1 KAKO DA VOLIMO RODITEQE KAD OSNUJEMO PORODICU? Blagi Bog je ustrojio tako da se mu` i `ena me|usobno ve`u takvom qubavqu da ostavqaju ~ak i svoje roditeqe. Da te qubavi nema, qudi ne bi mogli da sazdaju sopstvenu porodicu. Zadatak roditeqa zavr{ava se ~im wihova deca osnuju svoju porodicu ili postanu monasi. Posle toga, deca su du`na rodite- qima samo dve stvari: ogromno po{tovawe i onoliko qubavi koliko je potrebno da ose}aju prema svojim roditeqima. Ja ne `elim da ka`em da mu` i `ena ne treba da vole svoje roditeqe, ne. Ali, oni prvo treba da imaju mnogo qubavi me|u sobom, pa tek onda da vole svoje roditeqe. Supru`nici treba da vole jedan drugoga tako silno da se wihova qubav preliva preko. I, iz tog pre- izobiqa qubavi, oni treba da ukazuju svojim roditeqima sve po{tovawe i svu blagodarnost. Qubav supru`nika treba da bude blagorodna, tako da se svaki od supru`nika, {to je mogu}e vi{e, brine o roditeqima drugog supru`nika. Evo {ta veoma poma`e da bi u porodici bili mir i sklad: mu` treba da voli svoju `enu vi{e od svoje majke i vi{e od bilo koga od bli`wih i ro|aka. Qubav mu`a prema roditeqima treba da se izliva kroz wegovu `enu. Naravno, i `ena treba da se pona{a isto tako. Poznajem porodice u kojima su, na po~etku supru`anskog `ivota, mu` i `ena imali probleme jer je je- dan od supru`nika voleo svoju majku preteranom qubavqu. Ta qubav po~iwe od ~astoqubqa koje imaju sin ili }erka, koji ose}aju prema svojoj majci ve- liku blagodarnost. Ali, polako, kako se supru`nici vezuju jedan za drugog, taj problem nestaje. Jer, ako bi, odmah posle svadbe, jedan od supru`nika po- dario drugome takvu qubav koja bi ispuwavala materinsku qubav, to bi bilo neprirodno. Ako suprug po{tuje ta{tu i tasta, to mu slu`i na ~ast, kao {to i nevesti slu`i na ~ast po{tovawe i qubav prema svekrvi, `eni koja je ro- dila wenog mu`a, podigla ga, i sada je on - wen mu` i wena radost. Ako i mu` i `ena imaju sli~na ose}awa i sli~ne misli, sve ovo tiho u~i du{e wihove dece... Majka je, do `enidbe sina, nalazila u wegovoj qubavi veliku utehu. Ali, starci ponovo postaju deca. @ene}i sina, majka se ose}a onako kako se ose}a starije dete, vide}i u porodici svoje majke drugoga - tek ro|enog mla- denca. Pogledaj kako to ide: ako ~ovek ne odse~e svoje strasti u mladosti, sa godinama snaga wegove voqe slabi i strasti postaju ja~e. Ali, ipak, nevestu SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 18. SEPTEMBAR 2016, GODINA 18, BR.1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 to ne bi trebalo da quti. A, ako ona jo{ i brine za svoju prestarelu svekrvu, neka jo{ malo potr- pi da ne izgubi platu koja joj se pru`a za tu negu koju joj ukazuje. Ako ona sada sa trpqewem neguje svekrvu, kasnije, kada pro|u problemi - radova}e se tom dobru koje je u~inila. Naravno, i svekrva treba da voli svoje snahe kao sopstvene }erke. Moja baba po ocu je volela moju majku vi{e nego mog oca. Kada su se `enila moja bra}a, susedi su klimali glavama i pla{ili moju majku: “Sada }e do}i nevestice...” A, mama im je odgovarala: “Za{to tako govorite? Mene je moja svekrva volela vi{e nego svoju }erku. I, za{to da ja ne volim svoje snahe?” I, zaista, ona je wih i volela kao svoje }erke. Prepodobni starac Pajsije Svetogorac BRAK I PORODICA: Re~ Bo`ija i re~ roditeqska Voqu roditeqa treba ispuwavati sve dotle dok se u woj ne na|e ne{to pro- tivno voqi Bo`ijoj. Sv. Filaret Moskovski Sveti Apostol u~i: Deco, slu{ajte roditeqe svoje u svemu (Kol.3,20). Ta poslu{nost je nu`na onda kada roditeqi pou~avaju decu onome {to je ugod- no re~i Bo`ijoj, {to joj ne protivre~i. Zbog toga, Sveti Apostol nala`e deci da slu{aju roditeqe svoje u Gospodu, tj. da ih slu{aju u onome {to je Gospodu ugodno: Deco, slu{ajte roditeqe svoje u Gospodu (Ef.6,1). Ali, ako se (roditeqi) pona{aju protivno re~i Bo`ijoj, tada se ni u kom slu~aju ne moraju slu{ati jer je daleko va`nije slu{ati zapovesti Bo`ije nego rodite- qske. O tome Hristos, Sin Bo`iji, u~i u Svetom Jevan|equ: Koji qubi oca svojega ili mater svoju ve}ma nego Mene, nije Mene dostojan (Mt.10,37). Sveti Tihon Zadonski ^ak i kada su roditeqi lo{e vaspitavali svoju decu ili se uop{te nisu bavi- li wihovim vaspitavawem, treba da ih po{tujemo. Za{to su nam dati ba{ takvi roditeqi, a ne neki drugi - voqa je Bo`ija i tajna Wegovog Promisla. Jedno je jasno: Gospod ne ~ini ni{ta slu~ajno i, ako mi ne mo`emo da biramo svoje roditeqe, niti na bilo koji na~in da uti~emo na wihovo pona{awe, zna~i da smo dobili ba{ takve roditeqe kakvi su nam potrebni. I, kad nam ne pri~iwavaju nikakvu radost, du`ni smo da ih volimo i po{tujemo. Nijedno isku{ewe nam se ne daje slu~ajno, nego da bismo ispoqili najboqe hri{}anske osobine: trpeqivost, smirewe, qubav, snishodqivost, pra{tawe. O. Pavle Gumerov Ko psuje oca svoga ili mater svoju, wegov }e se `i`ak ugasiti u crnome mraku. ... Slu{aj oca svoga koji te je rodio, i ne prezri matere svoje kad ostari. Pri~e Solomonove