SANACIJA DESNE OBALE RIJEKE GORNJE DOBRE UZVODNO OD … · Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale ... 20 cm. Nakon toga se provode zemljani radovi

VITA PROJEKT d.o.o.za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

HR-10000 Zagreb, Ilica 191C

Tel:+ 385 (0)1 3774 240Fax:+ 385 (0)1 3751 350

Mob:+ 385 (0)98 398 582

email:[email protected]

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT:

SANACIJA DESNE OBALE RIJEKE GORNJE DOBRE UZVODNO OD

BRANE BUKOVNIK

RN/2019/033

NARUČITELJ:HRVATSKE VODE

d.o.o.

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

ZA ZAHVAT: SANACIJA DESNE OBALE RIJEKE GORNJE DOBRE UZVODNO OD BRANE BUKOVNIK Str. 1 od 52

Nositelj zahvata:

Hrvatske vode

Naslov: Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi

procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Sanacija desne

obale rijeke Gornje Dobre uzvodno od brane Bukovnik

Radni nalog/dokument: RN/2019/033

Ovlaštenik: VITA PROJEKT d.o.o. Zagreb

Voditelj izrade: Domagoj Vranješ, mag.ing.prosp.arch.,

univ.spec.oecoing.

Suradnici: Goran Lončar, mag.oecol., mag.geogr.

Ivana Šarić, mag.biol.

Ivana Tomašević, mag.ing.prosp.arch.

Ostali suradnici: Vita projekt d.o.o.:

Mihaela Meštrović, mag.ing.prosp.arch.

Katarina Dujmović, mag.soc.

Robert Španić, mag.biol.

Datum izrade: Kolovoz, 2019.

M.P.

d.o.o.





SADRŽAJ

1 Uvod ............................................................................................................. 4

2 Podaci o zahvatu .......................................................................................... 5

2.1 Geografski položaj ........................................................................................ 5

2.2 Postojeće stanje na području zahvata ............................................................. 8

2.3 Opis glavnih obilježja zahvata ........................................................................ 8

2.4 Prikaz varijantnih rješenja zahvata ................................................................11

2.5 Opis tehnoloških procesa..............................................................................11

2.6 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces, ostaju nakon

tehnološkog procesa te emisije u okoliš .......................................................11

2.7 Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata ...................................11

3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata ...................................................... 12

3.1 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima .............................................12

3.2 Klimatološke značajke .................................................................................16

3.3 Kvaliteta zraka ............................................................................................22

3.4 Geološke značajke ......................................................................................23

3.5 Seizmološke značajke ..................................................................................24

3.6 Pedološke značajke .....................................................................................25

3.7 Hidrološke značajke .....................................................................................26

3.8 Biološka raznolikost .....................................................................................32

3.9 Krajobrazne značajke ..................................................................................36

3.10 Materijalna dobra i kulturno-povijesna baština ................................................37

3.11 Stanovništvo ..............................................................................................37

4 Opis mogućih utjecaja zahvata na okoliš .................................................... 38

4.1 Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja ............................................................38

4.2 Kumulativni utjecaji .....................................................................................45

4.3 Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata ...................................................45

4.4 Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija ...........................................................46

4.5 Prekogranični utjecaji ..................................................................................46

4.6 Pregled prepoznatih utjecaja ........................................................................46

5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša ............................ 48

5.1 Mjere zaštite okoliša ....................................................................................48

5.2 Praćenje stanja okoliša ................................................................................48

6 Zaključak .................................................................................................... 49

d.o.o.





7 Izvori podataka .......................................................................................... 50

7.1 Projekti, studije, radovi, web stranice ............................................................50

7.2 Prostorno-planska dokumentacija ..................................................................50

7.3 Propisi .......................................................................................................51

8 Popis priloga ............................................................................................... 52

d.o.o.





1 Uvod

Zahvat na koji se odnosi Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš je „Sanacija desne obale rijeke Gornje Dobre uzvodno od brane

Bukovnik“.

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE VODE

SJEDIŠTE: Ulica grada Vukovara 220

10 000 Zagreb

TEL: 01/6307-333

E-MAIL: [email protected]

MB: 1209361

OIB: 28921383001

IME ODGOVORNE OSOBE: mr.sc. Zoran Đuroković, dipl.ing.građ.

Ovim elaboratom sagledan je predmetni zahvat na temelju projekta sanacije „Sanacija

lijeve i desne obale rijeke Gornje Dobre uzvodno od brane Bukovnik“, kojeg je izradila

tvrtka Vodoprivreda Karlovac d.d. u prosincu 2005. godine.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) (Prilog III., Popis

zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje

je nadležno upravno tijelo u Županiji, odnosno u Gradu Zagrebu), predmetni zahvat

pripada kategoriji:

2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale

Nositelj zahvata temeljem navedenih odredbi podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene

utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio ovaj Elaborat zaštite okoliša.

Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka VITA PROJEKT d.o.o., Ilica 191c, Zagreb, koja je

ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša sukladno Rješenju Ministarstva

zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I 351-02/15-08/20, URBROJ: 517-06-2-1-1-18-11

od 1. veljače 2018. godine (u prilogu1), pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata

na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na

okoliš.

1 Ovlaštenje tvrtke Vita projekt d.o.o. za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

mailto:[email protected]

d.o.o.





2 Podaci o zahvatu

2.1 Geografski položaj

Prema upravno–teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, zahvat se nalazi na području

Karlovačke županije, Grada Ogulina, u istoimenom naselju, na katastarskim česticama

7287, 2891, 2893/1, 2892, 2898, 2900 i 2901, katastarska općina Ogulin (Tablica 1, Slika

1 do Slika 4).

Prema uvjetno-homogenoj regionalizaciji Republike Hrvatske lokacija zahvata nalazi se na

Dobransko-ogulinskom prostoru u cjelini Potkapelska zavala (potkapelski submontani

pojas). Ovo područje obuhvaća gornju dolinu Dobre, Velikog Zagorja, Ogulinsko polje i

prostor Modruša. Tipično je prijelazno područje Gorske Hrvatske (Gorskog kotara i Like)

prema Kordunu i Gornjem Pokuplju, odnosno peripanonskom području. Ipak,

prevladavajući montani utjecaji upućuju na pripadnost geografskoj cjelini Gorske Hrvatske

zajedno s užim Gorskim kotarom i Likom. Ponekad se taj kraj naziva i ogulinsko-modruška

udolina ili Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje

Hrvatske, s oko 60 km² na nadmorskoj visini od oko 320 m. Pravilnog je izduženog oblika

u pravcu sjeverozapad-jugoistok, duljine 16 km (Ogulin-Trojvrh) i širine 9 km (Desmerice-

Skradnik (Magaš, 2013).

Tablica 1. Podaci o lokaciji zahvata

JEDINICA REGIONALNE SAMOUPRAVE: Karlovačka županija

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE: Grad Ogulin

NASELJE: Ogulin

KATASTARSKA OPĆINA: Ogulin

KATASTARSKE ČESTICE: 7287, 2891, 2893/1, 2892, 2898, 2900, 2901

Slika 1. Jedinice lokalne samouprave na širem području zahvata, 1:150 000

d.o.o.



ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: SANACIJA DESNE OBALE RIJEKE GORNJE DOBRE

UZVODNO OD BRANE BUKOVNIK Str. 6 od 52

Slika 2. Lokacija zahvata, 1:1 000

d.o.o.





Slika 3. Lokacija zahvata, 1:4 000

Slika 4. Katastarske čestice na području zahvata, 1:2 000

d.o.o.





2.2 Postojeće stanje na području zahvata

Akumulacijsko jezero Bukovnik nastalo je izgradnjom brane Bukovnik na Gornjoj Dobri

1958. godine. Akumulacijsko jezero Bukovnik, akumulacijsko jezero Sabljaci na Zagorskoj

Mrežnici te ostali objekti (spojni tuneli, tlačni cjevovod, strojarnica i dr.), izgrađeni su za

proizvodnju električne energije u hidroelektrani Gojak.

Hidroelektrana Gojak je vršnog tipa te su stoga u akumulacijama stalne oscilacije nivoa

vode. Promjene nivoa vode su nagle, uzrokuju urušavanje obala te se odnosi zemljani

materijal koji se taloži u akumulacijskom prostoru.

Voda u akumulaciji Bukovnik oscilira od minimalne kote uspora 317,00 m. n.m. do

maksimalne kote uspora od 321,00 m. n.m. Veoma rijetko se voda spušta do minimalne

kote uspora, a najčešće oscilacije su između kote 318,00 i kote 320,15 m. n.m.

2.3 Opis glavnih obilježja zahvata

Projektno rješenje obuhvaća sanaciju desne obale od Vražjeg mosta do brane Bukovnik.

Projektnim rješenjem dobiva se određena korekcija erozijom urušene obale. Normalni profil

uređene desne obale je zasjek kojim se postojeća urušena obala korigira do nagiba 1:1,5

i učvršćuje kamenom oblogom s temeljnim betonskim zidom.

Do danas je saniran veći dio desne obale te je za sanaciju ostala još samo završna dionica

do Vražjeg mosta, duljine oko 280 m (Slika 5 do Slika 8).

Nakon završetka sanacije desne obale, planira se uređenje lijeve, no točan vremenski okvir

početka radova i tehničko rješenje uređenja lijeve obale nisu definirani, s obzirom da je

potrebno u obzir uzeti mogućnost sanacije lijeve obale primjenom bioinženjerskih metoda.

Iz tog razloga sanacija lijeve obale nije predmet ovog elaborata zaštite okoliša.

Slika 5. Nizvodni dio sanirane desne obale kod brane Bukovnik (Google Street View)

d.o.o.





Slika 6. Nizvodni dio sanirane desne obale (Google Street View)

Slika 7. Početni dio predmetne dionice sanacije desne obale (Google Street View)

d.o.o.





Slika 8. Pogled s Vražjeg mosta na predmetnu dionicu sanacije desne obale (Google Street

View)

S površine obale najprije se uklanja raslinje, stabla, panjevi i skida se sloj humusa debljine

20 cm. Nakon toga se provode zemljani radovi prema normalnim odnosno karakterističnim

poprečnim profilima, tako da se kamenim materijalom zasipava do linije oblaganja, a iznad

nje zemljanim materijalom do punog profila.

Na tako oblikovan pokos postavlja se i učvršćuje geotekstil. Geotekstil se postavlja u

trakama širine 4,50 m sa preklopom od 25 cm. Odabran je geotekstil tip 300 koji sa svojim

svojstvima udovoljava uvjetima u tlu i sprečava odnošenje finih čestica tla i eventualno

urušavanje obale.

Pokos obale se oblaže kamenom obrađene vidljive plohe debljine 25 cm na tamponskom

sloju šljunka, potom se fuge zatvaraju cementnim mortom. Visina oblaganja uvjetovana je

oscilacijom nivoa vode u jezeru Bukovnik, koja oscilira od minimalne kote uspora 317,00

m. n.m. do maksimalne kote 320,00 m. n.m.

Obala se oblaže do kote 321,00 m. n.m. Planiranje zemljanog materijala iza linije obale

vrši se jednolikim poprečnim padom prema rijeci od 2%. Na tim je površinama predviđeno

humusiranje u sloju od 10 cm, te dvostruko zasijavanje humusiranih površina travnom

smjesom. Za humusiranje se koristi prethodno odstranjen humus privremeno deponiran,

a ostatak se odvozi na deponiju.

Kao nožica kamenoj oblozi predviđen je betonski temeljni zid visine 80 cm, širine 40 cm

na tamponskom sloju.

Duž cijele trase desne obale na koti od 321,00 m. n.m do 321.50 m. n.m. predviđena je

šetnica širine 2 m. Šetnica se izvodi od betona MB-20 debljine 10 cm, koji se polaže na

tamponski sloj debljine 10 cm. Na betonskoj ploči šetnice na svaka dva metra izvodi se

d.o.o.





dilatacija od iverice. Sa obje strane šetnice postavljaju se betonski rubnjaci 12 x 18 x 100

cm.

2.4 Prikaz varijantnih rješenja zahvata

Za predmetni zahvat nisu izrađena varijantna rješenja.

2.5 Opis tehnoloških procesa

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost i tijekom njegovog korištenja ne dolazi do

tehnoloških procesa stoga ovo poglavlje nije primjenjivo.

2.6 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces, ostaju

nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš

Predmetni zahvat nije proizvodna djelatnost i tijekom njegovog korištenja ne dolazi do

tehnoloških procesa stoga ovo poglavlje nije primjenjivo.

2.7 Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje

su već prethodno opisane.

d.o.o.





3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

3.1 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, predmetni zahvat nalazi

na području Karlovačke županije, Grada Ogulina i istoimenog naselja.

Za područje zahvata na snazi su:

Prostorni plan Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“ broj 26/01,

33/01-ispr., 36/08-pročiš.tekst, 56/13, 7/14-ispr., 50n/14, 6c/17, 29c/17-pročišć-

tekst, 8a/18, 19/18-pročiš.tekst),

Prostorni plan uređenja Grada Ogulina („Glasnik Karlovačke županije“ broj 04/05,

30/11, 19/13, 22/18).

3.1.1 Prostorni plan Karlovačke županije

Prema izvodima iz kartografskih prikaza Prostornog plana Karlovačke županije, lokacija

zahvata nalazi se uz vodotok i ostala obradiva tla (Slika 9). Na širem području zahvata

prolazi magistralni opskrbni cjevovod (Slika 10). Na području zahvata nisu prisutni

zaštićeni dijelovi prirode niti kulturna baština (Slika 11).

Slika 9. 1.2. Korištenje i namjena prostora (Glasnik Karlovačke županije 36/08)

d.o.o.





Slika 10. 2.2. Vodnogospodarski sustav (Glasnik Karlovačke županije 36/08)

Slika 11. 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora (Glasnik Karlovačke županije 36/08)

d.o.o.





3.1.2 Prostorni plan uređenja Grada Ogulina

Prema izvodima iz kartografskih prikaza Prostornog plana uređenja Grada Ogulina, lokacija

zahvata nalazi se unutar područja sportsko rekreacijske namjene (centar za vodene

sportove) i ostalog obradivog tla, neposredno uz planiranu lokalnu cestu (Slika 12). Uz

lokaciju zahvata smješten je planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod (Slika 13).

Lokacija zahvata nalazi se unutar značajnog krajobraza, kultiviranog krajobraza te

poplavnog područja (Slika 14).

Slika 12. 1. Korištenje i namjena prostora (Glasnik Karlovačke županije 22/18)

d.o.o.





Slika 13. 2.2. Infrastrukturni sustavi (Glasnik Karlovačke županije 22/18)

Slika 14. 3.a. Područja posebnih uvjeta korištenja (Glasnik Karlovačke županije 22/18)

d.o.o.





3.1.3 Sanacija lijeve obale rijeke Gornje Dobre uzvodno od brane

Bukovnik

Predmetni zahvat dio je Projekta uređenja lijeve i desne obale Gornje Dobre uzvodno od

brane Bukovnik (Vodoprivreda Karlovac d.d., 2005.), prema kojem je uređena gotovo cijela

trasa desne obale, a predmetna dionica predstavlja završetak njezinog uređenja.

Nakon završetka uređenja desne, planirano je uređenje i lijeve obale, no točan vremenski

okvir početka radova i tehničko rješenje uređenja lijeve obale nije definirano, s obzirom da

je potrebno u obzir uzeti mogućnost sanacije lijeve obale primjenom bioinženjerskih

metoda (upotreba prirodnog materijala, izgradnja bez vezivnog materijala, izgradnja na

način da se omogući sadnja i razvoj riparijske vegetacije i sl.). Za uređenje lijeve obale

također će biti potrebno provesti odgovarajuće postupke procjene utjecaja na okoliš i

ekološku mrežu.

3.2 Klimatološke značajke

Područje Ogulina nalazi se na granici područja kontinentalne klime koja u području

Kapelskog gorja prelazi u planinsku klimu. Prema Köppenovoj klasifikaciji područje Ogulina

spada u klasu klime Cfsbx". U tim područjima nema sušnih razdoblja, najviše oborine

padne u hladnom dijelu godine, a zimsko je kišno razdoblje široko rascijepano u jesensko-

zimski i proljetni maksimum.

Na slikama u nastavku (Slika 15 i Slika 16) prikazano je kretanje srednjih mjesečnih

temperatura i količine oborina u Ogulinu u periodu 1971.-2000. Najtopliji mjeseci su srpanj

i kolovoz sa srednjim temperaturama od 19,5°C i 18,8°C, dok su najhladniji prosinac i

siječanj sa srednjim temperaturama od 1,7°C i 0,5°C. Jesen je dio godine s najvećom

količinom oborina, dok je zimi količina oborina najmanja. Studeni je najkišovitiji mjesec sa

168,7 mm, dok je siječanj najsuši, sa 95,5 mm.

Slika 15. Srednja, maksimalna i minimalna temperatura zraka u Ogulinu (1971.-2000.)

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

tem

pera

tura

(°C)

mjesec

temperatura zraka u Ogulinu, 1971. - 2000.

t max (°C)

t sred (°C)

t min (°C)

d.o.o.





Slika 16. Srednja mjesečna količina oborine u Ogulinu (1971.-2000.)

3.2.1 Zabilježene klimatske promjene

Klimatske promjene na području Republike Hrvatske u razdoblju 1961. – 2010. analizirane

su pomoću trendova godišnjih i sezonskih srednjih, srednjih minimalnih i srednjih

maksimalnih temperatura zraka i indeksa temperaturnih ekstrema, zatim godišnjih i

sezonskih količina oborine i oborinskih indeksa kao i sušnih i kišnih razdoblja.

Tijekom proteklog 50-godišnjeg razdoblja (1961.-2010.) trendovi srednje, srednje

minimalne i srednje maksimalne temperature zraka pokazuju zatopljenje u cijeloj

Hrvatskoj. Trendovi godišnje temperature zraka su pozitivni i značajni, a promjene su veće

u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najveći

doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali su ljetni trendovi, zatim

podjednako trendovi za zimu i proljeće, dok su najmanje promjene imale jesenske

temperature.

Uočeno zatopljenje očituje se i u svim indeksima temperaturnih ekstrema pozitivnim

trendovima toplih temperaturnih indeksa (topli dani i noći te trajanje toplih razdoblja) te

negativnim trendovima hladnih temperaturnih indeksa (hladni dani i hladne noći te duljina

hladnih razdoblja).

Tijekom proteklog 50-godišnjeg razdoblja, godišnje količine oborine pokazuju

prevladavajuće neznačajne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i

negativni u ostalim područjima Hrvatske. Najizraženije promjene sušnih razdoblja su u

jesenskim mjesecima kada je u cijeloj Republici Hrvatskoj uočen statistički značajan

negativan trend.

60

80

100

120

140

160

180

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

količin

a o

bori

ne (

mm

)

mjesec

oborina u Ogulinu, 1971. - 2000.

mm

d.o.o.





3.2.2 Projekcije buduće klime

U ovom poglavlju bit će prikazani rezultati klimatskih simulacija i projekcija buduće klime

za područje Republike Hrvatske. Navedeni podaci preuzeti su iz sljedećih dokumenata:

Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta

Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. i s

pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1);

Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni

rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km.

Navedeni dokumenti izrađeni su tijekom 2017. godine u sklopu projekta „Jačanje

kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama

te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“.

Za klimatske simulacije korišten je regionalni atmosferski klimatski model RegCM (engl.

Regional Climate Model). Za izradu simulacija vrlo bitno je definiranje i odabir scenarija

koncentracija stakleničkih plinova. Scenariji koncentracija stakleničkih plinova (engl.

representative concentration pathways, RCP) su trajektorije koncentracija stakleničkih

plinova (a ne emisija) koje opisuju četiri moguće buduće klime, ovisno o tome koliko će

stakleničkih plinova biti u atmosferi u nadolazećim godinama (Moss i sur. 2010). Četiri

scenarija, RCP2.6, RCP4.5, RCP6 i RCP8.5, daju raspon vrijednosti mogućeg forsiranja

zračenja (u W/m²) u 2100. u odnosu na predindustrijske vrijednosti (+2.6, +4.5, +6.0 i

+8.5 W/m²). RCP2.6 predstavlja, dakle, razmjerno male buduće koncentracije stakleničkih

plinova na koncu 21. stoljeća, dok RCP8.5 daje osjetno veće koncentracije.

Sadašnja (“povijesna”) klima odnosi se na razdoblje od 1971. do 2000. U tekstu se ovo

razdoblje navodi i kao referentno klimatsko razdoblje ili referentna klima, te je označeno

kao razdoblje P0. Promjena klimatskih varijabli u budućoj klimi u odnosu na referentnu

klimu prikazana je i diskutirana za dva vremenska razdoblja: 2011.-2040. ili P1

(neposredna budućnost) i 2041.-2070. ili P2 (klima sredine 21. stoljeća). Klimatske

promjene definirane su kao razlike vrijednosti klimatskih varijabli između razdoblja 2011.-

2040. i 1971.-2000. (P1-P0), te razdoblja 2041.-2070. minus 1971.-2000. (P2-P0).

Za sve analizirane varijable klimatsko modeliranje izrađeno je na prostornoj rezoluciji od

50 km i za RCP4.5. scenarij, dok je za određene parametre (temperatura, oborine, brzina

vjetra, ekstremni vremenski uvjeti) modeliranje izrađeno i na detaljnijoj prostornoj

rezoluciji od 12,5 km, za scenarije RCP4.5 i RCP8.5. U nastavu teksta, ukoliko su prikazani

rezultati klimatskih simulacija na 12,5 km rezoluciji, bit će navedeno da se radi o 12,5

rezoluciji te će biti naveden i koji scenarij je uzet u obzir. Na kartografskim prikazima u

nastavku, označeno je šire područje zahvata.

d.o.o.





3.2.2.1 Srednja temperatura zraka na 2 m iznad tla

Godišnja vrijednost (RCP4.5 i RCP8.5)

Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak ansambla RegCM simulacija na 12,5 km rezoluciji

daje za razdoblje 2011.-2040. godine i oba scenarija mogućnost zagrijavanja od 1,2 do

1,4 °C (Slika 17). Na širem području zahvata očekivani porast srednje temperature

zraka kreće se od 1,2 °C (RCP4.5) do 1,4 °C (RCP8.5).

Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 očekivano zagrijavanje je od 1,9 do 2

°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost

porasta temperature od 2,4 °C na krajnjem jugu do 2,6 °C u većem dijelu Hrvatske. U

obalnom području projicirani porast temperature je oko 2,5 °C. Na širem području

zahvata očekivani porast srednje temperature zraka kreće se od 1,9 °C (RCP4.5)

do 2,6 °C (RCP8.5).

Slika 17. Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (°C) u odnosu na

referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM

modelom. Gore: za razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za razdoblje 2041.-2070.

godine; lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5.

d.o.o.





Sezonske vrijednosti (RCP4.5)

U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km rezoluciji, temperatura zraka na 2 m iznad

tla se povećava u svim sezonama i za oba scenarija (Slika 18). Za razdoblje 2011.-2040.

godine i scenarij RCP4.5, projekcije ukazuju na moguće zagrijavanje u zimi, proljeću i

jeseni od 1 do 1,3 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od 1,5 do 1,7 °C. Na širem području

zahvata očekivani porast srednje temperature zraka iznosi oko 1,1 °C zimi, 1,2

°C u proljeće, 1,5 °C ljeti i 1,1 °C u jesen.

Za razdoblje 2041.-2070. godine i isti scenarij, zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni iznosi

od 1,7 do 2 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od 2,4 do 2,6 °C. Iznimke za ljetnu sezonu

čini istok Hrvatske i obalno područje sa zagrijavanjem nešto manjim od 2,5 °C. Na širem

području zahvata očekivani porast srednje temperature zraka iznosi oko 1,8 °C

zimi, 1,7 °C u proljeće, 2,5 °C ljeti i 1,8 °C u jesen.

Slika 18. Temperatura zraka na 2 m (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM

modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u

razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine. Scenarij:

RCP4.5.

3.2.2.2 Ukupna količina oborine

Godišnja vrijednost (RCP4.5 i RCP8.5)

U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km rezoluciji, na srednjoj godišnjoj razini su

promjene u ukupnoj količini oborine u rasponu od -5 do 5% za oba buduća razdoblja te za

oba scenarija (Slika 19). Dodatno, za područje Jadranskog mora te dijela obalnog područja,

promjene na godišnjoj razini ukazuju na mogućnost porasta količine oborine u iznosu od 5

do 10%. Na širem području zahvata očekivane promjene u ukupnoj količini

oborine kreću se do -5% za oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) i za oba buduća

razdoblja.

d.o.o.





Slika 19. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno

razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom.

Gore: za razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za razdoblje 2041.-2070. godine.;

lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5.

Sezonske vrijednosti (RCP4.5)

U usporedbi s rezultatima simulacije povijesne klime (razdoblje 1971.-2000.) na 50 km

rezoluciji, na 12,5 km su gradijenti oborine osjetno izraženiji u područjima strme orografije.

To znači da je u 12,5 km simulacijama kvalitativna razdioba oborine bolje prikazana.

Međutim, ukupne količine oborine su precijenjene, kako u odnosu na 50 km simulacije,

tako i u odnosu na izmjerene klimatološke vrijednosti. Ovo povećanje ukupne količine

oborine u referentnoj klimi osobito je izraženo na visokim planinama obalnog zaleđa.

Za razliku od temperaturnih veličina, klimatske projekcije srednje ukupne količine oborine

sadrže izraženije razlike u iznosu i predznaku promjena u prostoru te pokazuju veću

ovisnost o sezoni (Slika 20). Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5, projekcije

ansambla RegCM simulacija na 12,5 km rezoluciji ukazuju na:

moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području

Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10% na istoku i zaleđu obale te

čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja);

slabije izražen signal tijekom proljeća s promjenama u rasponu od -5 do 5%;

d.o.o.





izraženo smanjenje ukupne količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu

Hrvatske od -20 do -10%, od -10 do -5% na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0%

na južnom Jadranu;

promjenjiv signal tijekom jeseni u rasponu od -5 do 5% osim na području juga

Hrvatske gdje ovdje analizirane projekcije ukazuju na smanjenje u rasponu od -10

do -5%.

Na širem području zahvata očekivane promjene u ukupnoj količini oborine iznose

oko 0,1 mm/dan zimi, 0,1 mm/dan u proljeće, -0,4 mm/dan ljeti i 0,1 mm/dan u

jesen.

Za razdoblje 2041.-2070. godine su projicirane promjene sličnog iznosa i predznaka za sve

sezone kao i u neposredno budućoj klimi (2011.-2040. godine), osim za jesen, gdje se

javlja povećanje količina oborine u različitom postotku ovisno o dijelu Hrvatske. Na širem

području zahvata očekivane promjene u ukupnoj količini oborine iznose oko 0,1

mm/dan zimi, -0,25 mm/dan u proljeće, -0,3 mm/dan ljeti i 0,1 mm/dan u jesen.

Slika 20. Ukupna količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije

RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena

u razdoblju 2011.-2040. godine; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine.

Scenarij: RCP4.5.

3.3 Kvaliteta zraka

Praćenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru državne mreže za trajno

praćenje kvalitete zraka i lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i

gradovima koje uključuju i mjerne postaje posebne namjene. Ujedno, u okolici izvora

onečišćenja zraka, onečišćivači su dužni osigurati praćenje kvalitete zraka prema rješenju

o prihvatljivosti zahvata na okoliš ili rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša

odnosno okolišnom dozvolom te su ova mjerenja posebne namjene sastavni dio lokalnih

mreža za praćenje kvalitete zraka.

Ocjenjivanje/procjenjivanje razine onečišćenosti zraka u zonama i aglomeracijama

izrađeno je na temelju analize mjerenja na stalnim mjernim mjestima, ali i metodom

d.o.o.





objektivne procjene za ona područja (zone) u kojima se ne provode mjerenja kvalitete

zraka, mjerenja se provode nekom od nestandardiziranih metoda ili se provode nekom

standardiziranom metodom za koju nisu provedeni testovi ekvivalencije s referentnom

metodom, ali samo u slučaju gdje su razine koncentracija onečišćujućih tvari na

razmatranom području manje od donjeg praga procjene/dugoročnog cilja.

Na teritoriju Republike Hrvatske određeno je pet zona i četiri aglomeracije za potrebe

praćenja kvalitete zraka. Lokacija zahvata nalazi se u zoni 3 – Lika, Gorski kotar i Primorje.

U nastavku je dan prikaz kategorizacije kvalitete zraka u 2018. godini na mjernoj postaji

Karlovac (Tablica 2) (Izvješće o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za

trajno praćenje kvalitete zraka u 2018. godini, 2018).

Tablica 2. Kategorizacija zraka na mjernoj postaji Karlovac u 2018. godini

zona mjerno mjesto županija onečišćujuća tvar kategorija kvalitete zraka

HR3 Lika,

Gorski kotar

i Primorje

Karlovac Karlovačka

NO2 I kategorija

O3 II kategorija

3.4 Geološke značajke

Prema geološkoj karti (Slika 21) na širem području zahvata prisutni su dolomiti jurske

starosti (gornji malm). Jednoličan kompleks ovih naslaga zastupan je sivim i sivosmeđim

srednjozrnim do krupnozrnim dolomitima i dolomitiziranim vapnencima redovito dosta

rastrošenim i prekrivenim humusnim slojem debljine do 1 m. Debljina dolomita

pretpostavlja se da je adekvatna debljini algalno-foraminiferskih vapnenaca (procjenjuje

se od 800 do 1.000 m).

Slika 21. Geološka karta šireg područja zahvata, Osnovna geološka karta SFRJ (list Ogulin)

d.o.o.





3.5 Seizmološke značajke

Na slikama u nastavku (Slika 22 i Slika 23) prikazani su isječci iz karata potresnih područja

Hrvatske (Herak, Geofizički Zavod PMF, Zagreb, 2011.). Kartama su prikazana potresom

prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A

čiji se premašaj tijekom bilo kojih t = 50 godina, odnosno t = 10 godina očekuje s

vjerojatnošću od p = 10 %. Za povratni period od 95 godina na području zahvata može se

očekivati potres koji će prouzročiti akceleraciju vrijednosti 0,08 g ljestvice dok se za

povratni period od 475 godina na području zahvata može očekivati potres koji će

prouzročiti akceleraciju vrijednosti 0,16 g. Na temelju navedenih podataka možemo

zaključiti da se zahvat nalazi na području male potresne opasnosti.

Slika 22. Kartografski prikaz potresne opasnosti za povratno razdoblje od 95 godina

Slika 23. Kartografski prikaz potresne opasnosti za povratno razdoblje od 475 godina

d.o.o.





3.6 Pedološke značajke

Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske, lokacija zahvata nalazi se na

kartiranoj jedinici 33 – distrično smeđe na reliktnoj crvenici, koje po klasi pogodnosti za

obradu pripada skupini tala ograničene pogodnosti za obradu (Tablica 3, Slika 24).

Tablica 3. Tipovi tala na lokaciji zahvata

broj sastav i struktura

ograničenja povoljnost dominantna ostale jedinice tla

33

kiselo smeđe

na reliktnoj

crvenici

- lesivirano akrično i

tipično na vapnencu i

dolomitu

- crvenica

- rendzina na dolomitu

- smeđe na vapnencu i

dolomitu

- < 50% stijena

- < 5,5 pH u vodi

- jaka osjetljivost na

kemijske polutante

S-3

ograničena

pogodnost za

obradu

Slika 24. Izvod iz Namjenske pedološke karte RH, 1:20 000

d.o.o.





3.7 Hidrološke značajke

3.7.1 Stanje vodnih tijela

Prema Planu upravljanja vodnim područjima (NN 66/16) za razdoblje 2016. – 2021.

godine, na širem području planiranog zahvata nalaze se sljedeća vodna tijela:

površinske vode: CSRN0040_001 – Dobra, CSRN0040_002 – Dobra,

CSRN0040_003 - Dobra

podzemne vode: CSGN_15 - Dobra

Predmetni zahvat nalazi se na površinskom vodnom tijelu CSRN0040_002 – Dobra.

Mala vodna tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i

proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

tekućicama s površinom sliva većom od 10 km²,

stajaćicama površine veće od 0,5 km²,

prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o

vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom

primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom

upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti

uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima

i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije

(tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa na iz

pripadajuće ekoregije.

Na slici u nastavku (Slika 25) dan je kartografski prikaz površinskih vodnih tijela, dok su

opći podaci i stanje vodnog tijela CSRN0040_002 - Dobra dani u tablicama u nastavku

(Tablica 4 i Tablica 5).

d.o.o.





Slika 25. Površinska vodna tijela na širem području zahvata, 1:50 000

Tablica 4. Opći podaci vodnog tijela CSRN0040_002 – površinske vode Dobra

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0040_002

Šifra vodnog tijela: CSRN0040_002

Naziv vodnog tijela Dobra

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Gorske i prigorske srednje velike i velike tekućice (7)

Dužina vodnog tijela 1.31 km + 0.0 km

Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered)

Vodno područje: rijeke Dunav

Podsliv: rijeke Save

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija

Tjela podzemne vode CSGN-15

Zaštićena područja HR53010015, HR2000592, HRCM_41033000

Mjerne postaje kakvoće

d.o.o.





Tablica 5. Stanje vodnog tijela CSRN0040_002 – površinske vode Dobra

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0040_002

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

dobro dobro dobro stanje dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo loše vrlo loše dobro stanje vrlo loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

d.o.o.





Kartografski prikaz tijela podzemne vode dan je na slici u nastavku (Slika 26) dok je stanje

tijela podzemne vode na kojem se nalazi predmetni zahvat (CSGN_15 – Dobra) dano u

tablici u nastavku (Tablica 6).

Slika 26. Tijela podzemne vode na širem području zahvata, 1:200 000

Tablica 6. Stanje tijela podzemne vode CSGN_15 - Dobra

stanje tijela procjena stanja

kemijsko stanje dobro

količinsko stanje dobro

ukupno stanje dobro

3.7.2 Zaštićena područja – područja posebne zaštite voda

Zaštićena područja - područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi zaštite

voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, a određuju se na temelju

Zakona o vodama (NN 66/19) i posebnih propisa.

Prema podacima Hrvatskih voda iz Registra zaštićenih područja, na širem području zahvata

nalaze se područja posebne zaštite voda – područja pogodna za zaštitu gospodarski

značajnih vodenih organizama, područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate

te područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje stanja

voda bitan element njihove zaštite sukladno Zakonu o vodama i/ili propisima o zaštiti

prirode.

Na slici u nastavku (Slika 27) prikazan je prostorni raspored svih navedenih područja

zaštite vode, osim područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili

poboljšanje voda bitan element njihove zaštite sukladno Zakonu o vodama i/ili propisima

o zaštiti prirode, koja su prikazana i opisana u poglavlju 3.9.3. Ekološka mreža.

d.o.o.





Slika 27. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te

namjene u budućnosti, 1:10 000

3.7.3 Opasnost i rizik od poplava

Prema kartama opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Hrvatske vode,

2016.), na području zahvata prisutna je opasnost od poplava na relativno uskom pojasu

uz rijeku Dobru (do 40 m). Na slikama u nastavku (Slika 28) prikazane su karte opasnosti

od poplava za veliku i malu vjerojatnost pojavljivanja.

Slika 28. Karta opasnosti za veliku vjerojatnost pojavljivanja, 1:10 000

d.o.o.





Slika 29. Karta opasnosti za malu vjerojatnost pojavljivanja, 1:10 000

3.7.4 Hidromorfološki pritisci

Na slici u nastavku (Slika 30) prikazani su hidromorfološki pritisci na području zahvata,

prema podacima Hrvatskih voda. Iz navedenih podataka može se vidjeti da je na širem

području zahvata prisutno više vrsta objekata kojima je hidromorfološki degradirano vodno

tijelo.

Slika 30. Hidromorfološki pritisci na širem području zahvata na rijeci Dobri

d.o.o.





3.8 Biološka raznolikost

3.8.1 Klasifikacija staništa

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz karte staništa kopnenih nešumskih

staništa Republike Hrvatske (2016.), lokacija zahvata nalazi se na sljedećim stanišnim

tipovima:

C232/I21 Mezofilne livade košanice Srednje Europe / Mozaici kultiviranih površina

A23 Stalni vodotoci

Na slici u nastavku (Slika 31) prikazan je prostorni raspored stanišnih tipova na širem

području zahvata.

Slika 31. Izvod iz karte staništa (ENVI portal okoliša), 1:3 000

d.o.o.





U nastavku je dan opis stanišnih tipova prisutnih na lokaciji zahvata prema Nacionalnoj

klasifikaciji staništa:

C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe

Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.-Bl.

1926) - Navedena zajednica predstavlja mezofilne livade košanice Srednje Europe

rasprostranjene od nizinskog do gorskog pojasa.

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina

Mozaici kultiviranih površina – Mozaici različitih kultura na malim parcelama, u

prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije.

Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva

razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome,

daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti

pojedinih sastavnih elemenata.

A.2.3. Stalni vodotoci

Potoci i rijeke – Površinske vode (potoci i rijeke) različite brzine strujanja, od brzih i

turbulentnih do sporih i laminarnih, koje teku koritima nastalim djelovanjem vode iz

uzvodnih dijelova toka koji su na višim nadmorskim visinama.

U tablici u nastavku (Tablica 7) naveden je popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od

nacionalnog i europskog značaja (Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa,

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, Prilog II, NN 88/14) prisutnih na užem području

zahvata (radijus od 200 m).

Tablica 7. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi prisutni na užem području zahvata

Ugrožena i rijetka staništa Kriteriji uvrštavanja na popis

NATURA BERN – Res. 4 HRVATSKA

C. Travnjaci,

cretovi i

visoke zeleni

C.2. Higrofilni

i mezofilni

travnjaci

C.2.3. Mezofilne

livade Srednje

Europe

C.2.3.2.1.,

C.2.3.2.2.,

C.2.3.2.3.,

C.2.3.2.4.,

C.2.3.2.7. = 6510

C.2.3.3. = 6520

unutar klase

nalaze se

rijetke i

ugrožene

zajednice

d.o.o.





3.8.2 Zaštićena područja

Prema izvodu iz karte zaštićenih područja Republike Hrvatske (ENVI portal okoliša, travanj,

2019), lokacija zahvata ne nalazi se unutar zaštićenih područja sukladno kategorijama

zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13,15/18) (Slika 32). U tablici u nastavku

(Tablica 8) navedena su zaštićena područja koja se nalaze u radijusu od 5 km od lokacije

zahvata.

Tablica 8. Zaštićena područja u radijusu od 5 km od lokacije zahvata

naziv područja kategorija zaštite udaljenost od zahvata (km)

Klek značajni krajobraz 3,0

Visibaba – soliterna stijena geomorfološki spomenik prirode 4,4

Slika 32. Zaštićenih područja RH na širem području zahvata (ENVI portal okoliša), 1:150 000

3.8.3 Ekološka mreža

Prema izvodu iz karte ekološke mreže (ENVI portal okoliša) lokacija zahvata nalazi se

unutar područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje. U tablici u

nastavku (Tablica 9) navedena su područja ekološke mreže koja se nalaze u radijusu od 5

km od lokacije zahvata.

Tablica 9. Područja ekološke mreže u radijusu od 5 km od lokacije zahvata

naziv područja udaljenost od zahvata (km)

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

HR2001340 Područje oko Kuštrovke 4,8

HR200591 Klek 2,9

HR50000019 Gorski kotar i sjeverna Lika 3,4

d.o.o.





Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POP)

HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika 3,4

Slika 33. Izvod iz karte ekološke mreže RH (ENVI portal okoliša), 1:150 000

HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje

Prostor ekološke mreže Ogulinsko-plaščansko područje prostire se na 33.109,34 ha.

Geografski se nalazi na zapadu Karlovačke županije, na prijelazu između alpske i

kontinentalne biogeografske regije, odnosno otprilike pola površine (sjeverni dio područja)

pripada kontinentalnoj regiji, dok južna polovica pripada alpskoj. Također, smješteno je u

istočnom podnožju Velike i Male kapele, na prijelaznom području između Korduna, Like i

Gorskog Kotara. Prostire se na području općina Plaški, Josipdol, Tounj, Ogulin i Bosiljevo.

Ogulinsko-plaščansko područje najvećim dijelom čine dva veća polja (Ogulinsko i

Plaščansko) i nekoliko manjih, međusobno odvojenih humovima, te se stoga ovo područje

često naziva i Ogulinsko-plaščanskom dolinom. Velika i Mala kapela čine reljefnu barijeru

prema Lici i Gorskom kotaru pa se stoga Ogulinsko-plaščanska dolina izdvaja kao zasebna

subregija unutar Karlovačke županije, te predstavlja podkapelski prostor koji ne pripada ni

Gorskom Kotaru ni Lici. Zbog navedenog, ovo područje je mjesto razgraničenja, susreta i

povezivanja alpskog, kontinentalnog i jadranskog prostora. Područje je bogato riječnim

tokovima, od kojih se ističu Dobra, Vitunjčica, Mrežnica, Tounjčica, Munjava, Vrnjika i

Dretulja.

U tablici u nastavku (Tablica 10) navedene su ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi područja

ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje.

d.o.o.





Tablica 10. Popis ciljnih vrsta i ciljnih stanišnih tipova područja HR2000592 Ogulinsko-

plaščansko područje

kategorija za

ciljnu vrstu hrvatski naziv vrste / stanišnog tipa

latinski naziv vrste / šifra

stanišnog tipa

1 močvarna riđa Euphydryas aurinia

1 potočni rak Austropotamobius torrentium*

1 peš Cottus gobio

1 čovječja ribica Proteus anguinus*

1 žuti mukač Bombina variegata

1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

1 južni potkovnjak Rhinolophus euryale

1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

1 tankovrati podzemljar Leptodirus hochenwarti

1 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i

Callitricho-Batrachion 3260

1 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

1 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0

3.9 Krajobrazne značajke

Krajobraznom regionalizacijom u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, s

obzirom na prirodna obilježja izdvojeno je šesnaest osnovnih krajobraznih jedinica.

Lokacija zahvata pripada krajobraznoj jedinici Gorski kotar, izrazito planinskom,

šumovitom području. Morfologija područja je u osnovi krška, s manjim krškim poljima.

Ovakva obilježja se protežu i na dio geografskog pojma Like (otprilike od ceste Kapela –

Senj).

Uz lokaciju zahvata prisutne su livade košanice i obradive poljoprivredne površine

ravničarskog karaktera, koje prema zapadu prelaze u šumovito područje i više nadmorske

visine (Slika 34).

Slika 34. Pogled na šire područje zahvata (Google Street View)

d.o.o.





3.10 Materijalna dobra i kulturno-povijesna baština

Prema registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (https://www.min-

kulture.hr/default.aspx?id=6212) na području naselja Ogulin nalazi se 6 nepokretnih

kulturnih dobara, no niti jedno se ne nalazi u neposrednoj blizini zahvata.

3.11 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Grada Ogulina živi 13.915

stanovnika, a u istoimenom naselju 8.216 (Tablica 11). U odnosu na 2001. godinu, broj

stanovnika Grada Ogulina smanjio se za 1.139 (sa 15.054), a istoimenog naselja za 496

(sa 8.712).

Tablica 11. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti u gradu Ogulinu i istoimenom naselju, 2011.

grad/naselje površina

(km2)

broj stanovnika

(2011.)

broj muškog

stanovništva

broj ženskog

stanovništva

gustoća

naseljenosti

grad Ogulin 538,14 13.915 6.835 7.080 25,86

naselje Ogulin 38,44 8.216 3.965 4.251 213,74

Slika 35. Broj stanovnika prema dobnim skupinama u Gradu Ogulinu, 2011.

Slika 36. Broj stanovnika prema dobnim skupinama u naselju Ogulin, 2011.

0

500

1.000

1.500

0-4

5-9

10

-14

15

-19

20

-24

25

-29

30

-34

35

-39

40

-44

45

-49

50

-54

55

-59

60

-64

65

-69

70

-74

75

-79

80

-84

85

-89

90

-94

95

i vi

šebro

j sta

no

vnik

a

dobne skupine

Grad Ogulin

ukupno

muško

žensko

0

200

400

600

800

0-4

5-9

10

-14

15

-19

20

-24

25

-29

30

-34

35

-39

40

-44

45

-49

50

-54

55

-59

60

-64

65

-69

70

-74

75

-79

80

-84

85

-89

90

-94

95

i vi

šebro

j sta

no

vnik

a

dobne skupine

Naselje Ogulin

ukupno

muško

žensko

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

d.o.o.





4 Opis mogućih utjecaja zahvata na okoliš

4.1 Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja

4.1.1 Zrak

Tijekom izgradnje

Tijekom izvođenja građevinskih radova i transporta materijala, radom strojeva, vozila i

opreme doći će do emisije onečišćujućih tvari (ispušni plinovi, čestice prašine) u zrak.

Navedene emisije uzrokovat će privremeno i kratkotrajno onečišćenje zraka, ograničeno

na vrijeme izvođenja radova i lokaciju samog zahvata. Nakon završetka radova negativni

utjecaj na zrak će prestati, bez trajnih posljedica na kvalitetu zraka.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata neće dolaziti do emisija onečišćujućih tvari u zrak.

4.1.2 Utjecaj na klimatske promjene i utjecaj klimatskih promjena

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Rad strojeva, vozila i opreme tijekom izvođenja radova uzrokovat će određene emisije

stakleničkih plinova. Ove emisije privremenog su i kratkotrajnog karaktera, ograničene na

vrijeme izvođenja radova i lokaciju samog zahvata. Obzirom da se radi o manjem zahvatu

u prostoru, emisije stakleničkih plinova neće biti značajne. Tijekom korištenja zahvata neće

dolaziti do emisija stakleničkih plinova.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat tijekom korištenja analiziran je primjenom

metodologije opisane u Smjernicama Europske komisije; Smjernice za voditelje projekata:

Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene (Non-paper Guidelines

for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient). Procjena se temelji

na analizi osjetljivosti, izloženosti i ranjivosti kroz sedam koraka (modula).

MODUL 1: Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene

Osjetljivost zahvata utvrđuje se u odnosu na niz klimatskih varijabli i sekundarnih efekata

ili opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete, kroz područja utjecaja klimatskih

promjena bitnih za zahvat:

imovina i procesi na lokaciji

ulaz (voda)

izlaz (voda)

transport

U nastavku je prikazana osjetljivost planiranog zahvata na klimatske uvjete (Tablica 12).

d.o.o.





Tablica 12. Osjetljivost predmetnog zahvata na klimatske uvjete

Klimatska osjetljivost: ZANEMARIVA MALA VISOKA

broj tema povezane s klimatskim

promjenama

područja utjecaja klimatskih promjena

imovin

a i

pro

cesi na

lokaciji

ula

z

izla

z

transport

1 prosječne temperature zraka

2 ekstremne temperature zraka

3 prosječne količine oborina

4 ekstremne količine oborina

5 prosječna brzina vjetra

6 maksimalna brzina vjetra

7 vlažnost

8 sunčevo zračenje

10 dostupnost vode

11 oluje

12 poplave

13 erozija

15 šumski požari

16 kvaliteta zraka

17 nestabilnost tla/klizišta

18 urbani toplinski otoci

19 sezona uzgoja

Iz prethodne tablice može se vidjeti da predmetni zahvat nije osjetljiv na promjene

navedenih klimatskih uvjeta, stoga se zaključuje da nema potrebe za daljnjim analizama

(modulima) niti je potrebno uključiti odgovarajuće mjere prilagodbe zahvata klimatskim

promjenama.

4.1.3 Tlo

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje zahvata moguće je onečišćenje okolnog tla u slučaju nepažljivog

rukovanja strojevima, vozilima i opremom (npr. izlijevanja goriva i maziva) te odlaganja

građevinskog materijala i otpada na površine koje nisu za to predviđene. Pažljivim

izvođenjem radova i kvalitetnom organizacijom gradilišta opasnost od negativnog utjecaja

bit će svedena na minimum. Ovaj utjecaj moguće je gotovo potpuno izbjeći pridržavanjem

propisa i dobre graditeljske prakse.

d.o.o.





Tijekom korištenja

Izgradnjom zahvata zaustavit će se erozija tla na području zahvata uzrokovana

oscilacijama razine vode rijeke Dobre zbog rada hidroelektrane Gojak. Ovaj utjecaj je

trajan i pozitivan.

4.1.4 Vode

Tijekom izgradnje

Tijekom izvođenja radova mogući su privremeni negativni utjecaji na kakvoću površinske

vode, ponajprije u vidu promjena fizikalnih svojstava vode kao što je zamućenje izazvano

suspenzijom sitnijih frakcija sedimenta. Ovi utjecaji su kratkotrajnog i lokalnog karaktera.

Tijekom izgradnje zahvata do negativnog utjecaja u vidu potencijalnog onečišćenja

podzemne vode može doći jedino u slučaju akcidenta i to istjecanjem opasnih tvari (ulja,

maziva, gorivo) iz strojeva i vozila na gradilištu. Korištenjem tehnički ispravnih vozila,

strojeva i opreme te opreznim i pažljivim rukovanjem istima, opasnost od navedenog

utjecaja je vrlo mala.

Tijekom korištenja

Izgradnjom zahvata doći će do degradacije hidromorfološkog stanja vodnog tijela

CSRN0040_002 – Dobra. Radi se o izmijenjenom vodnom tijelu koje obuhvaća

akumulacijsko jezero, odnosno dio toka rijeke od brane Bukovnik do Vražjeg mosta.

Hidromorfološko stanje ovog vodnog tijela je u postojećem stanju ocijenjeno kao vrlo loše

(najniža ocjena), upravo zbog izgrađene brane te stabilizirane desne obale u duljini od oko

1 km. Razlog stabilizacije obale obaloutvrdama je rad hidroelektrane Gojak, zbog koje je i

izgrađena brana i koja uzrokuje veće oscilacije razine vode rijeke Dobre na području

zahvata, što uzrokuje eroziju obale. Predmetnim zahvatom doći će do dodatne degradacije

hidromorfološkog stanja, no budući da je i sad stanje ocijenjeno kao vrlo loše, neće doći

do promjene ocjene stanja. S obzirom na postojeću ocjenu hidromorfološkog stanja vodnog

tijela CRSN0040_002, ono i nakon izgradnje zahvata, radi postojeće degradiranosti, neće

postizati ciljeve zaštite okoliša.

4.1.5 Bioraznolikost

Tijekom izgradnje

Uz lokaciju zahvata nalaze se poljoprivredne površine, travnjaci, makadamski put i

nekoliko kuća. Radi se o prostoru pod antropogenim utjecajem te se ne očekuje prisutnost

strogo zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta. Također, ne očekuje se niti značajna prisutnost

strogo zaštićenih i ugroženih kopnenih životinjskih vrsta. Tijekom izvođenja radova

životinjske vrste izbjegavat će lokaciju zahvata, na koju će se opet moći vratiti nakon

završetka radova, odnosno prestanka uznemiravanja. S obzirom da se radi o relativno

manjem zahvatu čija će izgradnja trajati relativno kratko, utjecaj neće biti značajan.

Akumulacija Bukovnik ribolovno je područje gdje je ribolov dozvoljen tijekom cijele godine.

Budući da se dio radova izvodi u rijeci, moguć je utjecaj na prisutne jedinke zbog smanjenja

d.o.o.





kakvoće vode i uznemiravanja zbog izvođenja radova. Kako ne bi došlo do utjecaja na

mrijest riba, radove je potrebno izvoditi u periodu od 1. srpnja do 31. ožujka.

Tijekom korištenja

Nakon izgradnje zahvata stanište za vodene organizme na duljini toka od oko 280 m će

biti trajno degradirano (uklanjanje vegetacije, stabilizacija obale kamenom). Kako je i u

postojećem stanju područje zahvata degradirano (riparijska vegetacija u kojoj dominira

grmlje, s tek nekoliko prisutnih stabala, nešto je bolje razvijena tek na zadnjih 100 m

trase), a uzimajući u obzir i degradiranost obaloutvrdama te uklonjenu riparijsku vegetaciju

uzvodno i nizvodno od predmetne trase, ovaj dio toka rijeke ne predstavlja značajno

stanište za vodene organizme. Slijedom navedenog, izgradnja obaloutvrde u duljini od 280

m neće značajno utjecati na degradaciju stanišnih uvjeta za vodene organizme, budući da

je šire područje zahvata već značajno degradirano.

4.1.6 Zaštićena područja

Predmetni zahvat udaljen je oko 3 km od najbližeg zaštićenog područja (Klek – značajni

krajobraz). Uzimajući u obzir karakteristike zahvata, može se isključiti mogućnost

negativnog utjecaja na ovo područje.

4.1.7 Ekološka mreža

Predmetni zahvat nalazi se unutar područja ekološke mreže HR2000592 Ogulinsko-

plaščansko područje. Radi se o velikom području površine 33.109,34 ha, koje najvećim

dijelom čine dva veća polja (Ogulinsko i Plaščansko), a osim njih za područje su značajni i

vodotoci kojima je ovo područje bogato.

U tablici u nastavku (Tablica 13) dana je procjena utjecaja zahvata na ciljne vrste i ciljna

staništa područja ekološke mreže.

Tablica 13. Procjena utjecaja zahvata na ciljne vrste/staništa područja HR2000592 Ogulinsko-

plaščansko područje

ciljna vrsta / ciljno stanište procjena utjecaja

močvarna riđa Euphydryas

aurinia

Staništa močvarne riđe vlažne su otvorene livade. Izgradnjom zahvata

doći se do utjecaja na uzak pojas područja u i uz korito rijeke Dobre,

stoga se ne očekuje utjecaj na staništa ove ciljne vrste.

Procjena utjecaja: 0

potočni rak Austropotamobius

torrentium*

Rakovi ove vrste naseljavaju izvorišne i gornje dijelove potoka s kamenim

dnom na višim nadmorskim visinama. Skloništa traže pod kamenjem i u

obalama vodotoka gdje je razvijena vodena vegetacija. Stoga je bitno da

obalna vegetacija u čijem korijenju rakovi pronalaze skloništa, ali koja

ujedno i održava temperaturu vode stalnom, ne bude uklanjana. Kao i

ostalim vrstama porodice Astacidae, i potočnom raku je bitno da stanište

bude raznoliko, s mnoštvom potencijalnih zaklona (kamenje, korijenje

drveća...) u koje se mogu zavući tijekom dnevnog mirovanja i hladnog

zimskog perioda.

d.o.o.





Budući da je šire područje zahvata već značajno degradirano

stabilizacijom obala i najvećim dijelom je uklonjena riparijska vegetacija,

područje ne predstavlja kvalitetno stanište za ovu vrstu te se ne očekuje

značajna prisutnost jedinki, a time niti negativan utjecaj.


peš Cottus gobio

Peš živi na tvrdoj podlozi, ispod kamenja, u potocima i manjim rijekama,

brzoga i hladnoga toka. Pokatkad i na obalnim dijelovima hladnih jezera.

Budući da je šire područje zahvata već značajno degradirano

stabilizacijom obala i najvećim dijelom je uklonjena riparijska vegetacija,

područje ne predstavlja kvalitetno stanište za ovu vrstu te se ne očekuje

značajna prisutnost jedinki, a time niti negativan utjecaj.


čovječja ribica Proteus anguinus*

Čovječja ribica naseljava tekućice i ujezerene vode krškog podzemlja

bogate špiljskim vodenim beskralježnjacima, koji joj služe kao hrana.

Svojevoljno nikada ne napušta podzemne vode, no ponekad ih voda

izbacuje na površinu uslijed jakih kiša i otapanja snijega. Slijedom

navedenog, ne očekuje se prisutnost na području zahvata.


žuti mukač Bombina variegata

Žuti mukač živi pretežito u šumskim staništima (bjelogoričnim, miješanim

i crnogoričnim šumama), ali dolazi i na poplavnim područjima i

travnjacima. Njegov je životni ciklus prilagođen što boljem iskorištavanju

povremenih stajaćih voda u kojima se razmnožava.

Područje zahvata ne predstavlja optimalno stanište za ovu vrstu te se

može isključiti mogućnost negativnog utjecaja na populacije ove vrste.


veliki potkovnjak Rhinolophus

ferrumequinum

Čest u nizinskom i brdskom pojasu, u područjima s listopadnim

šumarcima, s pašnjacima, ali i garizima i makijom. Lovi veće kornjaše i

veće noćne leptire na livadama, grmlju, rubovima šuma i šumskim

čistinama. Ljetne kolonije su mu na tavanima i u špiljama. Za zimovanja

mijenja lokacije u istoj špilji, a dogodi se da tijekom jedne zime boravi i

u različitim špiljama.

Na području zahvata ne postoje uvjeti za osnivanje kolonija, niti će

izgradnjom zahvata doći do značajnog gubitka staništa koja predstavljaju

potencijalna hranilišta, stoga se ne očekuje utjecaj na ovu vrstu.


južni potkovnjak Rhinolophus

euryale

Južni potkovnjak obitava na livadama s grmljem, u grmolikoj vegetaciji

šibljaka, gariga i šuma s niskom pokrovnošću drveća. Hrani se noćnim

leptirima i drugim kukcima. Kolonije su mu u špiljama, ljeti često tvori

zajedničke kolonije s velikim potkovnjakom, riđim šišmišem i dugokrilim

pršnjakom.





dugokrili pršnjak Miniopterus

schreibersii

Dugokrili pršnjak prvenstveno je špiljska vrsta, ali je nađena i u rudnicima

te napuštenim podrumima. Vrlo je izrazita selica i često mijenja skloništa,

i ljeti i zimi. Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja.





tankovrati podzemljar Leptodirus

hochenwarti

Tankovrati podzemljar je troglobiontni kornjaš. Živi u špiljama i jamama

koje karakteriziraju niska temperatura (5-12 °C) i vrlo visoka vlažnost

d.o.o.





zraka, a nalazimo ga u dubljim dijelovima po bokovima kanala, sigastim

tvorevinama i na tlu.

Ne očekuje se prisutnost na području zahvata te se može isključiti

mogućnost negativnog utjecaja.


3260 Vodni tokovi s vegetacijom

Ranunculion fluitantis i

Callitricho-Batrachion

U vodenim tokovima od nizinskoga do brdskoga područja razvija se

podvodna ili plivajuća vegetacija sveza Ranunculion fluitantis i Callitricho-

Batrachion.

Rijeka Dobra na lokaciji zahvata nije optimalno područje za razvoj ovog

staništa zbog stagnacije vode radi brane Bukovnik te se ne očekuje

prisutnost ovog staništa na području zahvata.


8310 Špilje i jame zatvorene za

javnost

Špilje koje nisu otvorene za javnost, uključivo njihove podzemne stajačice

i tekućice, koje nastanjuju vrlo specijalizirane ili endemične vrste ili su od

ključne važnosti za očuvanje vrsta iz Dodatka II. Direktive o staništima

(npr. šišmiši i vodozemci).

Stanište nije prisutno na području zahvata.


91L0 Ilirske hrastovo-grabove

šume (Erythronio-Carpinion)

Šume hrasta kitnjaka ili lužnjaka, katkad i cera te običnog graba na

karbonatnoj ili silikatnoj podlozi, najčešće na dubokom, neutralnom do

slabo kiselom smeđem šumskom tlu s blagim humusom.

Stanište nije prisutno na području zahvata.


4.1.8 Krajobraz

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata doći će do negativnog utjecaja na vizualne i

boravišne vrijednosti krajobraza uslijed prisutnosti građevinskih strojeva, mehanizacije,

materijala i pomoćne opreme. Utjecaj tijekom izgradnje je privremenog karaktera, no s

obzirom na značajke zahvata i lokaciju zahvata, ne očekuje se značajan utjecaj na

krajobraz.

Tijekom korištenja

Predmetnim zahvatom uklonit će se uzak pojas riparijske vegetacije uz korito rijeke Dobre

te stabilizirati korito obaloutvrdom. Budući da je riparijska vegetacija na lokaciji zahvata

već degradirana i stabala gotovo da i nema, predmetni zahvat neće značajno utjecati na

vizualnu i estetsku dimenziju kakvoće krajobraza.

4.1.9 Buka

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata može se očekivati povećanje razine buke koje će

biti uzrokovano radom građevinskih strojeva i vozila za prijevoz građevnog materijala

(utovarivači, bageri, kamioni, dozeri i sl.). Buka motora građevinskih strojeva i vozila varira

ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila kao i karakteristikama podloge

kojom se vozilo kreće. Povećana razina buke bit će lokalnog i privremenog karaktera,

d.o.o.





ograničena na lokaciju zahvata i to isključivo tijekom radnog vremena u periodu izgradnje

zahvata.

Najviše dopuštene razine buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta određene su

člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04). Prema navedenom, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena

ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08:00 do 18:00 sati dopušta se

prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih

radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednost iz Tablice 1. Članka 5.

Pravilnika. U posebnim slučajevima dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za

10 dB(A) u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu (1) noć,

odnosno dva (2) dana tijekom razdoblja od trideset (30) dana.

Utjecaji buke koji nastaju tijekom izgradnje predmetnog zahvata, lokalnog su i

privremenog karaktera, te vremenski ograničeni pa kao takvi, uz pridržavanje

zakonodavnih odredbi o dopuštenoj razini buke, ne predstavljaju značajan utjecaj.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja predmetnog zahvata neće dolaziti do emisije buke.

4.1.10 Postupanje s otpadom

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata nastat će razne vrste i količine otpada (građevinski,

komunalni), čime može doći do onečišćenja okoliša uslijed njegovog neadekvatnog

zbrinjavanja. Do negativnog utjecaja na okoliš neće doći jedino ako će se sav otpad nastao

na lokaciji zbrinuti sukladno propisima iz područja gospodarenja otpadom. Stoga je nužno

pridržavanje svih propisa iz područja gospodarenja otpadom te sanacija svih površina na

kojima se otpad privremeno odlagao.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata neće nastajati otpad.

4.1.11 Promet

Tijekom izgradnje

Zbog prometovanja građevinskih vozila i mehanizacije može doći do povremenog i

privremenog otežanja prometa duž pristupne ceste. Budući da je navedeni utjecaj

privremen i vremenski ograničen, ne očekuje se značajan negativni utjecaj na promet i

infrastrukturu.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj na promet.

d.o.o.





4.1.12 Kulturna baština

Prema registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, kao i prema Prostornom planu

uređenja Grada Ogulina, u blizini lokacije zahvata ne nalaze se kulturna dobra, stoga se

ne očekuje negativan utjecaj na kulturnu baštinu.

4.1.13 Stanovništvo

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje predmetnog zahvata doći će do negativnog utjecaja zbog izvođenja

radova što će umanjiti boravišne značajke prostora, te povećane emisije buke i smanjene

kvalitete zraka. Budući da se radi o manjem zahvatu u prostoru, navedeni utjecaj neće biti

značajan.

Tijekom korištenja

Tijekom korištenja očekuje se pozitivan utjecaj na stanovništvo radi prestanka

zaustavljanja erozije obale koja ugrožava okolne poljoprivredne površine.

4.2 Kumulativni utjecaji

Predmetni zahvat predstavlja završetak uređenja (stabilizacije) desne obale rijeke Gornje

Dobre od brane Bukovnik do Vražjeg mosta. Nakon završetka uređenja desne, planirano

je uređenje i lijeve obale, no točan vremenski okvir početka radova i tehničko rješenje

uređenja lijeve obale nisu definirani.

Izgradnjom obaloutvrde na lijevoj obali može se očekivati dodatno pogoršanje stanišnih

uvjeta za životinjske vrste prisutne na širem području. Iz tog razloga potrebno je revidirati

Projekt sanacije lijeve i desne obale rijeke Gornje Dobre uzvodno od brane Bukovnik

(Vodoprivreda Karlovac d.d., 2005.) i uzeti u obzir mogućnost sanacije lijeve obale

primjenom bioinženjerskih metoda (upotreba prirodnog materijala, izgradnja bez vezivnog

materijala, izgradnja na način da se omogući sadnja i razvoj riparijske vegetacije i sl.).

Potrebne radove, sa ciljem stabilizacije, na lijevoj obali moguće je planirati primjenom

bioinženjerskih metoda za koje postoje uvjeti u konfiguraciji terena – blaži nagib (pokos)

obale i neizgrađene površine uz obalu rijeke. Primjenom bioinženjerskih metoda mogu se

smanjiti potencijalni negativni utjecaji te pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti

područja.

Za uređenje lijeve obale također će biti potrebno provesti odgovarajuće postupke procjene

utjecaja na okoliš i ekološku mrežu.

4.3 Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata

Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u

prostoru obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na

okoliš u posebnom elaboratu o uklanjanju ili izmjeni zahvata. U slučaju prestanka

d.o.o.





korištenja predmetnog zahvata, primijenit će se svi propisi iz Zakona o gradnji (NN 153/13,

20/17, 39/19) kako bi se izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš.

4.4 Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija

S obzirom na sve elemente zahvata, do akcidentnih situacija tijekom izvedbe i korištenja

zahvata može doći uslijed:

- izlijevanja tekućih otpadnih tvari u tlo (npr. strojna ulja, maziva, gorivo itd.)

- požara na otvorenim površinama zahvata, u objektima

- požari vozila ili mehanizacije

- nesreća uslijed sudara, prevrtanja strojeva i mehanizacije

- nesreća uzrokovanih višom silom (npr. ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti te

- nesreće uzrokovane tehničkim kvarom ili ljudskom greškom)

Procjenjuje se da je tijekom izvođenja te tijekom korištenja zahvata, pridržavanjem

zakonskih propisa, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i

iskustava zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće

svedena na najmanju moguću mjeru.

4.5 Prekogranični utjecaji

Uzevši u obzir vremenski i prostorno ograničen karakter utjecaja zahvata, može se isključiti

mogućnost prekograničnih utjecaja.

4.6 Pregled prepoznatih utjecaja

Kako bi se što objektivnije procijenio značaj utjecaja planiranog zahvata na pojedine

sastavnice okoliša, različitim kategorijama utjecaja dodijeljene su ocjene prikazane u tablici

u nastavku (Tablica 14). Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice

okoliša prikazana su u tablici u nastavku (Tablica 15).

Tablica 14. Ocjene utjecaja zahvata na okoliš

Oznaka Opis

-3 Značajan negativan utjecaj

-2 Umjeren negativan utjecaj

-1 Slab negativan utjecaj

0 Nema utjecaja

1 Slab pozitivan utjecaj

2 Umjeren pozitivan utjecaj

3 Značajan pozitivan utjecaj

d.o.o.





Tablica 15. Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice okoliša

Sastavnica

okoliša /

okolišna tema

Vrsta utjecaja

(izravan /

neizravan /

kumulativan)

Trajanje utjecaja

(trajan / privremen) Ocjena utjecaja

Tijekom

izgradnje

Tijekom

korištenja

Tijekom

izgradnje

Tijekom

korištenja

Zrak izravan privremen - -1 0

Vode izravan privremen trajan -1 -1

Tlo izravan privremen - -1 +1

Bioraznolikost izravan privremen trajan -1 -1

Zaštićena

područja - - - 0 0

Ekološka

mreža - - - 0 0

Krajobraz izravan privremen - -1 0

Buka izravan privremen - -1 0

Otpad - - - 0 0

Promet izravan privremen - -1 0

Kulturna

baština - - - 0 0

Stanovništvo i

zdravlje ljudi izravan privremen trajan -1 +1

Klimatske

promjene

utjecaj klimatskih

promjena na zahvat - 0 0

utjecaj zahvata na

klimatske promjene - 0 0

d.o.o.





5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša

5.1 Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje i korištenja predmetnog zahvata, nositelj zahvata obvezan je pridržavati

se važeće zakonske regulative, projektnih mjera te posebnih uvjeta nadležnih institucija.

Mjere zaštite okoliša tijekom izgradnje zahvata

1. Radove u koritu rijeke izvoditi izvan sezone mrijesta riba (radove izvoditi u periodu

od 1. srpnja do 31. ožujka).

5.2 Praćenje stanja okoliša

Kako planirani zahvat nakon završetka radova neće uzrokovati značajne negativne utjecaje

na okoliš, ne predlaže se program praćenja stanja okoliša.

d.o.o.





6 Zaključak

Predmet Elaborata zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata

na okoliš je sanacija desne obale rijeke Dobre uzvodno od brane Bukovnik.

Zahvat se ne nalazi unutar zaštićenog područja no smješten je unutar područja ekološke

mreže HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje. Uzimajući u obzir opseg i karakteristike

planiranog zahvata kao i način korištenja, može se zaključiti kako zahvat u fazama

izgradnje i korištenja neće uzrokovati značajan negativan utjecaj na sastavnice okoliša te

područja ekološke mreže. Uz pridržavanje projektnih mjera, posebnih uvjeta nadležnih

institucija, važeće zakonske regulative i predložene mjere zaštite okoliša, zahvat je

prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu.

d.o.o.





7 Izvori podataka

7.1 Projekti, studije, radovi, web stranice

1. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

2. Državni hidrometeorološki zavod, www.meteo.hr

3. ENVI portal okoliša, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, www.envi-portal.azo.hr

4. Google maps, www.google.hr/maps

5. Službene stranice Grada Ogulina, https://www.ogulin.hr/

6. Službene stranice Karlovačke županije, https://www.kazup.hr/

7. Katastar – Republika Hrvatska, Državna geodetska uprava, www.katastar.hr/dgu/

8. Informacijski sustav prostornog uređenja, https://ispu.mgipu.hr/

9. Magaš, D. (2013): Geografija Hrvatske, Meridijani, Zadar

10. Interpretation manual of EU habitats – EUR 28., European Commission DG

Environment, 2013.

11. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima

EU, Topić, J. i Vukelić, J., Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009.

12. Klimatski atlas Hrvatske, 1961. – 1990., 1971. – 2000., Zaninović, K., ur., Zagreb,

2008.

13. Herak, M. (2011): Republika Hrvatska - Karta potresnih područja, Geofizički odsjek,

PMF, Zagreb

14. Osnovna geološka karta SFRJ (1981.): list Ogulin, 1:100 000

15. Bogunović, M. i sur (1996): Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske,

Agronomski fakultet, Zagreb

16. Bočić, N., Pahernik, M., Maradin, M. (2016): Temeljna geomorfološka obilježja

Karlovačke županije, Prirodoslovlje 16 (1-2), 153-172

17. Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na

klimatske promjene (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable

investments climate resilient)

18. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, http://prilagodba-klimi.hr/

19. Vodoprivreda Karlovac d.d. (2005.): Projekt sanacije lijeve i desne obale rijeke

Gornje Dobre uzvodno od brane Bukovnik

7.2 Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan uređenja Grada Ogulina („Glasnik Karlovačke županije“ broj 04/05,

30/11, 19/13, 22/18)

2. Prostorni plan Karlovačke županije ("Glasnik Karlovačke županije" broj 26/01,

33/01-ispr., 36/08-pročiš.tekst, 56/13, 7/14-ispr., 50n/14, 6c/17, 29c/17-pročišć-

tekst, 8a/18, 19/18-pročiš.tekst)

http://www.dzs.hr/

http://www.meteo.hr/

http://www.envi-portal.azo.hr/

http://www.google.hr/maps

https://www.ogulin.hr/

https://www.kazup.hr/

http://www.katastar.hr/dgu/

https://ispu.mgipu.hr/

http://prilagodba-klimi.hr/

d.o.o.





7.3 Propisi

Okoliš i bioraznolikost

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)

2. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19)

3. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17)

4. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14)

5. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

6. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske, IV verzija

7. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19)

Vode

1. Zakon o vodama (NN 66/19)

2. Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16)

3. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13,151/14, 78/15, 61/16, 80/18)

4. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11)

Zrak

1. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17)

2. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18)

Buka

1. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)

2. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04)

3. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

Kulturno-povijesna baština

1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09,

88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18)

Otpad

1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19)

2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.

3. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

4. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

5. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16, 116/17)

6. Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15)

7. Pravilnik o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17)

8. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Akcidenti

1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)

2. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

d.o.o.





8 Popis priloga

Prilog 1) Ovlaštenje tvrtke VITA PROJEKT d.o.o. za obavljanje stručnih poslova zaštite

okoliša

SANACIJA DESNE OBALE RIJEKE GORNJE DOBRE UZVODNO OD … · Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale ... 20 cm. Nakon toga se provode zemljani radovi

Documents