-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
S A D R A J UVOD
.........................................................................................................................................
1 Uloga Studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu
......................................................................
1 Metodologija
...............................................................................................................................
2 Podloge za izradu Studije o procni uticaja na ivotnu sredinu
..................................................... 2 1. PODACI O
NOSIOCU PROJEKTA
....................................................................................
5 2. OPIS LOKACIJE
................................................................................................................
6 2.1. postojei i planirani stambeni i pruvredni objekti
................................................................ 6
2.2. pedoloke, geomorfoloke, geoloke, hidrogeoloke iseizmoloke
karakteristike terena ... 6 2.3. Klimatske karakteristike sa
meteorolokim pokazateljima
.............................................. 11 2.4. Naseljenost,
koncentracija stanovnitva i demografske karakteristike
.............................. 11 3. OPIS PROJEKTA
............................................................................................................
14 3.1. Radovi u fazi izvoenja projekta
......................................................................................
14 3.2. KARAKTERISTIKE objekta
..............................................................................................
14 3.3. PROIZVODNI PROCES
..................................................................................................
33 3.4. Radna snaga
...................................................................................................................
44 3.5. Korienje prirodnih resursa, energije i energenata, vode i
sirovina ................................. 46 3.6. Vrste i koliine
isputenih gasova, vode i drugih tenih i gasovitih otpadnih
materija, buka,
vibracije, isputanje toplote, zraenja i dr.
........................................................................
48 3.7. Tehnologija tretiranja svih vrsta otpadnih materija
........................................................... 52 4.
PRIKAZ GLAVNIH ALTERNATIVA KOJE JE NOSILAC PROJEKTA RAZMATRAO
....... 59 5. PRIKAZ STANJA IVOTNE SREDINE NA LOKACIJI I U BLIOJ
OKOLINI .................... 60 5.1. Stanovnitvo
....................................................................................................................
60 5.2. Flora i fauna
.....................................................................................................................
60 5.3. Zemljite
..........................................................................................................................
60 5.4. Voda
................................................................................................................................
60 5.5. Vazduh
............................................................................................................................
61 5.6. Klimatski inioci
...............................................................................................................
61 5.7. Graevine
........................................................................................................................
61 5.8. Nepokretna kulturna dobra, arheoloka nalazita i
ambijentalne celine ........................... 61 5.9. Pejza
..............................................................................................................................
61 5.10. Meusobni odnosi navedenih inilaca
..............................................................................
62 6. MOGUI ZNAAJNI UTICAJI PROJEKTA NA IVOTNU SREDINU
.............................. 63 6.1. Uticaj u toku izvoenja
projekta
.......................................................................................
63 6.2. Uticaji u toku redovnog rada
............................................................................................
64 6.3. Buka
................................................................................................................................
68 6.4. toplota i
zraenje..............................................................................................................
69 6.5. Uticaj na stanovnitvo (zdravstveni i socijalni uticaj)
........................................................ 69 6.6.
uticaj na meteoroloke parametre
....................................................................................
69 6.7. Uticaj na EKOSISTEME
...................................................................................................
70 6.8. Uticaj na namenu i korienje povrina
............................................................................
70 6.9. uticaj na komunalnu infrastrukturu
...................................................................................
70 6.10. uticaj na prirodna dobra posebne vrednosti
.....................................................................
71 6.11. uticaj na pejza
................................................................................................................
71 7. PROCENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU U SLUAJU UDESA
.............................. 72 7.1. definisanje mogunosti pojave
akcidentne situacije
......................................................... 72 7.2.
Vrsta i koliina opasnih materija
.......................................................................................
72 7.3. Analiza opasnosti od udesa
.............................................................................................
75 7.4. Mere prevencije, pripravnosti i odgovor na udes
.............................................................. 78
7.5. Mere otklanjanja posledica od udesa
...............................................................................
81
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
8. OPIS MERA PREDVIENIH U CILJU SPREAVANJA, SMANJENJA I
OTKLANJANJA SVAKOG ZNAAJNIJEG UTICAJA NA IVOTNU SREDINU
......................................... 82
8.1. Mere koje su predviene zakonom i drugim propisima
.................................................... 82 8.2.
planovi i tehnika reenja zatite ivotne sredine
............................................................. 83
8.3. druge mere koje mogu uticati na spreavanje ili smanjenje
tetnih uticaja na ivotnu
sredinu
.............................................................................................................................
86 8.4. Mere otklanjanja posledica udesa
....................................................................................
88 9. PROGRAM PRAENJA UTICAJA NA IVOTNU SREDINU
........................................... 89 9.1. Prikaz stanja
ivotne sredine pre poetka funkcionisanja projekta
................................... 89 9.2. Parametri na osnovu
kojih se mogu utvrditi tetni uticaji na ivotnu
sredinu..................... 89 9.3. Mesta, nain i uestalost
merenja utvrenih parametara
................................................. 89 10. NETEHNIKI
KRAI PRIKAZ PODATAKA O PROJEKTU ZA KLANICU SA
RASECANJEM I PRERADOM MESA
..............................................................................
91 11. PODACI O TEHNIKIM NEDOSTACIMA ILI NEPOSTOJANJU ODREENIH
STRUNIH
ZNANJA I VETINA
........................................................................................................
91 12. PODACI O AUTORIMA
...................................................................................................
91
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
1
UVOD Na osnovu zahteva nosioca projekta "KRONOSPAN SRB" d.o.o. -
Lapovo, zadatak firme "MULTICON INENJERING" iz Beograda je da
uradi
STUDIJU O PROCENI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU PROJEKTA ZA FABRIKU
ZA PRERADU DRVETA KRONOSPAN LAPOVO
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu radi se na osnovu l.
36 Zakona o zatiti ivotne sredine ("Sl.gl.RS" br. 135/04), u skladu
sa odredbama Zakona o proceni uticaja na ivotnu sredinu ("Sl.gl.RS"
br. 135/04) i Pravilnika o sadrini studije o proceni uticaja na
ivotnu sredinu (Sl.gl.RS br. 69/05), a za potrebe izdavanja
saglasnosti od strane nadlenog organa. Cilj izrade Studije jeste
analiza i ocena kvaliteta inilaca ivotne sredine i njihova
osetljivost na prostoru katastarske parcele br. 11368/1 KO Lapovo i
meusobnih uticaja postojeih i planiranih aktivnosti, predvianje
neposrednih i posrednih tetnih uticaja fabrike za preradu drveta
KRONOSPAN u Lapovu na inioce ivotne sredine, kao i mere i uslovi za
spreavanje, smanjenje i otklanjanje tetnih uticaja na ivotnu
sredinu i zdravlje ljudi. ULOGA STUDIJE O PROCENI UTICAJA NA IVOTNU
SREDINU Donoenjem Zakona o zatiti ivotne sredine i Zakona o proceni
uticaja na ivotnu sredinu (Sl.gl. RS br.153/04) ureena je materija
izrade Studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu, ime su precizno
definisane obaveze nosioca projekta kod projektovanja i graenja
objekata sa aspekta zatite ivotne sredine. Zakonom o proceni
uticaja definisana je faznost izrade Studije o proceni uticaja na
ivotnu sredinu, njen opti sadraj i postupak verifikacije. Uloga
Studije o proceni uticaja na ivotnu sredinu u sistemu zatite ivotne
sredine je viestruka, ali prvenstveno i prevashodno preventivna.
Studija o proceni se radi kako bi se zaustavila dalja degradacija
ivotne sredine, spreio uvoz i uvoenje zastarelih tehnologija i
postrojenja koji su veliki zagaivai ivotne sredine i potroai
energije i spreili hemijski udesi irih razmera. Pri rekonstrukciji
i revitalizaciji Studija o proceni se radi da bi se poboljalo
postojee stanje ivotne sredine, kao i radi toga da bi se nosioci
projekta i projektanti podstakli na ekoloki nain razmiljanja i
delovanja. Naloene mere u Studiji o proceni uticaja na ivotnu
sredinu u funkciji su integralnog upravljanja ivotnom sredinom i
odrivog razvoja radi dobrobiti buduih generacija.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
2
METODOLOGIJA Osnovni metodoloki pristup i sadraj Studije o
proceni uticaja na ivotnu sredinu odreen je Zakonom o proceni
uticaja na ivotnu sredinu. Studija o proceni se radi na osnovu
predloene lokacije, postojeeg stanja ivotne sredine na njoj,
planske i tehnike dokumentacije, rezultata istraivanja i merenja,
kao i drugih raspoloivih podataka. PODLOGE ZA IZRADU STUDIJE O
PROCNI UTICAJA NA IVOTNU SREDINU Za izradu Studije o proceni
uticaja na ivotnu sredinu, tumaenje rezultata i predlaganje mera
zatite koriena su dokumenta zakonske regulative i raspoloiva
dokumentacija. Zakonska regulativa Zakon o zatiti ivotne
sredine("Sl.gl.RS"br.135/04) Zakon o proceni uticaja na ivotnu
sredinu (Sl.gl. RS br. 135/04) Zakon o stratekoj proceni uticaja na
ivotnu sredinu ("Sl. gl. RS" broj 135/04); Zakon o integrisanom
spreavanju i kontroli zagaivanja ivotne sredine
("Sl. gl. RS" broj 135/04); Zakon o planiranju i izgradnji
("Sl.gl.RS" br. 47/2003) Zakon o vodama ("Sl.gl.RS" br. 46/91)
Zakon o postupanju sa otpadnim materijama (Sl.gl. RS br.25/96 i
26/96) Zakon o zatiti od poara ("Sl.gl.SRS" br. 37/88 i 48/94)
Pravna akta Pravilnik o sadrini studije o proceni uticaja na ivotnu
sredinu (Sl.gl.RS br.69/05) Pravilnik o graninim vrednostima,
metodama merenja imisije, kriterijumima za
uspostavljanje mernih mesta i evidencije podataka ("Sl.gl.RS"
br. 54/92 i 30/99) Pravilnik o graninim vrednostima emisije, nainu
i rokovima merenja i evidentiranja
podataka ("Sl.gl.RS" br. 30/97 i 35/97) Pravilnik o dozvoljenom
nivou buke u ivotnoj sredini ("Sl.gl.RS" br. 54/92) Pravilnik o
metodologiji za procenu opasnosti od hemijskog udesa i od
zagaivanja
ivotne sredine, merama pripreme i merama za otklanjanje
posledica ("Sl.gl.RS" br. 60/94)
Pravilnik o opasnim materijama u vodi ("Sl. gl. SRS" br. 31/82)
Pravilnik o nainu i minimalnom broju ispitivanja kvaliteta otpadnih
voda ("Sl.gl.SRS" br.
47/83 i 13/84) Pravilnik o uslovima i nainu razvrstavanja,
pakovanja i uvanja sekundarnih sirovina
("Sl.gl. RS" br. 55/01) Pravilnik o nainu postupanja sa otpacima
koji imaju svojstva opasnih materija ("Sl.gl.
RS" br. 12/95) Pravilnik o tehnikim normativima za skladitenje
zapaljivih i opasnih materija ("Sl.list
SFRJ" br. 14/80 i 9/81). Pravilnik o tehnikim normativima za
projektovanje, graenje, pogon i odravanje
gasnih kotlarnica (Sl. list SFRJ br. 10/90 i 52/90) Pravilnik o
tehnikim normativima za projektovanje i polaganje distributivnog
gasovoda
od polietilenskih cevi za radni pritisak do 4 bar (Slubeni list
SFRJ broj 20/92), Pravilnik o tehnikim normativima za kuni gasni
prikljuak ("Slubeni list SFRJ" broj
20/92),
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
3
Pravilnik o tehnikim normativima za unutranje gasne instalacije
(Slubeni list SFRJ broj 20/92),
Raspoloiva dokumentacija Plan detaljne regulacije Radna zona 1
Lapovo, J.P Direkcija za urbanizam Kragujevac,
maj 2008.g. Glavni arhitektonsko graevinski projekat proizvodne
hale, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g. Glavni arhitektonski projekat poslovno
uslunog objekta, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g. Glavni arhitektonski projekat Iveraa,
MULTICON INENJERING Beograd, januar
2009.g. Glavni arhitektonski projekat Sekaa, MULTICON INENJERING
Beograd, januar
2009.g. Glavni projekat grejanja, ventilacije i klimatizacije
proizvodne hale, MULTICON
INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat grejanja,
ventilacije i klimatizacije poslovno uslunog objekta,
MULTICON INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat
grejanja, ventilacije i klimatizacije Iveraa, MULTICON
INENJERING
Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat grejanja, ventilacije i
klimatizacije Sekaa, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat elektroenergetskih
instalacija proizvodne hale, MULTICON
INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat
elektroenergetskih instalacija poslovno uslunog objekta,
MULTICON
INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat
elektroenergetskih instalacija Iveraa, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat elektroenergetskih
instalacija Sekaa, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat spoljnih instalacija
vodovoda i kanalizacije, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat unutranjih instalacija
vodovoda i kanalizacije proizvodne hale,
MULTICON INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat
unutranjih instalacija vodovoda i kanalizacije poslovno uslunog
objekta, MULTICON INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni
projekat unutranjih instalacija vodovoda i kanalizacije Iveraa,
MULTICON
INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat unutranjih
instalacija vodovoda i kanalizacije Sekaa, MULTICON
INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat saobraajnica,
MULTICON INENJERING Beograd, januar 2009.g. Glavni projekat
industrijskih koloseka, N-ING d.o.o. Beograd, januar 2009.g. Glavni
projekat telekomunikacione i komandno signalne instalacije
proizvodne hale,
poslovno uslunog objekta, Iveraa i Sekaa, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g.
Glavni projekat unutranje gasne instalacije, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g.
Elaborat lokacije prikljunog gasovoda, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
4
Elaborat protivpoarne zatite proizvodne hale, MULTICON
INENJERING Beograd, januar 2009.g.
Elaborat protivpoarne zatite poslovno uslunog objekta, MULTICON
INENJERING Beograd, januar 2009.g.
Elaborat protivpoarne zatite Iveraa, MULTICON INENJERING
Beograd, januar 2009.g.
Elaborat protivpoarne zatite Sekaa, MULTICON INENJERING Beograd,
januar 2009.g.
Reenje o odreivanju obima i sadraja strudije o proceni uticaja
na ivotnu sredinu izdato od Optinske uprave Optine Lapovo,
Odeljenje za privredu, finsnsije i zajednike poslove br.
501-10/09-03 od 13.4.2009.g.
Kopija plana List nepokretnosti Odobrenje za izgradnju, br.
351-7/09-02 od 6.02.2009.g. Uslovi za projektovanje prikljuka
vodovoda za kompleks Kronopan Lapovo, izdati od
JKSP Morava Lapovo, br. 2614 od 4.11.2008.g. Uslovi za
projektovanje kine i fekalne kanalizacije za kompleks Kronopan
Lapovo,
izdati od JKSP Morava Lapovo, br. 2615 od 4.11.2008.g. Tehniki
uslovi za projektovanje i izgradnju fabrike iverice i prikljuenje i
izgradnju
industrijskog koloseka Kronospan SRB na postojee koloseke
eleznike stanice Lapovo Rnirna na pruzi Beograd Mladenovac Ni
Preevo Granica Makedonije, izdati od JP eleznice Srbije, br 102/08
3806 od 10.11.2008.g.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
5
1. PODACI O NOSIOCU PROJEKTA
Nosilac projekta: KRONOSPAN SRB d.o.o. Lapovo Adresa: ul.
Njegoeva br. 20 - Lapovo Pretena delatnost: ifra delatnosti: PIB:
Matini broj:
Odgovorno lice: Adresa: br. telefona: 034/852-153 br.mobilnog:
br. faksa: e mail: [email protected]
Kronospan SRB d.o.o. je jedna je od fabrika Kronospan koncerna,
vodee grupacije u drvnopreraivakoj industriji u svetskim okvirima i
koja je specijalizovana za proizvodnju ploastih materijala, kao to
su medijapan, iverica i laminat. Osnovana je 1897. godine, kada je
pronaena prva testera u Austriji. Do dananjih dana firma je razvila
fabrike irom Evrope, to se vidi na slici ispod, gde su crvenim
takama oznaeni gradovi u kojima se nalaze fabrike Kronospan.
Za potrebe razvoja proizvodnje na teritoriji Srbije, Kronospan
SRB d.o.o. gradi u Lapovu fabriku za preradu drveta. Koncern
Kronospan je u Srbiji osnovao firmu Kronospan SRB, koja u Lapovu
gradi fabriku za proizvodnju univera, oplemenjene iverice i panel
ploa.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
6
2. OPIS LOKACIJE 2.1. POSTOJEI I PLANIRANI STAMBENI I PRIVREDNI
OBJEKTI Fabrika za preradu drveta KRONOSPAN bie smeten na
katastarskoj parceli broj 11368 KO Lapovo, SO Lapovo, ija je ukupna
povrina oko 50 ha, u okviru radne zone koja je predviena za
izgradnju industrijskih kapaciteta. Lokacija na kojoj e se graditi
predmetni objekat obuhvaena je Planom detaljne regulacije RADNA
ZONA 1 Lapovo. Radna zona I se nalazi na zemljitu lociranom
neposredno pored samog Lapova izmeu dva vana komunikaciona pravca:
postojee eleznike pruge sa zapada i autoputa Beograd Ni, koji
pripada koridoru E75, sa istoka. Lokacija za izgradnju fabrike za
preradu drveta Kronospan nalazi se u radnoj zoni I u Lapovu, na
prostoru koji je okruen i industrijskim i stambenim objektima. Sa
severne strane lokacije nalazi se poljoprivredne povrine, a prvi
individualni stambeni objekti naselja nalaze se na oko 1 km od
fabrike. Dalje severno, nalaze se poljoprivredna povrina, sportski
teren i lokacija firme Neuson Kramer. Sa istone strane lokacije
prolazi autoput Beograd Ni, a sa druge strane autoputa su
poljoprivredne povrine i nema izgraenih objekata. Sa june strane
nalazi se fabrika za izradu betona i betonske galanterije G.I.K. 1.
maj Lapovo. Sa zapadne strane lokacije je pristupni put, eleznika
pruga, ranirna stanica, a sa druge strane pruge je put, pa
poljoprivredne povrine. Najblii individualni stambeni objekti sa
zapadne strane su na oko 350 m od lokacije. Sa jugozapadne strane
lokacije nalazi se ranirna stanica Lapovo. Navedeni objekti su
takve vrste i na dovoljnom rastojanju od predmetnog kompleksa, tako
da nee doi do stvaranja kumulativnih efekata meu njima. 2.2.
PEDOLOKE, GEOMORFOLOKE, GEOLOKE, HIDROGEOLOKE
ISEIZMOLOKE KARAKTERISTIKE TERENA 2.2.1. Opte karakteristike
optine Lapovo Optina Lapovo se nalazi u sredinjem delu Republike
Srbije u dolini reke Velike Morave, sa njene leve strane. U
morfolokom pogledu na predmetnom podruju mogu se izdvojiti dve
oblasti: ravniarska i breuljkasta. Ravniarska oblast zahvata istoni
deo terena uz dolinu reke Velike Morave i njenih pritoka Lepenice i
Rae, sa prosenom nadmorskom visinom oko 105 m. U okviru nje mogu se
izdvojiti tri osnove rene facije: - facija korita sa dve podfacije:
aluvijum i sprudovi i plae, - facija povodnja, - facija mrtvaja.
Breuljkasta oblast zahvata zapadni deo terena i predstavlja krajnji
istoni deo pobra planine Rudnik. Karakterie se niskim raspljotenim
i blagim kosama i kosicama sa plitkim dolinama potoka suvih
jaruga.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
7
Geoloku grau podruja optine Lapovo ine kristalasti kriljci i
kvartarni sedimenti. Na osnovu istraivanja na predmetnom podruju
koja su prezentovana u Elaboratu o geotehnikim uslovima izgradnje
regionalne deponije komunalnog otpada na lokaciji Vrbak kod Lapova,
zakljuak o geolokoj grai terena je: - Neogene tvorevine
predstavljene gornjim miocenom (M13) nisu otkrivene na istranom
terenu ve se nalaze u podini aluvijalnih sedimenata. - Neogene
tvorevine - gornjomiocene tvorevine lee konkordantno preko starijih
miocenih
tvorevina i transgresivno preko starijih paleozojskih i mlaih
kvartarnih tvorevina. Karakteristini su po bonom smenjivanju
sedimenata.
- Gornjomioceni sedimenti su predstavljeni glinama, peskovitim
glinama i peskovima, dok u grai gornjeg miocena ulaze jo i peari,
konglomerati i peskoviti krenjaci koji su vezani za vee dubine.
- Drugu genetsku grupu ine kvartarne tvorevine koje su izdvojene
u vidu mlaih holocenih na celoj lokaciji izdvojenih aluvijalnih
sedimenata.
- Aluvijalni sedimenti obuhvataju celu lokaciju i vezani su za
razvoj aluvijalne ravni reke Velike Morave. Osnovna karakteristika
sedimenata aluviona je prisustvo povodanjskih glina u viim delovima
lokacije u ijoj podini i u niim delovima lokacije je facija korita
od peskova, peskovitih ljunkova i ljunkova u kojima je formirana
stalna izdan pod blagim subarterskim pritiskom. Osnovna
karakteristika ovog dela terena je visok nivo podzemne vode
promenljiv zavisno od hidrolokog doba godine.
Na podruju Lapova zastupljeni tip zemljita je aluvijalni nanos.
Aluvijalni nanosi zauzimaju 30% povrine podruja Lapova. Formirali
su se u pojasu du Velike Morave i Lepenice. Dubina fizioloki
korisnog sloja iznosi preko 150cm. Alluvijum ima povoljne osobine i
zato ima veliku proizvodnu vrednost. Pripada umereno vlanim i za
proizvodnju lakim zemljitima. Dobro upija vodu ali ona ne odlazi
suvie brzo u dublje slojeve. Aluvijalni nanosi mogu biti
beskarbonatni ili sa karbonatima celom dubinom. Beskarbonatni
nanosi nalaze se dalje od korita. Aluvijum je mikrobioloki aktivno
zemljite i boja mu je najee smea. Aluvijalni nanosi Velike Morave,
neposredno du toka su peskoviti, a u najniim delovima i glinoviti.
Blie renom koritu izraena je slojevitost. Na aluvijalnoj ravni
Velike Morave izdvajaju se dve iroke aluvijalne terase i poloj.
Aluvijum mlae terase moe biti karbonatan i beskarbonatan, odnosno
izluen. Reakcija mu se kree od slabo alkalne preko neutralne do
slabo kisele.
2.2.2. Seizmike karakteristike Prema "Elaboratu o geotehnikim
uslovima izgradnje regionalne deponije komunalnog otpada na
lokaciji Vrbak kod Lapova" i vaeim seizmikim kartama za podruje
Jugoslavije iz 1987.god., za teritoriju Lapova i Svilajnca za
povratni period od 200 i 500 godina (kao merodavne), vai osnovni
stepen od 9 MCS. Seizmika rejonizacija je izvrena na osnovu analize
svih dosadanjih podataka, seizmogeolokih karakteristika terena i na
osnovu podataka seizmike rejonizacije ueg prostora. 2.2.3.
Geotehniko ispitivanje predmetne lokacije Lokacija na kojoj e se
graditi poslovni kompleks "Kronospan" nalazi se na prostoru
aluvijona reke Velike Morave. Na istranom prostoru izbueno je 12
istranih buotina, dubine 10 15 m. Na osnovu terenskih istraivanja i
laboratorijskih analiza mogu se izdvojiti sledei litoloki
lanovi:
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
8
- humus (h); - dublji deo terena izgraen je od glina (gl) -
glina prainasta (gp) - glina peskovita (gpp) - pesak (p) - ljunak
()
Humus (h) je pripovrinski deo terena i nalazi se na dubini do
0,40 m. Glina (gl) zastupljena je od povrine terena, pa do dubine
od 2,4 5,2 m. U povrinskom delu je humificirana sa reim pegama od
oksida Mn i CaCO3 konkrecijama prenika d=1 cm. Prainasta glina je
tamno smee boje, tvrda, zrnaste strukture, cevaste poroznosti.
Laboratorijskim ispitivanjem utvrene su sledee karakteristike ovih
glina: - prirodna vlanost W = 17,7 29,8 % - granica teenja Wt =
54,3 66,1 % - granica plastinosti Wp = 26,2 32,1 % - indeks
plastinosti Ip = 26,7 37,1 % - indeks konsistencije Ic = 1,0 1,4 -
zapreminska teina u vlanom stanju Y = 18,4 19,5 kN/m - zapreminska
teina u suvom stanju Yd = 14,2 16,5 kN/m - specifina teina tla Ys =
26,5 kN/m - moduli stiljivosti
- za optereenja od 50 - 100 kN/m 22727 27777 kN/m - za
optereenja od 100 - 200 kN/m 10416 - 10869 kN/m - za optereenja od
200 - 400 kN/m 10152 - 20833 kN/m - za optereenja od 400 800 kN/m
20942 - 26143 kN/m
Granulometrijskim analizama uzoraka iz ovog sloja utvren je
sledei sastav: glina od 5 21 %, praina od 60 73 %, pesak od 15 23 %
i 1 7% ljunka. Sloj prainastih glina (gp) je dosta heterogen i
promenljive je debljine i kree se od 1,2m do 3,7 m. U podinskom
delu je peskovita, limonitisana u vidu sklama, sa retkim otvorenim
ili zatvorenim makroporama prenika do 1 cm. Na pojedinim mestima
ima povean sadraj praha CaCO3 i ree konkrecije. U podini je
peskovita sivo-smea. Lako je drobljiva, zrnaste je strukture,
sivo-smee boje. Laboratorijskim ispitivanjem utvrene su sledee
karakteristike iz prainastog dela: - prirodna vlanost W = 12,6 28,6
% - granica teenja Wt = 30,8 65,2 % - granica plastinosti Wp = 16,6
26,8 % - indeks plastinosti Ip = 14,2 28,8 % - indeks konsistencije
Ic = 0,3 1,3 - zapreminska teina u vlanom stanju Y = 17,5 19,4 kN/m
- zapreminska teina u suvom stanju Yd = 14,4 16,4 kN/m - specifina
teina tla Ys = 26,5 26,6 kN/m - moduli stiljivosti
- za optereenja od 50 - 100 kN/m 8196 12500 kN/m - za optereenja
od 100 - 200 kN/m 5076 33333 kN/m - za optereenja od 200 - 400 kN/m
5025 14814 kN/m - za optereenja od 400 800 kN/m 15562 26845
kN/m
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
9
Granulometrijskim analizama uzoraka iz ovog sloja utvren je
sledei sastav: glina od 9 - 15 %, praina od 34 - 76 %, pesak od 13
23 % i 1 2 % ljunka. Glina peskovita (gpp) nalazi se samo na
pojedinim mestima i debljine je sloja 2,4-2,5m. U podinskom delu je
peskovita, limonitisana u vidu sklama, lokalno sa reim zatvorenim
makroporama. Lako je drobljiva, zrnaste do cevaste strukture, sivo
smee boje. Laboratorijskim ispitivanjem utvrene su sledee
karakteristike ovog sloja: - prirodna vlanost W = 22.6 23,5 % -
granica teenja Wt = 31,3 52,6 % - granica plastinosti Wp = 17 23,7
% - indeks plastinosti Ip = 14,3 28,9 % - indeks konsistencije Ic =
0,6 1,0 - zapreminska teina u vlanom stanju Y = 20,0 kN/m -
zapreminska teina u suvom stanju Yd = 16,3 kN/m - specifina teina
tla Ys = 26,5 kN/m - moduli stiljivosti
- za optereenja od 50 - 100 kN/m 11627 kN/m - za optereenja od
100 - 200 kN/m 8695 kN/m - za optereenja od 200 - 400 kN/m 10471
kN/m - za optereenja od 400 800 kN/m 25641 kN/m
Granulometrijskim analizama uzoraka iz ovog sloja utvren je
sledei sastav: glina od 7 - 10 %, praina od 30 - 71 %, pesak od 18
62 % i 1 % ljunka. Pesak se nalaze ispod sloja prainastih glina ili
peskovitih glina i javlja se samo na pojedinim mestima. Debljina
sloja peska je od 0,2 2,1 m. pesak je sitan do srednjezrn, lokalno
muljevit, svetlo sive boje. Mulj se javlja samo u pojedinim
buotinama i to ispod prainaste gline. Debljina sloja kree se od 0,3
- 0,4 m. Mulj je prainovit, lokalno peskovit, tamno siv.
Laboratorijskim ispitivanjem utvrene su sledee karakteristike
mulja: - prirodna vlanost W = 22.6 23,5 % - granica teenja Wt =
31,3 52,6 % - granica plastinosti Wp = 17 23,7 % - indeks
plastinosti Ip = 14,3 28,9 % - indeks konsistencije Ic = 0,6 1,0 -
zapreminska teina u vlanom stanju Y = 20,0 kN/m - zapreminska teina
u suvom stanju Yd = 16,3 kN/m - specifina teina tla Ys = 26,5 kN/m
- moduli stiljivosti
- za optereenja od 50 - 100 kN/m 11627 kN/m - za optereenja od
100 - 200 kN/m 8695 kN/m - za optereenja od 200 - 400 kN/m 10471
kN/m - za optereenja od 400 800 kN/m 25641 kN/m
Granulometrijskim analizama uzoraka iz ovog sloja utvren je
sledei sastav: glina od 8 - 24 %, praina od 49 - 62 %, pesak od 14
42 % i 1 % ljunka. ljunak je poslednji sloj na ispitivanoj dubini i
javlja se u svim buotinama. ljunak je peskovit, dobro granulisan,
maksimalnog prenika zrna do 8 cm, intergranularno porozan.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
10
2.2.4. Hidrogeoloke karakteristike terena Geoloki sastav i
morfologija terena podruja optine Lapovo uslovljavaju specifine
hidrogeoloke osobine stena i terena. Plansko podruje pripada
ravniarskom delu u koji su urezana korita reka Velike Morave,
Lepenice i Rae. S obzirom na geoloki sastav ovog ravniarskog dela
terena i stvorena jezera (koja su se formirala eksploatacijom peska
i ljunka), u hidrogeolokom smislu, postoje uslovi za formiranje
prostrane izdani. U tipinim aluvijalnim sedimentima lokacije
formirana je stalna izdan u peskovito - ljunkovitim, ljunkovitim
materijalima, gde se nalazi pod blagim pritiskom. Konstatovani
nivoi podzemne vode su se kretali od 3,90m-5,90m. Prihranjivanje
izdani se vri infiltracijom padavina, slivanjem povrinskih voda sa
padina i podzemnim dotokom iz tercijarnih i kvartarnih naslaga. U
aluvijalnim sedimentima je konstatovana izdan koja ukazuje da se
radi o kolektoru podzemne vode vezan za aluvion reke, sa
karakteristikama intergranularne poroznosti hidrauliki vezan za
reku i iri obodni deo i direktno zavisan od padavina. Radi se o
freatskoj izdani formiranoj u aluvionu sa nadizdanskom zonom,
odnosno zonom kolebanja nivoa podzemne vode koji moe u toku godine
znatno da osciluje. 2.3. IZVORITA VODOSNABDEVANJA I OSNOVNE
HIDROLOKE
KARAKTERISTIKE Potrebne koliine vode za potrebe Lapova odreene
su na osnovu planiranog broja stanovnika (13.000) i norme potronje
vode (580 l/st/dan ). Na kraju planskog perioda potrebna koliina
vode je Qpotr = 87 l/sek, od ega za stanovnitvo 34 l/sek, a za
industriju, javne potrebe i gubitke u sistemu= 53 l/sek. U danu
maksimalne potronje treba obezbediti koliinu vode od Qmaks=139
l/sek. Raspoloivi kapacitet postojeeg izvorita vodosnabdevanja
Garevina je oko 60 l/s i u pogledu koliine vode zadovoljava sadanje
potrebe. Voda se zahvata sa est buenih bunara i pre putanja u
distributivni sistem se samo hlorie. Kvalitet vode ne odgovara
propisanom kvalitetu vode za pie. Sanitarna zatita izvorita nije
uopte sprovedena. Mogunost proirenja kapaciteta izvorita je
ograniena (jedan do dva bunara). Kroz postojee izvorite
vodosnabdevanja prolazi auto put, cevovod od punkta za dezinfekciju
i pranje TP-a, koji je u dosta loem stanju i planirana trasa brze
pruge. Takoe se na izvoritu sprovodi komasacija. Zakonom o zatiti i
iskoriavanju izvorita vodosnabdevanja (Sl. glasnik SRS 27/77),
Prostornim planom Republike Srbije i Vodoprivrednom osnovom
Republike Srbije predvieno je da se za vodosnabdevanje Lapova u
blioj perspektivi koriste podzemne vode i akumulacija "Grua" za
visokokvalitetne vode, a podzemne vode i vodotokovi za vode nieg
kvaliteta. U daljoj perspektivi visokokvalitetne vode e se dobijati
iz regionalnog sistema Lopatnica-Studenica. Planirano korienje
akumulacije Grua" znai povezivanje na distributivni sistem
Kragujevca, ije je je jedno od izvorita "Morava" u selu Brzan, koje
se nalazi na oko 3 km uzvodno od postojeeg izvorita vodosnabdevanja
Lapova. Za izvorite "Morava" uraena je projektna dokumentacija za
revitalizaciju bunara i predviena je izgradnja postrojenja za
pripremu vode za pie. Po izvoenju predvienih radova, izvorite treba
da daje oko 500 l/sek. Podruje Lapova ogranieno je sa istone strane
rekom Velikom Moravom, sa severne strane rekom Raom a sa juga
Lepenicom. Kroz samo naselje protiu Kazanski i Liparski potok.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
11
Za podruje Lapova od znaaja su Velika Morava i Raa. Velika
Morava je tipina ravniarska reka, koju karakterie meandriranje i
esta promena renog korita. Njen sliv je ukupne povrine 37.561 km2.
Sliv Velike Morave ine tri hidrografske celine: neposredni sliv
Velike Morave, sliv June Morave i sliv Zapadne Morave. Prosena
izdanost sliva Morave iznosi 6,7 l/s/km2. Duina toka Velike Morave
iznosi 245,5 km. Prua se pravcem jug - jugoistok - sever -
severozapad. irina Morave zavisi od vodostaja (maj - jun i decembar
- januar). iroka je proseno 160 m, a ponegde dostie irinu od 250 m.
Dubina se kree od 1-4 m, a u nekim virovima i do 6 m. Ima 32
pritoke - 12 sa leve i 20 sa desne strane. Raa je leva pritoka
Velike Morave, od znaaja za plansko podruje. Pri uu u Veliku Moravu
ima slivno podruje veliine 348,0 km2. Proticaj na Rai se ne meri,
ali se procenjuje na osnovu modula prosenog oticaja na oko 1,0
m3/s.
2.4. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE SA METEOROLOKIM POKAZATELJIMA
Lapovo lei u zoni umereno kontinentalne klime, koju u srednjem
Pomoravlju i na terenima valovite umadije, karakteriu hladne zime i
topla leta. U irokoj obeumljenoj ravnici Pomoravlja naselja su
izloena uticaju svih vladajuih vetrova, a naroito vetrovima iz
severozapadnog i jugoistonog kvadranta: koava i jugo. Lapovo nema
meteoroloku stanicu pa time ni obezbeeno kontinualno praenje
klimatskih i meteorolokih pokazatelja. Zato su korieni podaci iz
GUP-a Batoina-Lapovo 2000. Srednje vrednosti karakteristine za
umereno kontinentalnu klimu ove zone:
- Srednja godinja temperatura vazduha iznosi 11,4C; - Srednja
godinja koliina padavina iznosi 600-650 mm, a kree se od 580-820
mm; - Prosena relativna vlanost vazduha iznosi 63-67% i u obrnutoj
je srazmeri sa
temperaturom vazduha; - Prosena oblanost iznosi od 7,3 desetina
do 6,6. Najmanja je u junu, julu, avgustu i
septembtru; - Srednja godinja duina osunavanja iznosi 2079 sati.
Najmanje osunavanje je u
januaru i februaru (63,75 sati), a maksimalno u julu i avgustu
(278,302 sati); - Srednja jaina vetra iznosi 2-3 Bofora ali 2-5
m/sec, odnosno 7-18 km/h; - Maksimalna jaina vetra iznosi 6-9
Bofora; - Najei vetrovi duvaju iz pravca severoistok-jugozapad.
Tabela 1. Temperatura vazduha mesec I II III IV V VI VII VIII IX
X XI XII SGT C 0,1 0,7 5,2 11,7 16,3 19,9 22,2 21,2 17,6 12 7,4 1,8
11,4
Klimatske karakteristike kao ekoloki vaan inilac, mogu se
oceniti kao povoljne za ivot. Tome doprinosi stalno provetravanje
du toka Lepenice.
2.5. FLORA, FAUNA I PRIRODNA DOBARA POSEBNE VREDNOSTI Predmetno
podruje smeteno je u aluvionu Velike Morave. Vei deo okolnog
podruja ini zemljite koje konstantno trpi obradu, odnosno koristi
se kao agrarno. Uglavnom su zastupljeni kukuruz i penica. Pored
poljoprivrednih kultura na podruju su prisutni i fragmenti
autohtonih zajednica prisutnih u rubnim zonama, na meama i pored
reke, kao ostaci prethodne vegetacije. Sa
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
12
njima se prepliu antropogeni ekosistemi sa korovskim
(ruderalnim) vrstama, iji floristiki sastav je vrlo stabilan, ili
se javljaju nove vrste otporne na nove uslove sredine. Podruje
predmetne lokacije odlikuje se stalnom prisutnou oveka i specifinom
vegetacijom, pa je fauna na ovom podruju veoma siromana kako po
broju vrsta koje ulaze u njen sastav, tako i po brojnosti
populacije. Njenu osnovu ine elementi mediteranske,
srednjo-evropske i srednjo-balkanske faune sa malim ueem
istono-evropskih vrsta. Na teritoriji optine Lapovo ivi heterogena
divlja: lasica, lisica, zec, jazavac, tvor, je, veverica, krtica,
zmije, guteri, abe, glodari, razne vrste insekta. Ptice su
raznovrsne: senica, vrabac, eva, prepelica, tiglic, slavuj, sova,
kukavica, kos, uk, avka, svraka, kreja, detli, grlica, golub,
jarebica, vorak, orao, fazan. Istraivanja na terenu pokazala su da
na najveem delu prostora ne treba oekivati izraene efekte uticaja.
Kod analiziranja postojeeg stanja utvreno je da na irem prostoru ne
postoje stanita retkih i zatienih biljnih i ivotinjskih vrsta i da
nije od posebnog interesa istraivanje moguih uticaja u ovom domenu.
2.6. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PEJZAA U pogledu pejzanih
karakteristika predmetnu lokaciju odlikuju osnovna obeleja rene
doline reke Velika Morava, koja je od lokacije udaljena oko 2,7 km.
Dolina reke uokvirena je padinama okolnih brda sa vonjacima i
vinogradima i umskim rastinjem. Pejzane karakteristike neposrednog
okruenja ine: - poljoprivredne povrine, - autoput, - eleznika
pruga, - individualni stambeni objekti, - ranirna stanica i -
sportski teren.
2.7. NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA Na lokaciji koja je predviena za
izgradnju fabrike za preradu drveta Kronospan, kao ni u blioj
okolini, nema registrovanih objekata graditeljske batine. Na samoj
lokaciji, kao i u okolini, do sada su vrena iskopavanja u cilju
postavljanja temelja za graevinske objekte i nisu naeni materijalni
ostaci koji bi ukazivali na mogue arheoloko nalazite. Ukoliko se
prilikom kopanja naie na arheoloke ostatke obaveza investitora je
da o tome odmah obavesti najblii Zavod za zatitu spomenika
kulture.
2.8. NASELJENOST, KONCENTRACIJA STANOVNITVA I DEMOGRAFSKE
KARAKTERISTIKE
Optina Lapovo sastoji se od dva naselja i zauzima povrinu od 55
km2. Popisom iz 2002. godine utvreno je da u Lapovu ivi 8228
stanovnika. Broj zaposlenih na 1000 stanovnika (u 2005.god) iznosio
je 268, to je porast u odnosu na 1991.god. kada je broj zaposlenih
na 1000 stanovnika bio 252. Fabrika za preradu drveta nalazi se u
poslovnoj zoni Lapova, u ijem se okruenju ne nalazi veliki broj
stambenih objekata. Imajui u vidu da se radi o individualnim
stambenim objektima spratnosi P do P+2, to gustina naseljenosti u
okruenju nije velika. Stambeni objekti su na dovoljnom rastojanju,
pa postojanje fabrike za preradu drveta nee uticati na pogoranje
uslova ivota u naselju, kao ni na raseljavanje zbog negativnih
uticaja.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
13
U okolini lokacije ne nalaze se javne ustanove kao to su kole,
bolnice i drugi javni objekti, tako da u okolini nema osetljivih
grupa populacije, na koje bi projekat mogao imati uticaja. 2.9.
POSTOJEI PRIVREDNI I STAMBENI OBJEKTI I OBJEKTI
INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE Lokacija za izgradnju fabrike za
preradu drveta Kronospan nalazi se u radnoj zoni I u Lapovu, na
prostoru koji je okruen i industrijskim i stambenim objektima. Sa
severne strane lokacije nalazi se poljoprivredne povrine, a prvi
individualni stambeni objekti naselja nalaze se na oko 1 km od
fabrike. Dalje severno, nalaze se poljoprivredna povrina, sportski
teren i lokacija firme Neuson Kramer. Sa istone strane lokacije
prolazi autoput Beograd Ni, a sa druge strane autoputa su
poljoprivredne povrine i nema izgraenih objekata. Sa june strane
nalazi se fabrika za izradu betona i betonske galanterije G.I.K. 1.
maj Lapovo. Sa zapadne strane lokacije je pristupni put, eleznika
pruga, ranirna stanica, a sa druge strane pruge je put, pa
poljoprivredne povrine. Najblii individualni stambeni objekti sa
zapadne strane su na oko 350 m od lokacije. Sa jugozapadne strane
lokacije nalazi se ranirna stanica Lapovo. Lokacija se snabdeva
vodom iz gradske vodovodne mree 400 mm, koja je projektovana uz
saobraajnicu prema pruzi. Pored lokacije prolazi fekalna
kanalizaciona mrea. Pored lokacije prolazi i elektrodistributivna
mrea.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
14
3. OPIS PROJEKTA 3.1. RADOVI U FAZI IZVOENJA PROJEKTA Prema
postojeem stanju teren na kome e se graditi kompleksa Kronospan je
dosta ravan i morfoloki pogodan za gradnju. U vreme izrade Studije
uticaja projekta na ivotnu sredinu, na katastarskoj parceli br.
11368/1 KO Lapovo izgradnja objekata koji e biti u funkciji
proizvodnje drvenih ploa bila je u poodmakloj fazi, odnosno bio je
izgraen proizvodni objekat i bio je postavljen vei deo opreme.
Lokacija je predstavljala poljoprivredno zemljite, koja je
obraivano. Pre poetka izvoenja radova izvreno je uklanjanje
samonikle vegetacije i odveeno na deponiju koju je odredio nadleni
organ. Teren je blago nagnut do ravan, pa je bilo izvreno
uklanjanje humusa u sloju od oko 40 cm, a zatim nasipanje terena i
njegova nivelacija u odnosu na pristupne saobraajnice, tehnoloke
potrebe i potrebama odvoenja atmosferskih i povrinskih voda sa
lokacije. Humus, koji se uklanja sa povrine terena, ostavlja se i
uva u okviru lokacije, a kasnije se koristi kao podloga za zelene
povrine. Debljina sloja za humuziranje slobodnih zelenih povrina je
20cm. Posle uklanjanja povrinskog sloja humusa vri se nabijanje
podtla pogodnim mehanikim sredstvima, a zatim nasipanje
peskovito-ljunkovitim materijalom ili drobljenim kamenom. Materijal
za tampon mora da se sastoji od tvrdih postojanih estica stenskih
masa, koje odgovaraju tehnikim uslovima, kako u pogledu
granulometrijskog sastava, tako i u pogledu podesnosti za
sabijanje. U toku izvoenja Projekta vrie se iskop zemljita za
polaganje temelja i cevovoda. Iskopana zemlja koristie se za
zatrpavanje cevovoda i rovova, a viak zemlje odvozie se na
deponiju, koju utvrdi nadleni organ. Prilikom izgradnje objekta
obavljaju se razni graevinski radovi (zidarski i betonski pri
izgradnji objekata, asfaltiranje i betoniranje platoa i
saobraajnica, ureenje terena itd.) uz korienje graevinskog
materijala koji se mogu rasuti po okolini. Zato je neophodno
paljivo rukovanje materijalom, kao i redovno uklanjanje
nepotrebnog, odnosno otpadnog i rasutog graevinskog materijala.
Posle zavretka svih radova neophodno je pokupiti sav graevinski i
drugi materijal, oistiti okolinu od istog i urediti teren.
3.2. KARAKTERISTIKE OBJEKATA Na katastarskoj parceli br. 11368/1
KO Lapovo, SO Lapovo, ija je ukupna povrina oko 50 ha, gradi se
fabrika KRONOSPAN. Fabrika je namenjena proizvodnji sirove i
oplemenjene iverice i panel ploa. Kompleks e biti sastavljen iz vie
funkcionalnih celina, meusobno povezanih i imae sledei sadraj:
Proizvodna hala Poslovno-usluni objekat Ivera Seka Parking za
putnika vozila Parking za teretna vozila
Transportni kolosek Saobraajnice Cisterna za dizel gorivo
Biorotor Separator ulja i masti
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
15
PROIZVODNA HALA
Proizvodna hala je spratnosti P, delom i P+2, a ispod jednog
dela hale nalazi se i podrum. Hala je dimenzija u osnovi 253,35 x
103,35 m I osovinskog rastera 34 x 12 m tj 48 x 12 m. Smetena je u
centralnom delu kompleksa. Ukupna visina hale iznosi 20 m.
Proizvodna hala je funkcionalno podeljena u est segmenta: 1. Hala 1
za zavrnu obradu je prizemne spratnosti, povrine P=13.569,59m2, na
koti
+0.00. Namenjena je za smetaj opreme za zavrnu obradu proizvoda.
Pristup hali je omoguen kako kolskim (kamioni) tako i eleznikim
saobraajnicama. Bruto povrina ovog dela je 13.801,70 m2.
2. Hala 2 za zavrnu obradu (P) P = 5 215.54 m2, na koti +0.00,
takoe namenjena smetaju proizvodne opreme sa istim pristupnim
konceptom kao i Hala 1. Bruto povrina ovog dela je 5 563.90 m2.
3. Prostor za smetaj lepka (P) P = 224,43 m2, na koti -0,60, u
kome su postavljeni rezervoari za lepak potreban u proizvodnji. U
sutini se nalazi u okviru proizvodne Hale 2, ali po nameni
predstavlja zasebnu celinu.
4. Administrativni blok (P+2) Puk = 933,62 m2, na junoj strani
proizvodne hale, u okviru Hale 2. Predstavlja zasebnu, kako
funkcionalnu, tako i konstruktivnu celinu. - Nivo prizemlja - P =
307,07 m2, na koti +0,00, namenjen je smetaju garderoba
zaposlenih u okviru kojih su predviene prostorija za smetaj
garderobnih ormana, sanitarni vorovi i tuevi. Pored garderoba, u
prizemlju se nalaze i tri prostorije laboratorije za ispitivanja
proizvodnog materijala. Ulaz u administrativni blok je sa june
strane. Omoguena je veza izmeu ovog dela i Hale 2, kako u zoni gde
se nalaze garderobe tako i iz laboratorija. Na ovom nivou je
predviena i kotlarnica koja opsluuje kako administrativni deo tako
i tehniki blok. Ulaz u kotlarnicu je sa spoljne, june, strane.
Bruto povrina ovog nivoa je 358,94 m2.
- Nivo prvog sprata P = 315,13 m2, na koti +3,74, sastoji se iz
niza kancelarija i sala za sastanke. Pored ovih prostorija
predvieni su sanitarni vor i ajna kuhinja. Bruto povrina ovog nivoa
je 355,72 m2.
- Nivo drugog sprata P = 311,42 m2, na koti +7,48, takoe je
predvien kao kancelarijski prostor. Pored kancelarija, i sanitarnog
vora i ajne kuhinje, na ovom nivou je predvien i niz prostorija za
arhivu. Bruto povrina ovog nivoa je 355,72 m2.
Ukupna bruto povrina svih etaa administrativnog bloka iznosi
1070,38 m2.
5. Tehniki blok (P+2) P = 1 946,50 m2, na zapadnom delu
proizvodne hale, u okviru hale sa presom, takoe predstavlja
zasebnu, kako funkcionalnu tako i konstruktvinu celinu. - Nivo
prizemlja P = 682,43 m2, na kotama -0,15, +0,00 i +0,75, predvien
je za
tehnike prostorije potrebne za opsluivanje prese i ostale
proizvodne opreme. Pored kontrolne sobe, na ovom nivou se nalaze
kako prostorije za hidrauliku i grejanje, tako i radionice. Osim u
kontrolnoj sobi, na ovom nivou nije predvien boravak zaposlenih dui
period. Pored tehnikih prostorija, u okviru stepeninog prostora,
predvieni su sanitarni vorovi.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
16
U prizemlju tehnikog bloka nalaze se sledee prostorije:
grejanje, hidraulika, kontrolna soba, hodnik sa stepenitem,
toaleti, elektro.kontrolna soba, trafostanica, tehnika prostorija,
bravarska radionica i opravka vozila. Bruto povrina ovog nivoa je
789,61 m2.
- Nivo prvog sprata P = 543,43 m2, na koti +4,60 tj +5,20,
iskljuivo slui kao tehniki prostor, pre svega za elektro opremu i
pripadajue radionice. Takoe ni na ovom nivou nije planirano due
zadravanje zaposlenih. Na I spratu tehnikog bloka nalaze se sledee
prostorije: postrojenje za gaenje poara, magacin rezervnih delova,
hodnik sa stepenitem, dve elektro kontrolne sobe, elektro radionica
i magacin. Bruto povrina ovog nivoa je 775,63 m2
- Nivo drugog sprata P = 710,64 m2, na koti +9,20, nije
namenjena za korienje, ak je velikim delom pregraena. Na ovom nivou
se nalaze tri prostorije potrebne za tehnoloku opremu, stepenite i
priruni magacin. Pristup drugom spratu je strogo ogranien. Bruto
povrina drugog sprata je 775,63 m2.
Ukupna bruto povrina svih etaa tehnikog bloka iznosi 2340,87
m2.
6. Hala sa presom (P) P = 2.969,85 m2, predstavlja prostor,
odvojen protivpoarnim zidom od ostatka hale u kome se smeta presa.
U okviru ovog prostora projektovane su dve podzemne etae pri emu se
za vertikalnu komunikaciju pored stepenita predvia i teretni lift
koji opsluuje ove tri etae. Na sva tri nivoa hale sa presom nisu
predviena stalna radna mesta. - Nivo -6,50 P = 580,29 m2, na koti
-6,50, slui za smetaj donjeg dela prese i
obezbeuje potreban prostor za servisiranje i opsluivanje prese.
Bruto povrina ovog prostora je 739,10 m2.
- Nivo -3,10 P = 218,85 m2, na koti -3,10, predstavlja galeriju
nad nivoom -6,50 i takoe je predvien za opsluivanje prese. Bruto
povrina ovog nivoa je 264,73 m2.
- Nivo prizemlja P = 2 170,85 m2, na koti +0,00, namenjen je za
smetaj prese kao i njene pratee opreme.
Ukupna bruto povrina svih podzemnih etaa u hali sa presom iznosi
1.003,83m2, dok je ukupna bruto povrina svih nadzemnih etaa ovog
dela 2.261,22 m2, tako da ukupna bruto povrina iznosi 3 265,05
m2
Ukupna bruto povrina svih podzemnih etaa proizvodne hale iznosi
1.003,83 m2 a svih nadzemnih etaa 24.859,81m2. Ukupna bruto povrina
proizvodne hale je 25.863,64 m2. Konstrukcija Kao primarno
konstruktivno reenje usvojen je skeletni AB prefabrikovani sistem.
Fundiranje objekta se vri ipovima koji nose temeljne aice, u koje
se postavljaju prefabrikovani montani stubovi. Ploa u proizvodnim
halama 1 i 2 je armirano-betonska d = 25 cm. Dok se u
administrativnom i tehnikom bloku projektuje AB ploa d = 30 cm. U
hali sa presom, na nivou -6,50, predviena je AB ploa od
vodonepropusnog betona d = 100 cm.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
17
Svi armirano-betonski zidovi podzemnih etaa liju se na licu
mesta prema dimenzijama iz statikog prorauna. Objekat je, u delu
hale 1, raen u rasteru 12 x 34m sa noseim vertikalnim stubovima,
koji su povezani temeljnim gredama. Krovni nosai nad ovim delom su
od lameliranog drveta h = 179 cm pod nagibom od 3%, d = 26 cm.
Donja ivica krovne konstrukcije je na +10,00 m. U delu hale 2, kao
i u administrativnom bloku, usvojen je raster 12 x 48 m, sa
stubovima na osi C (deo prema hali sa presom). Krovna konstrukcija
nad ovim delom proizvodne hale je od dvovodnih drvenih reetkastih
nosaa. Donja ivica krovnog nosaa je na +9,30 m. Nad halom sa presom
i tehnikim delom su postavljeni takoe drveni lamelirani krovni
nosai. Donja ivica je izmeu osa 12 -18 na 16,00 m a izmeu osa 18 22
na 20,00 m. Izmeu noseih stubova, na fasadi se postavljaju fasadni
stubovi, na rastojanju od 6 m. Za meuspratnu konstrukciju u
administrativnom i tehnikom bloku se predviaju montane
prefabrikovane tavanice. Meuspratna konstrukcija izmeu nivoa -6,50
i -3,10 i prizemlja hale sa presom je livena na licu mesta. Svi
konstruktivni zidovi u administrativnom i tehnikom bloku su montani
prefabrikovani AB paneli, dimenzionisani prema statikom proraunu
Stepenita su od AB montanih prefabrikovanih elemenata d = 15 cm.
Fasada Fasada proizvodne hale projektovana je u kombinaciji od
prefabrikovanih montanih betonskih sendvi panela (12+10+7) do
visine 2,50m i prefabrikovanih montanih panela od trapezastog lima
od visine 2,5 do vrha objekta. Montaa i detalji fasade rade se u
svemu prema specifikacijama proizvoaa fasadnih panela kojeg izabere
Investitor. Na visini od 4,30, u delu hale 1 i hale 2 predviene su
fiksne prozorske trake (h=1,80). Proizvoa je duan da obezbedi sve
potrebne ateste za elemente koji se ugrauju. Sa unutranje strane,
fasadni paneli se u halama 1 i 2 , hali sa presom kao i u delu
tehnikog bloka ne obrauju. U administrativnom delu se nakon
ugradnje postavljaju, dodatno, durisol ploe (d=5cm) i unutranja
strana panela se obraujem malterom i disperzivnom bojom po izboru
Investitora. Prozori U administrativnom bloku predvieni su
aluminijumski prozori sa termopan staklom. Prozorske trake u hali 1
i hali 2 su fiksne, bez mogunosti otvaranja. U tehnikom bloku
prozori su predvieni od elinih profila sa termopan staklom. Vrata
Osim u administrativnom bloku gde su predviena ulazna vrata od
aluminijuma zastakljena sigurnosnim staklom, ostala vrata na
proizvodnoj hali su od elinih profila, prema potrebi snabdevena sa
protivpoarnom bravom za otvaranje iznutra u sluaju poara i
evakuacije.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
18
Krov Krov proizvodne hale je ravan (pad od 3%), projektovan kao
neprohodan. Predvieni su krovni termo paneli sa konstrukcijom od
trapezastog lima 13,5 cm, termoizolacionim slojem 12 cm i
hidroizolacionom membranom. Na krovu se nalaze i svetlosne trake
koje osvatljavaju hale 1 i 2 i halu sa presom. One su od
sigurnosnog stakla u aluminijumskom ramu, fiksne, bez mogunosti
otvaranja. Na obe strane svetlosne trake nalazi se ventilaciona
kupola koja se otvara prema emama pomou elektro motora. Podovi U
halama 1 i 2, prostoru za lepak i hali sa presom ne predvia se
posebna podna obloga. U ovim prostorijama pod je AB ploa sa
aditivima. U tehnikom bloku se delom predvia dupli pod prema
zahtevima tehnolokog projekta i projekata instalacija. U elektro
kontrolnim sobama se predvia antistatik pod. U administrativnom
bloku je predvien dupli pod kako bi se omoguio podni razvod
instalacija po kancelarijama, sa potrebnim termoizolacionim i
zvunim zatitama. U prizemlju se predvia, osim u kotlarnici, obloga
od keramikih ploica. Dok se na spratovima pod oblae laminatom prema
izboru Invetstitora (osim stepenita koje se oblae keramikom).
Zidovi Unutranji pregradni zidovi u administrativnom delu izvode se
od gips-kartonskim zidova d=12,5 cm i d=25cm. Pregradni zid se
sastoji od metalne podkonstrukcije i obostrane dvoslojne obloge od
vatrootpornih (vodootpornih) gipsanih ploa d=1,25cm. Zidovi u
tehnikom delu se izvode od montanih prefabrikovanih zidova. U
zavisnosti od namene prostorija predviene su sledee obrade: -
Keramikim ploicama (prema izboru Investitora) se oblau svi zidovi
sanitarnih
prostorija od poda do sputenog plafona kao i kuhinja do visine
1,80 - Ostali zidovi se obrauju disperzivnom bojom po izboru
Investitora - Montani prefabrikovani betonski zidovi se gletuju i
prema potrebi prostorija boje
disperzivnom bojom Plafoni U objektu su, u administrativnom i
tehnikom bloku, predvieni sputeni plafoni od gipsanih ploa na
elinoj podkonstrukciji. U ostalim delovima (Hala 1, Hala 2, Prostor
za lepak, Hala sa presom) nisu predvieni plafoni i krovna
konstrukcija je vidljiva.
POSLOVNO-USLUNI OBJEKAT Poslovno-usluni objekat je spratnosti
P+2, dimenzija u osnovi 18,70 x 36,70m. Postavljen je na ulazu u
kompleks, u neposrednoj blizini nove pristupne ulice i parking
prostora, izmeu javnog i proizvodnog dela kompleksa. Ukupna bruto
povrina: 2.112,38 m2 Neto P prizemlja: 595,09 m2 Bruto P prizemlja:
680,70 m2 Neto P 1. sprata: 653,92 m2 Bruto P 1. sprata: 716,31 m2
Neto P 2. sprata: 615,40 m2 Bruto P 2. sprata: 715.37 m2
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
19
Objekat je Pbr=2112,38 m2, Pk=1860,48 m2. Objekat je podeljen na
vie funkcionalnih celina. U prizemlju je pored prostora za showroom
namenjen posetiocima (javni deo), predviena kantina, sala za
sastanke, arhiva i sanitarne i pomone prostorije namenjene
zaposlenima u kompleksu. U okviru kantine je predviena usluna
kuhinja. Zaposlenima je omoguen direktan pristup u kantinu iz
fabrikog dela. Takoe se u prizemlju, sa pristupom sa spoljne
strane, nalaze sanitarne prostorije (WC, tu kabine) za vozae
kamiona. Na prvom spratu se nalaze kancelarije prodaje i akvizicije
sa arhivom, salom za sastanke, pomonim prostorijama. Kancelarijski
prostor je otvorenog tipa sa mogonou pregraivanja prostora po
potrebi Investitora. Na drugom spratu nalazi se niz smetajnih
jedinica (dve dvosobne, 4 apartmana, 6 soba). Stambene jedinice su
povrine oko 76m2 i 98,50m2, apartmani ~49m2, a sobe od 22m2- 32m2.
Kontrola i nadzor su predvieni na ulazu u objekat, koji slui kao i
kontrolna taka za ceo kompleks, kao i u centralnom stepeninom
delu.
IVERA Objekat Iveraa je podeljen kako funkcionalno tako i
konstruktivno u dve celine. Hala sa Iveraem (P), P= 403.47 m2: -
Nivo -2.45, P = 155.76 m2 prostor za Ivera i prateu opremu
tehnologije - Nivo prizemlja, P = 403.47 m2, hala u kojoj je smeten
Ivera i pratea proizvodna
tehnologija. Pristup ovom delu objekta omoguen je i kolskom
saobraaju. Tehniki blok (P+1), P= 708.57 m2 obuhvata: - Nivo
prizemlja P = 752.38 m2, na koti +0.00 (+104.05m) obuhvata
kontrolnu sobu,
radionice, magacin, pomone prostorije (ajnu kuhinju i toalete)
kao i prostorije za smetaj trafoa.
- Nivo prvog sprata P = 359.66 m2, na koti +5.60 (+109.65 m)
projektovan je za smetaj prostorija sa elektro-ormanima.
Ukupna bruto povrina svih podzemnih etaa Iveraa iznosi 234.06 m2
a svih nadzemnih etaa 1 630.32 m2. Ukupna bruto povrina proizvodne
hale je 1 864.38 m2. Deo objekta se radi u skeletnom sistemu, sa
stubovima 40x40 cm u rasteru 6x4.75 tj 6x6.1m sa AB platnima za
ukruenje oko stepenita i na fasadi. Predviene su temeljne trake
75x130cm postavljene na ipove. Meuspratna konstrukcija je puna AB
ploa debljine 20cm. Krovna konstrukcija nad ovim delom hale je
takoe AB ploa d=20cm. Konstrukcija u hali sa Iveraem je od elinih
ramova I profila. Nad halom su predviene krovne prozorske trake,
kao i otvor za silos (vidi projekat tehnologije). Fasada objekta
projektovana je u kombinaciji od prefabrikovanih montanih betonskih
sendvi panela (12+10+7) do visine 2.50m i prefabrikovanih montanih
panela od trapezastog lima od visine 2.5 do vrha objekta i AB
prefabrikovanih platana d = 18cm (hala sa Iveraem). Sa unutranje
strane, fasadni paneli se u ne obrauju, osim u prostorijama koje se
naknadno termoizoluju durisol ploama (d = 5cm) i unutranja strana
panela se obraujem malterom i disperzivnom bojom po izboru
Investitora.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
20
U delu sa kontrolnom sobom i radionicom predvieni su
aluminijumski prozori sa termopan staklom i otvaranjem prema emama.
Prozori kod tehnikih prostorija su od elinih profila sa termopan
staklom i otvaraju se prema emama. Osim glavnog ulaza u objekat gde
su predviena ulazna vrata od vetrobrana od aluminijuma zastakljena
sigurnosnim staklom, ostala vrata na objektu su od elinih profila,
prema potrebi snabdevena sa protivpoarnom bravom za otvaranje
iznutra u sluaju poara i evakuacije. U zavisnosti od namene
prostorija unutranja vrata su ili drvena (kontrolna soba, pomone
prostorije) ili metalna (radionice elektro sobe, etc.) Krov objekat
je u skladu sa konstruktivnim sistemom. Iznad tehnikog dela
projektovana je AB ploa na koju se postavljaju slojevi neprohodnog
krova dok su nad delom hale sa Iveraem predvieni krovni termo
paneli sa konstrukcijom od trapezastog lima 13,5 cm,
termoizolacionim slojem 12 cm i hidroizolujuom membranom. Na krovu
se nalaze svetlosne trake koje osvatljavaju halu sa Iveraem. One su
od sigurnosnog stakla u aluminijumskom ramu, fiksne bez mogunosti
otvaranja. Kupole i svetlosne trake bie izvdene prema izboru
Investitora i specifikacijama proizvoaa. U halama sa Iveraem se ne
predvia podna obloga, kao i u prostorijama za smetaj trafoa. U
prostorijama za smetaj elektro ormana na prvom spratu predvia se
dupli, antistatik pod kako bi se omoguio podni razvod instalacija.
Hodnik kao i pomone prostorije se oblau podnom ketramikom po izboru
Investitora dok se u kontrolnoj sobi postavlja laminat. Unutranji
zidovi se izvode od prefabrikovanih montanih panela d = 20cm, d =
15 cm i d = 12.5 cm. Predviena su AB platna livena na licu mesta za
ukruenje oko stepenita d = 25 cm. Prema potrebi se zidovi boje
disperzivnom bojom. Osim u sanitarnim prostorijama gde se zidovi
oblau keramikim ploicama, ostali zidovi se obrauju disperzivnom
bojom po izboru Investitora. U objektu su, u kontrolnosj sobi i
pomonim prostorijama, predvieni sputeni plafoni od gipsanih ploa na
elinoj podkonstrukciji. U ostalim delovima objekta nisu predvieni
plafoni i krovna konstrukcija je vidljiva u hali sa Iveraem.
SEKA Objekat Sekaa je podeljen kako funkcionalno tako i
konstruktivno u dve celine. Hala sa Sekaem (P), P= 207.30 m2: -
Nivo -3.91, P = 78.87 m2 prostor za Seka i prateu opermu
tehnologije - Nivo prizemlja, P = 128.43 m2, hala u kojoj je smeten
Seka i pratea proizvodna
tehnologija. Tehniki blok (P+1), P= 86.26 m2 obuhvata: - Nivo
prizemlja P = 42.14 m2, obuhvata prostor za smetaj trafoa,
elekrto-sobu i
magacin. - Nivo prvog sprata P = 43.85 m2, projektovan je za
smetaj prostorija sa elektro-
ormanima. Ukupna bruto povrina svih podzemnih etaa Sekaa iznosi
99.08 m2 a svih nadzemnih etaa 371.23 m2. Ukupna bruto povrina
Sekaa je 470.31 m2. Deo objekta se radi u skeletnom sistemu, sa
stubovima 25x25 cm. Predviene su temeljne trake 75x50cm i 260x50cm
postavljene na ipove. Meuspratna konstrukcija je puna AB
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
21
ploa debljine 20cm. Stepenite je od elinih noseih elemenata
U-240. Krovna konstrukcija nad ovim delom hale je takoe AB ploa
d=20cm. Konstrukcija u hali sa Sekaem je od elinih ramova I profila
I-350. Fasada objekta projektovana je u kombinaciji od
prefabrikovanih montanih betonskih sendvi panela (12+10+7) do
visine 2.50m i prefabrikovanih montanih panela od trapezastog lima
od visine 2.5 do vrha objekta i fasadnih zidova od opeke d=25cm.
Unutranja strana zidova od opeke se obraujem malterom. Prozori na
Sekau su od elinih profila sa termopan staklom i otvaraju se prema
emama. Nad prostorom u kome je smeten Seka predvien je fiksni
krovni prozor. Vrata na objektu su od elinih profila, prema potrebi
snabdevena sa protivpoarnom bravom za otvaranje iznutra u sluaju
poara i evakuacije. Krov objekat je u skladu sa konstruktivnim
sistemom. Iznad tehnikog dela projektovana je AB ploa na koju se
postavljaju slojevi neprohodnog krova dok su nad delom sa Sekaem
predvieni krovni termo paneli sa konstrukcijom od trapezastog lima
13.5 cm, termoizolacijonim slojem 12 cm i hidroizolujuom membranom.
Na krovu se nalazi fiksni krovni prozor koji osvetljava prostoriju
sa Sekaem. Prozor je od sigurnosnog stakla u aluminijumskom ramu,
fiksan bez mogunosti otvaranja. U prostoriji sa Sekaem se ne
predvia podna obloga, kao ni u elektro-sobi. Takoe se pod na nivou
-3.91 ne obrauje zasebno. U prostoriji sa trafoom i magacinu
predvideti dupli pod h=60cm. U prostorijama za smetaj elektro
ormana na prvom spratu predvia se dupli, antistatik, pod h=60cm,
pod kako bi se omoguio podni razvod instalacija. Unutranji zidovi
se rade od opeke d=25cm i giter bloka d=20cm i malteriu se
obostrano. Unutranje strane fasadnih zidova od opeke d=25 cm se
malteriu. U objektu su nisu predvieni posebni plafoni niti posebna
obrada meuspratne konstrukcije. 3.2.1. Saobraajnice i manipulativne
povrine
Drumske saobraajnice i platoi Radna zona I, u kojoj se gradi
kompleks fabrike KRONOSPAN, nalazi se na zemljitu lociranom
neposredno pored samog Lapova, izmeu dva vana komunikaciona pravca
i to: postojee eleznike pruge sa zapada i autoputa Beograd Ni, koji
pripada koridoru E75, sa istoka. U okiru kompleksa bie izgraene
saobraajne povrine namenjene prilazu i tehnolokim potrebama objekta
KRONOSPAN kao i parking prostor za putnika i teretna vozila. Namena
saobraajnica je za kretanje putnikih, tehnolokih, servisnih,
dostavnih i protivpoarnih vozila, a trotoara za kretanje peaka. U
okviru kompleksa planirane su saobraajnice i za drumski i za
elezniki saobraaj. U pogledu drumskih saobraajnih prilaza radnoj
zoni I u ovom momentu ne postoji izgraena saobraajna infrastruktura
neophodna za funkcionisanje kompleksa. Sada se do predmetne
lokacije moe doi jedino postojeim makadamskim putem ija se trasa
prua du eleznike pruge. Planom detaljne regulacije predvieni su
odgovarajui spoljni prikljuci, preko kojih se interne saobraajnice
kompleksa prikljuuju na spoljanju saobraajni mreu. Glavni ulaz u
kompleks ostvarie se sa istone strane placa, prikljuenjem na
pristupnu saobraajnicu paralelnu sa autoputem Beograd-Ni. Trasa
obodne saobraajnice kompleksa ide paralelno sa autoputem sa istone
strane kompleksa. U okviru kompleksa za prvu fazu izgradnje
planirano je est saobraajnih pravca koji se odlikuju posebnim
karakteristikama, kako po nameni tako i po projektnim elementima, a
koje su projektovane
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
22
tako da omoguavaju nesmetan pristup objektima, otvorenim
skladitima, parkinzima, kolskim vagama, manipulativnim povrinama i
prilaz do projektovanih tehnolokih platformi. Sa jedne od
saobraajnica omoguen je i ulazak vozila u proizvodnu halu. Sa june
strane kompleksa planiran je jo jedan ulaz u kompleks, sa koga se
vri prilaz parkingu putnikih automobila zaposlenih i gostiju. U
okviru kompleksa predviena je izgradnja i pet manipulativnih
platoa, namenjenih tehnolokim potrebama kompleksa i to: - PLATO PL1
predstavlja otvorenu betonsku povrinu na koju e biti smeten znatan
deo
tehnoloke oprema. Omeen je internim saobraajnicima i prunim
prostorom sa jedne strane i platoom PL4 sa druge strane. Izmedju
betonske povrine platoa i saobraajnica i prunog prostora
projektovani su otvoreni betonski kanali i slivna reetka koji treba
da prime povrinsku vodu koja e se sa njega slivati.
- PLATO PL2 predstavlja otvorenu manipulativnu povrinu od
stabilizivonag ljunanog materijala namenjenu skladitenju
sirovina.
- PLATO PL3 predstavlja takoe kao i plato PL2 otvorenu
manipulativnu povrinu od stabilizivonag ljunanog materijala
namenjenu skladitenju sirovina.
- PLATO PL4 predstavlja otvorenu manipulativnu betonsku povrinu
smetenu obostrano pored eleznikog koloseka, kao i prostor u samoj
zoni razdvajanja koloseka, a slui za prihvatanje sirovina sa
eleznice i kao veza platoa PL2, PL3 I PL5 sa betonskim platoom PL1
i pristupnom saobraajnicom. Dugaak je 102,50 m irine 6,00 m sa
svake strane u odnosu na koloseni prostor.
- Plato PL5 predstavlja otvorenu manipulativnu povrinu od
stabilizivonag ljunanog materijala namenjenu skladitenju
sirovinskog materijala. Omeen je granicama susednih parcela I
eleznikim kolosekom.
U okviru kompleksa predvieno je odvijanje i eleznikog saobraaja.
eleznika dvokolosena elektrificirana pruga Beograd-Ni prolazi
zapadno od lokacije, na koju e se povezati interni industrijski
kolosek, a prema uslovima JP eleznica Srbije. Internim
industrijskim kolosekom bie omogueno dovoenje sirovina (trupaca) i
odvoenje gotove robe sa kompleksa, pa e u tu svrhu biti uraen
glavni projekat eleznikog saobraaja kompleksa. Pri nivelaciji
saobraajnica i plaoa voeno je rauna o kotama prirodnog terena, kao
i o uslovima za povrinsko odvoenje atmosferske vode. Takoe je uzeta
u obzir i pretpostavljena kota gornje ivice ina eleznikih koloseka
koji e ulaziti u kompleks. Interne saobraajnice imaju promenljive
irine zavisno od namene i projektovane su tako da omoguavaju
nesmetano odvijanje procesa proizvodnje, odnosno nesmetan pristup
vozila odreenim platoima, objektima i parking prostoru. Za
parkiranje kamione predvieno je 10 parking mesta sa mogunou
proirenja, a za putnika vozila su predviena 60 parking mesta.
Ukupan broj potrebnih parking mesta za putnika vozila i kamione
mogue je korigovati zavisno od plana i buduih potreba. U profilu
internih saobraajnice projektovani su otvoreni kanali pokriveni
slivnim reetkama za sakupljanje atmosferskih voda. Popreni padovi
na saobraajnicama se kreu od 0 do 2% a popreni nagibi na platoima
od 0 do 1,5 i 2,0%, tako da je omogueno slivanje atmosferskih voda
prema betonskim kanalima.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
23
eleznike saobraajnice Industrijski kolosek Kronospan u Lapovu
predvien je da slui za prevoz robe za potrebe preduzea Kronospan.
Prikljuenje sa mreom pruga predvieno je da se izvri u eleznikoj
stanici Ranirna Lapovo na pruzi
Beograd-Mladenovac-Ni-Preevo-granica Makedonije. Za poetak ove
kolosene grupe usvojen je poetak skretnice broj 61 na km 0+000.00,
a kraj na km 1+194.78. U okviru kompleksa predviena je izgradnja
koloseka kojima e se dopremati sirovine do skladita sirovina i u do
skladita u unutranjosti proizvodne hale, kao i otpremanje gotove
robe sa skladita gotovih proizvoda. Zato je osim spoljanjih
koloseka, predviena i izgradnja unutranjeg koloseka, koji prolazi
kroz proizvodnu halu. Za prelaz preko drumskih saobraajnica
projektovani su putni prelazi sa svim potrebnim osiguranjima. Sva
ukrtanja saobraajnica sa eleznikim kolosecima bie u nivou u svemu
prema vaeim uslovima Javnog preduzea eleznice Srbije. Takoe je
predviena izrada betonskog utopljenog koloseka od 0+598.26 do
kraja. Betonski utopljeni kolosek je predvien i na mestu prolaska
koloseka kroz buduu halu. Mesta ukrtanja buduih instalacija
(vodovoda, atmosferske kanalizacije, gasovoda, elektroinstalacija)
bie uraena prema uslovima JP eleznice Srbije. Projektom atmosferske
kanalizacije predvieni su propusti na nekoliko mesta.
3.2.2. Vodovod i kanalizacija Snabdevanje kompleksa vodom vrie
se iz gradske vodovodne mree 400 mm, koja je projektovana uz
saobraajnicu prema pruzi. U okviru kompleksa voda e se koristiti za
napajanje potroaa u proizvodnom objektu, odnosno za tehnoloke i
sanitarne potrebe, kao i za napajanje protivpoarnih hidranata.
Projektom su predviene nezavisne instalacije sanitarne i
potivpoarne vode. Za potrebe gaenja moguih poara projektovana je
prstenasta vodovodna mrea oko svih objekata, na kojoj e se nalaziti
29 spoljanjih protivpoarnih hidranata 100 mm. Cevovod hidrantske
mree je predvien od polietilenskih vodovodnih cevi (za radne
pritiske od 16 bara) prenika 400 mm. Trasa je delom zajednika sa
trasom cevovoda za sprinkler instalaciju. Protivpoarna mrea nije
direktno povezana sa gradskim vodovodom, ve su predvieni
protivpoarni rezervoari, koji e se puniti vodom iz vodovoda.
Projektom je predvieno postavljanje 5 protivpoarnih rezervoara
zapremine po 500 m3 svaki. Iz protivpoarnih rezervoara napajae se i
sprinkler instalacija. Cevovod za splinker instalaciju je predvien
od polietilenskih vodovodnih cevi prenika 400 mm. Sprinker sistem
je projektovan kako u proizvodnoj hali, tako i na platoima na
kojima se odvijaju tehnoloki procesi. Za gaenje poara hidrantima
predvia se jednovremeni rad dva spoljna hidranta sa Q = 10,00 l/sec
i dva unutranja protivpoarna hidranta sa Q=2x2,50 l/sec=5,00 l/sec.
Ukupno za gaenje poara hidrantima je potrebno 25,00 l/sec vode.
Protivpoarni rezervoari su dovoljne zapremine za dvoasovno gaenje
poara vodom. Uz rezervoare se nalazi i pumpna stanica u koju je
smeteno i postrojenje za odravanje pritiska u hidrantskoj mrei. Za
hidrantsku instalaciju su predviene glavne pumpe sa dizel motorom i
manja pumpa za odravanje pritiska u mrei sa elektro motorom.
Pritisak u cevovodu na izlasku iz pumpne stanice je 10 bara.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
24
Spoljna vodovodna mrea sanitarne vode je predviena od
polietilenskih vodovodnih cevi prenika 90 mm. Sanitarna voda dolazi
do proizvodne hale i upravne zgrade. Fekalna kanalizaciona mrea iz
projektovanih objekata e se prikljuiti na kompaktno postrojenje za
preiavanje fekalne otpadne vode. Posle tretmana predvieno je da
preiena voda odlazi u otvoreni kanal za kinu vodu. Kao recipijent
kinih voda sa lokacije Kronospan-Lapovo predvien je otvoreni kanal
sa zapadne strane kompleksa, koji atmosfersku vodu odvodi dalje u
Liparski potok. Poto ovaj kanal nije dovoljnih dimenzija da primi
sve kine vode sa kompleksa u svoje korito, a njegova kota na mestu
prikljuenja je takva da se kine vode ne mogu gravitaciono
prikljuiti, predvia se retenzija sa pumpnom stanicom za prihvat
vika kinih voda koje bi se naknadno, po prestanku padavina,
postepeno uvodile u postojei otvoreni kanal. Za sakupljanje i
odvoenje atmosferske vode sa krovova, saobraajnica i manipulativnih
povrina u okviru kompleksa predvieno je vie otvorenih kanala.
Kanali su razliitih poprenih preseka. Na mestima ukrtanja kanala sa
eleznicom i saobraajnicama predvieni su propusti. Postoje dva
glavna sabirna otvorena kanala. Prvi kanal prima kinu vodu koja
padne na deo betonskog platoa proizvodnog dela I etape izgradnje.
Ovaj kanal je predvien pored puta koji je trasiran po granici
kompleksa prema eleznikoj pruzi i ide sve do retenzije. U ovaj
kanal se uliva i deo kinih voda koje padnu na krov prozvodne hale.
Kanal koji je trasiran paralelno sa sredinom saobraajnicom
kompleksa prima deo kinih voda sa proizvodne hale I etape izgradnje
i primae kinu vodu sa krova proizvodne i lager hale II etape
izgradnje. Ovaj kanal se takoe uliva u retenziju. Poduni nagibi
kanala su predvieni 0,002m/m. Retenzija je zapremine 3.140 m3 i moe
da prihvati kiu intenziteta 150 lit/sec/ha u trajanju od 30 minuta.
I otvoreni kanali mogu posluiti kao dodatna retenzija. Retenzija e
se prazniti preko pumpne stanice, gde su predviene etiri muljne
potopljene pumpe pojedinanog kapaciteta Q = 62,50 lit/sec. Pumpe
preko pojedinanih potisnih cevovoda prepumpavaju kine vode u
betonski aht za umirenje energije iz koga kina voda odlazi
otvorenim kanalom do prikljuka na recipijent. Retenzija se izvodi
na taj nain da joj je dno od 30cm ljunka preko kojeg ide sloj
asfalta od 6cm. Zidovi retenzije su armirano-betonski visine 1m a
iznad te visine je zemlja. Atmosferska otpadna voda sa parkinga za
teretna vozila odvodi se u separator ulja i masti sa talonikom radi
preiavanja. Preiena voda iz separatora ulja i masti odvodi se u
otvoreni kanal za atmosfersku vodu.
3.2.3. Grejanje i ventilacija a) Grejanje
Administrativni blok Za snabdevanje administrativnog dela
toplotnom energijom, projektovana je gasna kotlarnica u prizemlju
administrativnog bloka. Kao gorivo se koristi prirodni gas koji se
dovodi ukopanim gasovodom do regulacionog seta, a zatim preko
unutranje gasne instalacije do kotlarnice. U kotlarnici je smetena
sledea oprema: Dva zidna kondezaciona kotla sledeih
karakteristika:
- Kapacitet Qk= 60 kW - Potronja goriva Gk=13,22 m3/h
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
25
- Temperaturni reim 80/60C - Radni pritisak Pmax=3 bar
Centrifugalne pumpe protoka Q=4,74 m3/h Zatvoreni ekspanzioni su
zapremine 150 l Samostojea hidraulina skretnica protoka 6,5 m3/h
Automatika Dimovod horizontalni 80/125 Usisna reetka u vratima
Odsisna reetka Protivkina reetka Odsisni ventilator kapaciteta 240
m3/h Rashladna jama Mobilna oprema za gaenje poara Potrebna koliina
vazduha za nesmetano sagorevanje goriva u kotlovima obezbedie se
preko koaksijalnih dimovoda postavljenih na fasadnom zidu
kotlarnice. Sve vazduh neophodan za ventilaciju kotlarnice e
ulaziti preko dve ventilacione reetke postavljene u donjoj zoni
vrata kotlarnice dok e vazduh izlaziti preko odsisne reetke,
ventilacionog kanala, kanalskog ventilatora (u protiveksplozivnoj
zatiti) i protivkine aluzine na fasadi objekta. Toplotna energija
dobijena u kotlu na prirodni gas, troi se na radijatorsko grejanje
kancelarija, sala za sastanke, laboratorija, toaleta, stepenita i
hodnika. Za odvoenje dimnih gasova predvieni su dimni kanali 125
mm, koji izlaze bono na fasadu objekta, na visini od 2,15 m i 3,15
m od povrine tla. Ivera Za snabdevanje objekta iveraa toplotnom
energijom, bie predvien fasadni gasni kotao u radionici u prizemlju
tehnikog dela. Kao gorivo se koristi prirodni gas koji se dovodi
ukopanim gasovodom do regulacionog seta, preko gasovoda, do
radionice. U radionici je predvien fasadni gasni kotao, kapaciteta
Qk= 24 kW, ukljuujui i neophodnu rezervu kotla, maksimalnog protoka
gasa od 1061 l/h. Potrebna koliina vazduha za nesmetano sagorevanje
goriva u kotlovima obezbedie se preko koaksijalnih dimovoda
postavljenih na zidu radionice. Temperaturski reim kotla je 80/60
C. Toplotna energija dobijena u kotlu na prirodni gas,
radijatorskim grejanjem troi se na zagrevanje prostora radionice,
hodnika, kuhinje i kontrolne sobe. Za odvoenje dimnih gasova
predvien je dimni kanal koji izlazi bono na fasadu objekta, na
visini od 2,85 m od povrine tla.
b) Ventilacija Sve toaletne prostorije, kuhinje i garderobe u
prizemlju i na spratovima administarativog bloka se ventiliraju
centralnim sistemima ventilacije i to preko odsisnih ventila za
vazduh, horizontalnog sistema kanala u sputenom plafonu, centralnog
vertikalnog kanala, kanalskog ventilatora postavljenog iznad druge
etae administrativnog dela u potkrovlju objekta i ventilacionog
kanala koji iz objekta izlazi bono na fasadu objekta. Prinudna
ventilacija kotlarnice administrativnog bloka vrie se preko odsisne
reetke, ventilacionih kanala i ventilatora kapaciteta 240 m3/h.
Podpritisak u kotlarnici ne prelazi vrednost od 20 Pa, s obzirom da
se u dvokrilna vrata kotlarnice postavljaju fiksne reetke za dovod
vazduha u prostoriju. Elektrini ureaji u kotlarnici ne mogu biti
pod naponom pre
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
26
nego to odsisni ventilator ispravno radi najmanje 5 minuta. Pri
neispravnom radu ili prekidu rada ureaja za prinudnu ventilaciju
obustavlja se rad gorionika. Sva elektrina oprema za prinudnu
ventilaciju koja je smetena u prostor kotlarnice izvedena je u
protiveksplozivnoj zatiti. Prinudna ventilacija je kontrolisana.
Prilikom aktiviranja bilo kog od zatitnih ureaja kojima se vri
nadziranje, svi elektrini ureaji u kotlarnici ostaju bez elektrinog
napona, osim nunog svetla koje je u zatitnoj Ex zatiti.
Laboratorija u prizemlju administrativnog bloka e se ventilirati
preko nezavisnog ventilacionog sistema sa izvlaenjem vazduha na
fasadu objekta. Na ovaj nain e se obezbediti u svim prostorijama
min. 5 izmena vazduha na sat. Prostor trafostanice bie prinudno
ventiliran kako bi se osloboena toplota svakog od etiri energetska
transformatora odvela iz prostora trafostanice. Potrebna koliina
sveeg vazduha za ventilaciju bie obezbeena preko protivkinih
aluzina postavljenih na istonoj fasadi objekta, aksijalnih
ventilatora i kanalskog razvoda. Otpadni vazduha e izbacivati preko
aluzina na svim vratima prostorije radi pravilne ventilacije
prostora i odvoenja osloboene toplote od opreme. Zbog velike
koncentracije praine u okolini objekta u oba ventilaciona sistema
bie postavljena filterska sekcija sa kasetnim filterom. Ventilacija
elektro prostorija u tehnikom bloku se ostvaruje preko
ventilacionih komora koje su dimenzionisane za koliinu vazduha
neophodnu da se odvede osloboena toplota od elektro ormana. Za
prostorije u kojima e biti smetena telekomunikaciona oprema
predvien je sistem hlaenja sa inverter split jedinicama
odgovarajueg kapaciteta. Kondenzat se sa svake unutranje jedinice
najkraim moguim putem vodi do kanalizacionih cevi preko kondeznog
cevovoda od plastinih cevi koje se na predvienim mestima ulivaju u
sifone pomenutih cevi. Kanali za sisteme ventilacije su od
pocinkovanog lima odgovarajue debljine. Prenoenje buke i vibracija
du cevovoda i kanala spreava se elastinim vezama izmeu opreme i
cevovoda, odnosno kanala. Elastinim oslanjanjem opreme spreava se
prenoenje vibracija na konstrukciju objekta. 3.2.4. Gasne
instalacije Za potrebe snabdevanja prirodnim gasom proizvodnog
kompleksa fabrike za preradu drveta "Kronopan", predviena je
izgradnja unutranje gasne instalacije od polietilenskih cevi
pritiska piz. = 3 bar i to od glavne merno-regulacione stanice
kapaciteta Q=18000 Nm3/h (koja se nalazi u okviru kompleksa) do
potroaa, odnosno do: - kotlarnice u administrativnom bloku
(50Nm3/h), za zagrevanje prostorija - kotlarnice u tehnikom bloku
(700 Nm3/h), za zagrevanje ulja u presi za presovanje
ploa - suare (4500 Nm3/h), za stvaranje toplote u komori za
sagorevanje - iveraa (10 Nm3/h), za zagrevanje prostorija -
kotlarnice u upravnoj zgradi (40 Nm3/h), za zagrevanje prostorija
Na gasnoj instalaciji je ostavljen prikljuak za drugu fazu
izgradnje od 8000 Nm3/h. Razvodni gasovod se vodi na dubinama
polaganja shodno propisima, odnosno standardima i preporukama JP
Srbijagas-a. Niveleta gasovoda treba da prati niveletu terena.
Iskop rova se vri runo ili mainski u zavisnosti od postojeih
objekata i instalacija na trasi. Dubina rova zavisi od trase- i u
skladu je sa Pravilnikom o tehnikim uslovima i normativima za
projektovanje i izgradnju gasne mree od polietilenskih cevi sa
maksimalnim radnim pritiskom do 4 bar.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
27
Dubina ukopavanja gasovoda za osnovnu distributivnu mreu je: u
zelenim povrinama i trotoarima minimum 0,8m, u kolovozu ulica 1,3m,
ispod regionalnog puta 1.5m, i za kune prikljuke 0,6m. Dubine se
mere od gornje ivice cevi do najnie kote terena/kolovoza. U zonama
opasnosti koje formira prirodni gas, dozvoljeno je koristiti
protiveksplozivne elektrine ureaje najmanjih zahteva u pogledu
protiveksplozivne zatite. Osnovna mera zatite od statikog
elektriciteta je izjednaenje potencijala opreme kroz koju protie
gas i vri se premoavanjem ventila i prirubnikih spojeva i
povezivanjem mainske opreme trakom FeZn 25x4mm na uzemljiva
objekta. Izjednaenje potencijala metalnog kostura objekta vri se
povezivanjem na uzemljiva objekta preko zemljovoda. Uzemljenje
RS-ova e se izvesti povezivanjem na sloeni prstenasto-radijalni
uzemljiva od trake FeZn 25x4mm. Ispod RS, traka se polae prstenasto
u betonske stope temelja. 3.2.5. Elektroinstalacije Za potrebe
kompleksa firme Kronospan planira se izgradnja nove trafostanice
110/10kV snage 28 MVA, kao i jedanaest suvih transformatora
10/0,4kV snaga od 1600KVA i 2500 KVA, koji su smeteni u objektima
Sekaa, Iveraa i u Proizvodnoj hali. Dalekovode 10kV i 35kV potrebno
je kablirati u svemu prema uslovima J.P. "eleznice Srbije" i
"Elektroumadije" Kragujevac. U okviru kompleksa i objekata
predviene su instalacije:
- spoljanjeg i unutranjeg osvetljenja, - protivpanine rasvete, -
tehnolokih potroaa, - prikljunica, - zatite od atmosferskog
pranjenja, - telekomunikacione i signalne instalacije, - za rano
otkrivanje i automatsku dojavu poara.
Proizvodna hala U okviru proizvodne hale projektovane su
instalacije:
- napajanja - spoljanjeg i unutranjeg osvetljenja i prikljunica,
- tehnolokih potroaa, - protivpanine rasvete, - zatite od
atmosferskog pranjenja.
Potroai ovog objekta napajaju se preko GRO. U sluaju poara
signal sa PP centrale iskljuuje napajanje glavnih razvodnih ormana
aneksa i tehnikog dela i kotlarnice. Iskljuenje napajanja glavnih
razvodnih ormana u hali u sluaju poara vri se na dovodu u trafo
stanici. U prostoru proizvodne hale svetiljke za opte osvetljenje
montiraju se na krovne nosae na min visini 10 m. Svetiljke su metal
halogene 400 W i 250 W. Prema zahtevu Investitira postignut je
zahtevani nivo osvetljaja od 300 lx gde su maine, 750 lx gde je
kontola i 150 lx u ostalim delovima hale. Osvetljenje u tehnikom i
aneksnom delu predvieno je svetiljkama sa fluorescentnim cevima.
Spoljno osvetljenje izvedeno je sa metal halogenim reflektorima
150W, rasporeenim po fasadi hale na visini 7m. Protivpanino
osvetljenje reeno je svetiljkama sa fluo sijalicama 1x36W (prema
preporukama standardima dobijenim od Investitora), koje se napajaju
sa UPS-a. UPS-evi
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
28
imaju autonomiju koja moe da obezbedi neophodno vreme za
evakuaciju (prema Protivpoarnom elaboratu vreme evakuacije je 7
minuta). Pomono osvetljenjem u hali je reeno tako da omoguava
vidljivost neophodnu za orjentaciju (npr. za obilazak uvara ili da
se omogui kretanje do ormana za ukljuenje opteg osvetljenja).
Napajanje pumpi za prepumpavanje kinice vri se iz GRO koji je
smeten u ovom objektu. Takoe su predviene i instalacije za
otvaranje krovnih prozora. Za zatitu objekta od atmosferskih
pranjenja predviena je instalacija gromobrana sa tri tapne
hvataljke sa ureajem za rano startovanje t = 60s. Proraunom je
dobijeno da je potrebno obezbediti gromobransku instalaciju za nivo
zatite I sa dodatnim merama. Odvodni vodovi bie izvedeni Fe/Zn
trakom poloenom po stubovima sa unutranje strane na elinim nosaima
trake, koji se vezuju na uzemljiva objekta. Svi vertikalni oluci su
takoe povezani sa gromobranskim uzemljivaem. Uzemljiva gromobranske
instalacije izveden je Fe/Zn trakom 25 x 4 mm poloenom u temelju
objekta i mestimino zavarenom za armaturu temelja.
Ivera U objektu Ivera projektovane su instalacije:
- napajanja - spoljanjeg i unutranjeg osvetljenja i prikljunica,
- tehnolokih potroaa, - protivpanine rasvete, - zatite od
atmosferskog pranjenja.
Napajanje objekta elektrinom energijom je iz trafo stanice, koja
se nalazi u objektu U prostoru gde su smetene maine (prostorija
1.2) svetiljke za opte osvetljenje montiraju se na visini 11m.
Svetiljke su metal halogene 400W . Prema zahtevu Investitira
postignut je zahtevani nivo osvetljaja od 300lx. Spoljno
osvetljenje izvedeno je sa sijalicama natrujum visokog pritiska
100W, rasporeenim po fasadi na meusobnom rastojanju 12m na visini
7m. Reflektorski stub je visine 30m, i na njemu je predviena montaa
5 reflektora sa metal - halogenim sijalicama od 1000W. Oko temelja
reflektorskog stuba polae se traka Fe/Zn 25x4 u dva prstena
Protivpanino osvetljenje reeno je svetiljkama sa fluo sijalicama
1x18W, koje imaju autonomiju 1h. U prostoru gde su maine predviena
su etiri ormaria sa prikljunicama (sa po dve monofazne prikljunice
16A i po jedne trofazne prikljunice od 16A i 32A). U kutijama je
ugraena i FID sklopka 63A, 4p; 0,03s; dimenzije (vx) 520x225mm,
IP65. U prostoriji za otrenje noeva predviene su tri takva modula
(ormaria) sa prikljunicama. Nivo osvetljenosti u prostoriji za
otrenje noeva je 500lx. Prema protivpoarnom elaboratu oprema koja
se ugrauje u Iverau u prostoru ispod kote 0.00 m treba da je u
zatiti min IP54. Za zatitu objekta od atmosferskih pranjenja
predviena je klasina gromobranska instalacija. Proraunom je dobijen
II nivo zatite. Uzemljiva gromobranske instalacije izveden je Fe/Zn
trakom 25 x 4 mm poloenom u temelju objekta i mestimino zavarenom
za armaturu temelja.
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
29
Seka U objektu Seka projektovane su instalacije:
- napajanja - spoljanjeg i unutranjeg osvetljenja i prikljunica,
- tehnolokih potroaa, - protivpanine rasvete, - zatite od
atmosferskog pranjenja.
Napajanje objekta elektrinom energijom je iz trafo stanice, koja
se nalazi u objektu U prostoru gde su smetene maine svetiljke za
opte osvetljenje montiraju se na visini 7m. Svetiljke su metal
halogene 400W . Prema zahtevu Investitira postignut je zahtevani
nivo osvetljaja od 300lx. Spoljno osvetljenje izvedeno je sa
sijalicama natrujum visokog pritiska 100W, rasporeenim po fasadi na
visini 7m. Reflektorski stubovi su visine 30m, i na njima je
predviena montaa 5, odnosno 3 reflektora sa metal - halogenim
sijalicama od 1000W. Oko temelja reflektorskih stubova polae se
traka Fe/Zn 25x4 u dva prstena. Protivpanino osvetljenje reeno je
svetiljkama sa fluo sijalicama 1x18W, koje imaju autonomiju 1h. U
prostoru gde su maine predviena su etiri ormaria sa prikljunicama
(sa po dve monofazne prikljunice 16A i po jedne trofazne
prikljunice od 16A i 32A. U kutijama je ugraena i FID sklopka 63A,
4p; 0,03s; dimenzije (vx) 520x225mm, IP65. Prema protivpoarnom
elaboratu oprema koja se ugrauje u Sekau u prostoru ispod kote 0.00
m treba da je u zatiti min IP54. Za zatitu objekta od atmosferskih
pranjenja predviena je klasina gromobranska instalacija.
c) Telekomunikacioni i komandno signalni sistem Projektom su
predvieni sledei telekomunikacioni i signalni sistemi:
1. strukturni kablovski sistem, 2. telefonski sistem, 3. lokalna
raunarska mrea, 4. audio video interfonski sistem, 5. sistem video
nadzora, 6. sistem kontrole pristupa i evidencije radnog vremena,
7. sistem za automatsko otkrivanje i dojavu poara, 8. sistem za
automatsko otkrivanje i dojavu poveane koncentracije zemnog
gasa.
Strukturni kablovski sistem omoguava prenos govora, slike i
upravljakih signala i podataka maksimalnim brzinama od 10 GB/s i
frekventnog opsega od 600MHz. Projektom su predviene unutranje
instalacije telefonskog sistema. Usvojenim tehnolokim reenjem
sistema lokalne raunarske mree ostvaruje se visok stepen
integracije prenosa zvuka slike i prenosa podataka u jednu
konvergentnu mreu. Audio-video interfonski sistem predstavlja deo
sigurnosnih sistema i namenjen je zatiti ulaznih prostora u
objekat, omoguava laku i efikasnu komunikaciju izmeu ulaznih ureaja
i perifernih ureaja. Pored navedenog sistem omoguava identifikaciju
i potvrdu identiteta posetioca pomou audio signala i video slike.
Sistem video nadzora je prevashodno namenjen kao deo sigurnosnih
sistema, ali takoe nalazi sve veu primenu u sistemima kontrole i
nadzora. Ovim sistemom je omogueno
-
Studija o proceni uticaja na ivotnu sredinu
30
konstantno nadgledanje odreenih prostora, bez obzira na doba
dana ili noi, omoguava i detekciju pokreta u okviru nadzirnaih
prostora, kao i mogunost snimanja dobijenih vido zapisa. Sistem za
automatsko otkrivanje i dojavu poara, kao deo integralnog sistema
zatite od poara, ima za cilj da otkrije poar u njegovim ranim
fazama i na taj nain minimizira opasnost od poara za prisutne
ljude, objekat kao i njegovu sadrinu. Operativna konzola bie
smetena u prostoriju sa stalnim deurstvom, kako bi deurno lice brzo
reagovalo u skladu sa prirodom poruke koju prima od sistema
signalizacije poara. Po optem alarmu u objektu, pored ukljuivanja
zvunih alarma, centrala vri izvrne funkcije specificirane
elaboratom o protivpoarnoj zatiti: a to je alarmiranje osoblja
pomou sirena, iskljuenje napajanja, zatvarnje kupola za ventilaciju
i zatvranje PP klapni u okviru hale i alarmiranje osoblja i
iskljuenje napajanja za upravno poslovni objekat. Iskljuenje ili
ukljuenje ovih sistema se vri na glavnim razvodnim ormarima, kako
je to dato u grafikom delu Glavnog projekta elektrenergetskih
instalacija. Sistem za detekciju gasa je predvien u gasnim
kotlarnicama. Ovaj sistem slui za otkrivanje poveane koncentracije
metana. U sluaju poveane koncentracije gasa, centrala daje komande
za ukljuenje alarmnih sirena i bljeskalica, kao i svetleih pane