-
IzvorničlanakUDK57:001.2 1:57
Primljeno30.6.2009.
TonćiKokićSveučilišteuSplitu,Filozofskifakultet,Sinjska2,HR–21000Split
[email protected]
Samostalnostznanostioživome
SažetakProturječnost stavova o položaju biologije unutar ili
izvan područja znanosti može se podijeliti na nekoliko osnovnih
pristupa. Prvi pristup smješta biologiju izvan znanstvenog područja
zbog nedostatka univerzalnosti, nedostatka strogih generalizacija i
nedostatka stroge kvantitativne strukture. Drugi pristup smatra
biologiju znanošću koju treba svesti na fiziku. Treći pristup vidi
značajne razlike između biologije s jedne, i fizike i kemije s
druge strane, ali ipak tvrdi da je biologija prava znanost, no
samostalna i s vlastitim pojmovnikom i metodologijom. Poredba
načela prirodne znanosti s obilježjima biologije ukazuje na
nedostatak determinizma, neprikladnost esencijalizma i manjkavosti
redukcionističkog pristupa u području biološkog. S druge strane,
biologija ima neka posebna obilježja. Biologija je znanost
samostalna u određenju svoga područja i biranju prikladnog
pojmovnika i metoda proučavanja. Njezino područje, pojmovnik,
logika i metodologija ne podudaraju se potpuno s onima ostalih
znanosti, ali se u potpunosti ni ne razilaze.
Ključneriječibiologija,filozofijabiologije,fizikalizam,generalizacije,jedinstvoznanosti,modeli,provincijalizam,samostalnost,zakoni,znanost
Uvod
Ufilozofijibiologijepostojidvojbaokonaraviznanostioživome,soprečnimtvrdnjamadabiologijajest,odnosnodanijeznanstvenipristupproučavanjusvijeta.Makarrazličiteljudskedjelatnostimogubitisvrsishodnoučinkovitebezpoznavanjauzročnevezedogađajaipojava,bezstrogihgeneralizacija,točnostiobjašnjenjaisposobnostipredviđanja,takvedjelatnostinisuracionalne,
logičneipouzdane.Svojomsposobnošćuobjašnjenjaipredviđanja,znanost1jenadmoćnatakvomdjelovanju,abrojnostotkrićaiuporabljivostznanstvenihitehnološkihdostignućatvoreidejuodokazanom,univerzalnoprimjenjivomineupitnoobjektivnomznanstvenomznanju.Pojamsamostalnosti2 ili autonomijejevišeznačan.Etimologijariječijegrčka,autonomia (αὐτόνοµος) spajapojmoveautos,štoznači‘sam’,inomos,štoznači‘pravilo’ili‘zakon’,‘zakonomjernost’.Međutim,većinafilozofaznanostinenalaziubiologijiza
1
U ovom radu pojam ‘znanost’ se odnosi naprirodnu znanost, ako
nije drugačije navedeno. Hrvatski jezik razlikuje prirodne
idruštvenohumanističkeznanostislično,ne
iistovjetno,razlikamakojenalazimoudrugimjezicima:engleskirazlikujeNatural sciences i
Humanities, a njemački Wissenschaften i Geisteswissenschaften.
2
‘Samostalnost’nijesinonimnegojedanodhrvatskihprijevodapojma‘autonomija’.PrevodećiMayrovuknjiguTo
je biologija: znanost o živom
svijetu(1998)JosipBalabanićprevodi‘autonomy’kao‘samostojnost’.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome212
konomjernost,3panijejasnojelibiologijauopćeznanost.Akopaknijeznanost,trebalijepokušatisvestipodfizikunebilipostalaznanostiliizdvojitiizvanklasifikacije
znanosti?Ako ipak jest znanost, je li poput fizike ili
jesamostalnaodnjeidrugihznanosti,ipočemuserazlikujeodnjih?Odgovornaovapitanjazahtijevaodređenjeznanostiiodgovornamogućnostpostojanjauniverzalneznanostiiliznanstvenogjedinstva.Namećeseidejaopotrebiodređenjajedinstveneznanostiiizdvajanjauniverzalnihznanstvenihobilježjateprovjerekojaodtihobilježjanalazimoubiologiji,akojane.Rezultati oveporedbeteškomoguodreditijelibiologijaznanostilinije,ibitiosnovaodlukeomogućnostiizlaskaizprojektaznanstvenogjedinstvailiopstojanjasamostalnihznanosti.Problempostajejoštežijerodređenjeznanstveneprirodebiologijeimplicirasasvimnovitiptvrdnjîoprirodisvijetainaraviznanjaosvijetu.Pokušavajućiodgovoritinadvojbuonaravibiologije,ovajradrazmatraodnosipoložajznanostioživomepremaopćojznanostiunekolikopoglavlja:u1.poglavljurazmatradefinicijeznanostiibiologije;u2.poglavljuproblematizirabiološkusamostalnostsobziromnatemeljnanačelafizikeibiologijetenjihovodnospremazbilji;u3.poglavljuprovjeravausklađenostizahtjevajedinstveneznanostisobilježjimabiologije;iuposljednjempoglavljudonosiodlukuonaraviznanostioživome.
1. Znanost i biologija1.1. Određenje znanosti
Znanstvenipristuptražiprirodnaobjašnjenjaispitivanihpojavauoblikuvidljivihentiteta.Empedoklovo4objašnjenjeuzrokaprirodnihpojavajezačetakznanosti,pričemuuporabaopažljivihentitetatunijepresudnajervećinaznanostisadržitvrdnjeoneopažljivimentitetimapoputelektrona,kvarkovailiradiovalova(Papineau,2003).Novovjekovnaznanostnastalau16.i17.stoljećuodbacujeAristotelov
esencijalistički i teleološkimodel proučavanja
svijeta.Metodološki,tvorcimetafizičkihsustava5susmatralidase»pravastvarnost«,onoskrivenoizapojava,možespoznatirazumomsamim(Berčić,2005).NovipristupGalileija,DescartesaiNewtonadjelomičnozadržavaciljspoznajesvijeta,aliuzznačajnupromjenu
temeljnihnačela
imetodologijeproučavanja.Djelomičnozadržavanjeciljaznačijednakupredanostidetaljnostuobjašnjenju
svijeta zahvaćanjempojedinačnih aspekata tog svijeta.To je
obilježje
iantičkemislijošodEuklidovihElemenata(grč.Στοιχεῖα)kojimajeustanovljenamatematikakaoprvaodvojenadisciplina(RosenbergiMcShea,2008).6 Promjena
u dijelu cilja uključuje instrumentalnu sastavnicu koja
naglašavapraktičnustranu»kontroliranja
iupravljanjaprirodom«(O’Hear,2007:19),istovremeno umanjujući
nepraktičnu filozofsku kontemplaciju.
Dotadašnjumudrost,uključujućiproučavanjefilozofijeprirode,mijenjaznanostkojavišetežimanipulacijiprirodom.Novipristupimanovipojmovnik7 i novu metodu.Galileijemehanikuiastronomijusmatraoznanošćujersuonetobileprematadašnjimmjerilima.Galileijujematematičkiutemeljenafizikabilaprimjerznanstvenosti(Mayr,2004),kaoiKantu(2004:6)kojitvrdidaubilokojojznanosti
imaonolikopraveznanostikolikoonasadržimatematike.Promatranje,mjerenjeipokuspostajumetodaistraživanjaimjeriloprihvatljivostiznanstvenihtvrdnjitvorećimottonovovjekovneznanosti:mjerljivoizmjeriti,anemjerljivoučinitimjerljivim.GodfreySmith(2003)navodidajedopojaveidejekojajeneodvojivovezalaprocjenuidejairješavanjeproblemasuočenimdokazimaopravdanijekoristitipojamprirodnefilozofijeilipovijestiprirode,aneznanosti.Galileijedokazaozakonslobodnogpada(omogućivšiproučavanje
ubrzanja) i utvrdio neovisnost sila.RazvijajućiGalileijev rad,
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome213
Newtonjezakonimagibanjaiz1686.ustanovioklasičnumehaniku.Natemeljuklasičnemehanikenastajemehanicističkinačinobjašnjenjakojimsesveprirodnepojavemoguupotpunostiobjasnitimasomugibanju.Mayr(1988:9)navodidajezafilozofe,odBaconaiDescartesadoLockeaiKanta,mehanikabilaparadigmaznanosti:
»Prikladninačinproučavanjasvijetabioje,premaovojideji,uodređenjupojavepojmovimagibanjaisilakojedjelujupremauniverzalnimzakonima–tojest,zakonimakojinisunabilokojinačinograničeniuvremenuiprostorunitisuupodručjubilokakvihiznimki.«
Usvomslabijemoblikumehanicističkoobjašnjenjesenepozivanasvršniuzrok (causa
finalis)iliživotnusilu.Uovomsmislusvasusuvremenaznanstvenaobjašnjenjamehanicistička(Audi,1999).Teškobibilonabrojitiisamopokušajerazgraničenjaznanstvenogineznanstvenogodnošenjapremasvijetu.Logičkipozitivizamusvojojkrajnjojinačicizahtijevaprovjerljivostsvihsmislenihneanalitičkihsudovajošosnovnijimiskustvenimiliopažajnimtvrdnjama(Audi,1999:514),alogičkiempirizampredlaže
zamjenu pojma verifikacije pojmom stupnjevitog rasta
potvrđivanja.Sličnosadrži iBayesov
teorempokojemprovjerenadokaznagrađamožepovećatiilismanjitistupanjvjerovanjauodređenuhipotezu.8Popper,pak,određujeznanstvenostneketeorijemogućnošćunjezinogosporavanja.Kuhn
(2002) razdvaja znanost odneznanosti razumijevanjemznanosti,
štonijeproblematičnokadauključuje
trajnuklasifikacijunekontroverznih
slučajevapoputNewtonovemehanikeiMaxwelloveelektrodinamike.Kontroverznislučajevipoputastrologije,psihoanalizeimarksizmaostajuotvoreni.9 Najznačajniji
univerzalnoapstraktni atributi Kuhnove znanosti su:
univerzalnost,točnostipodudaranjesprirodom(HoyningenHuene,1993).Idejionesumjerljivostiznanstvenihteorija(Hanson,Kuhn,Quine,Feyerabend)nitonijedovoljnojersmatrajudauvijekvišeodjedneznanstveneteorijeoneopažljivommožebitiuskladusuočenimpodacima(Duhem–Quineovateza),10 a
3
Tekmanjibrojautoranalazizakonomjernostubiologijiijednakostlogičkestrukturebiologijeifizike(Mainx,1955;Nagel,1961;Ruse,1973;Rosenberg,1985).
4
Windelband (2006: 39–41), unatoč
snažnomutjecajusličnihidejanastalihprijeEmpedokla,dajenjemuprvenstvo.Empedoklovielementisudugoostaliprihvaćeniu
filozofijiprirode,iakoimnekiosporavajunaturalizamjersunaelementedjelovalineopažljivientiteti,sile:ljubavimržnja.No,silajeidanasteorijskipojam.Audi(1999:262)navodikakosuEmpedoklovesileprepoznateodAristotelakaojedanodčetiriuzroka,tvorniuzrok(causa
efficiens).
5
PreuzimajućiLelasov (1990) pojmovnik, riječ ‘sustav’ označava
intelektualne
tvorbe(naprimjerkoordinatnisustav),a‘sistem’seodnosinamaterijalneobjekte(naprimjerplanetarnisistem).
6
Euklid jebiouzornovoj
znanstvenojmetodikojajevaljanostsvojihpostulatajamčilačinjenicamaproizašlimaizpokusa(Calvert,2002).
7
Suprotnouvriježenompisanju‘termin’i‘terminologija’ (Lelas,
1996), u ovom radu sekoriste ‘pojam’ i ‘pojmovnik’ jer su više
uduhuhrvatskogjezikaodriječi‘termin’i‘terminologija’.
8
Bayesov teoremobjavljen
jeprviput1763.,iakojeLaplaceprijenjegauveoikoristioopćuverziju
teorema. Postoji više
oblikaBayesovogteorema,aPapineau(2003:293)navodijednuodinačica:P(H/E)=P(H)xP(E/H)/P(E).Poznačavavjerojatnost,Hjeteorijailihipotezakojuprovjeravamo,aEjedokaznagrađanašeprovjere.
9
Kuhn(2002)uzovupodjelurazdvaja»hard«znanost (Kuhn je ponegdje
naziva »čista«
ili»osnovna«znanost)odpodručjakojeuzosnovnuznanostuključujuiprimijenjenestudije.
10
Duhem(1951)jeautorizvornetezeobjavljeneprviput1906.,revidiranekasnijeodQuinea(1951).Duhem–Quinetezauosnovitvrdidauvijekvišeodjedneteorijeoneopažljivom možebitiuskladusuočenimpodacima(Papineau,2003:298).
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome214
Feyerabend(1978)urazlozimaprihvaćanjaznanstvenihteorijanalazibrojneizvanlogičkečimbenike,tvrdećidaukonačnicinemaznačajnerazlikeizmeđuznanostiimagije.Uparadigmatskimnačelimaznanosti,aodGalileija(Mayr,2004)tosunačelaklasičnemehanike,nalazisenekoliko
temeljnihpostavkiznačajnihzaproučavanjebiološkesamostalnosti.Temeljnanačelaklasičnemehanikesu:determinizam,kojivjerujeumogućnostapsolutnogpredviđanja;esencijalizam(tipologija),kojiopisujebitilinužnasvojstvapredmeta;redukcionizam,kojiuosnoviznačisvođenjesvihspoznajanazajedničkonačeloilitvrdnjudasesvakisistemunačelumožeobjasnitisvođenjemnanjegovesastavnice.Uzovanačela,strogageneralizacijaipreciznostpredviđanjasnažnoobilježavajuznanostneživogsvijeta(Mayr,1988).Problemsamostalnostibiologijeumnogomeje,iakoneisključivo,vezanuzmogućnostprimjeneovihnačelanabiologiju.No,prijeispitivanjamogućeprimjenefizikalnihnačelaubiologiji,potrebnojeodreditištojetobiologija.
1.2. Određenje biologije
Većsuantičkifilozofiopsežnoproučavaliživisvijet,11paipakbiologijasvojunazivnusamostalnoststječetekkodLamarcka1802.godine(Mayr,1982).Dotadasevećinabiološkihtemaiproblemaproučavalaunutarbotanike,teologijeprirodeimedicine.Naziv‘biologija’(grč.bios–život)upućujenabavljenježivimpredmetimaipojavama.Moždabipravilnijebilokoristitipojamzoe (grč.život)kojiseustalioupojmu‘zoologija’,jerbiosizvornoimaspecifičnijeznačenje.12Bezobziranadvojbeokonazivlja,biologijajeznanostoživome,iako»…nemožesepreciznorećištojetočnonjezinopodručjeistraživanja«(Sober,2003:318).Biološkiznačajnopodručjejeunutarmezokozmosakojeseprostireodveličineatomadoveličinegalaksija
(Mayr,2004).Subatomskisvijetelementarnihčestica,mikrokozmos,
isvijetkozmičkihdimenzija,makrokozmos,nisuupodručjuinteresaproučavanjaživogasvijeta.Prvorazredniproblemzabiologijujeutvrđivanjerazlikeizmeđuneživihiživihpredmeta,štonijelakorješivproblemkakosečininaprvipogled.Biologija,uzto,želiispitatipodvrgavajuliseobjeskupineovihpredmetaistimzakonima.Nidanasnemakonsenzusaokoodređenjaživoga:Mayr(1982),uzogradukakojeriječonepotpunomiraštrkanompopisu,nabrajaosamobilježjapokojimaseživiorganizmirazlikujuodneživetvari;13Monod(1983)nalazitriposebnaobilježja,14azanestandardnogledišteMaturaneiVarele(1980)živisistemisuautopoietičkistrojevikojisenemoguobjasnitiobilježjimanjihovihsastavnica.15
ZaMaturanu iVarelu posebnost živih strojeva jest umetabolizmu,rastu
i unutarnjemmolekularnom preslikavanju, no njihova posebnost
nijedjeljivaklasičnomanalizom.Biologijanemaopćeprihvaćenudefinicijuživoga,nitijasnorazgraničenjesvojegapodručja.Sdrugestrane,fizikaikemijanemajuproblemeuodređenjusvogapodručjaproučavanja.Mayr
(2004)navodivažnost
ispitivanjadvojbeokoznanstvenenaravibiologije,tepoložajairazlikeizmeđubiologijeidrugihznanosti(Mayr,1988).SličnopišeiRosenberg(1985:13):
»Ovojeglavnopitanjefilozofijebiologije.Daliseikakobiologijarazlikujeoddrugihprirodnihznanosti…jestnajistaknutije,očito,učestalopostavljanoikontroverznopitanjeskojimsesučeljavafilozofijabiologije.«
ZaRosenbergasurazlozivelikogzanimanjazapoložajbiologijeusustavuznanosti(iliizvannjega,tektrebavidjeti)profesionalniiideološki.Profesionalnisurazloziuodnosupremateorijamaitehnikamamolekularnebiologije
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome215
kojeautonomistiteškoprihvaćaju,smatrajućiihprofesionalnomprijetnjom,dokihprovincijalistipromiču(detaljnijeobjašnjenjepozicijaautonomizmaiprovincijalizmanalaziseupotpoglavlju2.1.).Ideološkisurazloziugubitkuposebnogpoložajačovjekaiživogaopćenitoukidanjemznanstvenevažnostirazlikeizmeđučovjeka(idrugihživihbića)ineživeprirode.Ipak,činisedaseznanostneživogsvijeta,fizikeikemije,razlikujeusvompredmetuipojmovnomokviruodbiologije.Razlikajeimetodološkajeriakogeneralizacijepostojeubiologiji,onenisustrogizakoninegomodeli.Ponegdjetebrojnebiološkomatematičkemodelenazivajuzakonima:Mendelovizakoninasljeđivanja,Fisherovzakonomjeraspolova,HardyWeinbergovzakonravnoteže,DollovzakonjednosmjernostievolucijeiCrickovacentralnadogma.RosenbergiMcShea(2008:37)dvojeokoznačenjatakvihgeneralizacija:»Postojeozbiljniproblemistvrdnjomdajebilokojaodovihgeneralizacijazakon,usmisluzakonakakogatradicionalnorazumijevafilozofijaznanosti.«Naime,biološkomatematičkimodelinemoguispunitistandardefizikalnih
zakona (većina filozofa znanosti smatra da upravo zakoni
fizikezrcaleonoštozakonjest):zakonimorajuimatikondicionalnioblikako/onda,morajubitiuniverzalnoistiniti,svugdjeiuvijek(RosenbergiMcShea,2008).SličnomisliiSober(2000:16):
»Modeliimajukarakterističniako/ondaoblikkojipovezujemosaznanstvenimzakonima.Ovematematičkeformalizacijekažuštoćesedogoditiakosistemzadovoljiodređeniskupuvjeta.Onenekažukadailigdjeilikolikočestosutiuvjetizadovoljeniuprirodi.«
Postojanjezakonaupodručjubiologijejesporno.PrijejeturiječopotpadanjubiologijepodFodorove(1981)posebneznanosti,povijesneznanostiMillikanove
(1999) iliWindelbandove idiografskeznanosti
(vonWright,2004).Ovimpristupimazajedničkajenemogućnostsvođenjapravilnostiuznanosti,međuostalimaiubiologiji,nageneralizacije(zakone)standardiziranefizikom.Znanstvenizakonistandardiziranifizikomsuuniverzalni,ageneralizacijeubiologiji,bezobzirazovemoli
ihzakonimailimodelima,usmjerenesuotkrivanju izvadakanekogpovijesnog
slijeda.Najočitiji primjer je evolucijska biologija koja proučava
jedinstvene pojave: nastanak
evolucijskihnovina,objašnjenjenačelaorganskeraznolikosti,izumiranjevrsta,postanak
11
GotovočetvrtinaAristotelovihsačuvanihspisasebavibiološkimtemama(latiniziraninaziviznačajnihAristotelovihbiološkihnaslovasu:Historia
animalium, De partibus animalium, De generatione animalium, De motu
animalium, De incessu animalium).
12
LiddelliScott(2009)navodedazoe odgovara fenomenuživotauopće,dokbiosimarazličitaznačenja,dijelomneprikladnaznačenjukakvokoristimozabiologijudanas.Biosnijeprvenstvenosamoživot,negoiuman,moralnodjelatan,svrhovitipotpun,asvakakospecifičnioblik
života dostupan samo čovjeku.Doduše, ima tumačenja koja na osnovi
složenicehilozoizam pojmu zoe pripisuju
proturječnaznačenja:dajesvamaterijaživa,iliunaivnovitalističkomsmislu(Audi,1999:408).
13
ZaMayra(1982:51–59)seživorazlikujeodneživoga po osam posebnih
obilježja: kom
pleksnost iorganizacija,kemijska
jedinstvenost(makromolekule),kakvoća,jedinstvenostivarijabilnost,genetskiprogram,povijesnostprirode
živih organizama, prirodni odabir ineodređenost.
14
Monod (1983: 31–44) nalazi da su
živimpredmetimaposebnatriobilježja:teleonomija,
autonomnamorfogeneza i reproduktivnanepromjenjivost.
15
MaturanaiVarela(1980:82)određujuživotpojmomautopoiesis:»Autopoiesisjenužanidovoljanzakarakterizacijuorganizaciježivihsistema.«ZaMaturanuiVareluautopoietičkistrojneprestanostvaraiodređujevlastituorganizacijuproizvodnjomvlastitihkomponentipodstalnimperturbacijamaikompenzacijamatihperturbacija.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome216
čovjekaidr.Usmjerenostpojedinačnom,aneonomopćem,zakonomjernomiuniverzalnom,upućujedanijezahvaćenaonadublja,postojećastvarnostkojombisebiološkepojavemogleobjasniti.Upozoravajućinapotrebukontekstualnosti
generalizacijaubiologiji,Waters
(1998)generalizacijeusmjereneotkrivanjuizvadakanekogpovijesnogslijedanazivadistribucijskim.Sdrugestrane,Waters(1998:6)nalazikakogeneralizacijekojenazivauzročnimpravilnostima,pokazuju»mnogaobilježjatradicionalnopripisivanaznanstvenimzakonima«.Činisedausmjerenostsveopćenitijimistrožimgeneralizacijamavodi
u fizikalizam,16 prema kojem se sve pojave u svijetumogu
objasnititemeljnimiuniverzalnimzakonimafizike.Dvojbaokonaravigeneralizacijau
biologiji i njihovog djelomičnog razlikovanja od fizikalnih
generalizacijaupućujenametodološkorazlikovanjeovihdvijuznanostipasečinidajejedininačinspašavanjajedinstvaznanosti(aizahvaćanjazbilje)usvođenjubiologijepodtemeljnuznanost,fiziku.Potrebnojevidjetijelitomogućeilinije,iakojest,ukojojmjeri.
2. Problematizacija biološke samostalnosti2.1. Rastakanje
filozofije
Znanstveno jedinstvo ili ideja jedinstvene znanosti (unity of
science) dvosmislen je pojam (Audi, 1999). Prvi smisao je
umeđusobnopovezanom
ijedinstvenomsustavusvihgranaempirijskeznanosti(ponegdjesuuključeneiformalneznanosti),adrugiuistraživačkomprogramukojimseželiujedinitiznanost.Prethodniceidejeznanstvenogjedinstvanalazeseodgrčkekozmologije(Cat,1998),prekofrancuskihenciklopedistakojitežeujedinjenjucjelokupnog
ljudskogznanja,pado
logičkogpozitivizmaBečkogkruga.OttoNeurath u Međunarodnoj
enciklopediji ujedinjene znanosti zagovara
jedinstvenuznanostupravopremamodelufrancuskihenciklopedista.Kasnoantičkim»rastakanjem«filozofijenabrojneznanostizadugojenestalopokušajajedinstvenogiuniverzalnogistraživanjasvijeta.IstovrsnostSvijetajejednaodosnovnihpretpostavkiparadigmejedinstveneznanosti,aodvajanjembrojnihznanostipočinjeusmjeravanjepremarazličitimaspektimatogaSvijeta.PremaidejiistovrsnostisvipredmetiipojaveuSvijetuusvojojsuosnovijednostavniipravilni,istovrsni,paihmožemozahvatitijedinstvenommetodom.Popperovimriječima,znanstveneteorijesumrežekojimazahvaćamoSvijet,akakojetajsvijetistovrstan,zanjegovozahvaćanjejedovoljnajednavrstamreže(pojmovnoimetodološkiistovrsnaznanost).TakosevrlorazličitapodručjaistraživanjaSvijetamoguistraživatiunutarjedinstveneznanosti.Zrcaljenjetemeljnejednostavnostiipravilnostisvijetatvoriočekivanjedadobropotvrđeneteorijejedneznanostipodupiruobjašnjenjaudrugojznanosti.OvajtemeljnifilozofskiargumentprovincijalistazaRosenberga(1985:21)jemetafizički:»…on(argument,op.a.)počivanauvjerenjuozadnjimvrstamailiprirodipredmetakojimasebiologijabavi«.Teorijefizikekoristetemeljne
isveprisutnesile
tesupstanciju,pazbogtogateorijekemije,kojeopisujuponašanjefizičkihsupstancija,svojupravilnostizvodeizsilaisupstancije
fizike. Isto tako,biološkepojavezrcale»višu«
razinuorganizacijefizikalnesupstancije,pabiološketeorijemorajubitiobjašnjeneizvođenjemiztemeljnihteorijakemije,aondaifizike.Ovapozitivističkaslikasvijetauvelikojjemjeri,iznenađujuće,ostalavaljanaizapostpozitiviste.TakozaRosenberga(1985:14)postpozitivističkaslikaznanostiimajasankriterij,znanostjeupravljana»formulacijama,provjeravanjem
i uporabom objašnjenja empirijskih generalizacija sve veće i
većeopćenitosti,zajednoorganiziranihuteorijekojeproširujuiprodubljujuobje
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome217
dinjavanjeobjašnjenjaipreciznostipredviđanjatihgeneralizacija«.Postpozitivističkaznanostjeusmjerenapremageneralizacijamasvevišegstupnjapabiološkepojavetrebaobjašnjavati»dubljim«,temeljnimzakonimakemije,akemijuopetzakonimafizike.Nakraju,kaozaCricka(1966:10),17 vremenomćebitimogućesvestibiologijunafiziku»čimbudedostignutkonačniciljmodernog(redukcionističkog)pokretaubiologiji…objašnjavajućicijelubiologijupojmovimafizikeikemije«.Objašnjenje
biologije pojmovima i metodom kemije i fizike u
potpunostiisključuje postojanje dijelova znanosti jer je znanost
cjelovita i
nedjeljiva,jedna,fizika.Uovomslučajubiologijabibilatek»provincijska«znanost,anesamostalnaznanostkakomisleautonomisti.Munson(1975)jeuveopojamprovincijskeznanosti
(bezpovezniceskolokvijalnimznačenjemprovincijskogkaomalograđanskog)zaoznačavanjeznanostilokalnogiliograničenoginteresaiuvida.18Munson(1975:429)19smatradabi,slijedećiovajkriterij,sveznanostibileprovincijske,»jersunjihovanačelaiteorijenamijenjeneprimjeniuodređenomzasebnompodručjui,štoviše,bavesesamoograničenimbrojemobilježjaunutartogpodručja.«Rosenberg(1985:16)sličnoopisujeidejubiologijekaoprovincijskeznanosti,unajboljemslučajuonajetek»diofizikalneznanosti,uovisnostikojamožebitiunaprijeđenasamoprimjenommetodafizikalneznanostii,pogotovodanas,metodamafizikalneiorganskekemije«.Biologijajeovdjetekopispojavnosti,aneopiszbiljskihtemeljakojiuzrokujutupojavnost.Onatakonijeuniverzalnainemaprediktivnusnagu,anjezineteorijeinačelanisupoduprtekvantitativnimmjerenjima.UovomslučajuopravdanojevjerovatidabiologijanezrcalizbiljuSvijetaposebi,ilitočiniumanjojmjerinegofizika,pajeteksredstvoorganizacijedijelapraktičnogznanjaotomsvijetu.
2.2. Realizam i instrumentalizam
Utvrđivanjenaravibiološkogznanjajeključnozausporedbubiologijeifizike,izaodlukuovrstibiološkogznanja.Rosenberg(1994)uspoređujefizikuibiologijuispitujućinjihovodnospremaobjektivnojstvarnosti.Odnospremaistiniodavno
jekriterij znanosti.Galileiu Il Saggriatore pišeda
filozofija(fizika, op. a.) nije knjiga fikcije nekog autora, poput
Ilijade ili Mahnitog Orlanda, čija istinitost
nijevažna.Znanstvenoznanje
jeparadigmaznanjazbogkorespondirajućegodnosatogaznanjapremaobjektivnojzbiljizakojusepretpostavljadajezrcaljenatimznanjem.Takomislečakiantipozitivistizahtjevomza
podudaranjemznanja s prirodom, smatrajući to univerzalno
16
Fizikalizam biologije je teza »da su sve
činjenice,uključujućisvenemakromolekularnebiološkečinjenice,određenečinjenicamamolekularnebiologije«(Rosenberg,2007:349).
17
JedanodprvihpoznatijihpokušajasvođenjabiologijepodfizikupoduzeojeprvisustavnievolucionistJ.B.Lamarckrazvojemsveobuhvatnezemaljskefizikekojabiusebeuključivalaibiologiju.Mayr(1982)navodidamujepoduhvatsramotnopropao.
18
Podupirućiuvođenjepojmaprovincijskeznanostiubiologiju,Munson(1975:429)citiraCarlaSagana:»Biologijajeprovincijskazna
nost.JediniprimjeridodanaspronađenogživotasuonipronađeniovdjenaZemlji.«
19
Munson(1975:429)navodikriterijeprovincijskeznanosti:»Znanostjeprovincijskaakosu
njezini temeljni zakoni, teorije ili načelatakvi: (1) Da su
eksplicitno ili
implicitnoograničeniupodručjusvojeprimjenenaodređenopodručjeprostora
ilivremena; ili (2)Dasadržepojedinačnaimena,logičkivaljanaimena,
ili druge individualne konstante; ili(3) Da nisu poduprti dokazima
kolikoće iliraznolikostikojebi ihučinileprihvatljivimakaopouzdanima
izvan situacijaukojimasuizvornoformuliraneipotvrđene.«
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome218
apstraktnimibezvremenskimatributomznanosti(HoyningenHuene,1993).No,zrcalilibiologijaobjektivnustvarnost?Većinafilozofadvojiokociljevaidosegaznanstvenogznanjaidjelovanja.JednimisledaznanostukazujenastvarnostSvijetaposebi,dadetaljnoopisujeirazjašnjavastrukturuprirodeirazotkrivaesencijustvariipojava,ilidasadržipotencijalostvarititousvojojzrelojfazi.Ovajstavse,pojednostavljenouzevši,nazivarealizam.20PoFineu(1999:708):
»Realizamjemješavinametafizikeiepistemologije.Metafizički,realizamtvrdipostojanjesvijetaneovisnogodpromatrača;
epistemološki, tvrdidamožemopostići znanjeo samom
tomsvijetu.Sobziromnaznanost,realizamtvrdida,neovisnoonašimreprezentacijama,postojeentiteti
opisani našim znanstvenim teorijama i da su same teorije objektivno
istinite (barempribližno).«
Neovisno postojanje baremnekih, ako ne svih teorijskih entiteta,
nemoraznačiti istinitost teorijakojeopisuju ilikoriste
teentitete.Realistismatrajudabi
teorijetrebalebitisličneSvijetuidavišistupanjsličnostiznačivećuprikladnostteorije.Unutarnjirealizamdopuštaistinitostznanstvenihtvrdnjiiz
jedneperspektive,ali
takođerdopuštadaznanostnemorapružaticijeluistinu.Unutarnjirealizamdopuštapostojanjedrugeinačiceistineilipričeosvijetu,kojajetakođeruvjerljiva.Ovainačicarealizmanazivasenajmanjimmogućimrealizmomjertvrdiobjektivnopostojanjebaremnečega.Sličnojei
sa znanstvenim i umjerenim realizmomza koje baremneka vjerovanja
iznanstveni tipovi postoje »logički i uzročno neovisno o
nečijempoimanjutestvari«(Moser,2004:85).Ukonačnici,realizampredstavljaepistemološki
stavpokojem jemogućenešto znati, a to znanjebarem jednim
svojimdijelomgovorionečemuštopostojibezobziranatokakoganetkopoima(Moser,2004).Protivnicirealizma,izuzevstrogihskeptika,takođersmatrajumogućimobjektivno
znanje, no niječu dokazivost tog znanja.21 Antirealističkih
pristupasvijetuimaviše:pozitivizam,empiricizam,konstruktivizamiinstrumentalizam(Fine,1999).22ZaFineainstrumentalizamznačipragmatičkoodnošenjepremaznanjuukojemjeznanjeoruđerabljenopremapotrebamačovjeka,aiskustvenapouzdanostiliprikladnostuporabeznačajnijaodpodudaranjasazbiljom.Poznatiprimjerinstrumentalizmaubiologijijeodređenjekategorijevrste
gdje unatoč neslaganju oko određenja vrste (i brojnim
određenjimavrste)biolozipraktičarivećinomnesmetanoklasificirajutaksonomijskevrste.Instrumentalizamu
svomopćemoblikuvidi epistemološkipoložajpojmova i racionalni
statusdjelovanjakao funkcijunjihoveulogeu
integriranju,predviđanjuiorganizacijičovjekovogiskustvenogsvijeta(Audi,1999).Instrumentalistimisle,suprotnorealistima,dačovjekuopće,aovdjeuzpomoćznanosti,nemožespoznatisvijetposebi(Worldinitself).Čovjekipakmožeupraktičnomsmislukontroliratifizički,kemijski,biološkiidruštveniokoliš.Instrumentalistimanisu
prikladnije teorije bliže istini, nego teorije koje
sukorisnijeljudskimpotrebama.Zainstrumentalistejeznanostsredstvouspješnogodnošenjasasvijetom,bezpoznavanja,aipotrebepoznavanjaobjektivnestvarnosti
tog svijeta. ZaRosenberga (1994) je
instrumentalizambiologijeposljedicaontološkezbiljekojasvojomkompleksnošćunadilaziepistemološkesposobnostiljudskevrste.Rosenberg
(1994: 5) tvrdi da poredbom ideja realizma i
instrumentalizmaufiziciibiologijiproizlazidaje»biologijainstrumentalnaznanostuvećojmjerinegosuovedrugediscipline
(fizika ikemija,op.a.)«.Zakoni fizikesuuniverzalni,vrijedebez
iznimki,nisuograničeninaprostor ivrijeme,a njihova sposobnost
predviđanja događaja je visoko učinkovita. Rosenberg
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome219
(1994:7)zaključujedase»fizikaikemijamorajuinterpretiratikaoznanostikojesuistiniteilisubaremuspješneaproksimacijeistine«.Interpretirajulisefizikaikemijatako,kaoznanostičijesuteorijeodgovarajućeilisličnesvijetu,pretpostavljeneinstrumentalnostibiologijepokojojjeonatekheurističkimehanizam
zrcaljenja ljudskih potreba, interesa i ograničenja, biologija
seudaljavaodfizikeikemijesobziromnaodnospremaobjektivnojstvarnosti.Uzrazličitiodnospremazbilji,postojiirazličitostovihznanostisobziromnanjihovatemeljnanačela.
2.3. Temeljna fizikalna načela i biologija
Uspješnostiugledfizikekaotemeljneznanostikojazrcaliobjektivnustvarnost
svijeta obilježavaju određena načela.Mayr (1996) smatra da
posebanučinaknapoložaj biologije imaju
jošuvijekutjecajnanačelaklasičnemehanike:determinizam,esencijalizamiredukcionizam.Determinizam23pretpostavljamogućnost
cjelovitog predviđanja budućih događaja nekog
sistemacjelovitimpoznavanjempočetnihuvjetatogsistema.NajpoznatijiprikazdeterminističkogpredviđanjajeLaplaceovaastronomskateorijapokojojbinekisuperumpoznavanjemstanjaipočetnihuvjetasvihpostojećihentitetamogaopredvidjetistanjecijeloguniverzumausljedećemtrenutku.Determinizamneostavljaprostorneodređenimvarijacijamailislučajnimdogađajima.No,
upravo je slučajnost jedna od dvije osnovne sastavnice (druga
jeprirodniodabir)bilokojeinačicetemeljnebiološketeorije,teorijeevolucije(darvinističke).24Slučajnagenskamutacijaspolnihstanicapodlogajenastankufenotipovakoje»provjerava«prirodniodabir.Biologijatakonemožebitiukalupljenaufizikalnoznačajnonačelodeterminizma.Drugoznačajnonačeloklasičnemehanikejeesencijalizamilitipologija.Esencijalizamjestarimetafizičkipojmovniokvir(većodPitagorejacaiPlatona)objašnjenjaraznolikostisvijetasvođenjemnaograničenibrojjasnoodvojenihinepromjenjivihesencijailieidē.Višeznačnostpojmaeidos(grč.εἶδος) upućujena
teškoćeujednačenogprijevodanadruge jezike i
razumijevanjeznačenja(Woods,2003).Možetobitioblik,konstitucija,vrstaili
tijelo,alimoždanamjestoesencijetrebauvrstitipojamousia(grč.οὐσία).Uobaslučajasemožerećidajeesencijalizammetafizičkateorijakojarazlikujenužna(esencijalna)islučajna(akcidentalna)obilježjapredmeta(Audi,1999).Esen
20
Pojam znanstvenog realizma pojavljuje se
uvišeinačica.Ujednojinačiciznanstvenirealistitvrdedateorije»zrele«znanostizrcalezbiljskaobilježjasvijeta,neprihvaćajućiskepticizam
temeljen na opovrgnutim znanstvenimteorijama. Postoje i druge ideje
koje poričutvrdnje temeljenenaopovrgnutim teorijama,ali sa
sumnjompremametafizičkim tvrdnjamaopodudaranjuistinitih teorija
izbiljskogsvijeta (Audi,1999).Smart (1963) iPutnam(1975) su u
prilog realizmu uveli argument»čuda« prema kojem bi bio čudan
uspjeh
uprimjeniipredviđanjuznanostidazbiljskinepostojeteorijskientitetitihznanstvenihteorija.MeđunajutjecajnijimalternativamaklasičnomrealizmujevanFraassenov»konstruktivniempiricizam«iFineov»prirodniontološkistav«,
skraćeno NOA (natural ontological
attitude).Kodovihalternativajošnemaodlukejesulitoantirealizmiilinerealizmi.
21
Više korisnih radova o problemu
epistemološkogrealizmaiskepticizmamožesenaćiuzborniku Epistemologija:
Vodič u teorije znanja(Mikulić,2004).
22
Finenavodidasepozitivizam20.stoljećaodnosipremarealizmukaoprividnompitanju.
23
RiječjeopojednostavljenomviđenjunačeladeterminizmakojejeupitnovećkodNewtonovemehanike.Početnipoložajbrzina,silaigibanjasvaketočkesnekommasomjedeterminiranzanekidiobudućnosti,notovrijememožebitivrlokratko(Butterfield,1998).
24
Drugesastavnicesubesciljniodgovor,mutacijska ograničenja i
razvojna (epigenetska)ograničenja(Mayr,1970).
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome220
cijalizampretpostavljazrcaljenjeograničenogbrojanepromjenjivihuniverzalijaupojavnojraznolikosti,priznajućisamozbiljnosttipa.Esencijalizamjejednaodtemeljnihpostavkifizikeikemije:atomnekogkemijskogelementapripadaodređenoj
klasi predmeta zbog istovjetnih obilježja koje imaju svii
samočlanovi teklase (atomskibroj).Klasa se, pak, određuje
svojstvimasvojihčlanova.Biologijaseopireesencijalističkomnačelu.Poznatjeprimjerteškoćauodređenjuživihvrstaupravozbognemogućnostiodređenjanužnihosobinakojemorajuimatičlanovinekevrste.Pokušajirješenjatogproblemaunovijevrijeme
idupremaodređenjuvrsteosobinamakojenisunužne
iličijeposjedovanjenijeznačenja»akojesttaosobina,ondajestčlantevrste«.Članovivrstenemajuosobinuključnuzapripadnostvrstinegoodređeneosobineudruženesdrugim,odnjihlogičkineovisnimosobinama.25Drugi,suvremenijipristuprješenjuovogproblemajeurelacijskompristupukojivrstuodređujetekodnosompremadrugojvrsti.26Premaovome,nitipološkoesencijalističkonačelonijeprimjenjivoubiologiji.Treće
načelo klasičnemehanike je redukcionizam.McCauley (1999:
712)određujeredukcionizamtvrdnjompokojoj»teorijeilistvarijednevrstemoguupotpunostimogubitiopisaneteorijamailistvarimadrugevrste«.Rosenberg(2007)takođervidiredukcionizamkaoodnosizmeđuteorija.Nagel(1961)preciznije
određuje odnos teorija kao deduktivno izvođenje zakona
jedneteorijeizzakonadrugeteorije.Redukcionizamnalazimoutrioblikaznačajnazaovuraspravu(Mayr,1982).Prvijekonstitutivniredukcionizamkojitvrdipotpunu
istovjetnostmaterijalnog sastava živih organizama sastavu
neživeprirode, tedanijedandogađaj ili procesopaženu
živimorganizmimanijeu suprotnosti s fizikalnokemijskim pojavama na
razini atoma imolekula.Objasnidbeni redukcionizam je drugi oblik
redukcionizma
kojimogućnostspoznajecjelineproučavanogsistematemeljinapoznavanjunajnižerazineintegracije
tog sistema,odnosnonjegovih sastavnica.Objašnjenjeviših razina
integracijenekogsistemazahtijevapoznavanje funkcija
svihnjegovihsastavnica. Redukcionizam teorija je treći oblik
redukcionizma. Njime
sepretpostavljadateorijeizakonioblikovaniujednompodručjuznanosti(običnosloženijempodručjuilihijerarhijskivišem,iakojenejasnoznačenjetoga‘višeg’)mogubitiiskazanikaoposebnislučajeviteorijaizakonaoblikovanihunekomdrugompodručjuznanosti.Biologijusepokušavareduciratinakemijuilifizikudefiniranjembiološkihpojmovapojmovimakemijeifiziketeizvođenjemnačelabiologijeizzakonakemijeifizike.Međutim,zaobjašnjenjebiološkihpojavapoputvrste,migracijeilizimskogsnanisuznačajninjihovifizikalniopisi.Putnam(1975)nalazi,ispitujućimogućnostobjašnjenjamakrosvojstavapomoćusvojstavamikrosvijeta,dapoznavanječakiiscrpnelistemikrosvojstavapredstavljatekpoznavanjesvojstavakojanisuznačajnazaproblem.Mayr(1976:70)
izperspektivebiologijenudisličankomentarredukcionizmateorija:»Organizamnijetekvrećapunaenzima.«Rosenberg(1985)preciznijeodređujeproblemtvrdnjomdateorijefizikenisubiološkirelevantneiznadmolekularnerazine.Uzto,deduktivnoizvođenjeteorijaizjednogpodručjaudrugopodručjepretpostavljaistovjetnostpojmovnogznačenjaobajupodručja.Takvuistovjetnostznačenjapojmovačestonijemogućeostvaritinitiunutaristogznanstvenogpodručja.Ključnipojmovimehanike,poputpokretnesile,tromostiilimase,nemajuistoznačenjeumehaniciAristotela,Newtonairelativističkojmehanici.Redukcionizamupućujenačinjenicudasveštoježivojestfizičkipredmet.Toipakneznačidasveštojefizičko,aliposebnihsvojstava,možebitiobjašnjenozakonimafizike.Sober(2000:25)takopita:
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome221
»…razmotrimosadaodnosbiologijepremafizici izdrugogsmjera:Dali je
točnodasvakačinjenicaobjašnjenabiologijommožebitiobjašnjenafizikom?Ovimsepitaosvedivostibiologijenafiziku.«
Očitojedanačelafizike(klasičnemehanike)nisuprikladnazaprimjenuupodručjubiologije.Soberovopitanjeotvaramogućnostpostojanjabrojnihpojavakojesuobjašnjenebiološkimnačelima,alinemogubitiobjašnjenefizikom.Takofizikuibiologiju,osimtemeljnihnačelaklasičnemehanike,razdvajajujošnekepojave.Tepojavepripadajuposebnimbiološkimosobinama.
2.4. Posebnost bioloških osobina i biologije
Brojnikandidatisenadmećuzamjestoposebnebiološkeosobineiliosobina.Standardni
pojmovi i načela fizike nisu prikladni za objašnjenje
biološkihpojava.Nijetonimetafizičkipojamvitalizma,notajjeionakosamorubnoprisutanusuvremenojbiologijiinemauplivauraspravuosamostalnostibiologije.KadaiizuzmemometafizičkepojmoveBergsona(élan
vital),Driescha(Entelechie)iliMüllera(Lebenskraft),ostajubrojneposebneosobinekojenavodeMayr,
Jacob,Monod,Maturana iVarela.Balabanić (2002) nalazi
dasuteosobinered,razmnožavanje,rastirazvitak,uporabaenergije,odgovornapodražajeokoliša,homeostaza,prilagodljivost,raznolikostijedinstvenost.Ovosuteknajčešćespominjaneosobineživoga.Pretpostavkajedasutipojmoviinačelaprikladnizaobjašnjenjaubiologiji,aodmanjegznačenjailibezznačenjazafiziku.Prvaodtihosobinajekompleksnostživihsistema(Mayr,2004).Većnajjednostavnijiprimjerživoga27(živastanica)sadržipreko5000različitihorganskihspojevaodkojihje4000različitihbjelančevinaigotovo1000različitihnukleinskihkiselina.Cooper(2000)pišedaustaljeniprotoktvariienergijeujednojstaniciuključujepreko2000enzimakojiodređujuredoslijedivrstukemijskihreakcija.Enzimskereakcijeaktivacije,inhibicije,optičke(stereo)specifičnostiikatalitičkogdjelovanja,krajnjesukompleksniprocesi.Neživisvijettakođerimakompleksnesisteme,poputgalaksija,nonjihovakompleksnostjemnogomanjaodoneživogasvijeta.Drugoznačajnoobilježjebiologijejestnjezinapovijesnapriroda.Najočitijiprimjernjezinepovijesneprirodejestteorijaevolucije.Mayr(2004)pišedabiologijuzbognjezinepovijesneprirodetrebatakoiopisivati.Događajepoputobjašnjenjaumnažanjaipreoblikovanjavrsta,izumiranjanekihvrstailinastankaevolucijskihnovinanijemogućeobjasnitistrogimgeneralizacijama.Uzto,biolozičestonetraženekiopćizakonnegoopisujuiobjašnjavajunizdogađajailistanjastvari.VonWright(2004)smatradajezapovijesneznanostiprikladanretrodiktivnitipobjašnjenja.Retrodiktivnitipobjašnjenjaznačiizvođenjelogičkeposljedicekojomseopisujedotadaneopaženidogađajilistanjestvariuprošlosti.Ovimtipomobjašnjenjausadašnjostinalazimotragovenekogdogađajaizprošlosti.Ovojestzaključivanjeizučinkanauzrok,
25
NajpoznatijipokušajodređenjavrsteskupompromjenjivihosobinajeBoydova(1999)»Vrstakaoclusterhomeostatskihosobina«(Homeostatic
Property Cluster Kinds, skraćenoHPC).
26
RelacijskipojamvrstenalazimokodStamosa(2003) i njegove teorije
vrste (Biosimilar
ity species
concept).NekisasvimopravdanosmatrajudajeiMayrov(1982)»Biološkipojamvrste«relacijski.
27
Ukonkretnomslučajuriječjeobakterijskom,jednostaničnomorganizmuEscherichia
coli.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome222
nobezupliva teleologije.Upravo
takvumetodologijukoristeastronomija
igeologija.Podjelaznanostinazakonomjerne(nomothetic)ipovijesne(idiografskekodWindelbanda)neznačinjihovupotpunuisključivost.Biologijajetekjednaodznanostikojasenalaziuobapodručja.Trećeznačajnoobilježjebiologijejeslučajnost.Zakoniprirodnihznanostisutemeljeninavjeriuuzročnostideterminizmu.Suprotnometodologijifizikeikemije,kojeseoslanjajunastrogostzakona,biologijaseneoslanjanatajtipuzročnosti.Naime,čak
ikadakoristipojamuzročnosti,on
jeposebnogznačenjaiuglavnommorabitidodatnopojašnjen.Slučajnostisepristupasistovjetnompažnjom.Primjerzaovuzasebnostjeuporabapojmaslučajnostikodgenskihmutacijaspolnihstanicaunastankuevolucijskihnovina.Nigdjesenekažedatemutacijenemajuuzrok(dapače,poznatisubrojnimutacijskiuzročnici),alifizikalnotumačenjeslučajnostipokojemrazličitemogućnostiimajuistiilisličanstupanjavjerojatnosti,nijedovoljno.Prilagođavajućipojamslučajnostibiologiji,Sober(2000:37)piše:»Kažesedasumutacije‘slučajne’akosenepojavljujuzbogdobrobitiorganizmaukojemsedogađaju.«Slična
tumačenjanalazimokodMayra (1982) iTamarina
(1999).Uporabaslučajnostiuevolucijskojbiologijijeučestalokritiziraniaspektteorijeevolucije(Mayr,2004).Razlogjepojmovnaneodređenostslučajnostiipotrebadodatnihprilagođavanjapojmabiologiji.
Implikacijaslučajnostiubiologijionemogućava redukcionistički tip
objašnjavanja bioloških pojava.
Naime,svođenjebiološkihsistemanatemeljnesastavnicenijedovoljnozaobjašnjenjevišihrazinaintegracijetihsistema.Aforizamdajecjelinaneštovišeodzbrojanjenihdijelovaipaknijeisključivaposebnostbiologije.Sličnepojavenalazimoufizici28 i kemiji.29
Svaovdjenavedenaobilježjajesubiološka,aliihdijelomimajuidrugaznanstvenapodručja.Uzto,biologijadijelomkoristinačelaimetodologijudrugihznanosti,
ineštomanjepojmovnik.Stogajeopravdanopitatijelibiologijaznanost,izgrađujelisepouzorunafiziku,ilijesamostalnaznanost.
3. Univerzalna znanost i samostalnost biologije
3.1. Upitnost jedinstvene znanosti
Osnovnatezapozitivizmajeonaoznanstvenomjedinstvu.Hahn,NeurathiCarnap(2005:25)pišu:
»Znanstvenoshvaćanjesvijetanijetolikoobilježenosvojimtezama,kolikonačelnimstavom,motrištima,smjeromistraživanja.Kaociljstojijedinstvenaznanost.Nastojisepovezatiimeđusobnouskladitidoprinosepojedinihistraživačaizrazličitihpodručjaznanosti.«
Uzto,pozitivističkatezapretpostavljadasvakoznanstvenodjelovanjeprimjenjujenekioblikprovjeresvojihtvrdnjikontroliranimiskustvenoopservacijskimispitivanjem.Rosenberg(1994:8)utemeljenjedoktrineznanstvenogjedinstvanalaziudvijeuporišnetvrdnje,»tvrdnjeometodiiepistemologijiznanosti,itemeljneilimetafizičketvrdnjeomeđusobnomodnosuznanstvenihteorija«.Epistemologijajedinstveneznanostiseoslanjanasnagumaterijalističkihteorijaostanjimamaterijenarazličitimrazinama.Pretpostavkajematerijalističkihteorijauobjašnjenjusvojstavamaterijenasvimrazinama,odmikrokozmosadomakrokozmosa,svođenjemnanjezinatemeljnasvojstva.Krajnjiciljsusvojstvamaterijenasubatomskojrazinikvantnemehanike.30 Objašnjenjesvojstavatemeljnesubatomskerazineosiguravametodološkeiepistemološkezahtjevejedinstveneznanosti:otkrićeopćepravilnosti(zako
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome223
na) s pouzdanommoći predviđanja. PremaRosenbergu (1994),
povjerenjeumaterijalističke teorijeslabiprediktivnusnagu
teorijabez(strogih)generalizacija.Prediktivnost
jesastavnicaznanstvenih teorija ili
seprediktivnojsastavnicimoraodrećiznanstvenavažnost,štonijevjerojatno.Epistemološkateza
jedinstveneznanosti imauporišteuvjeri uuzročnost i
umetafizičkojtvrdnjiojednostavnostiipravilnostiprirode.Uzročnevezedogađajajednostavneipravilneistovrsnostiprirodeontološkesupretpostavkeepistemologijejedinstveneznanosti.No,kakopouzdanoiuvjerljivorazlikovatistvarneuzročnezakoneodslučajnihiupornihpravilnosti?Papineau(2003)navodinekoliko
strategija odlučivanja o prirodi pravilnosti.Ukoliko uzročnost
nenamećenašum,kakotvrdiKant,iakoizbjegnemoHumeovustrategijukojaionakone
govori o uzročnoj vezi negoo stalnoj konjukciji događaja,
tadatrebapronaćizbiljskevezeizmeđuproučavanihdogađaja.Pravauzročnostsemora»opisomuzročnevezeuklopitiuteorije«(Papineau,2003:306).Ubiologijinepostojestrogegeneralizacije(zakoni),nijeuvijekmogućerazlikovatiuzročnuvezuodslučajnosti,pailibiologijanijeznanostilijesvijetraznovrstaninemožesespoznajnodohvatitijedinstvenomznanošću(akojeuopćespoznatljiv).Projektjedinstveneznanostijeusmjerenpremastvaranju»teorijesvega«(Theory
of
Everything–TOE)pouzorunapokušajujedinjenjasvihtemeljnihsilaimaterijeuzakrivljenoprostorvrijemeunutarjedinstveneslike,anapojmovnimimetodološkimtemeljimafizike.Pozitivističkojslicisvijetasuprotstavljasecijelinizantipozitivističkihstrujaiautora(navedenisuupotpoglavlju1.1.)
iakonekitvrdedasuvećinekametafizičkanačelaiskustvenoprovjerljiva(Rosenberg,1985:8).ZarazlikuodRosenberga(1994)zakojegačovjekoveograničenespoznajnemogućnosti
priječe uvid u zbiljsku strukturu svijeta, pa je biologija
instrumentalna,Dupré (1993) nalazi druge razloge znanstvenog
nejedinstva.ZaDupréa znanstveno nejedinstvo zrcali ontološku
kompleksnost svijeta injegovu nesređenost, a ne ljudsku spoznajnu
nemoć. Svijet je
raznovrstan(heterogen),imabrojneaspektekojizahtijevajurazličitenačinepotvrđivanjaznanstvenostisvogaznanja.Epistemološkipluralizamporičeprvenstvofizikeupravozbogvelikeraznolikostisvijeta.Raznevrstepredmetaimajuposebnaobilježja
iposebannačinpotvrđivanjasvojihznanja.Biologija
imavlastitupovijest,vlastitipredmetproučavanjaivlastitemetodeirezultate(Balabanić,2002),panjezinefenomenenijemogućeobjašnjavatinačelimafizike,kaoštoiposebnanačelabiologijenisuprimjenjivananeživisvijet.Brojnaneslaganjaokoosnovnihpojmova,načelairazlikeuprimjeniznanstvenemetode,upućujunanekuvrstusamostalnostibiologije.
28
Kvantnateorijaimanizakstupanjrelevantnostiuobjašnjavanjumakrokozmosaiobratno.
29
Na prisutnost emergencije u kemiji MayrajeupozorioNielsBohr
još1950.primjeromvodečijase»vodenost«nemožepredvidjetiizsvojstavanjezinihsastavnica:vodikaikisika(Mayr,1998:13–14).Odosamdesetihgodinaufilozofijiumaietici,paifilozofijibiologije,javljaseemergencijisličanpojamsupervenijencije (supervenience)kojomsvojstvanižegreda
na neki način određuju svojstva
višegreda.OsupervenijencijiufilozofijibiologijemožesenaćikodRosenberga(2007).
30
Upravosunekeinterpretacijekvantnemehanike(Kopenhaškainterpretacija)snažnizagovornicitezeoinstrumentalnostiznanstvenogznanja.
Spoznaja je interakcija
spoznajnogsubjekta(čovjekaprekonjegovihproduženihosjetila – uređaja
motrenja) i
promatranogobjektaukojojsetekopisujeopažajnainterakcijasubjektaiobjekta.Ovdjesvakakonijeriječ
o podudaranju s prirodom.
Rosenberg(1994:15)navodidaunatočtomu»mipretpostavljamo neistinitim
instrumentalizam ufizici«.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome224
3.2. Samostalnost biologije
Diodvojbiu raspraviokosamostalnostibiologijeproizlazi iz
različitih
interpretacijapojmasamostalnosti(Mayr,1988).Traženjesamostalnostipretpostavljanekuvrstupripadanjaodređenomsustavu,nonijejasnotražilisesamostalnostodtogasustavailisamostalnostunutarnjega.Semantičkaanalogijaspolitičkimznačenjempojmasamostalnostikojepretpostavljapriznanjedrugihnedonosirješenje.Najvjerojatnijepojamsamostalnostiizpolitičkogrječnikaostajemanjeviše
zatvorenu svomepodručju.No,
akobikoristilianalogijusizvornimznačenjempojma,autonomijanebiznačilaodvojenosti
izoliranost od zajednice nego život unutar zajednice po svojim
vlastitimpravilima(ovdjebitobilazajednicaznanosti).Potpunaslobodaodzajedniceoznačavanajeuantičkimtekstovimapojmomeleutheria (ἐλευθερία).31 Mayr(1988)odričemogućnostpotpunesamostalnostibiologije,iakonavodimišljenja
po kojimamnoga područja biologije i drugih znanosti nisu
preklopljena.Ni zaSobera (2000) samostalnostne
značipotpunuodvojenost.Dvojbiokoodnosaznanostioživomepremadrugimznanostimaimogućojsamostalnostimožesepristupitinanekolikonačina.Prvi
pristup je u isključenju biologije iz područja znanstvenog
djelovanja.Opravdanjeisključenjajeunedostatkuuniverzalnostiiliu»provincijalnosti«biologije,ugeneralizacijamakojenemajuoblikzakonaiunedostatkustrogekvantitativnestrukture.Zadrugipristupjelogičkastrukturabiologijeistovjetnalogičkojstrukturifizike,akakonemanidrugihvažnihrazlika,biologijutrebasvestinatemeljnuznanost–fiziku.PrimjeroveidejejeRuseova(1973)dvojbaotomutrebaligledatipremadanukadaćebiologijanestatikaosamostalnadisciplina.Trećipristupvidiznačajnepojmovneimetodološkerazlikeizmeđubiologijeidrugihznanosti(kemijeifizike).Ovompristupubiologijajeprava,samostalnaznanost.Temeljnanačelaklasičnemehanikejošimajusnažanutjecajnaoblikovanjeidejeoznanstvenom,nonisuprimjenjivauznanostioživome.Ubiologijinemastrogogdeterminizma,esencijalizamnijeprikladan,
a
redukcionističkipristupnijeplodonosanuobjašnjavanjuživihpredmetaipojava.Uzto,biologijaimaposebneosobinekojenemoguslužitizaobjašnjenjapredmetaipojavaneživogsvijeta.Činisedajebiologijasamostalnaznanostčijasamostalnostizvireizpretpostavkeontološkogiepistemološkogpluralizma.Svijet
jeraznovrstan,sastojiseodbrojnihrazličitihvrstapredmetaipojava.Raznovrsnostsvijetamožebitizahvaćenarazličitimvrstamaznanostikojeimajuposebnepojmovnike,načela,logikeimetodologije.Znanstvenozahvaćanjesvijetatrebavišerazličitihvrsta»Popperovihmreža«zahvatanjerazličitihvrstapredmetaipojava.Dajeturiječoznanstvenomproučavanjusvijetadokazujedetaljnostuobjašnjenjupojedinačnihaspekatasvijeta,vidiseizgeneralizacija,predviđanjarazličitogstupnjaivrsteuspješnosti,težnjipremapodudaranjuteorijakojetežebitiznanstvenesasvijetomposebii,nakraju,uvijekpostojinekioblikiskustveneprovjerljivosti.Biologijajestznanost,onajesamostalnauodređenjusvogapodručjaiizabiranjuprikladnogpojmovnikaimetodaproučavanja.Njezinopodručje,pojmovnik,logikaimetodologijanepodudarajusepotpunosonimaostalihznanosti,aliseupotpunostininerazilaze.Samostalnostbiologijeimplicirapotrebuizgradnjenovogamodelasustavaznanostikojinećebiti»fizikalnocentričan«ilikojićedopuštatiodređenusamostalnost.Novimodeltrebaobidecentraliziratisustavznanostirušenjemesencijalističkogpristupaodređenjupojmaznanstvenog,premakojemznanostsadržavanužnaobilježja,itoonafizike.Razlogpotrebezanovimmodelomjeupretpostavcioraznovrsnostisvijetaštozahtijevaraznolikeznanstvenealate(pojmovne,logičkeimetodološke).
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome225
Pozitivizampripisujeznanstvenimteorijamafizikeistinitostilipribližnuistinitost,aznanjeosvijetuposebinijemogućeizvanteorijafizike.Prematomujeznanjeosvijetuistovrsno,kaoštosuipredmetiipojaveusvijetuistovrsni.No,očitojedazafizikuibiologijunevrijedinačelonerazlučivostiistovjetnog
jer im sva svojstva nisu zajednička. Priznanje samostalnosti
biologijerušislikuistovrsnogsvijeta,projektjedinstveneznanosti,idovodiupitanjeobjektivnostuniverzalnogznanstvenogznanja.Tomujetakojerepistemologijajedinstveneznanostipretpostavljaistovrsnostsvijetakojibimoraobitispoznatljivmaterijalističkim
teorijamakojeobjašnjavajustanjamaterijenarazličitimrazinama,njihovimsvođenjemnatemeljnasvojstvamaterije.Međutim,pouzdanjeumaterijalističketeorijeslabimoćpredviđanjateorijabezstrogihgeneralizacija,kakvesuteorijebiologije,izuzmuliseonenamolekularnoj razini.
4. Odluka
Posljednje rečenice iz prethodnog poglavlja usmjerene su prema
tvrdnji
oposebnompoložajubiologijeunutarsustava»zajedniceznanosti«.Prijeobvezivanjatakvojideji,trebarazmotritijesulibaštakobrojneivelikerazlikeiobrnutotomu,malesličnostiukakvoćiikolikoći.Neslaganjeopoložajubiologijepremaznanostimapoputfizikeuosnovijedvojbaokorazlikaizmeđustrukture,dokazakojetestirajuteorijeiodnosasdrugimteorijama,izmeđubiologijeifizike.Oštrorazgraničenjerazdvajasuprotstavljenestraneutaboreautonomista
iprovincijalista,koje seu jednome ipak
slažu:»…velikidiobiologijenemožebitipovezansfizikomnanačinkojibinamdopustioprijenossnageipreciznostisfizikenabiologiju«(Rosenberg,1985:25).Objestranevidenepomirljiveneuređene
razlike.Prviproblem ležiu
različitostivrstapredmetafizikeibiologije(RosenbergiMcShea,2008:41),kojiipakimajusjecišteumezokozmosu.Fizikaobuhvaćaidrugeprostore,nonjimasebaveposebnedisciplinepoputkvantneteorije,astronomijeikozmologije.DrugosuočavanjejenatraguGalileija–opažanjeipokus.Umolekularnojbiologijipostojisnažnooslanjanjenaponovljenopromatranjekontroliranihpojava,napokus,kojejevrlosličnofizikalnomproučavanjumakromolekula.Rosenberg
(1985)navodieksperimentalnunerazlučivost
ispitivanjaenzimaunutarbiologijeiparalelnihkatalitičkihienergetskihpokusaunutarkemije.Ovaispitivanjasurazličitasamousvojemstupnjujersemogupromatrati,ponavljatiikontrolirati,aprovjerljivosttvrdnjijejednakaonojkojujemogućenaćiufizici.Noiufizicipostojedisciplinekojeproučavajusistemeskojimanijemogućemanipulirati
kao s onimamolekularne biologije.
Prvenstvenosutokvantnateorijatekozmologijaiastronomija,atakojeisevolucijskombiologijom
koju nije lako testirati zbog sporosti naraštaja ispitivanih
vrsta(Rosenberg,1985).No,uzroktomunijerazlikafizikeibiologije,negoveličinaproučavanihpredmeta,odnosnorazlikajekvantitativna.Trećesuočavanjejeulogiciimetodologiji.Logikazakona,iliboljerećimodelabiologije,nemaoblik
strogog kondicionala (Sober, 2000), no imakondicionalnih
generalizacija,adrugačijenijeniunekimdisciplinamafizike.Naravgeneralizacijabiologije
jestupitna,ali jezatoproblempredikcijeuevolucijskojbiologiji
31
Eleutheriajeponegdjesinonimzademokratia,aponegdjesepojavljujezajednosautonomijom kao eleutheria
kai autonomia.Sličanje ipojameleutheriazo,govoriti iliponašati
sekaoslobodan.DetaljnijeoovimpojmovimapišuLund(1992),Branham(1998)iWalker (2000).
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome226
lakorješiv.Evolucijskabiologijajestretrodiktivnaposvomenazivujerobjašnjavaonoštosedogodilo,alipoznačenjumožebitiijestprediktivna.Teorijaevolucijemožesvojapredviđanjaoprošlimdogađajimaprovjeritionimeštoćesetekpronaći,pazaključaksučinkanauzrokpostajepredviđajući.32 Tako biologijanijeistovjetnasdrugimznanostima(fizikom)nitiimjeprotuslovna,negoimasnjimadjelomičnozajedničkisadržajiopseg.Brojnesličnostiiteknekerazlikeukazujunarazlikuustupnju,aneukakvoćiizmeđubiologijeifizike,pazautvrđivanjenaravibiologijevišenijevažannjezinodnospremaobjektivnojzbilji:tajodnosjeistizabiologijuifiziku.Ostajejošsamozaključitiosmještanjubiologijeunutarsustavaznanosti.
Zaključak
Postojedvojbeokonaraviznanjaoživomsvijetu.Razlozismještanjabiologije
izvanpodručjaznanstvenogproizlaze iz ideje
fizikalizmapremakojojsesvapojavnostsvijetasvodinatemeljnematerijalneentitetekojimogubitiobjašnjenizakonimafizike.Premafizikalizmu,samozakonii
teorijefizikezrcaleobjektivnisvijet.Znanostikojesenekoristepojmovima,načelima
ilogikom(metodologijom)fizike(klasičnemehanike)spadajuuprovincijskeznanostiograničeneusvompodručjuimetodinaorganizacijunašegaiskustva(čestouspješnu),anenaspoznajusvijetaposebi.Dvojbaopoložajubiologijeu
odnosu na sustav znanosti ostavlja nekolikomogućnosti. Prema
prvomepristupunajjednostavnijebibilo isključitibiologiju
izvansustavaznanosti.Opravdanje isključenja je u nedostatku
univerzalnosti, nedostatku
strogihgeneralizacija(zakona)inedostatkustrogekvantitativnestrukture.Biologijimanjkadeterminističkonačelo,esencijalizamnijeprimjenjiv,aredukcionizamnije
plodonosan.Zato bi drugi pristup biologiju sveo na fiziku, pa
bionabilaposebnavrstafizike,anjezineteorijeposebneteorijefizike.Trećipristup,unatočznačajnimrazlikamaizmeđubiologijeifizike(ikemije),tvrdiznanstvenostbiologije.Ovompristupubiologijajesamostalnaznanostsvlastitimpojmovnikomimetodologijom.Biologijajestsamostalnauodređenjusvogapodručjaiizabiranjuprikladnogpojmovnikaimetodaproučavanja.Njezinopodručje,pojmovnikilogika(metodologija)nepodudarajusepotpunosonimaostalihznanosti,aliseupotpunostininerazilaze.Razlozisamostalnostiznanostioživomeizviruizpretpostavkeraznovrsnostisvijetakojinijespoznatljivjednimtipomznanstvenemreže.Raznovrsnostsvijetazahtijevavišerazličitihvrstaznanstvenihalata(pojmovnika
imetoda)zazahvaćanjerazličitihvrstaentiteta
ipojava.Zatoživisvijet,kaoposebnavrstapredmetaipojava,zahtijevaznanostsposebnimpodručjem,pojmovnikomilogikom(metodologijom).Ovizahtjevinetvorebezdanmeđuznanostimafizikeibiologije,kakokažeRosenberg(1985),negoobjašnjavajuposebnostbiologijeuistraživanjusvogapredmeta.Biologijajestznanost,onajesamostalnausmisluonogaautonomia, a ne eleutheria.
Literatura
Audi,R.1999.TheCambridgeDictionaryofPhilosophy.Cambridge,CambridgeUniversitypress.
Balabanić,J.2002.»IVOdnosiizmeđuživogineživog:filozofijskipogled«.Prirodoslovnomatematički
fakultet,Zagreb, pregledano10.
studenog2008.Raspoloživonahttp://www.hpm.hr/predav4.htm.
Balabanić,J.2007.»NeočitostBožjeprisutnostiusvijetu«.NovaPrisutnost:časopiszaintelektualnaiduhovnapitanja,3,str.389–416.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome227
Berčić,B.2005.»Logičkipozitivizamimetafizika–76godinakasnije«.U:Bracanović,T.(ur.),Znanstvenoshvaćanjesvijeta–Bečkikrug.Zagreb,Hrvatskistudiji–StudiaCroatica,str.83–113.
Boyd,N.R.1999.»Kinds,ComplexityandMultipleRealization:CommentsonMillikan’s‘HistoricalKindsandtheSpecialSciences’«.PhilosophicalStudies,95,str.67–98.
Branham,R.B.1998.»Cynics«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.
Butterfield,J.1998.»Determinismandindeterminism«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.
Calvert,J.B.2002.ReadingEuclid.Online,pretraženo15.siječnja2009.Raspoloživonahttp://mysite.du.edu/~etuttle/classics/nugreek/contents.htm.
Cat,J.1998.»Unityofscience«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.
Cooper,M.G.2000.TheCell:AMolecularApproach.Sunderland(MA),SinauerAssociates,Inc.
Crick,F.1966.OfMoleculesandMen.Seattle,UniversityofWashingtonPress.
Duhem,P.1951.TheAimandStructureofPhysicalTheory.NewJersey,PrincetonUniversityPress.
Dupré, J. 1993.TheDisorder ofThings:Metaphysical Foundations of
theDisunity ofScience.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.
Feyerabend,P.1978.Protivmetode.Sarajevo,VeselinMasleša.
Fine,A.1999.»RealismandAntirealism«.U:Wilson,R.A.iKeil,F.C.(ur.),TheMITEncyclopediaoftheCognitiveSciences.Cambridge(MA),MITPress,str.707–708.
Fodor, J.1981.RePresentations:PhilosophicalEssayson
theFoundationsofCognitiveScience.Cambridge(MA),MITPress.
GodfreySmith,P.2003.TheoryandReality:AnIntroductiontothePhilosophyofScience.Chicago,TheUniversityofChicagoPress.
Hahn,H.,Neurath,O.iCarnap,R.2005.Znanstvenoshvaćanjesvijeta–Bečkikrug.Zagreb,SveučilišteuZagrebu–Hrvatskistudiji.
HoyningenHuene,P.1993.ReconstructingScientificRevolutions:ThomasKuhn´sPhilosophyofScience.Chicago,TheUniversityofChicagoPress.
Irwin,T.H.1998.»Aristotle«.[CDROM].RoutledgeEncyclopediaofPhilosophy.Version1.0,London.
Kant, I. 2004.Metaphysical Foundations of Natural Sciences.
Cambridge, CambridgeUniversityPress.
Kuhn,T.S.2002.Strukturaznanstvenihrevolucija.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.
Lelas,S.1990.Promišljanjeznanosti.Zagreb,Hrvatskofilozofskodruštvo.
Lelas,S.1996.»Što jeznanost?«.U:Lelas,S. iVukelja,T.
(ur.),Filozofijaznanosti:sizboromtekstova.Zagreb,Školskaknjiga,str.7–56.
Liddell,H.G.iScott,R.A.GreekEnglishLexicon.Online,pretraženo28.prosinca2008.Raspoloživonahttp://www.perseus.tufts.edu/cgibin/lexindex?entry=a)podi/dwmi.
Lund,H.S.1992.Lysimachus:AStudyinEarlyHellenisticKingship.London,Routledge.
Mainx,F.1955.»FoundationsofBiology«.InternationalEncyclopediaofUnifiedScience,1,str.1–86.
32
Rosenberg i McShea (2008: 132) navodenekeodtakvihprimjera.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome228
Maturana,H.R.iVarela,J.V.1980.AutopoiesisandCognition.TheRealizationoftheLiving.Dordrecht,Holland,D.ReidelPublishingCompany.
Mayr,E.1970.Populations,Species,andEvolution.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.
Mayr,E.1976.EvolutionandtheDiversityofLife.Cambridge(MA)andLondon,TheBelknapPressofHarvardUniversityPress.
Mayr,E.1982.TheGrowthofBiologicalThought.Diversity,EvolutionandInheritance.Cambridge(MA)andLondon,TheBelknapPressofHarvardUniversityPress.
Mayr,E.1988.TowardaNewPhilosophyofBiology:ObservationsofanEvolutionist.Cambridge(MA),HarvardUniversityPress.
Mayr,E.1996.»TheAutonomyofBiology:ThePositionofBiologyAmongSciences«.TheQuaterlyReviewofBiology,Vol.71,1,str.97–106.
Mayr,E.1998.Tojebiologija:znanostoživomsvijetu.Zagreb,Hrvatskiprirodoslovnimuzej,Domisvijet.
Mayr,E.2004.WhatMakesBiologyUnique?:ConsiderationsontheAutonomyofaScientificDiscipline.Cambridge,CambridgeUniversityPress.
McCauley,R.1999.»Reductionism«.U:Wilson,R.A.iKeil,F.C.(ur.),TheMITEncyclopediaoftheCognitiveSciences.CambridgeMassachusetts,MITPress,str.712–713.
Mikulić,B.2004.(ur.hrvatskogizdanja),Greco,J.iSosa,E.(ur.),Epistemologija:Vodičuteorijeznanja.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk.
Millikan,R.G.1999.»HistoricalKindsandthe‘SpecialSciences’«.PhilosophicalStudies,95,str.45–65.
Monod,J.1983.Slučajnostinužnost:ogledoprirodnojfilozofijimodernebiologije.Beograd, Rad.
Moser,P.K.2004.»Realizam,objektivnostiskepticizam«.U:Mikulić,B.(ur.hrvatskogizdanja),Greco,J.iSosa,E.(ur.),Epistemologija:Vodičuteorijeznanja.Zagreb,NakladaJesenskiiTurk,str.84–113.
Munson,R.1975.»IsBiologyaProvincialScience?«.PhilosophyofScience,4,str.428–447.
Nagel,E.1961.TheStructureofScience:ProblemsintheLogicofScientificExplanations.NewYork,Harcourt,BraceandWorld.
O’Hear,A.2007.Uvodu
filozofijuznanosti.Zagreb,SveučilišteuZagrebu–Hrvatskistudiji.
Papineau,D.2003.»PhilosophyofScience«.U:Bunin,N.iTsuiJames,E.P.(ur.),TheBlackwellCompaniontoPhilosophy.Malden(MA),BlackwellPublishingLtd,str.287–316.
Putnam,H.1975.Mathematics,MatterandMethod.Cambridge,CambridgeUniversityPress.
Quine,W.V.O.1951.FromaLogicalPointofView.NewYork,Harper.
Rosenberg,A.1985.TheStructureofBiologicalScience.NewYork,CambridgeUniversityPress.
Rosenberg,A.1994.InstrumentalBiologyortheDisunityofScience.Chicago,ChicagoUniversityPress.
Rosenberg,A.2007.»ReductionsminBiology«.U:Matthen,M.iStephens,C.(ur.),PhilosophyofBiology.Amsterdam,ElsevierB.V.,str.349–368.
Rosenberg,A.iMcShea,D.2008.PhilosophyofBiology:AContemporaryIntroduction.NewYork,Routledge.
Ruse,M.1973.ThePhilosophyofBiology.London,Hutchinson.
Smart,J.J.C.1963.PhilosophyandScientificRealism.London,Routledge&KeganPaul.
Sober,E.2000.PhilosophyofBiology.Boulder(CO),WestviewPress.
-
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(211–229)
T.Kokić,Samostalnostznanostioživome229
Sober,E.2003.»PhilosophyofBiology«.U:Bunin,N.iTsuiJames,E.P.(ur.),TheBlackwellCompaniontoPhilosophy.Malden(MA),BlackwellPublishingLtd,str.317–345.
Stamos,D.N.2003.TheSpeciesProblem:BiologicalSpecies,Ontology,andtheMetaphysicsofBiology.Lenham,LexingtonBooks.
Tamarin,R.H.1999.PrinciplesofGenetics.Boston,WCBMcGrawHill.
VonWright,G.H.2004.ExplanationandUnderstanding.NewYork,CornellUniversityPress.
Walker,J.2000.RhetoricandPoeticsinAntiquity.NewYork,OxfordUniversityPress.
Waters,C.K.1998.»CausalRegularitiesintheBiologicalWorldofContingentDistributions«.BiologyandPhilosophy,13,str.5–36.
Windelband,W.2006.AHistoryofPhilosophy.Boston,AdamantMediaCorporation.
Woods,M.J.2003.»Forma,vrsta
ipredikcijauAristotela«.U:Gregorić,P.
iGrgić,F.(ur.),AristotelovaMetafizika:zbirkarasprava.Zagreb,Kruzak,str.219–233.
TonćiKokić
Autonomy of the Science of Living Things
AbstractAmbiguities of attitudes on the position of biology
within or outside of science domain can be divided into few basic
approaches. The first approach places biology outside the
scientific domain due to its lack of universality, the lack of
strong generalizations and the lack of strong quantitative
structure. The second approach claims that science of biology
should be reduced to physics. The third approach accepts
significant differences between biology on one side, and physics
and chemistry on the other side, but it still claims that biology
is a hard science, autonomous and with its own terminology and
methodology. Comparison of principles of natural science with
features of biology demonstrates a lack of determinism,
inappropriateness of essentialism and pitfalls of reductionist
approach in biological sphere. On the other hand, biology has some
specific features. Biology is a science that has autonomy in
determining its domain and choice of appropriate terminology and
inquiry methods. Its domain, terminology, logic and methodology are
not entirely in accordance with other sciences, but also are not
completely diverse.
Key
wordsbiology,philosophyofbiology,physicalism,generalizations,unityofscience,models,provincialism,autonomy,laws,science