže mjesto

lokacije na kojem se izgrađuje skladište. Na to utječe veličina terena koja mora biti dovoljna

za smještaj skladišta, pomoćnih skladišnih prostora, odlagališta ambalaže te parkinga.

Potrebno je paziti na ograničenja veličine zgrade, izgradnju pristupnih putova, pristupu

vatrogasnih vozila i dr. Skladište treba imati priključak na putnu mrežu. Pri izgradnji skladišta

treba razmotriti sve čimbenike na temelju analize izabrati najbolju lokaciju.

XVI



3.3. TRANSPORTNA POVEZANOST SKLADIŠTA I SREDSTVA UNUTARNJEG I

SKLADIŠNOG TRANSPORTA

Transportna služba obavlja unutarnji i vanjski transport robe. Vanjski transport je doprema

robe za potrebe trgovine i proizvodnje. Unutarnji transport označava istovar i utovar

robe,skladištenje te dostava robe iz skladišta i prijevoz gotovih proizvoda u skladište.

Djelatnosti u transportu su tehnološki određene prilikom svake promjene mjesta a to su utovar

u vozila, prijevoz, mijenjanje mjesta i položaja, istovar iz vozila, predaja robe na skladište uz

potpis dokumenata od strane naručitelja i skladištara. Također se transportom smatra svako

prenošenje robe. Skladišta su u vezi sa vrstom transporta koji za račun korisniku doprema

robu prema ugovoru od dobavljača. Transportna povezanost se obuhvaća kroz (Habek M.:

op.cit., str.30):

•Sudionike u vanjskom transportu: željeznički, cestovni, morski, riječni, zračni i cijevni

transport.

•Sudjelovanje više vrsta transportnih sredstava i sudionika koji s međusobno povezani

•Uloga špeditera u transportu: na zahtjev naručitelja provodi dopremu i otpremu robe uz

angažiranje prijevoznika.

•Povezanost vanjskog i unutarnjeg transporta sa skladištem: rob se doprema sredstvima

vanjskog transporta, a sredstvima unutarnjeg transporta se istovaruje, skladišti i doprema do

radnog mjesta.

•Dopremu i prijam robe.

•Dokumente robe u prijevozu

•Vrstu sredstava vanjskog i unutarnjeg transporta

XVII



3.4 SREDSTVA UNUTARNJEG I SKLADIŠNOG POSLOVANJA

Vrsta transportnih sredstava po konstrukciji i namjeni treba biti prilagođena za transport

pojedine vrste robe. Upravljanje bilo kojim transportnim sredstvom mora biti podređeno

stručnoj i ovlaštenoj osobi. Primjena skladišnih sredstava započinje nakon prijama isporučene

robe u prijemno skladište od strane dobavljača. Sredstva za diskontinuiran transport dijele se

na transportna sredstva što se kreću po utvrđenom putu obavljajući određene poslove. Koriste

se za dopremu robe iz skladišta u proizvodne pogone. Sredstva unutarnjeg transporta prema

obliku i funkciji mogu se razvrstati (Habek M.: op.cit., str.43-52):

•Obična i i specijalna ručna vozila

Slika 10: Specijalno ručno vozilo

•Ručna mehanizirana vozila – omogućuju dizanje i prijevoz tereta uz upotrebu

elektromotora

XVIII



Slika 11: Mehanizirano ručno vozilo

•Specijalna vozila i viličari – istovar, utovar, premještaj

Slika 12: Viličar

•Konvejeri i dizala- konvejeri služe za kontinuirano prenošenje na točno određenom putu

XIX



Slika 13: Konvejer

• Pomoćna sredstva – palete, kontejneri

Slika 14: Kontejner

Slika 15: Paleta

XX



3.5. NOMENKLATURA I ŠIFRIRANJE

Postoji mnogo predmeta s mnogo različitih naziva. Ponekad je naziv dvosmislen i nespretan,

stoga može doći do štetnih zabuna tijekom rada na skladištu. Potrebno je riješiti naziv i šifru

svakog proizvoda na skladištu da ne bi dolazilo do zabuna. Tako sređeni proizvod može

postati subjekt obrade u informatičkom sustavu proizvodne, poslovanja i opskrbe. Da bi taj

informatički sustav mogao funkcionirati potrebno je klasificirati i jedinstveno identificirati

predmete koji se obrađuju u tom informatičkom sustavu. Svrha klasifikacije je odvajanje

raznih artikala u skupine kako bi se upotrebom šifre omogućila njihova identifikacija. Tipovi

šifara (Habek M.: op.cit., str.53-64):

• Alfabetske šifre - koriste slova abecede

• Numeričke šifre - koriste isključivo brojeve

•Mnemoničke šifre – slovo ili grupa slova predstavlja neku riječ i sugerira naziv stvari

•Mješovita šifra

•Kombinirana šifra

•Linijski kod – bar-kod

Robu u skladištu treba smjestiti tako da se postigne zadovoljavajuće iskorištenje prostora,

lako pronalaženje robe te pristupačnost.

XXI



3.6. EVIDENCIJA, PRIJEM I IZDAVANJE ROBE

3.6.1. Evidencija

Skladištar ustrojava, provodi te obavlja kontrolu nad osobama u skladištu. Povjereno mu je

preuzimanje, čuvanje, izdavanje uskladištenih predmeta te je odgovoran za vrijednost stanja u

skladištu. Evidencija obuhvaća sve podatke vezane uz skladištenje robe pomoću kojih

skladištar ostvaruje zadatke samog skladišta. Evidencija omogućuje vođenje, obavljanje

poslovnih operacija, nadzor nad njima. Njezini podatci upozoravaju voditelja poslova na

otklanjanje nedostataka i propusta koji su se pojavili tijekom obavljanja poslova. ( Šamanović

J.: Logistički i distribucijski sustavi; Ekonomski fakultet; Split; 1999, str. 169)

3.6.2. Prijem robe

Prijem robe podrazumijevaju poslovi istovara, kontrole i evidencije primanja robe u skladište.

Na temelju prijevoznoga dokumenta (tovarni list kod željezničkog, teretnica kod pomorskog,

otpremnica kod cestovnog prijevoza, zrakoplovni tovarni list zračnog i sprovodnica kod

dopreme robe poštom) se roba zaprima. Dokument sadrži podatke o: nazivu isporučitelja,

načinu transporta, mjestu isporuke, vrsti robe, količini, težini te broju kontejnera, paleta,

kutija, omota i dr. Na temelju kontrole zaprima se roba u skladište. Osoblje zaduženo za

prijem robe treba poznavati običaj koji regulira preuzimanje robe u robnom prometu da bi se

prijem robe pravilno izvršio. Prijem robe vrši se na temelju stručnog pregleda, uspoređivanja s

uzorkom, kemijske analize, fizičkog mjerenja i vođenja uzoraka. Osim vanjskog prijema

postoji i unutarnji prijem robe. U unutarnji prijem robe spada: primitak gotovih proizvoda,

poluproizvoda, dijelova, povratak suvišnog materijala od proizvodnoga pogona te primitak rashodovanih materijala,alata, sitnog inventara i osnovnih sredstava. Dokumenti unutarnjeg

prijema su uskladištenima, povratnica te inventurna lista. (Šamanović J.: op.cit., str. 170-171)

)

XXII



3.6.3. Izdavanje robe

Voditelj skladišta i skladištari su odgovorni za polaganje računa uskladištenih predmeta. Kod prijema predmeta skladištari se stavljaju na mjesto kupca,a kod izdavanja na mjesto

prodavača što potvrđuju potpisom. U izdavanje robe spada priprema dokumenata za

izdavanje, provjeravanje narudžbi, pakiranje, izdavanje, kontrola točnosti izdavanja i utovara

robe na transportna sredstva. Učinkovito izdavanje robe ovisi o pravovremenoj pripremi

dokumenata, pravilnom smještaju, rasporedu i pakiranju robe i o organiziranosti i

opremljenosti skladišta. Nakon što skladištar zaprimi nalog (izdatnica, međuskladišnica,

otpremnica, dostavnica, povratnica, reversi) za izdavanje robe zadaća mu je provjeriti da li je

nalog ispravno napisan i potpisan. Za ekonomično poslovanje i učinkovit rad skladišta

potrebno je da se poslovi obavljaju u skladu s odgovarajućim načelima, pravilima i

tehnikama. Osim eksternog izdavanja robe ( izdavanje pravnim i fizičkim licima) postoji i

interno izdavanje robe ( izdavanje robe drugim organizacijskim jedinicama). Za interno

izdavanje robe koristi se dokument izdatnica, a eksterno izdavanje vrši se na temelju

otpremnica. Otpremnica se ispostavlja u pet primjeraka: skladištu, kupcu, komercijalnoj

službi, materijalnom knjigovodstvu i vrataru. Dok se izdatnica ispostavlja u četiri primjerka:

skladištu,organizaciji koja prima materijal, materijalnom knjigovodstvu te pogonskom

knjigovodstvu. Zadatak skladišne službe je uz najniže troškove osigurati što kvalitetniju

uslugu. (Šamanović J.: op.cit., str. 171-172)

XXIII



3.7. PRIMJENA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U SKLADIŠNOM

POSLOVANJU

Razvojem proizvodnje i trgovine došlo je do povećanja poslovnih promjena. Zbog toga se

povećao broj knjigovodstvenih transakcija koje moraju registrirati nastale promjene. Time i

raste količina obrade podataka koju se ručnom obradom ne može riješiti na optimalan način.

Zato je nastao način primjene informatike na području računovodstveno-knjigovodstvenih

poslovnih procesa. Time se podatci obrađuju elektronski. Informacijska tehnologija se dijeli

na računala,komunikacije, programsku opremu i podatke. Razvitak telekomunikacijske

opreme utječe na društveni razvitak. Informacijski sustav tvrtke ( IS) obuhvaća sve što je

vezano za prikupljanje, čuvanje, obradu i raspodjelu informacija.

3.7.1. Izrada informacijskog podsustava (IPS) skladišnog poslovanja

Pitanje kako izgraditi poslovno i tehnološko rješenje uz korištenje informatičke tehnologije u

skladištu kako bi postalo konkurentno, efikasno i isplativije, nalazi se u pravilnom pristupu

rješavanja postavljenog problema uz pomoć provjerenih i priznatih metoda. Strukturaskladišnog poslovanja uvjetovana je vrstom gospodarske djelatnosti te je različita kod

proizvodnih društava, trgovine i uslužnih djelatnosti (distribucije i transporta). Samim tim ne

postoji jedinstveni informacijski sustav ili aplikacija, koji bi mogao univerzalno riješiti

poslovni ustroj skladišnog poslovanja. U praksi se nude cjelovita rješenja s programskim

modulima ili se informacijski podsustav (IPS) izrađuje na zahtjev korisnika. Bez obzira na

izbor informacijsko – tehnološkoga rješenja programi moraju biti usklađeni prema potrebama

i strukturi društva, a posebno prema osnovnim računovodstvenim poslovnim funkcijama.

Evidencija zaliha vodi se na tri mjesta: po skladištima, u materijalnom,pogonskom,

knjigovodstvu gotovih proizvoda te u financijsko sintetičkom knjigovodstvu. Sve te

evidencije moraju prikazivati potpuno jednaka stanja. Materijalno, pogonsko i knjigovodstvo

usklađuje vrijedonsono stanje s financijskim knjigovodstvom, a količinsko stanje usklađuje sa

skladišnom evidencijom. Kod usklađivanja stanja po materijalnom, pogonskom i robnom

knjigovodstvu s količinskim stanjem u skladištima nastaju problemi. Do tih problema dolazi

zbog (Habek M.: op.cit., str.145):

XXIV



• krivo označenoga broja konta

•unesene pogrešne količine u skladišnu karticu materijala

• provedene količinske promjene na krivoj skladišnoj kartici materijala

• proknjižena pogrešna količina promjene od one na ispravi

• krivo izračunato stanje nakon proknjiženja isprave

• količinska promjena je proknjižena na pogrešan konto.

Nužnost informatizacije ovih segmenata poslovanja nameće se zbog važnosti održavanja

stalnih veza između navedenih poslovnih sustava i mogućnosti pogrešaka prilikom evidencije,

izračuna i prijenosa poslovnih podataka.

3.7.2. Klasična metoda izrade informacijskog sustava

Prije su se sustavi gradili tako da se težište stavljalo na potrebne obrade dok se analiza podataka obavljala usput. Radilo se u okviru uskih granica jednog sustava, nije se mislilo da

mogu postojati podaci nezavisno od tih podsustava, da pripadaju tvrtki niti da bi ih mogao

koristiti još netko tko je vezan za poslovanje. Kod takvog pristupa dolazi do loših podataka,

sumnjivih rezultata, problema oko održavanja, dugo vrijeme za izradu novih sustava i

premalog iskorištenja podataka.

3.7.3. Metodologija izrade sustava

Skup procedura koje razrađuju projekt od početnog zahtjeva do ugradnje. Može se razdijeliti

u logički niz koraka za razvoj automatiziranog sustava za bolje korištenje raspoloživih

resursa. Ova metodologija slijedi linearni model za razvoj informacijskog sustava u kojem

svaka faza provodi određene rezultate koje znače ulaz u sljedeću fazu (Habek M.: op.cit.,

str.146-147):

a) studija izvodljivosti

XXV



b) analiza postojećeg sustava

c) dizajn informacijskog sustava

d) izrada informacijskog sustava

e) uvođenje u rad novog sustava

f) održavanje informacijskog sustava

a) Studija izvodljivosti za projekt informacijskog podsustava skladišno poslovanje

Ova faza se nalazi u izradi svakog projekta. Služi za procjenu profitabilnosti pothvata i

donošenje odluke o postupku pokretanja projekta. Potrebno je definirati što će biti

obuhvaćeno unutar novog sustava. Treba definirati problem, svrhu, cilj i obuhvat rada.

Problem je spriječiti pogreške tijekom evidencije,izračuna i prijenosa poslovnih podataka u i

iz skladišta robe. Cilj projekta je nadzor i točnost prometa i stanja robe na skladištima te

kvalitetna veza sa ostalim IPS. Područje rada je zaprimanje, izdavanje, evidencija stanja robe

na skladištu s definiranom vezom na podsustave knjigovodstva, nabave, prodaje i

proizvodnje.

b) Analiza postojećeg sustava

Svrha je upoznavanje svih sudionika projekta s načinom obavljanja poslova i aktivnosti,

trenutno stanje i okruženje skladišta unutar područja interesa u promatranom trgovačkomdruštvu.

c) Dizajn informacijskog sustava

Osobine informatičke tehnologije omogućuju obuhvaćanje podataka i informiranje u

neposrednom dijalogu s računalom, samostalno i istodobno odvijanje raznovrsnih poslova i

obrada, sveobuhvatnost podataka za sve korisnike u informacijskom sustavu društva te

prijenos podataka između više korisnika raspoloživim komunikacijskim linijama. Ovaarhitektura omogućuje evidenciju poslovnog događaja na njegovom mjestu nastanka uz

XXVI



pomoć radne stanice. Nije potrebna višestruka evidencija jednog poslovnog događaja što

smanjuje broj pogrešaka. Osiguran ispis potrebnih dokumenata te prijenos podataka u

zajedničku bazu podataka. Informatički podsustav mora se uklopiti u postojeću i buduću

strukturu informacijskog sustava. Izbor opreme mora se voditi prema načelima otvorenih

informacijskih sustava da bi se omogućila kompatibilnost s ostalim računalskim sustavima,

jednostavno održavanje, mogućnost proširenja, bolja iskorištenost postojećih računalnih

kapaciteta. Potrebno je poznavati tehnologiju rada pojedinih procesa da bi se mogla izgraditi

IPS.

d) Izrada informacijskog podsustava

Na temelju zahtjeva i potreba korisnika i analize postojećeg stanja poslovnih procesa u

skladišnom poslovanju i izrađuje se programsko rješenje IPS, specificira se potrebna

informatička oprema te se utvrđuje plan izrade i uvođenja u rad pripadajuće programske

podrške. Informacijski podsustav treba podržavati sljedeće procese (Habek M.: op.cit.,

str.157-159):

- Primanje i otpremanje robe

- Stanje na skladištu

- Kartice ulaza i izlaza

- Inventura

- Otpis

- Zaduživanje i razduživanje skladišta

Zatim je ove funkcije potrebno programirati prema idejnom rješenju. Programski sustav

rješenja mora omogućiti modularnost, prilagodljivost potrebama korisnika, zaštitu od

neautoriziranog pristupa, dokumentaciju, jednostavnost korištenja, pouzdanost, smanjenje

potreba za papirnatim izvješćima i dr. Potrebno je uspostaviti bazu podataka u koju se

spremaju poslovni partneri, ustrojstvene jedinice, knjigovodstveni podaci, tečajne liste, regije,

elementi poslovanja i dr.

XXVII



e) Uvođenje u rad novog sustava

Prije instalacije programskog rješenja potrebno ja nabaviti potrebu opremu: računalo, server,radne stanice, komunikacijsku mrežu, operacijski sustav te sistemski software. Potrebno je

sve korisnike upoznati s načinom korištenja aplikacije.

f) Održavanje informacijskog sustava

Sustav se mora redovito održavati da bi se ispravile uočene pogreške i radi podešavanja

sustava prema poslovnim, zakonskim ili tehnološkim promjenama. Održavanje dobrog

programskog riješenja olakšava i pripadna dokumentacija ako je kvalitetno napisana i ako je

odraz stvarnog stanja informacijskog sustava.

XXVIII



4. ZAKLJUČAK

Logistički procesi i funkcije predstavljaju složeni sustav sastavljen od većeg broja različitih

sredstava i sudionika u procesu proizvodnje, pakiranja, skladištenja, isporuke, primopredaje

naručene pošiljke i naplate potraživanja. Skladište je prostor u kojemu se roba preuzima, čuva

od oštećenja, izdaje i otprema. Skladište treba izgraditi na optimalnoj lokaciji. Roba u

skladištu treba biti šifrirana radi lakšeg snalaženja. informacijski sustav u skladišnom

poslovanju se primjenjuje radi smanjenja papirologije i grešaka te radi lakšeg obavljanja

poslovih procesa vezanih za skladišno poslovanje.

XXIX



LITERATURA

1. Habek M.: Upravljanje zalihama i skladišno poslovanje; RRIF Plus d.o.o. ; Zagreb;

2002.

2. Šamanović J.: Logistički i distribucijski sustavi; Ekonomski fakultet; Split; 1999.

XXX



POPIS SLIKA

Slika 1: Primjer otvorenoga skladišta..................................................................VIII

Slika 2: Natkriveno skladište............................................................................... VIII

Slika 3: Zatvoreno skladište.................................................................................. IXSlika 4: Visokomehanizirano skladište....................................................................X

Slika 5:Automatizirano skladište............................................................................X

Slika 6: Robotizirano skladište...............................................................................XI

Slika 7: Silosi........................................................................................................XII

Slika 8: Hladnjače.................................................................................................XII

Slika 9: Vinski podrum.........................................................................................XIII

Slika 10: Specijalno ručno vozilo.......................................................................XVIII

Slika 11: Mehanizirano ručno vozilo....................................................................XIX

Slika 12: Viličar....................................................................................................XIX

Slika 13: Konvejer................................................................................................XX

Slika 14: Kontejner...............................................................................................XX

Slika 15: Paleta....................................................................................................XX

Sanja Ruzic

Documents