197 BEOGRAD - BOGORODI^IN GRAD (BESEDA NA USPEWE) Sabrali smo se na dan wenog Uspewa, upravo na onaj dan koji je vekovima tor`estveno proslavqan sa druge strane Dunava i Save i po kome je Beograd i nazvan Bogorodi~inim gradom. Na{i preci su, od samih po~etaka upravqawa Beogradom, u wemu negovali i razvijali kult Presvete Bogorodice. Znamo da je, me|u crkvenim sredi{tima u pograni~nim predelima srpske dr`ave, najve}i uspon svojevremeno do`ivela upravo Beogradska Mitropolija. Sa- bornu crkvu u woj izgradio je kraq Stefan Dragutin, koji je do svoje smrti upravqao Beogradom. U woj se ~uvala ~udotvorna ikona Svete Bogorodice, kao najve}a svetiwa Belog Grada. Po~etkom 15. veka, despot Stefan Laza- revi} je obnovio mitropolijsku crkvu svog novog stolnog mesta, posve}enu Uspewu Bogorodi~inom - prizidao joj je pevnice i bogato je ukrasio. Hram se nalazio u Dowem gradu, u podno`ju kalemegdanskog brega. ... Kada su Turci osvojili Beograd (1521), Saborna crkva je me|u prvima pretvorena u xami- ju. ... Mitropolijska crkva je kona~no uni{tena tokom 18. veka. Austrijska vojska je, posle osvajawa grada (1717), potpuno promenila lik Doweg grada - poru{eni su i ostaci civilnog naseqa i velika xamija, u stvari, beogradska Saborna crkva. ... Crkva Hristova praznuje Wegovu Presvetu Majku na razli~ite na~ine i razli~itim povodima. Sva tri bogoslu`bena kruga kojima se molimo - dnevni, sedmi~ni i godi{wi, ispuwena su pesmama, molitvama i slu`bama Bogorodici. ... Woj su posve}eni i posebni praznici koji obele`avaju uspo- menu na doga|aje iz `ivota Presvete Bogorodice, kao i na sve ono {to se vezuje za weno ime - pokrov, polagawe pojasa, wene ~udotvorne ikone u ce- lom Pravoslavnom svetu. .. Praznik Uspewa - Usnu}a Presvete Bogorodice praznuje se od IV veka, u sklopu kolektivnog praznika Sabora Presvete Bo- gorodice, da bi kao samostalni praznik po~eo da se proslavqa u Jerusalimu, tokom VI veka. ... Postoji jedan ritam koji damara u tkivu Beograda, te{ko uhvat- qiv za nenaviklo oko i sluh. Ritam hramovski, molitveni - ritam svetosti. Prvi taktovi tog ritma otpo~iwu u samom imenu na{eg grada. Wegova be- lina neumitno asocira na bele haqine blagodati Bo`ije u koje se odevaju novokr{tenici. U tu svetu i veliku hri{}ansku belinu odenuo se i na{ Grad, SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 26. AVGUST 2018, GODINA 19, BR. 50 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198 kada je u svoja nedra primio blagovest Hristovu i kada je, iz tog susreta Grada i Jevan|eqa, procvetao grozd hramova i manastira. Taj ritam, ta muzika, ta pesma nova govore mnogo o biv{im Beogra|anima - onima koji sada `ive u wemu. Oni ne samo {to kazuju wihova imena (jer su samo neka ostala poznata i zapam}ena u qudskom umu), ve} pre i iznad svega saop{tavaju wihove namere i `eqe, wihovo razumevawe vrednog i bitnog, i govore o wihovim nebeskim uzorima, prijateqima i pomo}- nicima. Taj govor, ta pesma, taj ritam, ta poruka i to kazivawe skriveni su u crkvama, hramovima, bogomoqama i svetili{tima Beograda. ... Dva najuglednija doma u Beogradu imaju svoje crkve. Naravno, re~ je o dva dvora i wihovim dvorskim kapelama - o Dvoru patrijarha srpskog i starom Dvoru kraqevske porodice. Nad patrijar{ijskom kapelom molitveno bdi istinski otac srpskog naciona, Sveti Simeon Miroto~ivi, a kraqevs- ki dom je preporu~en molitvama Svetog apostola Andreja Prvozvanog. Dok se nalazimo u zgradi Srpske Patrijar{ije, s prozora wenog isto~nog kri- la posmatramo glavni, zapadni ulaz prvoprestonog hrama grada Beograda, katedrale arhiepiskopa pe}kog, mitropolita beogradskog i karlova~kog i patrijarha srpskog, posve}ene Svetom arhangelu Mihailu. Staklo zamagqeno na{im dahom, stvara, na trenutak, sliku iz pro{losti - vra}amo se 166 go- dina unazad i vidimo kneza Milo{a i mitropolita Mihaila kako zapo~iwu podizawe te velelepne gra|evine. ... Na teritoriji sve{tene beogradsko- karlova~ke Arhiepiskopije postoji i nemali broj manastira. Pet svetih obiteqi - mu{kih i `enskih manastira - molitveno bdi nad nama. Dva ar- hangelska manastira, kao dva duhovna krila, {tite na{ grad: jedan - Svetog arhangela Gavrila - nalazi se u Zemunu, a drugi - Svetog arhangela Mihaila - u Rakovici. ... Posebno mesto me|u beogradskim manastirima zauzima metoh Srpske carske Lavre Hilandara - mu{ki op{te`iteqni manastir Svetog arhi|akona Stefana u Slancima. ... Dva posledwa manastira u nizu, ali ni- kako ne i po zna~ewu, posve}ena su Presvetoj Bogomajci, toj, po svetogorskom predawu, omiqenoj za{titnici monaha i monahiwa, a po vekovnom iskustvu Beogra|ana, i wihovog Grada. To su manastir Ro|ewa Presvete Bogorodice u Rajinovcu... i manastir Vavedewa Presvete Bogorodice u samom Gradu. ... Praznicima Presvete Bogorodice posve}eno je sedam hramova. ... Postoji, kako rekosmo, jedan ritam koji damara u tkivu Beograda, te{ko uhvatqiv za nenaviklo oko i sluh. Ritam hramovski, molitveni - ri- tam svetosti. I, taj ritam, ta muzika, ta pesma nova, govore mnogo o biv{im Beogra|anima - onima koji sada `ive u wemu. Taj govor skriven u crkvama, hramovima, bogomoqama i svetili{tima Beograda, sada, kada se spustilo ve~e i kada dolazi no}, privremeno napu{tamo. Iako ne vidimo sve beograd- ske crkve, ~ujemo zvuk zvona sa wihovih torweva i znamo da one postoje. I mi - zahvaquju}i wima... U integralnoj verziji teksta (na na{em sajtu u rubrici “Besede i duhovne pouke”), prota dr Vladimir Vuka{inovi} je obradio sve beogradske hramove)