-
Godi
na III
Broj
40
15.
maj
20
07.
cena
100
din
ara
1,20
evra
www.od
bran
a.mod
.gov.yu
CRNO-BELASLIKA
T e m aT e m a
DUBINSKAPRETRAGATERENA
CRNO-BELASLIKA
DUBINSKAPRETRAGATERENA
Civilno slu`ewe vo jnog rokaCivilno slu`ewe vo jnog roka
Sanacija posledica eksplozi je u Para}inuSanacija posledica
eksplozi jeu Para}inu
ARSENAL SAVREMENO NAORU@AWEARSENAL SAVREMENO NAORU@AWESpecijalni
prilogSpecijalni prilog 55
Poklon ~itaocima!Nalepnice sa oznakama
Vojske Srbije
-
NC „ODBRANA”, Bra}e Jugovi}a 19, 11000 Beograd tel:
011/3241-026, telefaks: 011/3241-363. `iro-ra~un: 840-49849-58
NARUXBENICANaru~ujem ..................... primeraka kwige:
„ZEMQA @IVIH”
po ukupnoj ceni od 7.560,00 dinara.
Kwige }u platiti (zaokru`iti broj): 1) odjednom (pla}awe
unapred) 2) na kredit u .................. mese~nih rata (najvi{e
6)
po .................... dinara, uz overenu administrativnu
zabranu.
Kod pla}awa unapred uz naruxbenicu poslati dokaz o uplati
celokupnog iznosauve}anog za po{tarinu u iznosu 200 dinara. Kupci
na kredit dostavqaju
administrativnu zabranu (obarazac se dobija od NC „ODBRANA”)
overenuu Vojnoj po{ti ili preduze}u u kome su zaposleni.
Reklamacije u slu~aju neuru~ivawa kwiga primamo u roku od 30
dana.
Kupac..........................................................................................................................(ime,
o~evo ime, prezime)
Mati~ni broj gra|ana ...................................... Broj
li~ne karte ........................
izdate u MUP ........................................
Ulica i broj
..............................................................................................................
Mesto i broj po{te
............................................................
Telefon ....................
Datum ......................................... Potpis
naru~ioca
Imenovani je stalno zaposlen u
..........................................................................(naziv
VP ili preduze}a)
Ulica i broj
.............................................................................................................
telefon ............................. Mesto i broj po{te
...................................................
MP Overa ovla{}enog lica
Autori: Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e Borozan
ZEMQA@IVIH
Ugledni autori Vladimir Stojan~evi}, Qubodrag Dini} i \or|e
Borozan napisali su
tekst za reprezentativno izdawe „ZEMQA@IVIH" koji je dat u
dvojezi~nom slogu na
srpskom i engleskom jeziku. Pisan je na temequpotvr|enih
~iwenica i potkrepqen do sada
neobjavqivanim istorijskim dokumentima kojipoja{wavaju slo`enost
teme. Re~ je o genezi
srpsko-albanskih odnosa u 19. i 20. veku.Koreni sada{wih
(ne)prilika duboki su vi{e od
dve stotine godina i neophodno je dobro ihizu~iti kako bi neke
aktuelne pojave bile mnogo
jasnije. Precizan nau~ni pristup temi, jasnametodologija
istra`ivawa i svima razumqivapisana re~ jesu dodatne vrednosti
kwige koja
sadr`i pouke i za naredne generacije. Blagoslov za {tampawe
kwige dao je
Patrijarh srpski gospodin Pavle. Kwiga je vrhunski opremqena, u
tvrdom povezu,sme{tena u kutiju, obima 372 strane, formata28,3 h 29
cm. Cena kwige je 7.560,00 dinara.
Naruxbenicu i primerak uplatnice poslati na adresu: NC
„ODBRANA", Bra}e Jugovi}a 19,
11000 Beograd.Kwiga se mo`e nabaviti i u na{oj kwi`ari
– u Beogradu, Vasina 22
NOVINSKI CENTAR
PREPORU^UJEKAPITALNOIZDAWE
310116
-
4
I N T E R V J U
General Karlo @an, profesor strategijskih studija na rimskom
Univerzitetu LUISS NEMA SLOBODNIH JAHA^A 8
Per asperaZUBI JEDNE POBEDE 11
T E M A
Civilno slu`ewe vojnog rokaCRNO-BELA SLIKA 12
O D B R A N A
Odeqewe za civilno-vojnu saradwu General{taba VSKARIKA KOJA
NEDOSTAJE 16
Zajedni~ka ve`ba Srbije, Rumunije i BugarskeDUNAVSKA STRA@A
18
Sanacija posledica eksplozije u Para}inu DUBINSKA PRETRAGA
TERENA 20
Skup komandanata vojnih obrazovnih institucijaZNAWE I ISKUSTVO
24
Pukovnik Xejms Tabak, komandant Nato {kole u
OberamergauuZAJEDNI^KA INTERESOVAWA 25
Iskustva vojnih sve{tenika u KanadiU POTRAZI ZA SMISLOM 26 S
AD
R@
AJ
”Odbrana” nastavqa tradicije ”Ratnika”,~iji je prvi broj iza{ao
24. januara 1879.
Izdava~Novinski centar ”ODBRANA”Beograd, Bra}e Jugovi}a 19
Direktor i glavni i odgovorni urednikSlavoqub M. Markovi},
potpukovnikZamenik glavnog urednika Radenko Mutavxi}
UredniciDu{an Marinovi} (desk) Dragana Markovi} (specijalni
prilozi)REDAKCIJA:Aleksandar Anti}, poru~nik fregate,Du{an Gli{i}
(internet), mr Sne`ana \oki} (svet),Branko Kopunovi} (dru{tvo), mr
Zoran Miladinovi}, potpukovnik (dopisnik iz Ni{a), Aleksandar
Petrovi}, potporu~nik,Vladimir Po~u~, kapetan I klase (odbrana),
Sawa Savi}, Mira [vedi} (tehnika)Stalni saradniciBo{ko Anti},
Stanislav Arsi}, Sebastian Balo{, Igor Vasiqevi},Jugoslav Vlahovi},
mr Slavi{a Vla~i},Milosav \or|evi}, Aleksandar Lijakovi}, dr Milan
Mijalkovski, Predrag Mili}evi}, Miqan Milki}, Krsman Milo{evi},dr
Milan Milo{evi}, dr Aleksandar Mutavxi}, Blagoje Ni~i}, Nikola
Ostoji}, Nikola Ota{,Budimir M. Popadi}, Vlada Risti}, dr Dragan
Simeunovi}
Dizajn i prelomEnes Me|edovi} (likovni urednik), Stanislava
Struwa{, Branko Siqevski (tehni~ki urednici), Vesna
Jovanovi}FotografijaGoran Stankovi} (urednik) Zvonko Perge, Darimir
Banda (fotoreporteri)Jezi~ki redaktoriMira Popadi}, Sla|ana
Mir~evskiKorektorSla|ana GrbaSekretar redakcijeVera Denkovski
DokumentacijaRadovan Popovi} (foto-centar)
TELEFONIDirektor i glavni i odgovorni urednik 3241-104;
3241-258; 23-809Zamenik glavnog urednika 3241- 257; 23-808Sekretar
redakcije 3241-363; 23-078Redakcija 2682-937; 23-810; 3201-576;
23-576Prelom 3240-019; 23-583Dopisni{tvo Ni{ 018 /509-481;
21-481Marketing 3241-026; 3201-765; 23-765Pretplata 3241-009;
3201-995; 23-995TELEFAKS 3241-363ADRESA11000 Beograd, Bra}e
Jugovi}a
[email protected]@odbrana.mod.gov.yuInternetwww.odbrana.mod.gov.yu@iro-ra~un840-49849-58
za NC ”Odbrana”PretplataZa pripadnike MO i Vojske Srbije preko RC
mese~no 160 dinara.Za pretplatnike preko Po{tanske
{tedionicemese~no 180 dinara. [tampa ”POLITIKA” AD, Beograd,
Makedonska 29CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodne biblioteke
SrbijeODBRANA ISSN 1452-2160Magazin izlazi svakog 1. i 15. u
mesecu
Magazin Ministarstva odbrane Srbije
Snim
io D
arim
ir B
ANDA
15. maj 2007.
58
"Odbrana" je ~lan Evropskog udru`ewa vojnih novinara
28
-
Srpski posmatra~i u Obali Slonova~eDOPRINOS IZGRADWI POVEREWA
28
P R I L O G
ARSENAL - 5 31
D R U [ T V O
Sudska za{tita zaposlenihPARNI^EWE SA DR@AVOM 56
S V E T
Vojska JapanaFAKTOR SVETSKOG MIRA 58
T E H N I K A
Sajber ratovaweZA[TITA VOJNIH SISTEMA I SOFTVERA 62
K U L T U R A
No} muzeja^UDO SE DOGA\A 66
F E Q T O N
Vojni muzej i beogradska tvr|ava (3)VREME IDEOLOGIJE 68
Srpski kraqevski pilot Milan Miti}ZABORAVQENI HEROJ 72
S P O R T
Odbojka{ica Suzana ]ebi}NAJBOQI LIBERO NA SVETU 76
76
RE^ UREDNIKA
5
PROBLEM
Poruka koju sam elektronskom po{tom primio nedavno od sarad-nika
Odbrane iz inostranstva, sa obave{tewem da smo „upaliu problem”,
nije me ostavila ravnodu{nim. Jedan zanimqiv su-sret sa izraelskim
vojnim istori~arom Martinom van Krevel-dom u Jerusalimu
„iskomplikovao” se saznawem da je on tada od
na{eg saradnika saznao da mu je kwiga Komandovawe u ratu jo{
prepetnaest godina prevedena i objavqena u Srbiji.
Iako se na{ saradnik odmah ujeo za jezik, mesta za zabunu
nijebilo. Ta kwiga Martina van Krevelda je jo{ 1992. godine
objavqenau izdawu Vojnoizdava~kog i novinskog centra. [tampana je u
hiqaduprimeraka, u ediciji inostrani pisci. Sankcije i ekonomska
bloka-da zemqe bile su u to vreme problem da se ostvari kontakt sa
auto-rom.
Kreveldu je, naravno, bilo drago da to ~uje, ali nije krio
izne-na|ewe da ga o tome niko do sada nije obavestio. Sagovornika
je qu-bazno zamolio da mu, ako je to mogu}e, obezbedi nekoliko
autorskihprimeraka (o autorskim pravima, bar do sada nije bilo
re~i), a toje ujedno bio i uslov da govori za na{ list.
Dogovor je brzo postignut. Ako ne prona|emo kwigu u magacini-ma
Vojnoizdava~kog zavoda i Novinskog centra „Odbrana”, problem}emo
re{iti primercima iz na{ih privatnih biblioteka. Po`utelisu,
i{arani podvla~ewem i zapisima na marginama, ali {ta da seradi.
Zebwa da }emo morati da se odreknemo svojih kwiga ubrzo
jeotklowena. U na{em magacinu prona{li smo tridesetak komadasporne
kwige. Na lageru VIZ-a nalazi se jo{ pet primeraka, a istotoliko
odavno ~eka kupca i u kwi`ari „Vojna kwiga”u Beogradu. Ce-na, kao u
doba inflacije – samo 324 dinara. Laknulo mi je, moramda priznam.
Ali u potrazi za kwigom sagledali smo jo{ jedan pro-blem i
neplanirano sproveli malo istra`ivawe.
Pora`avaju}e saznawe da se ta izvanredna studija prodaje
ve}punih petnaest godina, potkrepqeno je novim. Jo{ jedna kwiga, sa
ni-{ta mawe provokativnim nazivom za profesionalnog vojnika –
Kakovoditi rat, objavqena u istom tira`u godinu dana kasnije, jo{
uvek,na`alost, skupqa pra{inu u magacinima. A {ta re}i na to da se
ukwi`arama i sada, 14 godina posle izlaska iz {tampe, mogu prona-}i
i zaostali primerci kwige Andre Gavea, Ve{tina komandovawa,koja se
s pravom svrstava u vrh svetske klasike ratne ve{tine. U
Cen-tralnoj biblioteci se tako|e nalazi ta izdawa, ali su do sada
samodva do tri puta bila u rukama ~italaca.
Ako takva izdawa, ~ak ni u vreme kada su se na na{im prosto-rima
vodili ratovi i kada su nam ratna iskustva mudrih vojskovo|abila
dragocena, nisu privukla pa`wu profesionalaca kojima je
ko-mandovawe i ratovawe u opisu radnog mesta i `ivotni poziv, i
akosu se tim saznawem rukovodili oni koji su doneli odluku o
ukidawuvojnih biblioteka, onda se toj odluci nema {ta zameriti.
Poku{avam da zamislim sli~nu situaciju u drugim profesijama.Na
primer, da li bi nekoliko desetina hiqada pravnika i advokataostalo
ravnodu{no prema studiji koja nosi naziv Kako voditi krivi~-ni
postupak. Zatim, da li bi kwiga sa nazivom Ve{tina pregovarawabila
tako ne zapa`ena u redovima menaxera, diplomata ili politi-~ara.
Sumwam.
Problem autorskih prava, ako i bude postavqen, nekako }emore{iti
sa gospodinom Van Kreveldom, a nad problemom koliko ofi-ciri malo
~itaju ili koliko malo para su spremni da izdvoje zastru~nu
literaturu, treba se ozbiqno zamisliti.
-
Ministar odbrane Zoran Stankovi} primio je 11. maja
{esto~lanisanitetski tim (AMET 9) s potpukovnikom Brankom
Cimbaqevi}em na ~elu,koji }e, u okviru redovne, devete smene,
u~estvovati u mirovnoj misijuMONUC u Demokratskoj Republici Kongo.
Sastanku je prisustvovao i pu-kovnik Zoran Devi} iz Centra za
mirovne operacije.
Tokom razgovora oceweno je da su obavqene sve neophodne
pripremesanitetskog tima za odlazak u mirovnu misiju. „U~e{}e
predstavnika Mi-nistarstva odbrane i Vojske Srbije u mirovnim
misijama UN za na{u ze-mqu je jako zna~ajno. Nadamo se da }e na{
doprinos uspostavqawu mira istabilnosti u kriznim podru~jima u
svetu biti jo{ ve}i. Siguran sam da }e-te na najboqi na~in
predstavqati svoju zemqu” poru~io je tom prilikomministar
Stankovi}.
Mirovna operacija UN MONUC u DR Kongu uspostavqena je u
novem-bru 1999. godine na osnovu Rezolucije SB UN br. 1279. To je
jedna od tri
15. maj 2007.6
AKTUELNO
OBELE@EN DAN POBEDEPovodom 9. maja - Dana pobede, ministar
odbrane dr Zo-
ran Stankovi} polo`io je venac Ministarstva odbrane i
VojskeSrbije na spomenik Neznanom junaku na Avali.
Pored najvi{ih dr`avnih i vojnih zvani~nika Srbije, ven-ce su
polo`ili i diplomatski predstavnici zemaqa pobednica uDrugom
svetskom ratu.
Tim povodom delegacije Vojske Srbije, grada Beograda,SUBNOR-a,
ambasadori Rusije, Ukrajine i Belorusije, polo-`ili su vence i na
Spomenik sovjetskim ratnim veteranima naAvali.
Uo~i Dana pobede izvr{ena je po~asna artiqerijska paq-ba u
glavnom gradu Republike Srbije, na Kalemegdanu, sa 10 plo-tuna iz 6
artiqerijskih oru|a.
Dan pobede u Drugom svetskom ratu obele`ava se i kao DanEvrope,
imaju}i u vidu da je savremena Evropa zasnovana naosnovnim
principima i na~elima koji su vodili borce protivnacizma i fa{izma
– na principima mira, razumevawa, tole-rancije i saradwe. Tim pre
Dan pobede predstavqa priliku dase odavawem po~asti stradalima
istakne opredeqewe za o~uva-we tekovina ostvarenih tom
veli~anstvenom pobedom. A. P.
REGIONALNA RADIONICAO PROGRAMU DR@AVNOG PARTNERSTVADvodnevna
regionalna radionica o Programu dr`avnog
partnerstva odr`ana je 9. i 10. maja u Dubrovniku. Radionicu
jeotvorio na~elnik Nacionalne garde SAD general Stiven Blam,
aispred Vojske Srbije u~estvovali su general-major Dragan
Kolun-xija i pukovnici Petar ]ornakov i Vladimir Bekerevi}.
U radu regionalne radionice u~estvovali su i
predstavniciministarstava odbrane Albanije, Bosne i Hercegovine,
Bugarske,Crne Gore, Ma|arske, Makedonije, Rumunije i Slovenije.
Radionica predstavqa svojevrsnu regionalnu podr{ku Pro-gramu
dr`avnog partnerstva u iznala`ewu najefikasnijih na~inaza izgradwu
i uspostavqawe NATO standarda i mogu}nosti u~e-{}a u vojnim
operacijama pod NATO liderstvom. Bila je to prili-ka za definisawe
na~ina vojne podr{ke civilnim vlastima, ukqu-~uju}i sigurnost
granica i luka, ali i procenu uspe{nosti aktiv-nosti koje ukqu~uju
poslovnu, obrazovnu, medicinsku i nau~nu sa-radwu.
D E V E T I S A N I T E T S K I T I M Z A K O N G O
ODANI OTA
D A N G A R D E V O J S K E S R B I J E
Na \ur|evdan 1830. srpski kwaz Milo{ Obrenovi} izdao je naredbu
da se najstasitiji momci iz svih nahija onda{we Srbije okupe radi
izvo|ewa posebne vojni~keobuke, kako bi se od wih formirala prva
srpska „Gvardija”
Ukasarni “Dediwe” u Beogradu sve~ano je obele`en 6. maj – dan
GardeVojske Srbije. Posle minuta }utawa u znak po{tovawa prema
pri-padnicima te elitne jedinice koji su izgubili `ivote
izvr{avaju}ivojni~ke zadatke, komandant Garde, pukovnik mr Goran
Radovanovi}pozdravio je sve prisutne, me|u kojima su bili izaslanik
na~elnika
G[ VS, general-major Dragan Katani}, komandant ViPVO,
viceadmiralJovan Grbavac, na~elnik Inspektorata odbrane,
general-major DraganKolunxija, na~elnik Uprave za operativne
poslove, general-major Mio-drag Jevti}, na~elnik VMA, general-major
Vidosav Kova~evi}, na~elnikVojne akademije, savetnici predsednika
Republike, Du{an Spasojevi} i
-
mirovne misije UN u kojoj u~estvuju predstavnici Ministarstva
odbrane iVojske Srbije i jedina misija u kojoj predstavnici na{e
zemqe u~estvuju sajedinicom, odnosno nacionalnim kontigentom.
Jedinicu ~ine sanitetskitim, sastavqen od dva lekara i ~etiri
medicinska tehni~ara, koji u misijiobrazuju tim za medicinsku
evakuaciju vazdu{nim putem (AMET).
7
GENERAL PONO[ U SEDI[TU NATOANa~elnik General{taba Vojske Srbije
general-potpukovnik
Zdravko Pono{ boravio je u sedi{tu Natoa u Briselu, 9. i
10.maja, gde je u~estvovao u radu Vojnog komiteta
evroatlantskogpartnerstva.
Prvog dana posete general Pono{ je razgovarao sa general-nim
sekretarom Natoa Jap de Hop Sheferom o projektima Part-nerstva za
mir, koji bi omogu}ili da srpska vojska stekne visoko-profesionalne
standarde u {to skorijem vremenu. „Nato je vojnainstitucija koja
poseduje najvi{e profesionalne standarde u sve-tu. I normalno je da
svako ko je vojnik, `eli da ostvari upravo testandarde”, rekao je
general Pono{ posle sastanka.
Saradwa sa Natoom podrazumevala bi ve}i pristup obra-zovnim
institucijama te alijanse, kao i rad na pove}awu
intero-perabilnosti kroz prisustvo Vojske Srbije Nato ve`bama i
ovla-davawe procedurama Partnerstva za mir u proceni jedinica
imerewu operativnih sposobnosti.
U Briselu je konstatovano da je saradwa Vojske Srbije i Kfo-ra
dobra i da je potrebno da se na isti na~in i nastavi.
Na~elnikGeneral{taba Vojske Srbije istakao je da je od vojnih
~elnika Na-to dobio uveravawa da }e Kfor nastaviti da se pona{a
odgovor-no u za{titi mawina na Kosmetu, posebno srpskog
stanovni{tva.
Drugog dana boravka na~elnik General{taba VS u~estvovao jeu radu
Vojnog komiteta evroatlantskog partnerstva. Na sastanku nakome
u~estvuju na~elnici general{tabova dr`ava ~lanica Nato iPartnerstva
za mir, razgovaralo se o aktuelnim Nato operacijamai misijama.
Tako|e, tema razgovora je bila i budu}a transformaci-ja Nato snaga
u ciqu efikasnijeg sprovo|ewa vojnih operacija.
General Pono{ je na sastanku predstavio iskustva u dosada-{wem
procesu reformi Vojske Srbije i govorio o mogu}im obli-cima u~e{}a
Vojske Srbije u Programu Partnerstvo za mir.
Na~elnik General{taba VS prvi put u~estvuje na sastankuVojnog
komiteta evroatlantskog partnerstva, jer je prijemom Sr-bije u
Partnerstvo za mir, Vojska Srbije stekla pravo za ravno-pravno
u~e{}a u radu ovog najvi{eg vojnog tela Natoa.
ZAKONODAVSTVO SISTEMA ODBRANEZbornik radova „Pregled
zakonodavstva sistema odbrane
Republike Srbije” koji je Institut za uporedno pravo pripremio
usaradwi sa @enevskim centrom za demokratsku kontrolu oru`a-nih
snaga (DCAF) predstavqen je u Skup{tini grada Beograda.
U wemu su obra|ena mnoga pitawa, od onih iz oblasti vojnogprava
do op{tih tema interesantnih {iroj javnosti o parlamen-tarnoj
kontroli sektora odbrane, qudskim pravima pripadnikavojske,
prigovoru savesti na vojnu slu`bu. Autori priloga obja-vqenih u
kwizi u svojim tekstovima oslonili su se na pozitivnozakonodavstvo
ne komentari{u}i predloge novih re{ewa zakonao vojsci.
S. S.
XBINIBojan Dimitrijevi}, te predstavnik Kraqevskog doma
Kara|or|evi}a, Du-{an Babac.
– Uvek kada su to interesi dr`ave i naroda zahtevali
pripadniciGarde su na delu dokazivali spremnost da se odupru
najve}im opasnosti-ma i da, ne {tede}i svoje `ivote, potvrde
odanost najsvetijim vredno-stima otaxbine. Braniti otaxbinu za wih
je zna~ilo braniti pro{lost,sada{wost i budu}nost svoje zemqe –
istakao je pukovnik Radovanovi} usvom obra}awu okupqenima na
proslavi.
Kako je naglasio pukovnik Radovanovi}, ovih dana, posle
gotovojednog veka, prvi put u samostalnoj Srbiji, obele`ava se dan
jedinicepod imenom garda. A garda pripada najuzvi{enijim simbolima
svake dr-`ave, i slu`ba u woj je uvek predstavqala posebno
priznawe. Kriteriju-mi za popunu Garde zahtevaju da se u woj na|u
stasite i u svakom pogleduprimerne stare{ine i regruti.
Na sve~anosti su pro~itane i brojne ~estitke gardistima za dan
je-dinice, pre svih ona koju je uputio na~elnik G[ VS
general-potpukovnikZdravko Pono{, kao i naredbe komandanta Garde o
stimulativnim mera-ma. Obele`avawe 6. maja – dana Garde zavr{eno je
sve~anim defileomjedinica. A. ANTI]
Sni
mio
D. B
ANDA
-
15. maj 2007.8
Zahvaquju}i italijanskoj ambasadi u Beogradu kao kontakt ta~ki
Srbije za Nato,nedavno je u na{em glavnom gradu general u penziji
Karlo @an odr`ao pre-davawe pod nazivom „Politi~ka kontrola
oru`anih snaga” nameweno pred-stavnicima MO i G[ VS. Sa bogatom
vojnom karijerom, polo`ajem vojnog sa-vetnika predsednika Italije
izme|u 1990. i 1992. godine, visokom du`no{}u u
Oebsu vezanom za primenu Dejtonskog sporazuma od 1997. do 2001.
godine, kaopredsednik Centra za studije ekonomske geopolitike i
imenovani komesar za bez-bednost nuklearnog materijala u Italiji,
italijanski general se pokazao kao veo-ma zanimqiv sagovornik, sa
kojim smo razgovarali o brojnim pitawima, kao {to subezbednost
savremenog dru{tva, odnosi SAD i EU, Rusije i Kine...
Nakon zavr{etka hladnog rata, znatno se promenio koncept
bezbednosti, kojase do tada prvenstveno merila snagom oru`ja i
brojem qudi u ~izmama. Bezbed-nost danas odra`ava mnoge aspekte ̀
ivota u nekoj sredini. Kako to tuma~ite?– Bezbednost se u modernom
dru{tvu sagledava vi{edimenzionalno. Ne mo`e
se o woj govoriti bez saznawa o pove}anom zna~aju wene
ekonomske, psiholo{ke,ekolo{ke, politi~ke i drugih dimenzija, ~iji
je uticaj vidqiviji i sna`niji. Komplek-snost bezbednosti danas
ogledava se i u brojnijim u~esnicima. Nekada su to bile sa-mo
dr`ave i savezi, danas su to i nevladine organizacije i drugi
~inioci. Deregula-cija, primat tr`i{ta nad politikom, odsustvo
uspe{ne globalne vlade i smawewecena telekomunikacija i transporta,
stvaraju sna`nu mre`u nedr`avnih u~esnika ugeopolitici.
Naravno, i danas bezbednost ukqu~uje odbranu. Po{to je sada
me|unarodni te-rorizam va`an ~inilac, na zna~aju dobija spoqna
bezbednost. Vojne snage moraju dase tome prilagode. One ne samo da
treba da se opremaju i osposobqavaju za opera-cije visokog
intenziteta, ve} i za operacije niskog intenziteta, i s te strane
da po-dr`e bezbednost svoje zemqe. Bezbednost unutar sopstvene
zemqe mo`e da se sagle-da i sa stanovi{ta eksternacionalizacije
odbrane protiv terorizma, koju pratepreventivne akcije kao {to su
one u Avganistanu i Iraku. Naravno, u razmatrawu
O bezbednosti u modernom
dru{tvu ne mo`e se govoriti
bez saznawa o pove}anom
zna~aju wene ekonomske,
psiholo{ke, politi~ke
dimenzije, ~iji je uticaj
vidqiviji i sna`niji nego
ikad pre. Pa ipak, i tako
multidimenzionalno shva}ena
bezbednost, nije uvek isto
interpretirana. Ovoga puta
predstavqamo razmi{qawe
jjednog profesora iz Italije.
GENERAL KARLO @AN,PROFESOR STRATEGIJSKIH STUDIJA NA
RIMSKOMUNIVERZITETU LUISS
NEMASLOBODNIH JAHA^ANEMA
-
9
Za evropsku, ali i svetsku scenu, zani-mqiva su pomerawa u
odnosu Rusije iKine. Neki veruju da je na vidiku novisavez koji bi
na du`i rok doveo u pita-we daqu dominaciju SAD.
– Wihova saradwa odvija se na tak-ti~kom nivou. Strategijsku
saradwu me|uwima, smatram, veoma je te{ko posti}i.Na vojnoj
akademiji u Pekingu, ili na vi-sokoj general{tabnoj {koli u
Moskvi,glavni scenario odnosi se na sukob Ki-ne i Rusije. Naravno,
postoje razli~itioblici saradwe, ali potencijalni savezme|u wima
te{ko mogu da vidim. Suvi{eje tu razli~itosti. Morate ra~unati i
nato da je demografska situacija u Rusijiprava no}na mora za Kremq,
jer deo Si-bira ostaje bez stanovni{tva. Rusi sesve vi{e povla~e u
evropski deo zemqe.Sli~no se de{ava i na delu Urala. Uz to, ima li
podr{ke ideji da Rusija bu-de bli`a Zapadu, kao {to je to nekad
omogu}io Petar Veliki? Na nesre}u, u EU nismo uspeli da
elabori-ramo zajedni~ku politiku prema toj zemqi. Stoga pojedina~ne
dr`a-ve, kao Italija, Nema~ka, sklapaju sporazume o energiji sa
Rusijom –re~ je o snabdevawu gasom, kori{}ewu naftnih poqa i
sli~no.
Ponegde se ~uje da Rusija mo`e da uti~e na te zemqe odre|iva-wem
posebnih uslova za, na primer, snabdevawe gasom?– Mislim da su
uslovi za to veoma slabi. Trgovina gasom koja
povezuje Zapadnu Evropu i Rusiju od regionalne postaje globalna.
Todaje fleksibilnost proizvo|a~u i morate ra~unati na to da je
Rusijiapsolutno potrebno da prodaje gas i druge proizvode.
Jedna od va{ih teza jeste da „mali ratovi, kao {to su oni
uIraku, Avganistanu, nemaju zna~aj za globalnu situaciju”. Mnogise
nisu slo`ili s vama.– Imaju}i u vidu wihov marginalni aspekt, ja i
daqe isto mi-
slim. Kao {to na primer na globalnu situaciju u Evropi
svojevreme-no nije imao uticaj kolonijalni rat Britanaca, Francuza
i drugih.Va`nost ovih ratova jeste u tome {to pobu|uju zanimawe
medija kojiproizvode odgovaraju}u reakciju javnosti.
Mediji sve vi{e „proizvode stvarnost”, {to se ne mo`e
prene-bre}i ni u razmatrawu strategijskih pitawa. Kako to
do`ivqa-vate?– Zna~aj medija raste. Oni ozna~avaju i promovi{u
napredak,
ali uti~u i na na~in na koji qude vide stvarnost i kako na wu
reagu-ju. ^iwenica je da u teroristi~kim akcijama, na primer,
pogine mawequdi nego u istom periodu u saobra}ajnim nesre}ama u
jednoj obla-sti, ali se mediji fokusiraju na terorizam. Mora se
ra~unati nauticaj koji mediji imaju u stvarawu javnog mwewa.
Sne`ana \OKI]Snimio D. BANDA
bezbednosti i daqe je zanimqiva od-brana granice, ali i pove}ana
rawi-vost posebno infrastrukture i kqu~nihresursa. Ali, da ne bude
zabune: razli-ke izme|u unutra{we i spoqne bezbed-nosti se
smawuju.
Prose~ni stanovnik Evrope ve} jenau~io da treba da se pla{i
tero-rizma. Ostali bezbednosni izazo-vi, rizici i pretwe ostali su
du-boko u senci tog fenomena, prem-da to ne zna~i da ne mogu da se
od-raze na kvalitet `ivota, mo`da ina sam `ivot.– Globalizacija je
esencijalna za na-
{e ekonomsko blagostawe i rast, i ono{to je ugro`ava, za nas
predstavqa opa-snost. Tako je, na primer, konkretna opa-snost
proliferacija oru j̀a za masovnouni{tewe. Velika pretwa je i
ilegalnamigracija, posebno iz Centralne Afrike.Ekonomska,
zdravstvena situacija, kao isukobi na tom podru~ju, navode qude da
seupute ka Evropi u potrazi za boqim ̀ ivo-tom. Za moju zemqu veoma
je zna~ajna iborba protiv organizovanog kriminala.
Pored tradicionalnih, dakle, po-javile su se i asimetri~ne
pretwe, zakoje se treba pripremiti.
Kako svojim studentima, kao pro-fesor na Katedri
strategijskihstudija, predo~avate dana{wicu?– Za vreme hladnog rata
postojala
je ravnote`a straha. Sada mnogi delo-vi sveta u~estvuju u
razvoju globalnogblagostawa, ~ine}i svoje zemqe bogati-jim. Time i
mi sami postajemo bogatiji.Na delu je logika Adama Smita, ne
vi{eMakijavelija ili Hobsa, po kome je „~o-vek ~oveku vuk”.
Gde je mesto oru`anim snagama u da-na{woj modernoj dr`avi, koja
se vodi, ka`ete, logikom AdamaSmita?– To mesto je unekoliko
druga~ije nego pre. Ali dr`ava i daqe tre-
ba da bude brawena. Uz to, postoji odre|ena ravnote`a snaga.
Sjediwe-ne Ameri~ke Dr`ave, kao centralna sila, odre|uju globalnu
stabilnost,mir u svetu, slobodu saobra}aja, kretawa robe i qudi.
Zemqe ne mogubiti slobodni jaha~i, ve} u takvim uslovima moraju da
u~estvuju u odr`a-vawu globalne sigurnosti. U~estvovawe u tome im
omogu}ava da za{titesvoje interese. Uloga modernih oru`anih snaga
jeste odr`avawe global-nog ekvilibrijuma. Kada ne bi bilo
sofisticirane tehnologije kojomraspola`u dobro opremqene i obu~ene
vojske, lako bi vlade koje se na-|u u te{ko}ama poku{ale da pro{ire
svoj problem na druge zemqe.
Pomenuli ste SAD kao centralnu silu. Wen odnos sa Evro-pom
prolazi kroz niz naizgled sitnih prilago|avawa i po-vremenih
razmimoila`ewa?
– Postoje sna`ne veze me|u EU i SAD. Po mom mi{qewu, po-stoji
bazi~ni interes Evrope i SAD da odr`avaju dobre odnose i sa-ra|uju
u oblasti internacionalne stabilnosti i reda. Za{to? Zato{to SAD
imaju brojne investicije u Evropi i obratno. Glavni pro-blem u
wihovom odnosu jeste to {to Evropa nije ujediwena u politi~-kom i
strategijskom pogledu, {to se pokazalo u ira~koj krizi.
Pored toga, u Evropi postoje brojne dr`ave sa razli~itim
isto-rijama i tradicijama, kao i te{ko}ama da se slo`e oko
zajedni~kepolitike. Navikli smo na vo|stvo SAD i nastavqamo posao
na ujedi-wavawu u politi~ko-strategijskom smislu.
Svedoci smo i povremenih nesporazuma izme|u samih ~lanicaEU. [ta
ih, po va{em mi{qewu, generi{e?– Razlike koje poti~u iz tipi~ne
unutra{we politike. Razlike
su pre svega u interesima.
Mali ratovi, kao {to su oni u Iraku, Avga-nistanu, nemaju zna~aj
za globalnu situaciju.
Vojne snage ne samo da treba da se oprema-ju i osposobqavaju za
operacije visokog intenzi-teta, ve} i za operacije niskog
intenziteta, i s te strane da podr`e bezbednost svoje zemqe.
Saradwa izme|u Rusije i Kine odvija se natakti~kom nivou.
Strategijsku saradwu me|u wi-ma, veoma je te{ko posti}i.
Glavni problem u odnosu SAD sa Evropomjeste to {to Evropa nije
ujediwena u politi~komi strategijskom pogledu, {to se pokazalo u
ira~-koj krizi.
Kao gostuju}i predava~ general Karlo @an odr`ao je predavawe na
Top~ideru
-
U novosadskoj kasarni „Dr Rudolf Ar~ibald Rajs”, 9. maja zavr{en
je kurs zainstruktore medicinske pomo}i, koji je organizovan u
saradwi sa Sanitetstkom slu-`bom Kraqevine Norve{ke i uz wihovu
donaciju u opremi. Polaznici su bili podo-ficiri sanitetske slu`be
iz VMA, Vojne bolnice Ni{ i VMC Novi Sad.
Osposobqavawe je trajalo ~etiri sedmice, a izvo|eno je po Nato
standardi-ma. Te~aj je zavr{ilo devet polaznika kojima su uru~eni
sertifikati da su osposo-bqeni za preno{ewe ste~enih znawa i
iskustava i da mogu u~estvovati u mirovnimoperacijama.
Govore}i na sve~anosti pukovnik Mar~eta ]apin, komandant
Sanitetskog na-stavnog centra u Novom Sadu, naglasio je da je to
prakti~an primer na{e integra-cije sa svetom i to u oblasti koja
ima humani karakter i zna~aj.
Sve~anosti uru~ivawa diploma prisustvovala je i delegacija
Oru`anih snagaKraqevine Norve{ke, na ~elu sa pukovnikom Rune
Haverstadom, komandantom Zdru`e-nih vojnih medicinskih slu`bi. B.
M. P.
U Vojnoj akademiji, 8. maja, odr`ana je sve~anost na kojoj su
pripadnicimaVS i MO uru~eni sertifikati o postignutom uspehu na
testirawu za STANAG 6001iz engleskog jezika.
Na testirawe, koje je odr`ano od 2. do 12. aprila, iza{lo je 156
kandidata, auverewe o polo`enom testu dobilo je vi{e od 100
ispitanika. Najboqi rezultatpostigao je vodnik prve klase Goran
Orlovi}.
U obra}awu prisutnima na sve~anosti na~elnik Vojne akademije
general-majormr Vidosav Kova~evi} istakao je „da je osnovni
preduslov komunikacije sa svetompoznavawe stranih jezika, pre svega
engleskog”.
Prema re~ima potpukovnika Milana Tep{i}a, koji je zadu`en za
sprovo}ewePELT programa u~ewa engleskog jezika, visoki koeficijent
kojim je ocewena vaqa-nost srpskog STANAG testa govori o kvalitetu
testirawa u Srbiji.
U R U ^ E N I S E R T I F I K A T I S T A N A G 6 0 0 1
ZAVR[EN KURS ZA INSTRUKTORE MEDICINSKE POMO]I
15. maj 2007.
DOGA\AJI
Saop{tewe Ministarstva odbrane
PROVERA ISPLATE DNEVNICAPovodom zahteva ve}eg broja
rezervista
iz Kur{umlije za isplatu dnevnica za vremeprovedeno u jedinicama
Vojske Jugoslavije to-kom 1999. godine, Ministarstvo odbrane usvom
saop{tewu ukazuje da svaki rezervnipripadnik koji smatra da mu je
povre|eno iliuskra}eno pravo na isplatu dnevnica mo`eda povede
upravni spor, odnosno, da od Mi-nistarstva odbrane zahteva isplatu
predmet-nih dnevnica.
Prve provere odre|enog broja presudaza isplatu dnevnica
pokazuju, me|utim, ozbiq-ne indicije da su pojedincima ve} bili
ispla-}eni iznosi pripadaju}ih dnevnica, redovnotokom 1999. i 2000.
godine, a da su to pravoponovo ostvarili i sudskim presudama.
Radi spre~avawa sli~nih zloupotreba iu ciqu utvr|ivawa da li su
ne~ija prava naisplatu dnevnica zaista povre|ena, odnosnoda li je
neko vi{e puta ostvario ili poku{aoda ostvari isto pravo, stru~ne
slu`be Mini-starstva odbrane intenzivno pregledaju ar-hive iz 1999.
i 2000. godine.
S obzirom na to da se radi o izuzetnovelikom broju spiskova i
blagajni~kih potvr-da, koje moraju pojedina~no da se provere, zataj
posao je potrebno odre|eno vreme.
DEBATA O PARTNERSTVU ZA MIRU okviru obele`avawa Dana Evrope,
11.
maja u Centralnom domu VS odr`ana je deba-ta pod nazivom „PzM
{ta ka`e{ na to?”. De-batu su organizovali Evropski pokret u
Sr-biji, Centar za civilno-vojne odnose, Mini-starstvo odbrane i
debatni klub „Otvorenakomunikacija”.
^lanovi debatnog kluba su tom prilikomizrazili razli~ita mi{qewa
o tome trebali Srbija ili ne da zakora~i u Nato i iznelirazloge u
korist svojih stavova.
@iri u sastavu Sne`ana Samarxi} -Markovi}, pomo}nik ministra za
politikuodbrane, predsednik evropskog pokreta uSrbiji @ivorad
Kova~evi}, direktor Cen-tra za civilno-vojne odnose Miroslav Haxi}i
Milan Coli} Humqan, predstavnik kampa-we neunato.org, na kraju je
dao svoje vi|ewedebate. S. \.
NA VMA OBELE@EN DAN MEDICINSKIH SESTARAU amfiteatru
Vojnomedicinske akademi-
je 10. maja je obele`en Me|unarodni dan me-dicinskih sestara,
koji se ove godine slavi uokviru velikog jubileja - 800 godina od
osni-vawa prve srpske bolnice u manastiru Stu-denica.
Na sve~anosti su tim povodom za naju-spe{nije progla{ene vi{i
medicinski tehni-~ari Zorica Bekta{, Zorica Tanasi} i Qu-binka
Davidovi}. M. [.
General Vidosav Kova~evi} uru~uje sertifikat poru~niku fregate
Aleksandru Anti}u
Diplome je uru~io pukovnik Rune Haverstad iz Norve{ke
10
-
P E R A S P E R A
Pi{eQubodragSTOJADINOVI]
U svakom
apsolutizmu mogu se
prepoznati klice
fa{izma. Zato {to
takva ideologija
negira sve {to je
druga~ije, svaku
ideju koja se izmi~e
unisonom, svaku
misao koja zadire
u prazninu.
O
11
ZUBI JEDNE POBEDE
N
A
smog maja uve~e, godine 2007, za~ule su se jake de-tonacije
negde iz pravca kalemegdanske tvr|ave.„[ta to bi!?“ – pitali su se
{eta~i u Knez-Mi-
hajlovoj ulici. U Beogradu se ina~e ~esto puca, alijo{ ne iz
privatnih diviziona. Osmog maja oko 20 tosu bili artiqerijski
plotuni, u ~ast ili povodom po-bede nad fa{izmom.
Ako nas prosta ra~unica dobro slu`i, u toj pobe-di i slobodi
u`ivamo 62 godine i neki dan vi{e. Madase u me|uvremenu mnogo toga
dogodilo i promenilo. U maju 1945. Rusi su u{li u Berlin i oka~ili
svoj crve-ni barjak na Rajhstag. U svom bunkeru „vu~joj jami“
ubiose Adolf Hitler, u paru sa svojom Evom Braun. Naj~uve-niji „pi
ar“ svih vremena, Jozef Gebels, otrovao jesvoje sedmoro dece, a
zatim se sa svojom plodnom ari-jevkom pridru`io svome fireru.
Ko god je imao iz ~ega, svuda u Evropi i svetu,pucao je iz ~ega
je mogao. A mogao je iz svega. Pucalose iz besa, osvete i straha,
iz jake ~e`we za slobo-dom, iz qutwe {to je sve tako dugo trajalo.
Na drugojstrani pobednici su zatrli dva japanska grada ne-qudskim
nuklearnim eksperimentom. Videlo se kakoeuforija poni{tava svaku
etiku. Pokoq za pokoq,to su dobra pravila rata.
Na Sremskom frontu masakr mladih boracaNOR-a, uglavnom Srba,
neobu~enih za pozicionu bor-bu protiv (ve}) pobe|ene, ali opasne
nema~ke vojne si-le. I to u povla~ewu. Zato je, ka`u, kod nas rat
trajao{est dana vi{e, ta~no za toliko je na{ podvig bio va-`niji od
svetskog.
Ameri~ki sudija je u Nirnbergu osudio i obesiopetnaestak
nacisti~kih vo|a. Herman Gering se nije uz-digao do konopca, jer je
pre toga popio spasonosnu,smrtonosnu pilulu.
To bi mogao da bude kraj! Fa{izam je pao, sileosovine su
skr{ene, wihova razvaqena ko~ija je izvr-nuta pokraj puta.
Pobednici slave, a u slavqu se neu-mereno obe}ava: nikad vi{e rata,
nikad vi{e naci-zma. Najve}e zlo u istoriji pokopano, rastureno je
zmij-sko gnezdo, sti`e nama vreme mira i spokoja!
li, ho}e{! Taman smo se ponadali, kad ono Itali-jani okupira{e
Trst. Na{ Trst. Zato su Srbi ivikali na ulicama: „Trst je na{, mi
ne}emo Trsta
dati, za Trst }emo ratovati!“Nismo ratovali, mada su na{i
trgovci volonteri
nekoliko godina kasnije opusto{ili tu luku. Prenelisu wene
buvqake u Srbiju. To je zna~ilo da mr`wa nemo`e biti ve~na, Trst je
i daqe mogao da bude na{, ma~iji bio.
Protiv fa{izma na{i su borci nosili JosifaVisarionovi~a na
usnama. Staqin je bio udarni junaksvih juri{a. Sve dok nismo
saznali da ga vi{e niko nesme voleti. Kasnije je Nikita Sergejevi~
Hru{~ov, nakongresu KPSS, otkrio ko je bio Xuga{vili. I kolikoje
miliona svojih pobio. Bilo ih je vi{e nego Nemaca.
To je ta kurva istorija, ve~na borba izme|u mit-ske zablude i
stra{nih istina. Fa{izam je bio mr-
tav, bar pribli`no, bar klini~ki, ali zlo je ostalo.I na nivou
sveop{teg razarawa vi{e nije bilo va-`no {ta se kako zove, ve} {ta
je wegova su{tina.
U svakom apsolutizmu mogu se prepoznati klicefa{izma. Zato {to
takva ideologija negira sve {toje druga~ije, svaku ideju koja se
izmi~e unisonom, sva-ku misao koja zadire u prazninu.
Pre 62 godine svet je bio ujediwen protiv zlakoje se najavilo i
pokazalo svoje isprave. Kuda ide iprotiv koga, {ta `eli. A to }e
re}i da je i{lo svuda,protiv svakoga i da je po`elelo sve. To {to
se mo`edefinisati i kao ostvarena ideja apsolutnog raza-rawa,
tra`ilo je prostor za svoje ostvarewe. U tomtragawu nikada nije
bilo dovoqno `ivota koje vaqapose}i. I takva se ideja redovno
okon~ava sama u se-bi, ali uvek uz neopisivu nesre}u.
I pored pomnog u~ewa istorije kataklizme 20.veka, klica fa{izma
nije uni{tena. Ona je dobro uz-drmana, na~eta u prejakom
pobedni~kom pijanstvu iostavqena da se razvija na beskona~no mnogo
drugihna~ina. Ne{to od toga nije mogu}e prepoznati ni na-slutiti, a
sva{ta }e se ve} najaviti samo.
eki }e sociolozi poku{ati da objasne kako je iz-vesna obnova
Hitlerovog kulta samo neizbe`ni„rok fenomen“. Dakle, poku{aj mladog
sve-
ta, nesvesnog simbola nesre}e, da Adolfa i wegovratni {tab
proglase maskotama novog muzi~kog dina-mizma – i samo to. Ina~e ih
nije briga ko su bili tiqudi. Zar i drugi osvaja~i s protokom
vremena nisuizgubili auru surovosti i postali ugledni odeqcistare
povesti: Aleksandar Veliki, Timurlenk, Xin-gis-kan, Napoleon
Bonaparta. Samo wih ~etvorica,na primer.
Ali, ovde je ipak re~ o novom dobu! Nebrojenazla mogla su za
ovih {ezdeset i ne{to godina da baceu senku zlo~ine fa{izma. Mogla
su, ali nisu. Ali ikod nas, u Srbiji, renovirana je opasna magija
zla.Ima nekoliko naci-grupa, koje se ekstremnim sred-stvima bore
protiv svake razli~itosti. @ele da svetbude ure|en po wihovom
(uglavnom praznoglavom)ustrojstvu. Oni su deklarisani rasisti,
antisemite,„srpski arijevci“ i {ovinisti.
Umeju da budu nasilni i surovi. Uvereni su dabrane Srpstvo i
wegovu slavnu pro{lost, o kojojuglavnom pojma nemaju.
[ezdeset i dve godine posle pada Berlina, ar-tiqerija srpske
vojske je na Kalemegdanu plotunomobele`ila pobedu nad fa{izmom. No,
je li ta pobedabila potpuna, jo{ ne mo`emo znati. Ali ne smemo
se{aliti na ra~un firera iz na{ih sokaka.
Kad se Adolf Hitler odnekud pojavio, pa u min-henskim pivnicama
po~eo svoj hod po grobovima, svisu mu se smejali. Tada je bio samo
mali, komi~niklovn, demobilisani austrijski kaplar. Moler koji
jeostao sam, ismejan, potcewen i bez posla. A onda jeodlu~io da
pokori svet.
Autor je komentator lista „Politika“
-
15. maj 2007.
Uredba o vr{ewu vojne obaveze,kojom je propisano da regrutivojnu
obavezu mogu izvr{iti i ucivilnoj slu`bi, predstavqala jezna~ajan
pomak, po{to je, poredostalog, garantovala da nikovi{e ne}e sedeti
u vojnom zatvoruzbog svojih gra|anskih ili verskihube|ewa. Iza nas
je trogodi{wiperiod primene Uredbe, u kome jevi{e od dvadeset
hiqada vojnikave} odslu`ilo vojni rok ucivilnoj slu`bi. Sada
imamovremensku distancu posle koje secivilno slu`ewe vojnog
rokamo`e vaqano analizirati,iskustva se polako sistematizuju i
sublimiraju, a na vidiku je i dono{ewe novog zakona o civilnoj
slu`bi.
12
Donedavno se za odbijawe stupawa u oru`ane snage i{lo u zatvor,
{to ni-je zna~ilo i osloba|awe od vojne obaveze, ve} je posle
izdr`ane kaznesledio novi poziv, samim tim novo odbijawe i, po
pravilu, nova zatvor-ska kazna, sve dok vojni obveznik, obi~no
pripadnik neke verske zajednicekoja ne toleri{e oru`je, ne napuni
godine kada prestaje regrutna obave-
za. Zato Uredba o vr{ewu vojne obaveze, kojom je propisano da
regruti vojnuobavezu mogu izvr{iti i u civilnoj slu`bi, predstavqa
zna~ajan pomak.
U Upravi za obaveze odbrane, Vojnom okrugu Ni{, organizacijama i
usta-novama gde vojnici slu`e vojni rok, potra`ili smo odgovore na
kqu~na pitawao tom va`nom segmentu poslova vojne obaveze.
TENDENCIJA RASTA
Srbi su generacijama smatrali da wihova zemqa i nacija imaju
sna`nuvojni~ku tradiciju. Pre samo dvadesetak godina te{ko bi bilo
zamisliti mladi-}a koji ne `eli da vojni rok slu`i sa pu{kom, {to
su potvr|ivali i svi dostup-ni statisti~ki podaci. Samo je 0,01
posto mladih qudi, pozvanih na slu`ewevojnog roka 1995. godine,
ulo`ilo prigovor savesti, a 2002. godine takvih jebilo 0,06 posto.
^ak i me|u studentima – obi~no najliberalnijem elementu uve}ini
dru{tava – pacifisti~ki stavovi nisu nailazili na veliko
odobrava-we. Kada je u aprilu 2003. godine, {est meseci pre uvo|ewa
civilne slu`be,studentska unija Srbije ispitivala stavove
studenata, ne{to vi{e od dve tre}i-ne ispitanika osudilo je one
koji izbegavaju slu`ewe vojnog roka, oko 37 postoje smatralo da su
to slabi}i, 17 posto je mislilo da su kukavice, 12 posto
po-smatralo ih je kao homoseksualce, a oko deset posto nazivalo ih
je izdajnicima.
Ma koliko stereotipna, ta mi{qewa su se uklopila u tradiciju
vi{ednev-nih slavqa prilikom ispra}aja u armiju i tradicionalnog
mi{qewa, koje dan
CIVILNO SLU@EWEVOJNOG ROKA
CRNO-BELACRNO-BELASLIKA
-
se o~ekivati da se sa tim boreregruti koji pro|u dva
mesecaobuke, po{to je to posao speci-jalnih jedinica”, rekao je
Dragi-{i}.
KONTROLAMADO NAPRETKA
U Republici Srbiji ima1.186 organizacija i ustanova, ukoje se
regruti mogu uputiti naslu`ewe vojnog roka u civilnojslu`bi.
Najvi{e ima ustanovasocijalne za{tite (28 posto),zdravstvenih
ustanova (20 po-sto), javnih preduze}a (16 posto),obrazovnih
ustanova (13 posto),centara za socijalni rad (desetposto), ustanova
kulture ({estposto), preduze}a za radno ospo-sobqavawe invalida
(pet posto)i spasila~kih organizacija.Uprava za obaveze odbrane
ivojnoteritorijalni organi poku-{avaju da pokriju celokupnu
te-ritoriju zemqe, u skladu sa zah-tevima vojnika za civilno
slu`e-we vojnog roka i interesovawemustanova i organizacija koje
`e-le da prime te vojnike. U tomprocesu ima problema zbog ve-likog
broja zahteva za civilno
13
odlaska u Vojsku posmatra sim-bolom ratni{tva i mu{kostimladog
regruta. Najnoviji poda-ci pokazuju da je takvim vremeni-ma do{ao
kraj. Mladi regruti susve skloniji opredeqivawu zaalternativu
redovnom slu`ewuvojnog roka, ali i wihovi rodi-teqi sve ~e{}e
napu{taju idealSrba kao ponosnih i najboqihratnika.
Od 2003. godine do danasvojni rok u civilnoj slu`bi od-slu`ilo
je 22.078 mladi}a, uovom trenutku wih 12.117 nalazise na slu`ewu
vojnog roka, dok suu postupku re{avawa 6.343 zah-teva. Nikoga me|u
wima nijeobeshrabrila ~iwenica da vojnirok u civilnoj slu`bi traje
trimeseca du`e od redovnog slu`e-wa vojnog roka. Te`wa
pove}awaizvr{avawa vojne obaveze u ci-vilnoj slu`bi vidqiva je
golimokom i ona se kre}e od jedan po-sto 2003. godine, pa do 48
postou pro{loj godini. U ovogodi{wemmartovskom roku upu}ena su4.674
regruta pod oru`jem i4.019 vojnika na slu`ewe vojnogroka u civilnoj
slu`bi. Trebaimati u vidu da se generacije voj-nika u civilnoj
slu`bi preklapa-ju, tako da ih u svakom trenutkuima vi{e nego
vojnika na redov-nom slu`ewu vojnog roka.Zanimqivo je da se bele`i
zane-marqivo mali broj regruta (petvojnika u 2006. godini) koji su
seodlu~ili za mogu}nost da slu`evojni rok bez oru`ja, ali u
jedi-nicama Vojske Srbije ili vojno-dohodovnim ustanovama.
„Nemalogi~nog obja{wewa” – ka`e za-stupnik na~elnika Uprave
zaobaveze odbrane pukovnik GoranZekovi} – „za{to je to tako.
Ra-dimo na tome da se pro{iri krugjedinica i ustanova u kojima
seslu`i vojni rok bez oru`ja i uplanu je da u taj krug u|u i
sviCentri za obuku”.
U proteklih nekoliko godi-na ~ula su se i mi{qewa da po-java sve
ve}eg odlaska mladi}ana slu`ewe vojnog roka u civil-noj slu`bi
ote`ava popuwenostoperativnog e{elona Vojske Sr-bije i tako
ugro`ava bezbednostzemqe. Vojni analiti~ar ZoranDragi{i} ne sla`e
se sa timocenama i tvrdi da su tradicio-nalni modeli obaveznog
slu`e-wa vojnog roka zastareli i sveirelevantniji za modernu
vojsku,~iji bi posao trebalo da budeborba protiv terorizma i
orga-nizovanog kriminala. „Ne mo`e
PREKID VOJNOG ROKA U CIVILNOJ SLU@BI
Ustanove i organizacije su du`ne da {aqu mese~ne iz-ve{taje
vojnoteritorijalnim organima i da u wima naveduneopravdane
izostanke s posla vojnika, povrede radne di-scipline, eventualne
tu~e, upotrebu hladnog ili vatrenogoru`ja i svih pojava koje su
suprotne principu prigovora sa-vesti. U takvim situacijama direktor
je nadle`an da pokrenepostupak u Vojnom odseku (sa ~ije teritorije
je regrut), sa zah-tevom da se prekine civilno slu`ewe vojnog roka
u organiza-ciji ili ustanovi. Takvih slu~ajeva ima – do sada su
zabele-`ena 453. U Vojnom okrugu Ni{ prekinuto je civilno slu`e-we
vojnog roka za 288 vojnika, a po re~ima samostalnog re-ferenta za
pravne poslove Vesne Dulovi}, razlozi su, presvega, u neizvr{avawu
obaveza, nedolasku na posao i ka-{wewu. Javnosti je poznat primer
vojnika Dejana Aran|elo-vi}a, Miqana Mili}a i Dejana Pavlovi}a iz
Kraqeva, kojisu se obratili sredstvima javnom informisawa, kada im
jeprekinuto slu`ewe vojnog roka u civilnoj slu`bi. Tom prili-kom
izneli su vi{e neistina. U su{tini, pri~a je bila veomajednostavna.
Oni su u OO Crvenog krsta Kraqevo vi{e putaopomenuti zbog slabog
zalagawa, nediscipline, ka{wewa inedolaska na posao, pri ~emu su
wih trojica neopravdanoodsustvovala ~ak 43 dana. Odredbama Uredbe o
vr{ewu voj-ne obaveze propisano je da direktor organizacije ili
usta-nove ima pravo da zatra`i prekid slu`ewa vojnog roka voj-niku
koji ne izvr{ava radne du`nosti, {to je sekretar OOCK Kraqevo
Mirjana Li{anin i u~inila. Shodno toj odluci,doneto je re{ewe da se
pomenuti vojnici jave na slu`ewe voj-nog roka sa oru`jem u VP 5302
Po`arevac.
slu`ewe vojnog roka i ograni~enih kapaciteta ustanova u kojima
biboravili. Preduzimaju se mere i ula`u stalni napori radi
uspo-stavqawa odgovaraju}eg balansa, tako da }e i u narednih
nekolikomeseci spisak organizacija i ustanova biti uve}an za
stotinak no-vih naslova. Ustanove i organizacije moraju da ispune
dva kqu~nauslova, kako bi stekle pravo da primaju vojnike na
civilno slu`e-we vojnog roka, a to je da se finansiraju iz buxeta i
da obavqajudelatnost od op{teg interesa. Ukoliko se dogodi da
organizacijaili ustanova, sa kojom je potpisan ugovor o slu`ewu
vojnog roka ucivilnoj slu`bi, promeni vlasni~ki odnos, du`na je da
obavestivojnoteritorijalne organe i sa wom se ugovor raskida.
Ko, u stvari, ima uvid u funkcionisawe slu`ewa vojnog rokau
civilnoj slu`bi i kakve su nadle`nosti vojnih organa u tom delu?Do
2005. godine sva odgovornost je bila na direktorima organi-zacija i
ustanova, ali su u tom periodu zapa`ene i odre|ene ne-pravilnosti i
devijacije. To je bio jedan od razloga za dono{ewedopune Uredbe o
vr{ewu vojne obaveze, koja se odnosi na slu`ewe
Zastupnik na~elnika Upraveza obaveze odbrane pukovnikGoran
Zekovi}
-
TEMA
15. maj 2007.14
vojnog roka u civilnoj slu`bi, gde se u ~lanu 55. daje
nadle`nostorganima Ministarstva odbrane da kontroli{u civilno
slu`ewevojnog roka u organizacijama i ustanovama. U pro{loj godini
Upra-va za obaveze odbrane i vojnoteritorijalni organi izvr{ili
su473 kontrole, {to zna~i da su kontrolisali 45 posto ustanova
iorganizacija, i to sa tendencijom da pokriju sve oblasti rada
(so-cijalna, zdravstvena, humanitarna, spasila~ka,
rehabilitacijainvalida i delatnosti od op{teg dru{tvenog
interesa).
„Mi `elimo da utvrdimo u kojim oblastima se doga|aju devi-jacije
i anomalije u izvr{avawu civilne slu`be, kao jednog od ob-lika
vojne obaveze, i da to predo~imo nadle`nim organima i
mi-nistarstvima Vlade Srbije.” – govori pukovnik Goran Zekovi}.
„Naosnovu rezultata kontrole uo~eni nedostaci se upu}uju i
Inspek-cijama rada na lokalnom nivou, a prema vojnicima koji nisu
ispu-nili zakonske obaveze preduzimaju se mere prekida slu`ewa
voj-nog roka u civilnoj slu`bi i nastavak slu`ewa vojnog roka u
jedi-nicama Vojske Srbije”. Primetno je da direktnih nadle`nosti
or-gana MO prema organizacijama i ustanovama nema, ali je
op{tiutisak da kontrole ispuwavaju svoj ciq i da daju veliki
doprinos uukupnom popravqawu stawa u oblasti slu`ewa vojnog roka u
ci-vilnoj slu`bi. U prilog toj oceni idu i tvrdwe pukovnika
Zekovi}ada kontrole do sada nisu utvrdile pojave anarhi~nog
pona{awa ipotpunog odstupawa od propisanih normi. Nema sumwe da
pozitiv-ne impulse u regulisawu svih nejasnih pitawa u civilnoj
slu`bidaju i radni sastanci, koje komande Vojnih okruga i Vojnih
odsekaimaju sa organizacijama i ustanovama u radi me|usobnog
infor-misawa o aktuelnim problemima, na~inima prevazila`ewa i
no-vinama u normativno pravnoj regulativi.
SPECIJALNA BOLNICA SOKOBAWACrno-bela slika najboqe karakteri{e
sliku vojnika na ci-
vilnom slu`ewu vojnog roka. Ima veoma pozitivnih primera,
izkojih se vidi da vojnici, anga`ovawem u pravnoj, ekonomskoj,
in-formati~koj ili nekoj drugoj oblasti, unapre|uju delatnosti
insti-tucija u kojima slu`e vojni rok. Kontrolama su zabele`eni
slu~a-jevi izuzetnog zalagawa vojnika u organizacijama i
ustanovama,~ije se delatnosti zasnivaju na humanitarnom radu. Tako
u beo-gradskom Centru za sme{taj i dnevni boravak dece i
omladineometene u razvoju isti~u da se prisustvo vojnika na
civilnom slu-`ewu vojnog roka pokazalo vi{estruko korisno i za
Centar, i zadru{tvenu zajednicu, jer se time {ire saznawa o
mogu}nostima ivrednostima osoba sa smetwama u razvoju. Vojnici se
nalaze upratwi korisnika pri organizovanom prevozu i ukqu~eni su u
ak-tivnosti sa korisnicima, shodno svojim sposobnostima. Qudi
uCentru tvrde da }e se sa anga`ovawem vojnika nastaviti i u na-
SEMINARI I ANALIZE
Nedavno je u Beogradu odr`an seminar „Problemi u re-alizaciji
slu`ewa vojnog roka u civilnoj slu`bi i predloziza dogradwu
sistemskih re{ewa“. Tom stru~nom skupu prisu-stvovali su
najodgovorniji qudi iz Uprave za obaveze odbra-ne,
Vojnoteritorijalnih organa, Pravne uprave i ~lanovi ko-misija, koje
donose re{ewa o upu}ivawu na slu`ewe vojnogroka u civilnoj slu`bi.
Na tom sastanku detaqno su razmo-treni problemi o uputu regruta na
slu`ewe vojnog roka u ci-vilnoj slu`bi, sistematizovani zakqu~ci iz
izvr{enih kon-trola, ukazano je na nepravilnosti u primeni
zakonskih ipodzakonskih propisa u postupawu sa predmetima
upravnogpostupka i izvr{ewa upravnog nadzora, odre|eni su
krite-rijumi za izbor organizacija i ustanova za civilno
slu`ewevojnog roka i predlo`ene mere za kvalitetniji prodor
in-formacija u javnost o sistemu vojne obaveze. O tome kolikise
zna~aj daje problemima slu`ewa vojnog roka u civilnojslu`bi svedo~i
i podatak da je Vojni okrug Ni{ toj temi daosredi{we mesto na
analizi vojne obaveze, koja je odr`anapo~etkom maja u
Studenici.
rednom periodu. Suboti~ki„Dnevnik” je nedavno predo~iojavnosti
da su vojnici na civil-nom slu`ewu vojnog roka anga`o-vani da
distribuiraju ru~kovena li~ne adrese starih i nemo}-nih, u okviru
projekta brige ostarima „Kuhiwa na to~kovima”.Sigurno je da
pomenuti primerigovore o vojnicima koji su naslu`ewe vojnog roka u
civilnojslu`bi do{li, zaista, zbog pri-govora savesti. Oni su
o~igled-no opredeqeni za socijalni, hu-manitarni i dru{tveno
korisnirad, ni{ta im nije te{ko, imajustrpqewa i unose sebe u sve
ak-tivnosti, tako da predstavqaju ponos ove kategorije
izvr{avawavojne obaveze. Za ponos je i anga`ovawe tri i po hiqade
vojnikana sanaciji posledica od elementarnih nepogoda i odbrani od
po-plava.
Po mi{qewu komandanta Vojnog okruga Ni{ pukovnika Qubi-{e
\or|evi}a, na teritoriji nadle`nosti vojnoteritorijalnog or-gana
kojim komanduje slu`ewe vojnog roka u civilnoj slu`bi najbo-qe
funkcioni{e u Specijalnoj bolnici za nespecifi~ne plu}nebolesti
„Sokobawa“. Ta ustanova, sa direktorkom mr QiqanomIsakovi} na ~elu,
jedina primewuje prirodne faktore u le~ewu iposti`e odli~ne
rezultate. U woj je od 2004. godine do danas vojnirok slu`ilo vi{e
od 60 mladi}a iz Sokobawe i Aleksinca. „Soko-bawa je malo mesto” –
ka`e rukovodilac odr`avawa i lice zadu-`eno za rad sa vojnicima
Dragan Mili}evi} – „i znamo ko je sklonkome poslu. Vojnici naj~e{}e
obavqaju poslove kuvara i konoba-ra, ali ih anga`ujemo i u
kwigovodstvu, slu`bi odr`avawa i ure-|ewu zelenih povr{ina”. U
bolnici su veoma zadovoqni wihovimradom, a po re~ima pomo}nika
direktora Miroquba \orovi}a,ove godine su iskazali potrebe za 40
vojnika. Pored plate i put-nih tro{kova, oni vojnicima obezbe|uju i
topli obrok, na {ta, pougovoru, nisu obavezni.
Vojnik Slavoqub ]irkovi} obavqa poslove kwi`ewa i kon-tirawa u
ra~unovodstvu i zadovoqan je {to mu taj posao omogu}a-va i izvesnu
praksu za studije ekonomije i bankarstva. „Prevagnu-lo je dete,
koje sam dobio pre dva meseca, da izaberem civilnoslu`ewe vojnog
roka” – tvrdi Slavoqub – „a nisam ni qubiteqoru`ja”. Wegov drug
Goran Todorovi} iz Resnika radi kao pomo}-ni radnik u kuhiwi,
nau~io je da rukuje ma{inom za prawe, ve{t je
Komandant Vojnog okruga Ni{pukovnik Qubi{a \or|evi}
-
15
ZLOUPOTREBE
Sigurno je da u procesu civilnog slu`ewa vojnog rokaima i mnogo
zloupotreba, po~ev{i od samog podno{ewa zah-teva regruta, koji na
taj na~in `ele da za izvesno vreme od-lo`e slu`ewe vojnog roka.
Neke nesrazmere ukazuju da ne-{to nije u redu, recimo, poput uputa
regruta u Tutinu, gde pore~ima komandanta vojnog odeqka Tutin
Mumina \ur|evi}a,tri vojnika odu na slu`ewe vojnog roka sa oru`jem,
dok wih100 ~eka da se uputi na civilno slu`ewe vojnog roka.
Sve~e{}e se bele`i zloupotreba polo`aja ovla{}enih lica
uustanovama, koje omogu}avaju vojnicima da ostvaruju pravaiz radnog
odnosa (plate i ostalo), {to je u suprotnosti saZakonom o radu RS,
koji precizira da prava iz radnog odno-sa miruju u vreme izvr{avawa
vojne obaveze. Neretko se voj-nici na civilnom slu`ewu vojnog roka
politi~ki anga`uju kaoodbornici na lokalnom nivou.
qavaju da se late oru`ja. Sli~na situacija je i drugim
gradovima,mada ne postoji zvani~na statistika o nepovoqnom uticaju
ovakvogvida slu`ewa vojske na zapo{qavawe gra|ana. „Verovatno je
na~i-wen pogre{an izbor ustanova u koje se {aqu vojnici, pa zbog
togaima i zloupotreba” – rekla je {ef Odseka za posredovawe u
zapo-{qavawu Qiqana Marinkovi}-Stankov – „i primera da
poslodav-cima dobro do|u prigovara~i savesti. Nije te{ko izra~unati
koli-ko oni u{tede zbog toga {to za pojedina radna mesta ne moraju
dadaju plate, prijavquju sta`, zdravstveno i socijalno
osigurawe.Odgovorni qudi Narodnog pozori{ta u Beogradu izjavili su
svoje-vremeno da su regruti za godinu dana u{tedeli pozori{tu 8,7
mi-liona dinara, {to je vi{e od 10 procenata godi{weg
produkcionogbuxeta. Organizacije i ustanove su doskoro imale samo
obavezu darefundiraju tro{kove plata i prevoza, ali je i to te{ko
i{lo, pasu po tom osnovu du`ne Ministarstvu odbrane 12,5 miliona
dina-ra. Zbog toga je januara ove godine done{sena Izmena Uredbe,
pokojoj su ustanove i organizacije obavezne da pomenute tro{kove
is-pla}uju vojnicima na ruke. Neke ustanove su se i tome dosetile,
pasu vojnicima ponudile da potpi{u izjavu o odricawu od plata i
put-nih tro{kova. Vojnoteritorijalni organi tim povodom
preduzimajumere i o tim pojavama obave{tavaju Inspekciju rada.
u qu{tewu krompira, a pomalo u~i i da kuva. Vojnici uglas
tvrdeda nemaju nikakvih problema, a nadaju se i poslu posle
zavr{etkavojnog roka. Da to nije nemogu}e govori i primer Dragana
Veqko-vi}a, koji je u Specijalnoj bolnici slu`io vojni rok i tako
se do-bro pokazao na poslu medicinskog tehni~ara da je ve}
sutradanpo zavr{etku vojnikovawa primqen u profesionalni radni
od-nos. „Nekog }emo i iz ove generacije vojnika zaposliti” –
ka`eDragan Mili}evi} – „a da imamo mogu}nosti zaposlili bismo
ihmnogo vi{e”.
MATERIJALNA DOBIT
Na`alost, nije ba{ sve svetlo u pri~i o vojnicima koji vojnirok
slu`e u civilnoj slu`bi. Mnoge organizacije i ustanove gleda-ju da
sa vojnicima re{e svoje prakti~ne probleme, a ne da ih ukqu-~e u
dru{tveno-koristan rad. Ve} nasumi~an i kratak pregled pre-ko
Interneta pokazuje za {ta se sve vojnici anga`uju. Na
primer,najve}a pred{kolska ustanova na Balkanu – novosadsko
„Radosnodetiwstvo“ – namenila sto vojnika za obezbe|ewe objekata,
{to jepo re~ima Ru`e Pajanti}, najjeftiniji i najsigurniji vid
za{tite.Vaqevska biblioteka „Qubomir Nenadovi}” vojnicima je
podari-la poslove otpisa kwiga i periodike, po{to biblioteka nema
do-voqno kadra da taj posao okon~a. [ta tek re}i za JKP
„^isto}a”Novi Sad, koja je vojnike rasporedila na poslove ~i{}ewa
dvori-{ta preduze}a i ure|ewa prostorija, dok JP „Ingas” iz In|ije
voj-nike upu}uje da vr{e redovne godi{we preglede gasne
instalacije.Za tu delatnost i obavezu distributera gra|ani In|ije,
ina~e, pla-}aju svakog meseca po trideset dinara. Te{ko se mo`e
re}i da po-menute vojni~ke aktivnosti spadaju u dru{tveno koristan
rad, ajo{ mawe da wihovo radno anga`ovawe ne stvara materijalnu
do-bit ustanovama, organizacijama i preduze}ima.
Pitawe stvarawa materijalne dobiti ne predstavqa maliproblem,
zato {to je usko povezano sa porastom i stagnirawem
ne-zaposlenosti. Svojevremeno je u Klini~kom centru Srbije bez
po-sla ostalo 17 radnika slu`be obezbe|ewa, a u
Neuropsihijatrij-skoj bolnici u Kovinu otpu{teno je oko trideset
zaposlenih. Nawihova mesta primqeni su vojnici, kojima savest i
moral ne dozvo-
Vojnik Goran Todorovi} sa Stanicom Brankovi} i Nadom Omerovi}u
kuhiwi Specijalna bolnice Sokobawa
Te{ko je i taksativno nabrojati sve probleme u vezi sa civil-nim
slu`ewem vojnog roka. Jedan od najve}ih je, svakako, neobu~a-vawe
tih mladi}a za bilo kakvu dru{tveno korisnu obavezu. Samosu prve
dve generacije pro{le kakav-takav proces obuke, a kasnijese od toga
odustalo zbog nedostatka novca. Najnovije informacijegovore da }e
Uprava za odbranu RS i podru~ni organi MO ubrzoponovo zapo~eti sa
obukom te kategorije vojnika. „Kapaciteti usta-nova su nedovoqni da
se upute svi regruti kojima je doneto re{e-we” – ka`e pukovnik
Qubi{a \or|evi} – „i veliki broj vojnika jena ~ekawu”. Ima i
vojnika koji se izjasne za civilno slu`ewe voj-nog roka, a onda se
predomisle i ho}e da idu na slu`ewe vojnogroka sa oru`je. Takvih je
u pro{loj godini bilo 1.220.
Civilno slu`ewe vojnog roka funkcioni{e, ali sa o~iglednovelikim
problemima. Iskustva drugih zemaqa govore da se pitawaalternativne
ili civilne slu`be re{avaju u ministarstvima zarad i socijalno
zapo{qavawe, negde u ministarstvima pravde, ne-gde u MUP-u, a u
vrlo malom broju zemaqa u Ministarstvu odbra-ne. U proceduri je
novi zakon o civilnoj slu`bi, ra|en po evrop-skim standardima i u
saradwi sa Beogradskom kancelarijomEvropskog biroa za prigovor
savesti, u kome se predvi|a da civil-na slu`ba bude van
Ministarstva odbrane i vezana za neko od mi-nistarstava Vlade
Republike Srbije. Na taj na~in sistem odbrane}e se rasteretiti
mnogih problema, ali }e te probleme u krajwemzbiru neko morati da
re{i, i to tako da se model slu`ewa vojnogroka u civilnoj slu`bi
uredi celovito, pa`qivo i uz izbegavawesvih negativnih
implikacija.
Zoran MILADINOVI]
-
15. maj 2007.16
Kao i uvek kada se ne{to tek za~iwe, postoji veliko
intere-sovawe javnosti za rad Odeqewa za civilno-vojnu saradwu.Kako
i {ira vojna sredina jo{ nema zaokru`enu ideju o to-me {ta su
delatnosti odeqewa koje nosi poslove civilno-vojne saradwe, na{
sagovornik na ovu temu bio je potpukov-
nik Igor Avdi}, referent u Odseku za planirawe Odeqewa
zacivilno-vojnu saradwu. U okviru pomenute reforme, ali i iz-gradwe
novog kvaliteta Vojske uslovqenog unutra{wim potreba-ma i
dostizawem standarda interoperabilnosti sa zemqamaPartnerstva za
mir i Natoa, u General{tabu VS projektovanaje funkcija
civilno-vojne saradwe. Odeqewe koje je nosi je in-tervidovska,
organizacijska jedinica, namewena za predlagawe,planirawe,
pripremu, koordinaciju i realizovawe aktivnosti,organizacijsko i
normativno-pravno ure|ewe i razvoj sposob-nosti civilno-vojne
saradwe.
Kakav je delokrug rada ovog odeqewa, a kakvi su mu misija
izadaci, pitawe je koje se logi~no name}e, kao {to se i
otvarapitawe pojmovnog razgrani~ewa u odnosu na civilnu
kontroluvojske, kao i civilno-vojne odnose.
– Pod pojmom civilno-vojna saradwa podrazumevaju se sveone
aktivnosti koordinacije i saradwe vojnih komandanta i ci-vilnih
aktera, a radi pru`awa podr{ke misiji i zadacima kojeizvr{ava ta
jedinica na terenu.
Pod pojmom civilnih aktera podrazumevaju se civilno
sta-novni{tvo, lokalni nadle`ni organi vlasti, doma}e i
me|una-rodne vladine i nevladine organizacije i agencije koje se
nala-ze u zoni odgovornosti odre|ene jedinice.
Zato je smisao civilno-vojne saradwe (CVS) u uspostavqawuveze
izme|u vojnih i civilnih predstavnika na odre|enom nivoui prostoru,
kako bi se obostrano podr`anim aktivnostima do-prinelo dostizawu
zajedni~kih interesa.
Ciq svih tih aktivnosti je postizawe realnih i
upotrebnihprednosti za jedinicu, pove}awe bezbednosti sopstvenih
snaga iuspostavqawe poverewa sa lokalnim stanovni{tvom – ka`e
pot-pukovnik Avdi}.
Kako bi se konkretizovala slika o nameni ovakve delatnosti,sa
strategijskog nivoa potrebno je pre}i i na odre|ene nivoe voj-ne
organizacije, pre svega do sadejstva sa jedinicima na terenu.
OD
BR
AN
AO D E Q E W E Z A C I V I L N O - V O J N US A R A D W U G E N
E R A L [ T A B A V S
KARIKA KOJA N EDOSTAJE
– Na takti~kom nivou, u realnim uslovima, a to zna~i na ni-vou
brigade, zadatak qudi zadu`enih za civilno-vojnu saradwubio bi:
kratkoro~no i dugoro~no savetovawe komandanta o we-govim obavezama
u pogledu uticaja vojnih operacija na civilnupopulaciju (ekonomija,
za{tita okoline, zdravstvo); savetova-we komandanta o pravilima
anga`ovawa prema civilima u pod-ru~ju operacija; sagledavawe
mogu}nosti podr{ke civilnoj za-{titi i wenim projektima za pru`awe
pomo}i u kriznim situa-cijama; formirawe i upravqawe centrom za
civilno-vojnu sa-radwu radi odr`avawa veze i koordinacije sa
civilnim orga-nizacijama, vlastima i stanovni{tvom u zoni
odgovornosti je-dinice; sagledavawe kapaciteta o postrojewima,
zalihama idrugim materijalnim resursima iz lokalnog civilnog
sektoraradi podr{ke vojnim operacijama; itd. Jednom re~ju,
zadatakorgana za CVS je da informi{e komandanta jedinice o
svimdru{tvenim, politi~kim, kulturnim, verskim, ekonomskim,
huma-nitarnim faktorima `ivotne sredine u kojima se sprovodi ili}e
se sprovoditi vojna operacija, a to je anga`ovawe Vojske ure{avawu
kriza uzrokovanih elementarnim nepogodama do iz-vo|ewa mirovnih
operacija.
TERMINOLO[KA I SU[TINSKARAZGRANI^EWA
Uzrok mogu}eg nerazumevawa sadr`aja rada Odeqewa mo`ebiti i u
terminolo{kom odre|ewu. Saradwa se odnosi na pojamzajedni~kog rada
Vojske sa strukturama koje nisu pod wenom nepo-srednom komandom i
gde se utvr|uje druga~iji na~in komunikacijeu odnosu na pojam odnos
koji je {iri i koji pored ostalog podra-zumeva i delatnost koja se
ti~e odnosa sa javno{}u koja je usme-rena na kreirawe imixa odnosno
utiska o vojnoj organizaciji,{to nama nije primarni ciq. Pojam
civilni poslovi, kako to naj-ve}i broj razvijenih zemaqa sveta
terminolo{ki odre|uje, sva-kako da mo`e da zbuni ~itaoca jer obim
poslova koje oni plani-raju i sprovode svodi se na sadr`aj koji mi
tako|e radimo – ka-`e potpukovnik Avdi}.
Kako bi se boqe uo~ile razlike ranije i sada{we organiza-cije
obavqawa zadataka iz oblasti CVS, va`no je ukratko pod-
Izmeweni karakter savremenih izazova,rizika i pretwi po
nacionalnu bezbednostna{e dr`ave kao i opredeqewe na{egdru{tva da
se integri{e u evroatlantskebezbednosne strukture, nametnulo je
potrebureforme sistema odbrane. Jedan od takvihreformskih poteza
bilo je i nedavnoosnivawe Odeqewa za civilno-vojnusaradwu (J-9) pri
General{tabu VojskeSrbije.
Potpukovnik Igor Avdi}: Civilno-vojnasaradwa ja~a jedinicu i
wene odnose sa
lokalnim stanovni{tvom
-
17
vr{avawu, osposobi}e se najboqi kadar za CVS koji }e sa
si-gurno{}u mo}i da odgovori svim zahtevima propisanim
Nacrtomuputstva za operativno planirawe i rad komandi u Vojsci
Srbi-je, i koji }e ravnopravno mo}i da u~estvuje u izvr{avawu
CVSzadataka u misijama u~e{}a u izgradwi i o~uvawu mira u regionui
svetu – saznajemo od potpukovnika Avdi}a.
ADEKVATAN ODGOVOR NA KRIZU
Prilikom odre|ivawa plana razvoja civilno-vojne saradwe
iutvr|ivawa obima zadataka koji moraju biti ura|eni, analizira-na
su i re{ewa iz ove oblasti oru`anih snaga stranih zemaqa.Razli~ite
zemqe su razli~ito pristupile utvr|ivawu normativ-no-pravnog
ure|ewa ove oblasti, odre|ewa ciqeva i organizaci-je rada. Pri tome
su se, naravno, rukovodile sopstvenim mogu}no-stima i
potrebama.
– Za razliku od ve}ine postoje}ih re{ewa, mi nastojimo da
ci-vilno-vojna saradwa kod nas razvije sposobnost za sve tri
misijeVojske Srbije. Dakle, wena funkcija ne}e se odnositi samo na
mi-rovne operacije (kako je to re{eno u najve}em broju zemaqa
Natoai gde se pod pojmom CIMIC podrazumeva anga`ovawe jedinice
izvanteritorije sopstvene dr`ave) ve} i na aktivnosti u slu`bi
odbra-ne zemqe i na aktivnosti u pru`awu pomo}i civilnim vlastima
uprirodnim, ali i tehnolo{kim katastrofama. Razloga za to svaka-ko
ima vi{e, najva`nija je ~iwenica da se u nekim delovima na{edr`ave
povremeno de{avaju prirodne nepogode koje zahtevaju plan-sko
anga`ovawe Vojske i da su u nekim regionima na{e dr`ave dru-{tveni
uslovi za boravak vojnih jedinica sli~ni uslovima kakvipostoje, na
primer, u zemqama sveta u kojima se danas sprovodemirovne
operacije.
Naravno, iskustva iz obla-sti CVS pripadnika stranih ze-maqa su
nam od velike va`no-sti. Zato je jedan broj stare{i-na Vojske
{kolovan u stranimcentrima za obuku u obavqawuove delatnosti.
Pomenu}u dvazna~ajna centra u okviru Na-toa, to su: CVS grupa jug u
Motadi Livenci, Italija, i CVS gru-pa sever u mestu Budel,
Holan-dija. U oba centra smo {kolo-vali na{e qude, {to }e i nada-qe
biti praksa. Pored obuke uinostranstvu, obuka stare{inaza zadatke
CVS realizuje se ikod nas gde su od skora stvore-
ni svi potrebni uslovi za realizaciju nastave. Obuku izvode
in-struktori iz odre|enih stranih zemaqa, naj~e{}e iz
skandinav-skih, uz pomo} i asistenciju na{ih stare{ina koji su
obu~eni zataj posao. Naredni kurs CVS realizova}e se u junu 2007.
godine,obu~ava}e se 32 qudi (16 stranaca), a instruktori }e biti iz
Dan-ske. Literatura za samostalno u~ewe i osposobqavawe iz
oveoblasti je dostupna i putem Interneta koji nudi mogu}nosti za
is-tra`ivawe i li~no usavr{avawe – ka`e potpukovnik Avdi},
doda-ju}i da je tako|e va`no razgrani~iti da demokratska kontrola
Voj-ske nije predmet rada CVS, iako je to terminolo{ki sli~no.
– Civilno-vijna saradwa je funkcija komandovawa a civilnovojni
odnosi se ti~u odnosa Vojske i Parlamenta, Vlade, predsed-nika
Republike i ostalih dr`avnih organa. Mi smo objekat kon-trole i ne
mo`emo da uti~emo na proces kontrole. Ako znamo dase demokratska
kontrola vojske odnosi na tri va`na pitawa, a tosu: buxet kojim
raspola`e Vojska, odluka o upotrebi i na~inu an-ga`ovawa Vojske, i
tre}e, na pitawa unapre|ewa u generalske ~i-nove i postavqewa na
odgovaraju}e du`nosti, smatram da CVSkao deo komandovawa nije
predmet demokratske kontrole.
D. MARKOVI]Snimio Z. PERGE
setiti na na~in organizacije Vojske iz ne tako davne
pro{losti.Naime, prema ranijem doktrinarnom dokumentu Strategija
oru-`ane borbe, u uslovima rata i neposredne ratne opasnosti,
svesnage odbrane i svi resursi su se prepot~iwavali nadle`noj
voj-noj jedinici u zoni operacije, i tada je vojska na osnovu
kapaci-teta kojima je raspolagala bila sposobna da, ne samo prva
pri-tekne u pomo}, ve} i da bude najve}i nosilac re{ewa problema
ukriznoj situaciji. Kao prirodni sled doga|aja stvarao se odnos
ukome je u re{avawu krizne situacije komandant vojne
jedinicepostavqao zahteve a drugi u~esnici u re{avawu krize su
postu-pali po wima.
Promene koje su usledile uticale su na to da sada{wi kapa-citeti
Vojske ne mogu da odgovore potrebama dru{tva u meri ukojoj je to
nekada bilo mogu}e, ve} da se odgovor na krizu tra`i ukoordinaciji
i saradwi Vojske sa civilnim akterima. Upravo suto razlozi zbog
kojih, kako bi se {to boqe razumela prirodaovog posla, prilikom
odre|ewa {ta jeste civilno-vojna sarad-wa, treba radi upore|ewa
navesti i {ta to ona nije. Re{avaweproblema stanovni{tva
neposrednim anga`ovawem postoje}ihresursa Vojske i tro{ewe
sopstvenih qudskih, materijalnih itehni~kih sredstava, nije na~in
rada CVS.
– Naravno, normativno-pravno ure|ewe odnosa civilno-voj-ne
saradwe treba da bude odre|eno Zakonom o odbrani ili ne-kim drugim
pravnim aktom kojim bi se odredio odnos dr`ave pre-ma ovom pitawu,
kako je to re{eno, recimo u Austriji i nekimdrugim zemqama, da bi
se sagledalo i odredilo u~e{}e Vojske ure{avawu zadataka
predvi|enih jednom od wenih misija.
Zato je va`no da se u organizaciji rada CVS ve} na samom
po-~etku razre{i nekoliko zadataka. Neophodno je uspostaviti
orga-nizaciju, normativno odreditisadr`aj rada, kadrovski se
po-puniti i funkcionalno uredi-ti. Puna funkcionalna spo-sobnost
uslovqena je kadrov-skom popunom i izborom ade-kvatnog qudstva za
rad, {to jenama bio jedan od najva`nijihzadataka. Ovom zahtevu
smoposvetili posebnu pa`wu i usaradwi sa Upravom za qudskeresurse
General{taba ura|enje Kriterijum za izbor kadraza rad u organima za
CVS.Kriterijum je upu}en svim or-ganizacijskim jedinicama Voj-ske
zbog anketirawa zaintere-sovanih lica za rad na poslovima CVS.
Zavr{etkom anketirawautvrdi}e se ciqna grupa sa kojom }e biti
obavqen razgovor i naosnovu podataka bi}e ura|en predlog nadle`nim
komandama zapostavqewe odre|enih lica na formacijska mesta.
Smatramo dali~ni afiniteti i `eqa za usavr{avawem i bavqewem ovim
po-slovima predstavqaju potrebnu osnovu za rad na zadacima CVS.
Pri Grupi Srbija–Nato za reformu odbrane, organizovalismo „radni
sto” sa temom CVS, na kome smo prikazali presekplaniranih i
realizovanih aktivnosti jedinica za CVS VS. Odr-`an je radni
sastanak sa pripadnicima komande Kfora za CVSna kojem su definisani
na~ini budu}e saradwe, {to }e posebnobiti od koristi tokom rada
Kancelarije za saradwu sa civilnimstrukturama koja }e se nalaziti u
sastavu ^etvrte brigade KoV.Pripreme za po~etak rada Kancelarije su
u toku i planiramo daih privedemo kraju sa formirawem brigade.
Kancelarija za sa-radwu sa civilnim strukturama bi}e od vi{estruke
koristi. Os-im {tabne funkcije u brigadi, Kancelarija }e biti
„poligon” zaobuku svih kadrova koji se nalaze na du`nostima u
organima zaCVS. Nau~eno znawe tokom {kolovawa u inostranstvu na}i
}esvoju primenu u realnim uslovima na terenu. Na ovaj na~in, i
utrostrukom vremenu trajawa u odnosu na vreme provedeno na usa-
Zato je smisao civilno-vojne saradwe (CVS) u uspostavqawuveze
izme|u vojnih i civilnih predstavnika na odre|enom ni-vou i
prostoru, kako bi se obostrano podr`anim aktivnosti-ma doprinelo
dostizawu zajedni~kih interesa. Ciq svih tih aktivnosti je
postizawe realnih i upotrebnihprednosti za jedinicu, pove}awe
bezbednosti sopstvenih sna-ga i uspostavqawe poverewa sa lokalnim
stanovni{tvom.
Zadatak organa za CVS je da informi{e komandanta jedini-ce o
svim dru{tvenim, politi~kim, kulturnim, verskim, eko-nomskim,
humanitarnim faktorima `ivotne sredine u kojimase sprovodi ili }e
se sprovoditi vojna operacija.
-
15. maj 2007.18
Mo}ni Dunav, grani~na linija tri zemqe, Srbije, Rumunije i
Bugarske, bi}epozornica ve`be kojom vaqa utrti puteve odgovora na
mogu}e rizike ipretwe. Kako isti~e rukovodilac na{eg tima za
pripremu ve`be „Dunav-ska stra`a 07” i zamenik komandanta Zdru`ene
operativne komande(ZOK) general-major Qubi{a Dikovi}, tim sa~iwen
od kompetentnih ofi-
cira i civilnih eksperata za oblast odbrane ostvario je ciq koji
je pred we-ga postavqen. Dogovoreni su svi va`ni elementi izvo|ewa
ve`be i preostajeda se, koordinacijom timova iz sve tri zemqe,
usaglase pojedinosti.
Zajedni~ka trilateralna ve`ba, nagla{ava general Dikovi},
planiranaje godi{wim planovima bilateralne vojne saradwe Srbije sa
wena dva isto~-na suseda, Bugarskom i Rumunijom. Dogovoreno je da
se ve`ba izvede od 25. do29. juna, uz u~e{}e nacionalnih tela za
upravqawe krizama sa resornim mi-nistarstvima vlade sve tri zemqe.
Po tipu, ve`ba spada u komandno {tabneve`be, uz u~e{}e jedinica, a
odvija}e se na operativnom nivou.
U Srbiji jo{ ne postoji stru~no telo koje bi koordiniralo
delatnosti naotklawawu posledica elementarnih nepogoda, hemijskih i
ostalih akcidenata.Nedavne poplave, klizi{ta i incidentno zaga|ewe
vazduha na ubedqiv na~inuverili su nadle`ne da se ne sme odlagati
formirawe takvog tela. Postupawe utako ozbiqnim situacijama, koje
ugro`avaju i qudske ̀ ivote, ne sme se prepusti-ti snala`ewu
pojedinaca na terenu, ve} se krizama mora sistemski upravqati.
Tokom ve`be „Dunavska stra`a 07” bi}e proigrane uloge
institucija si-stema odbrane na teritoriji republike. Vode}u ulogu
u takvim situacijamaima Uprava za odbranu Republike Srbije, koja
sada funkcioni{e u okviruMinistarstva odbrane. Iskustva sa ve`be
doprine}e da ta uprava br`e i
Jedan od zajedni~kih
ciqeva u saradwi tri
zemqe jeste utvr|ivawe
interoperabilnosti snaga
i efikasnosti mehanizama
za aktivirawe i reagovawe
oru`anih sila na
najrazli~itije bezbednosne
izazove
DUNAVSKASTRA@A
Z A J E D N I ^ K A V E @ B A S R B I J E , R U M U N I J E I B
U G A R S K E
poligon
-
19
no u VS postoji znatan broj stare{ina kojima je direktiva za
ve-`be po proceduri Natoa izuzetno bliska. Wima je dobro
poznatna~in planirawa ve`bi u tom vojnom savezu. Isto tako,
uspe{noizvedena ve`ba „Plavi put” bila je planirana na sli~an
na~inkao i predstoje}a ve`ba.
BORBENA ORGANIZACIJABorbena organizacija u~esnika ve`be
uspostavqena je tako
da su formirane odre|ene takti~ke grupe. Jedna takti~ka grupa
sa-dr`i jedinice i zdru`ene sastave VS, sa elementima za borbenu
ilogisti~ku podr{ku. Druga takti~ka grupa sastavqena je od
anga`o-vanih snaga MUP, sa elementima policijskih uprava iz rejona
iz-vo|ewa ve`be, iz Negotina, Zaje~ara i Kladova, uprave
pograni~-ne policije, vatrogasnih brigada i predstavnika
ministarstava iVlade. Izuzetak su specijalne jedinice MUP koje }e
neposrednou~estvovati u protivteroristi~koj akciji. Uprava za
odbranu RS jenosilac koordinacije u toj takti~koj grupi.
Komanda zdru`enih takti~kih snaga, koja }e upravqati dejstvi-ma
obe takti~ke grupe, formira se od kadrova iz Komande KoV. U woj}e
se na}i svi neophodni elementi komandovawa, od sudijskog apa-rata,
preko pomo}nika u okviru same komande, do organa komandekoji }e
neposredno rukovoditi celim procesom izvo|ewa ve`be. Imazdru`eni
karakter jer obuhvata komandovawe jedinicama dva vida.
Sudijski aparat ima zadatak i obavezu da prati sve aktivno-sti
na ve`bi. Taj segment u komandi je namewen za imputirawe od-re|enih
problema, stvarawe supozicija i sagledavawe stepenaosposobqenosti
jedinica i na~ina realizacije zadataka i narav-no na kraju za
davawe ocene ve`be.
TRI SEKVENCEZona operacije predstavqa
operativni geografski prostorna kom se zbivaju fiktivni
inci-denti i situacija se destabilizu-je. Za potrebe ve`be
„Dunavskastra`a 07” zona operacije jeograni~ena na oblasti tri
dr`a-ve koje gravitiraju reci Dunav.Sama velika reka na ve`bi se
ko-risti kao ve`bovna prostorija.Na woj se, na potezu od Novo Se-la
u Bugarskoj do prevodnice na HE„\erdap”, izvodi ve`ba, uz
uva`a-vawe geografskih elemenata.
Najva`niji dan na ve`bi bi}e tzv. dan visokih gostiju, kada
}ebiti izvedene tri sekvence. Gosti }e ih posmatrati sa broda
oru-`anih snaga Rumunije koji isplovqava iz Novog Sela kod
Vidina.Sekvence je pripremio Operativni sindikat na ~ijem je ~elu
biopukovnik Dragan Stoj~i}.
Prva sekvenca ve`be doga|a}e se na Dunavu, izme|u Bugarskei
Rumunije. Re~ je o kombinovanoj protivteroristi~koj intervenci-ji
na otetom brodu kojom }e rukovoditi bugarska strana.
Druga sekvenca ima trilateralni karakter i odvija}e se nasamoj
trome|i. Wome }e rukovoditi srpska strana, a protivtero-risti~ka
akcija na otetom brodu izvodi}e se u uslovima primenehemijskih
sredstava. Tre}a sekvenca ve`be, izme|u oru`anih snagaRumunije i
Srbije, pod vo|stvom Rumuna, odigra}e se na prevodni-ci HE
„\erdap”. Sve tri sekvence prikaza}e sadr`aje protivtero-risti~kih
dejstava i borbi. Deo posmatra~a posmatra}e ve`bu sapriobalnog dela
Dunava, a visoke zvanice }e ve`bu nastaviti daprate sa broda na kom
}e biti pripremqena prezentacija sadr`a-ja ve`be u toku plovidbe.
Vreme }e biti ispuweno sadr`ajima pri-kazanim na plazma ekranima,
uz neposredno vo|ewe spikera.
Ono {to preostaje da bude dovr{eno ovih dana jeste
koordi-nacioni sastanak na kom }e biti precizirano jo{ nekoliko
detaqa,i potom se kre}e u neposrednu pripremu za odigravawe
ve`be.
Aleksandar ANTI]
lak{e preraste u organizaciju koja }e biti sposobna da
koordini-ra napore policije, vojske, civilne za{tite, humanitarnih
organi-zacija i svih onih koji su voqni da pomognu kada se pojave
ozbiqniproblemi.
SCENARIOZamenik rukovodioca tima za pripremu ve`be pukovnik
Mi-
lan Mojsilovi}, pomo}nik komandanta ZOK za operacije, obja-{wava
da se ve`ba
„Dunavska stra`a 07” zasniva na realizaciji sadr`aja u okvi-ru
tre}e misije Vojske, to jest odbrani od elementarnih
nepogoda,akcidentnih situacija, ali i borbi protiv teroristi~kih
akcija kojesu u savremenom svetu velika opasnost. Vojska Srbije se
na ve`bipojavquje kao u~esnik u pru`awu pomo}i i podr{ke civilnim
organi-ma na nivou cele republike.
Da bi se neka ve`ba reali-zovala u duhu zamisli i osnovneideje,
obja{wava pukovnik Moj-silovi}, u toku planirawa i or-ganizacije
ve`be potrebno jeustrojiti jasan scenario koji de-fini{e logi~ki
dobro osmi-{qen put u krizu, i stvara odre-|ene izazove, rizike i
pretwe.Posle toga, mo`e se nastupiti sodre|enim snagama i
sredstvi-ma i i}i ka krajwem ciqu, a to jere{ewe krizne situacije
stva-rawem povoqnih bezbednosnihuslova u regionu.
Scenario ve`be je, naravno, fiktivan, {to zna~i da su doga|a-ji
i incidenti na kojima se zasniva ~itavo anga`ovawe i
aktivirawepostoje}eg sistema reagovawa – izmi{qeni. Razradom
scenarija ob-uhva}en je period od otprilike pet meseci do momenta
anga`ovawasnaga, tokom kojeg se na Dunavu de{avaju krijum~arewa i
pripremateroristi~kih dejstava, {to zna~ajno destabilizuje sve tri
dr`ave.
U radu }e se koristiti stvarne karte zemaqa u~esnica i
pri-mewiva}e se realne grani~ne linije. Radi uvo|ewa u vojni
deoproblema kreiran je veliki krizni rejon sa progla{enim
vanred-nim stawem.
PLANIRAWE– Osnovu za planirawe ve`be crpimo iz potpisanih
sporazuma
sa Bugarskom i Rumunijom, i oni nam daju osnove za daqe
pro{iriva-we saradwe. Pri tom treba uzeti u obzir ~iwenicu da su te
dve ze-mqe stalne ~lanice Natoa. Prema tome, proces planirawa
trilate-ralne ve`be odvijao se prema privremenoj direktivi za ve`be
u Na-toa BI SC ED 75-3 i prema smernicama za operativno planirawe
uNatou (GOP-BI-SC). Pri tom nije bilo uplitawa vi{ih komandi Na-toa
u organizaciju ve`be – ka`e pukovnik Mojsilovi}.
Proces planirawa je prakti~no zavr{en posle odr`avawafinalne
konferencije 27. aprila. Planirawe se odvijalo premadokumentima
Natoa, ali ve`ba koja se planira i izvodi na nacio-nalnom nivou
jeste nacionalna odgovornost i ona se priprema podokumentima koji
se ti~u upotrebe oru`anih snaga odre|ene ze-mqe, u konkretnom
slu~aju Srbije.
Bitan dokument za planirawe ve`be bio je zakqu~ak VladeSrbije,
kojim se resorna ministarstva obavezuju da u~estvuju u re-alizaciji
sadr`aja ve`be. To je MO i VS pru`ilo legitimitet kadaje re~ o
upotrebi onih snaga i sredstava koja su u nadle`nosti dru-gih
ministarstava Vlade: unutra{wih poslova, vodoprivrede i {u-marstva,
kapitalnih investicija i zdravqa. Na ve`bi }e biti an-ga`ovani i
Me|unarodni komitet Crvenog krsta i organi lokalnesamouprave.
Planirawa ve`be trajalo je godinu dana, isto kao u armijamakoje
pripadaju Natou. Od inicijalne, preko glavne, do
finalnekonferencije, pripreme za ve`bu je izvodio tim VS i MO.
Trenut-
General-major Qubi{a Dikovi}
Pukovnik Milan Mojsilovi}
-
15. maj 2007.20
Pro{lo je pola godine od eksplozije u vojnom skladi{tu
„Pa-ra}inske utrine”, kada je serija sna`nih detonacija naru{i-la
mir pomoravskih gradova Para}ina, ]uprije, Jagodine iokolnih sela.
Ponovimo jo{ jednom – tom prilikom nije bilopoginulih i te`e
povre|enih, dok je materijalna {teta u vidu
poru{enih krovova i polomqenih stakala ubrzo sanirana. Istra-`ni
sudija Okru`nog suda u Ni{u Radomir Mladenovi} sproveo jeistragu i
zakqu~io da je eksplozija posledica samozapaqewa ni-troznih gasova
na municiji 20 mm. Sa zavr{etkom istrage i nadok-nade {tete
gra|anima opalo je i zanimawe javnosti za skladi{tena Kara|or|evom
brdu, ali pripadnici sistema odbrane i danasstrpqivo i vredno rade
kako bi sanirali sve posledice eksplozije
PIROTEHNI^KE EKIPE . U detonacijama je uni{teno 1.300 tona
ubojnih sredstava,
dok je 2.670 tona (95 posto preostalih ubojnih sredstava)
raseqe-no iz skladi{ta. Stru~ne ekipe su procenile da je 60 tona
ubojnihsredstava (BRK M79) nebezbedno za transport i ona }e biti
uni-{tena. Pirotehni~ke ekipe i in`iwerci Vojske Srbije su
svakogdana na terenu i tragaju za rasutim ubojnim sredstvima. Re~
je ovelikom i slo`enom zadatku. Da bismo sagledali {ta je sve
u~iwe-no i {ta jo{ treba uraditi u narednom periodu, obi{li smo
ekipeu okolini Para}ina.
Specijalizovane snage Ministarstva odbrane i Vojske Srbi-je
formirane su odmah posle eksplozije zbog sanacije terena, od-nosno
pretra`ivawa, pronala`ewa, obele`avawa i uni{tavawaneeksplodiranih
ubojnih sredstava. U po~etku je te`i{te anga`o-
Do sada je obavqenapovr{inska pretraga svihobradivih i oko 137
hektara{umskih povr{ina, {to zna~ida je zavr{eno 80 postopovr{inske
pretrage.Dubinska pretraga jeizvr{ena na oko 60 hektaraoranica,
koje su prethodnopovr{inski pretra`ene.Ukupno su prona|ena
17.452komada neeksplodiranihubojnih sredstava, na licumesta uni{ten
je 15.721komad,dok je obele`en i zauni{tewe pripremqen 1.731komad
neeksplodiranihubojnih sredstava.
S A N A C I J A P O S L E D I C A
E K S P L O Z I J E U PA R A ] I N U
DUBINSKAPRETRAGA TERENADUBINSKAPRETRAGA TERENA
SA LICA MESTA
-
21
vr{i dubinska pretraga tere-na. Ekipe MO i VS imaju izu-zetnu
podr{ku MUP-a, odeqe-wa MO Para}in, {taba civil-ne za{tite,
lokalnih samou-prava Para}ina i ]uprije, anedavno je u~esnike u
sanacijiterena posetio i na~elnik G[VS general-potpukovnik Zdrav-ko
Pono{.
RA[^I[]AVAWESKLADI[TA
U posledwih desetak danazapo~eto je ra{~i{}avaweskladi{ta.
Drugim re~ima, tekpredstoji posao ra{~i{}ava-wa u`eg centra
magacinskogkompleksa, gde je i najve}a gu-stina neeksplodiranih
ubojnihsredstava. Kada }e se zavr{i-ti radovi na sanaciji
terena?Te{ko je re}i. Mo`da do leta,a mo`da i kasnije.
Poslovipronala`ewa, uklawawa i de-aktivirawa neeksplodiranihubojnih
sredstava nisu nimalojednostavni. Tokom rada naila-zi se i na
opasna ubojna sred-stva, a jedno od najslo`enijihje
protivpe{adijska rasprska-vaju}a odsko~na mina PROM 1.Ona ima
upaqa~ u samom telu,tako da kod dela tih sredstavapostoji
potencijalna opasnostod aktivirawa upaqa~a. Zato
vawa bilo na sanaciji u`e zo-ne oko centra eksplozije u op-{tini
Para}in, pri ~emu je po-sebna pa`wa posve}ena pre-gledu trase
auto-puta. Oform-qene su i dve ekipe koje su ra-dile po prijavama
gra|ana oneeksplodiranim ubojnim sred-stvima na teritorijama
op{ti-na ]uprija i Para}in i tu suvrlo brzo uklowena sva
neek-splodirana sredstva. Izvr{e-ni su pregled i ~i{}ewe
izbe-gli~kog naseqa „7. jul”, ~ime suop{tinskim organima
stvoreniuslovi da pristupe sanacijiobjekata, a ̀ iteqima naseqa
jeomogu}eno da se bezbedno vra-te u svoje domove. Prioritet uradu
bio je i ra{~i{}avaweprilaznih puteva do skladi{ta,svih lokalnih
puteva i trasedalekovoda, kako bi se me{ta-ni bezbedno kretali po
komuni-kacijama i stru~ni organi oba-vqali svoje poslove.
– Do po~etka ove godine –govori koordinator aktivnostina
sanaciji posledica od eks-plozije potpukovnik MiloradKuzmanovi} –
svakodnevno smoanga`ovali 120 lica, i to 77na pretra`ivawu i
uni{tava-wu neeksplodiranih ubojnihsredstava, dok su ostali
oba-vqali zadatke fizi~kog, sao-bra}ajnog i sanitetskog
obez-be|ewa. Od nove godine do da-nas svakog se dana anga`uje
55lica, od toga 35 na pretra`i-vawu i uni{tavawu. Ti quditrenutno
rade na povr{inskompretra`ivawu i ~i{}ewu {um-skih povr{ina u
rejonu vojnogpoligona i unutar tehni~kog de-la skladi{ta,
uni{tavaju pro-na|ena neeksplodirana ubojnasredstva na zate~enim
lokaci-jama i u fugasama, rade na du-binskom pretra`ivawu
obra-divih povr{ina u rejonu vi-kend-naseqa i fizi~ki obezbe-|uju
{iri rejon oko centra eks-plozije.
U proteklom periodu te-`i{te rada specijalizovanihekipa MO i VS
bilo je nara{~i{}avawu obradivih po-vr{ina. Gra|anima Para}inai
]uprije su odavno stvoreniuslovi za normalan `ivot irad, preostalo
je jo{ da se uvikend-nasequ „@elivode” za-
BEZ INCIDENATADo danas nije se dogodio nijedan incident prilikom
izvr-
{avawa zadataka sanacije terena, {to navodi na zakqu~ak
dapripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije sve
poslovepretrage, pronala`ewa, obele`avawa i uni{tavawa
neeksplo-diranih ubojnih sredstava obavqaju stru~no, profesionalno
iefikasno. Nezgoda se, ipak, dogodila 6. decembra pro{le godi-ne,
kada je radnik Elektrodistribucije iz ]uprije aktivirao
ne-eksplodirani deo kumulativne mine za ru~ni baca~. Ubojna
sred-stva su bila obele`ena trakom i predvi|ena za uni{tavawe,ali
je radnik u{ao u obele`enu zonu, uzeo metak 20 mm i baciona mesto
za prikupqawe ubojnih sredstava, ~ime je izazvao de-tonaciju.
Ovakva neopreznost, sre}om, nije imala tragi~ne po-sledice, i
radnik EPS-a je zadobio samo lak{e povrede.
I daqe se preko sredstava javnog informisawa upu}ujuupozorewa i
potrebna obave{tewa gra|anima, a nedavno je stim ciqem od{tampano
35 hiqada letaka i 25 hiqada plakata.[tampawe je obavqeno u
organizaciji Uprave za odbranu RS,Crvenog krsta Srbije i Centra za
razminirawe, dok je nov~anudonaciju dala organizacija Ujediwenih
nacija SEESAC.
Zona sanacije posledicaeksplozije u skladi{tu
„Para}inske utrine”
Strah uvek postoji, ali uzdamo se u znawe, stru~nost i iskustvo
– Vod za tehni~ko odr`avawe ubojnih sredstava 201. logisti~ke
baze
-
je u radu sa tim i drugim sred-stvima koja imaju upaqa~
po-trebna velika opreznost.
Pirotehni~ari znaju do-bro za zamke i opasnosti, jerje iza wih
ve} veliko isku-stvo. „Najva`nije je” – ka`evo|a ekipe
pirotehni~ara izTRZ Kragujevac major MilanMilo{evi} – „da se
pravo-vremeno reagovalo, a mi }e-mo ovaj posao zavr{iti nanajboqi
mogu}i na~in”.
ME\UNARODNISTANDARDI
Radni dan pripadnikaspecijalizovanih ekipa po~i-we sa jutarwom
smotrom. Naterenu se radi po grupama, ito ne vi{e od pet ~asova,
za-to {to je me|unarodnim stan-dardima i na{im pravilimai propisima
predvi|eno da jetoliki period optimalan zaizvo|ewe pretrage. Radi
sepod pancirima i {lemovima,{to od svih u~esnika u sana-ciji terena
zahteva i izvan-rednu psihofizi~ku izdr`qi-vost. „Sve {to
prona|emo” –isti~e potpukovnik Kuzmano-vi} – „klasifikujemo u tri
vr-
ste – bezopasnu furdu koja se~uva, sredstva koja dovozimona
privremeno mesto za uni-{tavawe i sredstva koja nesmeju da se
pomeraju, tako dase ona uni{tavaju na zate~e-noj lokaciji”.
U povr{inskom pretra-`ivawu terena anga`uju sestare{ine i
vojnici iz 352.in`iwerijskog puka. „Gusta{uma i {ikara tra`e
velikonaprezawe” – tvrdi komandirpionirskog voda za pretraguterena
potpukovnik Sini{aMarinkovi} – „i dobru psiho-lo{ku pripremqenost.
Namapoma`e iskustvo koje smo ste-kli u radu prilikom eksplozi-ja u
skladi{tima Dubnica iBogutova~ka Bawa, te u traga-wu za prikrivenim
minama naputevima koji vode ka na{imbazama u Kopnenoj zoni
bez-bednosti”.
Ono {to prona|u pro-kupa~ki in`iwerci, na licumesta uni{tavaju
pripadnicivoda za tehni~ko odr`avawe
SA LICA MESTA
15. maj 2007.22
Improvizacije nema – ekipa TRZ Kragujevac
Stavqawe eksploziva u fugasu
-
ubojnih sredstava iz 524. logisti~ke baze. Na ~elu te ekipe je
ka-petan Mihajlo Marinkovi}.
Pretragom prostora skladi{ta bavi se qudstvo iz voda zatehni~ko
odr`avawe 201. logisti~ke baze. „Strah uvek postoji” –govori
stariji vodnik Igor Stojanovi} – „ali uzdamo se u znawe,stru~nost i
iskustvo”. Rad uslo`ava ~iwenica da su ubojna sredst-va raspadnuta,
te da se mora dobro prepoznati da li sredstvo imadetonator,
inicijalni deo ili eksploziv. „Improvizaciji nema me-sta” – tvrdi
vo|a ekipe TRZ Kragujevac stariji vodnik Milan Mar-kovi} – „i kad
god nismo sigurni, sredstvo se uni{tava na licu me-sta”. Gledaju}i
popularnog „[ojku” i drugove kako rade, jasno je dase slu~aju ni{ta
ne prepu{ta i da je bezbednost qudi uvek na pr-vom mestu. Po
mi{qewu civilnog lica Zorana Vu~i}a, rad na uni-{tavawu
neeksplodiranih ubojnih sredstava oko para}inskog skla-di{ta, ipak
je jednostavniji od pronala`ewa kasetnih bombi, zato{to su one za
na{e pirotehni~are bile nepoznate i nije se znalokakva iznena|ewa
nose.
Nije dovoqno obaviti povr{insku pretragu da bi se dobilavalidna
~isto}a terena po me|unarodnim standardima. Zato se naterenu nalazi
i ekipa pirotehni~ara Vazduhoplovstva i PVO, kojaima veliko
iskustvo ste~eno u dubinskom pretra`ivawu na Kopao-niku,
skladi{tima kod ]uprije i Novog Pazara i aerodromima Po-nikve,
Batajnica, La|evci i Ni{. Ekipa koju ~ine zastavnik prveklase
Radoje Rogi}, zastavnici Dragutin Pejkovi} i Goran Dimi-trijevi},
te stariji vodnici Kons