SADRŽAJ - Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovecsagrađena poslovna zgrada, a knjižnica je novih 180 m² dobila na katu zgrade. U studenom 1998. godine postaje samostalna javna ustanova.

MREŽA NARODNIH KNJIŽNICA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

SADRŽAJ OPĆI PODACI O MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJ...........................................................1

MREŽA NARODNIH KNJIŽNICA.............................................................................1 KNJIŽNICA "NIKOLA ZRINSKI" ČAKOVEC..........................................................3

KNJIŽNICA I ČITAONICA GRADA PRELOGA.......................................................7

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA MURSKO SREDIŠĆE..............................10

KNJIŽNICA I ČITAONICA ŠENKOVEC.................................................................12

KNJIŽNICA I ČITAONICA KOTORIBA..................................................................14

KNJIŽNICA I ČITAONICA GORIČAN.....................................................................17

BIBLIOBUS MEĐIMURSKE ŽUPANIJE.................................................................19

2014.

PODATEKE PRIKUPILA: DINA KRALJIĆ

OPĆI PODACI O MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

Međimurje je smješteno na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina: Istočnih Alpi i Panonske nizine, na

temelju čega se definiraju dvije morfološke cjeline: brežuljkasto gornje i nizinsko donje Međimurje.

Smješteno na sjeverozapadu Hrvatske, omeđeno je prirodnim granicama – rijekom Murom na

sjeveru i istoku i rijekom Dravom na jugu. Prema zapadu, granica Međimurja podudara se s

državnom granicom prema susjednoj Republici Sloveniji. površina: 730 km2 ; broj stanovništva:

113 804; relativna gustoća naseljenosti: najgušće naseljena županije RH 162 st/km2 ; broj i vrsta

naselja: 3 gradska i 125 seoska; osnovne odlike naselja: Donje Međimurje karakterizira gomilasti,

zbijeni tip naselja; uz važnije komunikacije što presijecaju Međimurje, u srednjem Međimurju,

nalaze se naselja izduženog tipa; treći, razbacani tip naselja, karakterističan je za Međimurske

gorice; broj gradova i općina: 3 grada (Čakovec, Prelog i Mursko Središće); 22 općine (Belica,

Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji

Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica,

Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova,

Vratišinec); demografske posebnosti (druge narodnosne skupine): 95,2 % Hrvati; 2,44 % Romi;

0,21 % Srbi; 0,16 % Albanci.

MREŽA NARODNIH KNJIŽNICA

Mrežu narodnih knjižnica na području Međimurske županije čini:

6 samostalnih narodnih knjižnica (3 gradske: Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec, Gradska

knjižnica i čitaonica Mursko Središće, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga; 3 općinske: Knjižnica i

čitaonica Kotoriba, Knjižnica i čitaonica Općine Šenkovec, Knjižnica i čitaonica Goričan).

U sastavu Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec djeluje Bibliobus sa 2 stajališta u poduzećima

(Čateks, HAIX), 3 stajališta u domovima za starije i nemoćne (Hodošan, Orehovica, Slakovec) i 24

stajališta u međimurskim naseljima (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji

Kraljevec, Donji Mihaljevec, Donji Vidovec, Gardinovec, Gornji Hrašćan, Gornji Mihaljevec,

Hodošan, Mala Subotica, Nedelišće, Novakovec, Palinovec, Podturen, Selnica, Strahoninec, Sveta

Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Sveti Juraj u Trnju, Štrigova, Vratišinec).

Sva 3 grada i 21 općina pokrivene su mrežom narodnih knjižnica i bibliobusnih stajališta. Postojeća

mreža knjižnica u velikoj mjeri zadovoljava potrebe područja na kojem djeluje, s obzirom da je

pokrivenost mrežom knjižnica 96%. Kvaliteta usluge i postotak ispunjenosti Standarda za narodne

knjižnice u Republici Hrvatskoj, ove vrlo dobro razvijene postojeće mreže knjižnica, odraz su

financijskih ulaganja njihovih financijera.

Katalozi svih knjižnica dostupni su on-line. Uz Matičnu knjižnicu i Bibliobus, Gradska knjižnica i

čitaonica Mursko Središće, Knjižnica i čitaonica Općine Šenkovec i Knjižnica i čitaonica Goričan

koristite računalni program za obradu knjiga CROLIST, a Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i

Knjižnica i čitaonica Kotoriba koriste METEL-win.

KNJIŽNICA "NIKOLA ZRINSKI" ČAKOVEC

adresa: Trg Republike 4 / 40000 Čakovec; telefon: 040 310 595; e-mail: [email protected]

com.hr; web: www.kcc.hr; godina osnivanja: 1946.; broj stanovnika grada: 27.104; prostor:

1.036 m2; odjeli: Dječji odjel, Igraonica, Opći odjel sa studijskom čitaonicom; broj računala: 23;

knjižnični katalog: CROLIST; tjedna otvorenost u satima: 62; broj jedinica knjižne građe:

126.074; broj jedinca neknjižne građe: 3.777; zavičajna zbirka: 1.493 jedinica građe; posebne

zbirke: ostavštine: dr. Ivana Novaka, Stjepana Bencea, Jože Požgaja, dr. Slavka Petrovića; zbirka

starih razglednica; broj naslova novina i časopisa: 61; broj članova: 5.247; broj posuđenih

jedinica građe:131.502; broj posjeta korisnika: 75.207; stručni djelatnici: 14; usluge:

posudba knjižne i neknjižne građe, posudba građe za slijepe i slabovidne, korištenje elektroničkog

povećala za slabovidne, književni susreti, predstavljanje knjiga, izložbe, koncerti, igraonice za

djecu, programi poticanja čitanja, on-line referentna usluga pretraživanja informacija,

međuknjižnična posudba, poučavanje korisnika za samostalno korištenje informacijskih izvora,

Wi-Fi...

3

Premda je čakovečka knjižnica osnovana 1946., povijest bilježi biblioteku obrazovane i

načitane obitelji Zrinski koja je posjedovala 633 svezaka, a čiji je katalog 1662. godine

sačinio Nikola Zrinski, kao najstariju poznatu knjižnicu u Čakovcu.

Važni su spomena i prvi počeci narodnog knjižničarstva koji se javljaju u Čakovcu krajem

19. st., o čemu svjedoči katalog s popisom knjiga i pravilima posudbe „Catalog der

Oeffentlichen Leih-Bibliothek zu Csakathurn“, tiskan 1872. god. u Varaždinu.

Početkom 20. stoljeća Dr. Ivan Novak, nacionalni osloboditelj i preporoditelj Međimurja,

osniva „Prosvjetno društvo za Međimurje“, u svrhu unapređivanja prosvjete, kulture i

umjetnosti, te osniva pučke čitaonice u mnogim mjestima: Čakovec, Sv. Martin, Sv. Juraj na

Bregu, Mursko Središće, Mačkovec, Štrigova, Selnica, Macinec, Kotoriba...

Javne knjižnice u Čakovcu imale su svoje uspone i padove, pa tako postoji podatak da je

1938. Knjižnica društva "Sv. Cecilija" imala sjedište u Katoličkom domu, a naslijedila je

knjižni fond Gradske knjižnice, osnovane 1928. u "Kasinu".

Radnička čitaonica u Čakovcu je 1938. godine imala knjižni fond od oko 5000 knjiga, koji

je imao sudbinu većine knjižnica u Međimurju, te je spaljen nakon ponovne okupacije

Međimurja od strane Mađara.

Godine 1936. postojala je i Knjižnica Matice hrvatske u Čakovcu, koja je primala gotovo

sve hrvatske časopise i imala knjižni fond od oko 1600 knjiga.

Drugi svjetski rat je u Međimurju započeo 6. travnja 1941. godine, nakon čega Mađari

sustavno uništavaju sve međimurske knjižnice s knjižnim fondom na hrvatskom jeziku, a

tek su u veljači 1943. godine osnovali u Čakovcu javnu knjižnicu, naravno, s knjižnim

fondom na mađarskom jeziku.

Nakon Drugog svjetskog rata, sakupljačkom akcijom 1946. godine formira se nanovo

knjižni fond od 1600 svezaka za Gradsku knjižnicu, koja od tada radi redovito. Knjižni fond

se nadopunjuje i obnavlja, otvaraju se novi odjeli. Do 1963. god. Gradska knjižnica i

čitaonica Čakovec djelovala je unutar Radničkog sveučilišta, a od 1963.god. se

osamostaljuje i useljava u veći prostor, današnji Dom sindikata. Godine 1974. izdvaja se

knjižni fond za djecu i otvara odvojen Dječji odjel, a 1979. godine započinje sa radom

Bibliobusna služba koja i danas opslužuje žitelje širom Međimurja, sa novim vozilom koje

je kupljeno u prosincu 2003. Sve veći i bogatiji knjižni fond, povećan broj korisnika i nove

usluge koje je knjižnica ponudila, nameću potrebu za većim prostorom, te je 1986. godine

knjižnica useljena u novi prostore na Trgu Republike, gdje se i danas nalazi. Proširuje i

formira nove usluge i odjele. Osim posudbenog Općeg odjela sa integriranom studijskom

čitaonicom, tu su Dječji odjel, Igraonica "Bamblek" i Zavičajna zbirka „Insulana“.

Danas, kao Matična knjižnica za narodne i školske knjižnice županije, zadužena za nadzor

njihovog rada i pružanje stručne pomoći, ponovo ima potrebu za većim prostorom. U tijeku

je uređenje bivšeg Časničkog doma u koji će se smjestiti građa i novi sadržaji koji su

sastavni dio svake suvremene knjižnice.

KNJIŽNICA I ČITAONICA GRADA PRELOGA

adresa: Glavna ulica 33 / 40 323 Prelog; telefon: 040 646 753; e-mail: [email protected]

com.hr; web: http://knjiznica-prelog.webs.com; godina osnivanja: 1998.; broj stanovnika

grada: 7.815; prostor: 380 m2; broj računala: 9; knjižnični katalog: METEL-win; tjedna

otvorenost u satima: 40; broj jedinica knjižne građe: 26.351; broj jedinca neknjižne građe:

55; zavičajna zbirka: 168 jedinica građe; posebne zbirke: ostavština Matije Berljaka; broj

naslova novina i časopisa: 4; broj članova: 780; broj posuđenih jedinica garđe: 5.037; broj

posjeta korisnika: 9.360; stručni djelatnici:1; usluge: posudba knjižne i neknjižne građe,

književni susreti, predstavljanje knjiga, izložbe, koncerti, igraonice za djecu, programi poticanja

čitanja, poučavanje korisnika za samostalno korištenje informacijskih izvora, Wi-Fi...

7

Pučka knjižnica, čije su knjige i časopisi bili pisani mađarskim jezikom, osnovana je u Prelogu

1903. godine, a društvenom krugu, koji je u njoj djelovao, glavna zadaća bila je mađarizacija

stanovništva. Godine 1919. pretvorena je u Jugoslavenski dom u kojem je ubrzo oformljena

Čitaonica jugoslavenskog doma koja je radila čitavo vrijeme monarhističke Jugoslavije. Ipak, pored

nje, već 1919. godine inicijativom Hrvatske pučke stranke i župnika Ivana Kuhara, osnovana je

Hrvatska narodna čitaonica. Čitaonica je imala svoj tamburaški zbor, svoj pjevački zbor i kazališnu

družinu, a radila je intenzivno do mađarske okupacije 1941. godine.

Godine 1958.osnivaju se narodne knjižnice i čitaonice u mnogim mjestima u Međimurju (Štrigova,

Vratišinec, Mursko Središće, Nedelišće, Kotoriba, Donji Kraljevec, Donja Dubrava, Goričan) pa

tako i u Prelogu.

Od 1984. godine knjižnica djeluje kao ogranak Knjižnice i čitaonice Čakovec pod nazivom

Područna knjižnica i čitaonica Prelog.

U studenom 1986. god. u rodnoj kući Milivoja Slavičeka u Glavnoj ulici broj 5 na 150 m² otvorena

je novoadaptirana knjižnica s fondom od 8.600 svezaka knjiga. Godine 1995. na tom je mjestu

sagrađena poslovna zgrada, a knjižnica je novih 180 m² dobila na katu zgrade. U studenom 1998.

godine postaje samostalna javna ustanova.

Početkom 2013. godine Knjižnica je preseljena u prizemlje novouređene zgrade koja se nalazi u

samom centru Grada. Novouređeni prostor objedinjuje prostor za davanje informacija korisnicima,

posudbeni odjel, dječji odjel, kutak za mlade, studijski odjel, čitaonicu i izložbeni prostor.

GRADSAKA KNJIŽNICA I ČITAONICA

MURSKO SREDIŠĆE

adresa: Trg bana Josipa Jelačića 10 / 40 315 Mursko Središće; telefon: 040 543 113; e-mail:

[email protected]; web: http://www.mursko-sredisce.hr/?HTM=knjiznica;

godina osnivanja: 1998.; broj stanovnika grada: 6.307; prostor: 68 m2; broj računala: 4;

knjižnični katalog: CROLIST; tjedna otvorenost u satima: 20; broj jedinica knjižne građe:

19.810; broj jedinca neknjižne građe: 211; zavičajna zbirka: 141 jedinica građe; broj naslova

novina i časopisa: 0; broj članova: 306; broj posuđenih jedinica građe: 6.542; broj posjeta

korisnika: 3.093; stručni djelatnici:1/2; usluge: posudba knjižne i neknjižne građe, književni

susreti, predstavljanje knjiga, izložbe, programi poticanja čitanja...

Temelji današnje Gradske knjižnice i čitaonice Mursko Središće postavljeni su na poticaj dr. Ivana

Novaka, nacionalnog osloboditelja i preporoditelja Međimurja, koji je 1919. god. osnovao

Prosvjetno društvo za Međimurje. Osnovni cilj Društva bio je unapređivanje prosvjete, kulture i

umjetnosti. Pod geslom "Osnivajmo pučke čitaonice", u Međimurju su nikle 32 čitaonice

opskrbljene listovima i časopisima, a među njima i čitaonica u Murskom Središću.

Narodna knjižnica i čitaonica u Murskom Središću osnovana je 1958. godine. Od 1984. godine

knjižnica djeluje kao ogranak Knjižnice i čitaonice Čakovec pod nazivom Područna knjižnica i

čitaonica Mursko Središće. Od 1984. do 2005. godine u sklopu Knjižnice djelovala je i školska

knjižnica OŠ Mursko Središće, koja je 2005. godine preseljena u zgradu OŠ Mursko Središće.

Sadašnja Gradska knjižnica i čitaonica Mursko Središće, kao samostalna javna ustanova, osnovana

je u siječnju 1999. godine. U ožujku 2006. godine cjelokupan fond Gradske knjižnice i čitaonice

Mursko Središće premješten je s prvog kata u novouređeno i opremljeno prizemlje zgrade Gradske

uprave. Skučen prostor od 68 m2 arhitektonski i organizacijski integrira prostor za davanje

informacija korisnicima, posudbeni odjel, čitaonicu s referentnom zbirkom i izložbeni prostor.

KNJIŽNICA I ČITAONICA ŠENKOVEC

adresa: Josipa Bedekovića 11 / Šenkovec / 40 000 Čakovec; telefon: 040 343 751; e-mail:

[email protected]; godina osnivanja: 1999.; broj stanovnika općine:

2.879; prostor: 180 m2; broj računala: 15; knjižnični katalog: CROLIST; tjedna otvorenost u

satima: 40; broj jedinica knjižne građe: 10.594; broj jedinca neknjižne građe: 295; zavičajna

zbirka: 48 jedinica građe; broj naslova novina i časopisa: 9; broj članova: 314; broj posuđenih

jedinica građe: 4.132; broj posjeta korisnika: 6.308; stručni djelatnici:1; usluge: posudba

knjižne i neknjižne građe, književni susreti, predstavljanje knjiga, izložbe, koncerti, igraonice za

djecu, programi poticanja čitanja, programi cjeloživornog učenja za mlade i osobe treće životne

dobi, Wi-Fi...web: https://hr-hr.facebook.com/KnjiznicaicitaonicaSenkovec

Knjižnica i čitaonica Šenkovec osnovana je 1999. godine Odlukom Općinskog vijeća Općine

Šenkovec, od kada djeluje kao samostalna ustanova. Nalazi se u zgradi "Stare Škole" koju dijeli s

općinskom upravom. Glavni projekt rekonstrukcije i dogradnje "Stare Škole" u Šenkovcu izrađen je

2007. godine, a realiziran 2011. godine kada se Knjižnica seli u novouređeni prostor od 180 m². U

prizemlju su smješteni posudbeni pult, dječji odjel, odjel za mlade, studijski odjel i čitaonica tiska.

Na prvom katu nalazi se posudbeni odjel, a u potkrovlju multimedijalni odjel s računalima i

izložbeni prostor.

13

KNJIŽNICA I ČITAONICA KOTORIBA

adresa: Kralja Tomislava 121 / 40 329 Kotoriba; telefon: 040 682 887; e-mail:

[email protected]; godina osnivanja: 2002.; broj stanovnika općine: 3.224; prostor: 140

m2; broj računala: 5; knjižnični katalog: METEL-win; tjedna otvorenost u satima: 20; broj

jedinica knjižne građe: 10.755; broj jedinca neknjižne građe: 38; zavičajna zbirka: 0 jedinica

građe; posebne zbirke: ostavština Jože Horvata; broj naslova novina i časopisa: 7; broj

članova: 212; broj posuđenih jedinica građe: 4.972; broj posjeta korisnika: 2.218; stručni

djelatnici:1/2; usluge: posudba knjižne građe, književni susreti, predstavljanje knjiga, izložbe,

igraonice za djecu, programi poticanja čitanja, Wi-Fi...

Počeci javnog knjižničarstva u Kotoribi javljaju se 1903. godine kada je inicijativom Društva

hrvatskih književnika otvorena pučka knjižnica, kao mjesto prosvjećivanja puka i otpora

mađarizaciji. Proklamacija DHK-a, kao i njeno oživotvorenje, svratili su pozornost vlastodržaca na

pučke knjižnice kao mjesta neformalnog a učinkovitog djelovanja na puk. No, osnovane od Mađara

u većim mjestima, nisu u međimurskom, osobito seoskom puku naišle na odaziv. Taj odaziv desio

se, međutim 1919. godine kada je prva ovakva čitaonica osnovana upravo u Kotoribi, kada su pod

geslom Prosvjetnog društva za Međimurje "osnivajmo narodne čitaonice" smatrane načinom

odcjepljenja od Mađarske.

Poslije Drugog svjetskog rata Kotoripčani 1961.god. podižu Spomen-dom žrtvama fašističkog

terora i palim borcima narodnooslobodilačkog pokreta iz njihovog mjesta. Njegovo imenovanje u

Spomen knjižnicu ističe Kotoribu kao jedno od rijetkih mjesta u Hrvatskoj koje ima namjenski

građenu knjižnicu.

Godine 1989. Kotoripčani pretežito sami obnavljaju zgradu svoje knjižnice, dogradivši joj krov,

obnovivši joj zidove i podove, uz osuvremenjivanje i ostale opreme. Tada je Knjižnica jedan od

ogranaka međimurskog županijskog bibliotečnog sustava. U zajedničkom prostoru s narodnom

djelovala je do 2008. godine i školska knjižnica OŠ Kotoriba.

Kao samostalna javna ustanova Knjižnica djeluje od 2002. godine, kada se 140 m² Knjižnice

kontinuirano preuređuje i proširuje uz potporu Općine Kotoriba, Ministarstva kulture i donatora. U

knjižnici se nalaze prostor za davanje informacija korisnicima, posudbeni odjel, dječji odjel,

izložbeni prostor i čitaonica s referentnom zbirkom u kojoj je smještena ostavština Jože Horvata,

pripovjedača i putopisca, rođenog u Kotoribi, koji je najveći literarni domet ostvario svojim

putopisnim knjigama, brodskim dnevnikom Besa i Molitvom prije plovidbe.

16

KNJIŽNICA I ČITAONICA GORIČAN

adresa: Trg svetog Leonarda 22 / 40 324 Goričan; telefon: 040 601 191; e-mail:

[email protected]; godina osnivanja: 2001.; broj stanovnika općine: 2.823; prostor: 160

m2; broj računala: 4; knjižnični katalog: CROLIST; tjedna otvorenost u satima: 40; broj

jedinica knjižne građe: 5.973; broj jedinca neknjižne građe: 10; zavičajna zbirka: 0 jedinica

građe; broj naslova novina i časopisa: 0; broj članova: 126; broj posuđenih jedinica građe:

1.175; broj posjeta korisnika: 987; stručni djelatnici:1; usluge: posudba knjižne građe,

književni susreti, predstavljanje knjiga, izložbe, igraonice za djecu, programi poticanja čitanja, Wi-

Fi...

17

Narodna knjižnica i čitaonica Goričan osnovana je 1958. godine. Godine 1986. preseljena je u

prostorije Društvenog doma, te djeluje kao ogranak Knjižnice i čitaonice Čakovec. Sporazumom o

prijenosu osnivačkih prava, koji je sklopljen između Knjižnice i čitaonice Čakovec i Općine

Goričan, 1999. godine počinje put k osnivanju i djelovanju samostalne Knjižnice i čitaonice

Goričan, koji je službeno verificiran 2013. godine rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu. Krajem

2013. godine knjižnica je preseljena u novouređeni prostor koji je smješten u prizemlju zgrade

Općine Goričan. U knjižnici se nalazi integrirani prostor za davanje informacija korisnicima,

posudbeni odjel, kutak za djecu, multimedijalni kutak, čitaonica i izložbeni prostor.

1

BIBLIOBUS MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

adresa: Trg Republike 4 / 40000 Čakovec; kontakt: 098 9044 878; e-mail: [email protected];

godina osnivanja: 1979.; broj stanovnika općina obuhvaćenih bibliobusnim stajalištima:

63.652; prostor: 20 m2; broj računala: 1; knjižnični katalog: CROLIST; tjedna otvorenost u

satima: 30; broj stajališta: 29; broj jedinica knjižne građe: 11.436; broj jedinca neknjižne

građe: 211; broj naslova novina i časopisa: 0; broj članova: 1.313; broj posuđenih jedinica

građe: 35.286; broj posjeta korisnika: 16.027; stručni djelatnici: 2; usluge: posudba knjižne

građe, radionice i programi poticanja čitanja

Počeci bibliobusne službe sežu u 1958. godinu, kada je Knjižnica imala 8 kofera koji su kolali po

selima naše županije. Prvo namjensko vozilo pokretne knjižnice krenulo je na svoje prvo putovanje

u listopadu 1979. godine, čime je na poseban način obilježen i Mjesec hrvatske knjige u toj godini.

U dvotjednom ciklusu je sa 2.000 knjiga obilazio 19 stajališta kojima se služilo 1.566 članova.

Mreža stajališta iz godine u godinu se mijenjala, ovisno o potrebama. Broj korisnika bibliobusa od

osnutka službe do danas je varirao, a najmanji broj korisnika bio je u ratnoj 1991. godini. U

prosincu 2003. godine staro vozilo zamijenjeno je novim. Time je rješen problem dotrajalosti i

skučenog prostora, a cilj daljnjeg napretka službe postaje razvoj kvalitetnije i raznovrsnije usluge

prema korisnicima.

U 2014. godini na proputovanju kroz gornje i donje Međimurje bibliobus je prešao 9.707 km, te sa

fondom od cca 12.000 jedinica građe opskrbljivao 1.313 svojih članova na 29 stajališta. Održano je

nekoliko pričaonica i programa poticanja čitanja i pismenosti za osobe treće životne dobi, te

predškolce i osnovnoškolce ("Čituljak", "Čitaj mi!", "Guglanje za mudrice"). Važnost bibliobusa je

neizmjerna, jer je on jedini oblik narodne knjižnice u gotovo svim općinama koje obilazi, dakle

jedini oblik kulturne, obrazovne i informativne ponude za žitelje Županije koji ne žive u mjestu koje

ima narodnu knjižnicu.