“Ka`ete separatisti~ki? A zbog ~ega tu re~ ne upotrebljavate u odnosu na Kosovo?”, upitao je ruski premijer u nedavno objavljenom intervjuu “Mondu”. “Ne odgovarate? To je zato {to nemate odgovor,” primetio je Putin koji je nedavno boravio u dvodnevnoj poseti Francuskoj, gde je razgovarao sa predsed- nikom i premijerom Nikolom Sarkozijem i Fransoa Fijonom. Privremene institucije albanske samouprave na Kosmetu su jednostrano proglasile nezavisnost ju`ne srpske pokrajine {to je do sada priznalo 20 ~lan- ica Evropske unije, me|u njima i Francuska. Ju`nu Osetiju i Abhaziju koje su se odcepile od Gruzije 1992. prilikom raspada Sovjetskog saveza, nije priznala ni jedna dr`ava u svetu. Na konstataciju novinara da je u Abhaziji bilo etni~kog ~i{}enja Gruzijaca, dok su, nasuprot tome, na Kosmetu tome bili izlo`eni Albanci, Putin je uzvratio: “Ne, to uop{te nije suprotno. Hiljade, stotine hiljada Srba ne mogu da se vrate na Kosovo. To je ista stvar. Gde ste videli da se vra}aju izbeglice na Kosovo? Odande proteruju poslednje Srbe. Nemojte pri~ati pri~e, znam {ta se tamo stvarno de{ava,” istakao je ruski premijer. Sa druge strane, 55.000 Gruzina se vratilo u Galsku oblast Abhazije, kazao je Putin, a prenela ruska dr`avna novinska agencija Itar-Tas s. Ruski premijer je rekao da je Moskva nagovorila Abhaze da vrati gruz- ijske izbeglice i obezbedi im normalne uslove `ivot, a da se on li~no obra}ao sa molbom abhaskom rukovodstvu. I taj proces je bilo mogu}e nas- taviti da nije bilo pritisaka Tbilisija, rekao je Putin. Predsednik ruske vlade je ocenio da je plan gruzijskog predsednika Mihaila Saka{vilija o {irokoj autonomiji za Ahbaizju u sastavu Gruzije u celini dobar, ali da je sa njegovu realizaciju potrebno da se saglase vlasti u Suhumiju, glavnom gradu Abhazije. “ O n (Saka{vili) treba da odgovara pre svega Abhazima”, rekao je Putin, odgo- varaju}i na pitanje da li plan odgovara Rusiji. Putin je podsetio da su posle raspada [SR, vlasti u Tbilisiju ukinule autonomni status Ju`noj Osetiji i Abhaziji, {to je dovelo do etni~kog suko- ba i rata. “Sada oni ka`u: Ne, ne, mi smo spremni da se vratimo tome, da}emo vam autonomni status koji smo vam uzeli pre nekoliko godina”, rekao je Putin i dodao da je mogu}e da Abhazi ne veruju vi{e gruz- ijskim vlastima i da je potrebno naoru`ati se strpljenjem i uspostaviti dijalog. Govore}i o tvrdnjama da je uz pomo} ruskih sistema oboreno nekoliko gruzijskih {pijunskih letelica iznad Abhazije, Putin je rekao da niko ne gov- ori da su prema postoje}em sporazumu (Moskovskom sporazumu iz 1994) zabranjeni letovi nad tom teritorijom. “To je izvi|anje, koje se sprovo- di radi osiguranja vojnih dejstava”, rekao je Putin i dodao da “obnavljanje krvopro- li}a niko ne `eli”. Izvor: Tanjug 6 Ogledalo Jun 2008 POLITIKA Sa dvodnevne posete Francuskoj : predsednik Vlade Rusije Vladimir Putin ZA[TO KOSMET NE NAZIVATE SEPARATISTI^KIM REGIONOM? Predsednik Vlade Rusije Vladimir Putin kritikovao je novinare francuskog lista “Mond” {to Ju`nu Osetiju i Abhaziju, otcepljene od Gruzije, nazivaju separatisti~kim regionima, a Kosovo i Metohiju ~ine.
5
Embed
Sa dvodnevne posete Francuskoj : predsednik Vlade …Emir Kusturica i Diego Maradona VIVA PRODUCT INC, NEW YORK - FIRMA ZA PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE VIVA - Za vra}anje otete imovine
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
“Ka`ete separatisti~ki? A zbog
~ega tu re~ ne upotrebljavate u odnosu na
Kosovo?”, upitao je ruski premijer u
nedavno objavljenom intervjuu “Mondu”.
“Ne odgovarate? To je zato {to
nemate odgovor,” primetio je Putin koji
je nedavno boravio u dvodnevnoj poseti
Francuskoj, gde je razgovarao sa predsed-
nikom i premijerom Nikolom Sarkozijem
i Fransoa Fijonom.
Privremene institucije albanske
samouprave na Kosmetu su jednostrano
proglasile nezavisnost ju`ne srpske
pokrajine {to je do sada priznalo 20 ~lan-
ica Evropske unije, me|u njima i
Francuska.
Ju`nu Osetiju i Abhaziju koje su
se odcepile od Gruzije 1992. prilikom
raspada Sovjetskog saveza, nije priznala
ni jedna dr`ava u svetu.
Na konstataciju novinara da je u
Abhaziji bilo etni~kog ~i{}enja Gruzijaca,
dok su, nasuprot tome, na Kosmetu tome
bili izlo`eni Albanci, Putin je uzvratio:
“Ne, to uop{te nije suprotno.
Hiljade, stotine hiljada Srba ne mogu da
se vrate na Kosovo. To je ista stvar. Gde
ste videli da se vra}aju izbeglice na
Kosovo? Odande proteruju poslednje Srbe.
Nemojte pri~ati pri~e, znam {ta se tamo
stvarno de{ava,” istakao je ruski premijer.
Sa druge strane, 55.000 Gruzina
se vratilo u Galsku oblast Abhazije,
kazao je Putin, a prenela ruska dr`avna
novinska agencija Itar-Tas s.
Ruski premijer je rekao da je
Moskva nagovorila Abhaze da vrati gruz-
ijske izbeglice i obezbedi im normalne
uslove `ivot, a da se on li~no obra}ao sa
molbom abhaskom rukovodstvu.
I taj proces je bilo mogu}e nas-
taviti da nije bilo pritisaka Tbilisija,
rekao je Putin.
Predsednik ruske vlade je ocenio
da je plan gruzijskog predsednika Mihaila
Saka{vilija o {irokoj autonomiji za
Ahbaizju u sastavu Gruzije u celini
dobar, ali da je sa njegovu realizaciju
potrebno da se
saglase vlasti u
S u h u m i j u ,
glavnom gradu
Abhazije.
“ O n
(Saka{vili) treba
da odgovara pre
svega Abhazima”, rekao je Putin, odgo-
varaju}i na pitanje da li plan odgovara
Rusiji.
Putin je podsetio da su posle
raspada [SR, vlasti u Tbilisiju ukinule
autonomni status Ju`noj Osetiji i
Abhaziji, {to je dovelo do etni~kog suko-
ba i rata.
“Sada oni ka`u: Ne, ne, mi smo
spremni da se vratimo tome, da}emo vam
autonomni status koji smo vam uzeli pre
nekoliko godina”, rekao je Putin i dodao da
je mogu}e da Abhazi ne veruju vi{e gruz-
ijskim vlastima i da je potrebno naoru`ati
se strpljenjem i uspostaviti dijalog.
Govore}i o tvrdnjama da je uz
pomo} ruskih sistema oboreno nekoliko
gruzijskih {pijunskih letelica iznad
Abhazije, Putin je rekao da niko ne gov-
ori da su prema postoje}em sporazumu
(Moskovskom sporazumu iz 1994)
zabranjeni letovi nad tom teritorijom.
“To je izvi|anje, koje se sprovo-
di radi osiguranja vojnih dejstava”, rekao
je Putin i dodao da “obnavljanje krvopro-
li}a niko ne `eli”.
Izvor: Tanjug
6 Ogledalo Jun 2008
P O L I T I K A
Sa dvodnevne posete Francuskoj : predsednik Vlade Rusije Vladimir Putin
ZA[TO KOSMET NE NAZIVATE
SEPARATISTI^KIM REGIONOM?
Predsednik Vlade Rusije Vladimir Putin kritikovao je novinare francuskog lista “Mond” {to Ju`nu Osetiju i Abhaziju, otcepljene od Gruzije,
nazivaju separatisti~kim regionima, a Kosovo i Metohiju ~ine.
7OgledaloJun 2008
F I L M
Dokumentarni film srpskog red-
itelja Emira Kusturice o slavnom argentin-
skom fudbaleru Dijegu Maradoni, premijer-
no je prikazan na ovogodi{njem, 61. film-
skom festivalu u Kanu. “Maradona” sniml-
jen je u punoj saradnji sa fudbalskom
ikonom i prvi je film koji se bavi svim
aspektima njegovog `ivota.
Smatraju}i da su ga biografi i
filmski autori do sada predstavljali
pogre{no, Maradona je rekao da
Kusturi~in film najzad daje pravu sliku o
njemu i njegovom burnom `ivotu. On je
istakao da su ljudi govorili mnogo lo{ih
stvari o njemu i dodao da je Emir bio taj
koji mu je u{ao u srce i progovorio o
tome {ta je pre`iveo, i to ne samo u
dobrim, ve} i u te{kim trenucima `ivota.
Ina~e, sada 47-godi{nji Maradona, doneo
je Argentini pobedni~ku titulu na
Svetskom prvenstvu 1986. godine i doveo
je do finala 1990. godine. Kusturi~in film,
prikazan van konkurencije, govori o tome,
ali prikazuje i sledbenike
„Maradonijanske crkve“, koju su osnovali
vatreni navija~i Maradone, pevaju}i nje-
govo ime prema melodiji „Ave Marija“,
podi`u}i verske hramove i proslavljaju}i u
njima svoja ven~anja u njegovu ~ast.
Tako|e, Kusturica u filmu istra`uje i
Maradoninu pro{lost kao zavisnika od
kokaina, njegov odnos sa dve k}erke i
njegove politi~ke stavove.
Da podsetimo, Maradona se
po{to je prestao aktivno da igra fudbal
1997. godine prepustio alkoholu i
drogama, vi{e puta je bio na reha-
bilitaciji i uspeo prili~no da
se oporavi posle operacije
i ugradnje bajpasa u
Kolumbiji 2005. i
ponovnog boravka u bol-
nici u Argentini 2007. godine.
Fudbalska legenda isti~e da
sada `ivi druga~ije i da u`iva u
`ivotu.
Sve to mo`e se videti u
Kusturi~inom dokumentarcu, ~ije je
snimanje po~elo jo{ 2005. u Buenos
Airesu, u vrijeme kada je fudbalski as pro-
lazio kroz najve}u `ivotnu krizu.
Zanimljivo je i to da se u filmu ~esto
pojavljuje i Kusturica, gotovo podjednako
kao i glavni junak. To su mu zamerili
mnogi Maradonini fanovi, ali reditelj je u
{aljivom maniru rekao kako za to postoji
dobar razlog, jer nije uvek mogao da na|e
Dijega u Buenos Ajresu.
Za Kusturicu su Maradonini
golovi u finalu Svetskog prvenstva 1986.
godine, kada je Argentina pobedila
Englesku rezultatom 2:1, bili pobeda
„tre}eg sveta“ nad Zapadom. Snimak
pobedni~kog Maradoninog gola sa
Svetskog prvenstva 1986. godine, koji je
progla{en je „golom veka“, Kusturica
vi{e puta ponavlja u filmu, pretvaraju}i
ga u animaciju u kojoj Maradona
pobe|uje Margaret Ta~er, Tonija Blera i
D`ord`a Bu{a. Sve to pra}eno je pank
himnom „Seks Pistolsa“ „God Save The
Queen“.
Emir Kusturica i Diego Maradona
VIVA PRODUCT INC,
NEW YORK - FIRMA ZA
PREDSTAVLJANJE I
ZASTUPANJE
VIVA - Za vra}anje otete
imovine u Hrvatskoj, BiH i
na Kosovu i Metohiji
VIVA - Isplata zaslu`enih pen-
zija - u Americi u dolarima
VIVA - Predaja zahteva za
isplatu ratne od{tete i
nadoknadu za oduzeta sta-
narska prava u Hrvatskoj -
prijavite se me|u prvima
VIVA - Izrada testamenata
na srpskom i engleskom
jeziku i njihova primena u
biv{oj Jugoslaviji i u Americi
- radimo sa vrhunskim
stru~njacima za me|unarod-
no pravo i sara|ujemo sa bro-
jnim me|unarodnim organi-
zacijama
VIVA - 24 sata smo vam na
usluzi - prve konsultacije su
besplatne
VIVA - telefon 212-426-1020
fax- 212-426-1023
VIVA - uz nas je `ivot bolji
Milan Lu~i}, savetnik -
VIVA PRODUCT INC,
New York
KUSTURICIN FILM
O MARADONI
8 Ogledalo Jun 2008
D R U [ T V O
Z
a hotel “Moskva” se mo`e re}i da je uto~i{te
srpskih iseljenika, jer trenutno u njemu borave
Nikola Jani}, lider Saveza Srba iz [vedske i
Miroslav Majkl \or|evi}, osniva~ Kongresa
srpskog ujedinjenja iz San Franciska. Mira
Markovi}, supruga na{eg Grade Markovi}a je u ba{ti hotela
na Terazijama pila ce|enu orand`adu i }askala o provodou
na svadbi u Kru{evcu, na kojoj je bila najdra`i svat.
Hotel “Moskva” koji se nalazi u centru Beograda
ve} sto godina privla~i pa`nju gostiju iz sveta. Sagra|en je u
okviru palate “Rosiju”, koju su podigli moskovski biznismeni
i trgovac Svetozar Vukadinovi} davne 1906. godine. Novo
vreme u Srbiji, dovelo je u hotel i nove, ali i vratilo stare
goste. Me|u novima bili su asovi svetske atletike Karl Luis,
Majkl Pauel, Bob Bimon, ali i ruski kosmonauti, osvaja~i
svemira Valentina Tere{kova i Aleksej Leonov, kao i srpski
iseljenici Robert Jovi~i} iz Australije i Bogdan Magli} iz SAD.
@ena veka, kako su je nazvali Britanci, general-
major avijacije Valentina Vladimirovna Tere{kova gosto-
vala je u Beogradu 2003. na poziv Ruskog doma, koji je
proslavljao 70 godina postojanja, ali i ~etiri decenije od
njenog leta sa borodom Vostok u kosmos. Bila je iskreno
iznena|ena lepotom hotela i posedno ruskim detaljima na
vitra`ima i fasadi:
- Nisam znala da imate hotel koji je lep{i od
mnogih sa sli~nim imenom koje mi imamo u Rusiji. Drago
mi je da se ovde u “Moskvi” ose}am kao kod ku}e – priz-
nala je Valentina Tere{kova {efu recepcije.
KRALJICA KOSMOSA
Proslavljanje dve godi{njice, prvog leta u kosmos
i ro|endana Ruskog doma, obele`eno je u Beogradu i
hotelu “Moskva” brojnim koktelima i susretima sa
zvani~nicima, ali i projekcijom filma “^itav `ivot u letu”.
To je bio dugometra`ni dokumentarni film, u kojem se
Tere{kova prise}a tog istorijskog dogadjaja, kao i li~nih
trenutaka u njenoj svemirskoj misiji, `ivotu, detinjstvu,
roditeljima i porodici.
Njen let se odvijao 7 dana pre odr`avanja
moskovske me|unaro-
dne konferencije `ena
na kojoj su joj svoje
priznanje odali izme-
|u ostalih i engleska
kraljica Elizabeta II. i
sovjetski premijer
Nikita Hru{~ov. Pro-
gla{ena je herojem
Sovjetskog Saveza i
nosilac najvi{ih dr`a-
vnih po~asti i nagra-
da.
- Danas je to
`ena u najboljim god-
inma, gracioznog
dr`anja i dostojanstvene pojave. Cenjena je kao intelektu-
alac, jer je doktorka Valentina Tere{kova rukovodilac
Ruskog centra za me|unarodnu nau~nu i kulturnu saradnju,
po kojoj je nazvan krater na Mesecu i mala planeta
“Galeb”. Kako mi je rekla u Moskvi `ivi mirnim `ivotom
sa svojom }erkom Jelenom, koja je, tako|e, doktor, ali
medicine – diskrento nam je saop{tio \or|e Lakobrija, koji
je u holu recepcije hotela “Moskva” uspeo da dobije auto-
gram od ove “`ene 20. veka”.
Kosmonaut Aleksej Leonov je prvi ~ovek koji je
u svemiru iza{ao iz vasionskog broda i lebdeo oko njega.
Bilo je to 18. marta 1965. Tu prvu ljudsku {etnju
svemirom, nau~nici i mediji su po njemu nazvali „leono-
vanje“. Leonov je leteo drugi put u svemir brodom Sojuz
19, deset godina kasnije, u zajedni~koj sovjetsko-
ameri~koj misiji 17. jula, 1975. Dva broda su se spojila
u vasioni i Aleksej Leonov se tom prilikom rukovao sa
Tomom Stafordom. U Beogradu je boravio 2004. kao
gost srpskih nau~nika.
SRPSKA KANCELARIJA
Od nekada{njih gostiju “Moskvi” su se kao staroj
ljubavi vratili italijanski re`iser Robeto ^uli, ameri~ki i bri-
tanski novinari Dejvid Bajdner i Tim D`uda, austrijski
pisac Peter Handke, ali i norve{ka glumica Liv Ulman i
francuska diva Milen Demon`o.
^uveni novinar „Njujork tajmsa“ i dugogodi{nji
dopisnik ovog lista iz nekada{nje Jugoslavije, Dejvid
Bajnder bio je proletos gost NUNS-a. Ovaj Amerikanac
imao je predavanje u Nezavisnom udru`enju novinara
Srbije o ta~nosti i verodostojnosti u izve{tavanju i o
va`nosti objavljivanja ispravke u {tampanim medijima
bez posebnih zahteva ~italaca. Bila je to i prilika da
mladim novinarima Bajdner opi{e kako se i kada on prvi
put sreo sa Srbima.
- Pripadam generaciji koja je verovala da se
novinarstvo ne mo`e nau~iti studiranjem, nego radom.
Radio sam u desetak listova, u Masa~usetsu, Kentakiju,
Ilinoisu, Minesoti. Moj otac je bio dopisnik jednog od
tada najboljih ameri~kih listova, „^ikago dejli njuza“.
Moja majka je radila za jedan list u ^ikagu, levi~arski.
Jednom mi je rekla da sam za~et u Budimpe{ti i no{en
u stomaku do Beograda, Tirane i Raguze (Dubrovnika).
Tako da je kontakt sa Balkanom bio jo{ u mojoj prena-
talnoj fazi – pri~ao je Dejvid Bajnder, koj ije otkrio da
je posle studija na Harvardu u Beograd kao dopisnik
do{ao jo{ davne 1963.
- Bila je to ljubav na prvi pogled. Odmah sam
spoznao da su Srbi komi~an, duhovit i bistar svet. Smestili
smo biro u sobu hotela “Moskva“. U Beogradu je Bajdner
prvi od svih ameri~kih i svetskih novinara 1968. saznao i
objavio da }e trupe Var{avskog pakta izvr{iti invaziju na
^ehoslova~ku. A potom je i prvi objavio procenu CIA iz
novembra 1990. godine da }e se SFRJ raspasti. U hotel-
skim sobama „Moskve“ ovaj novinar je napisao seriju tek-
stova o Srbima, koji se mogu smatrati i pravom studijom
o politi~kim de{avanjima na Balkanu. Jedan o tih tekstova
pod naslovom “Umotana u oblandu zvanu Jugoslavija”,
govori o novijoj istoriji Srbije, a naro~ito o poslednjoj
deceniji XX veka.
PRIJATELJ D@ORD@A BU[A
Timoti Tim D`uda, dopisnik se u Beogradu
pojavio punih trideset godina posle Dejvida Bajdnera. Ono
{to ovaj Britanac
ima sa ovim
Am e r i k a n c o m
jeste, nada sve,
razumevanje za
srpsko vi|enje
sopstvene tragedi-
je i me|unarodnih
zbivanja. To je i
jednom i drugom
otvorilo mnoga
srpska vrata i privuklo da se nanovo vra}aju Beogradu i
hotelu “Moskva”.
Kada se britanski novinar Tim D`uda pre dese-
tak godina pojavio u Beogradu imao je status dopisnika
londonskog “Tajmsa” i nedeljnika “Ekonomist” iz vi{e
balkanskih zemalja. U me|uvremenu je bio izve{ta~ iz
Afghanistana, Kurdistana, Iraa i Sudana. Danas je D`uda
nezavisni publicista i ekspert za Balkan, koji svoje infor-
macije prodaje svetskim medijskim agencijama. Autor je
knjiga: “Srbi: Istorija, mit i destrukcija Jugoslavije” i
“Kosovo: Rat i osveta”, koje je objavila izdava~ka ku}a
Jejl univerzitet.
nastavi}e se
POVRATAK VELIKANA NA TERAZIJE
Hotel “Moskva” koji se nalazi u centru Beograda ve} sto godina privla~i pa`nju gostiju iz sveta. Nedavno su tu boravili ljudi Mika D`egera,
a sada dolaze saradnici Madone. Gost u svom gradu je i Majkl \or|evi}
Istorija srpskog hotela Moskva
Hotel Moskva se nalazi u strogom centru
Beograda i predstavlja vredan arhitektonski
spomenik pod za{titom dr`ave. Izgra|en je
1906. godine u stilu secesije, izuzetno smelim za
ono vreme, hotel “Moskva” je doprineo formi-
ranju modernog lika Beograda.
Ispred hotela je Terazijska ~esma, koja je
sagra|ena 1860. godine za vreme vladavine
kneza Milo{a. Na ovom mestu je centar Balkana,
a sve razdaljine na{eg glavnog grada se mere od
te ta~ke. Ve}ina zna~ajnih dr`avnih i poslovnih
zgrada se nalaze u neposrednoj blizini.
Hotel ima ~etiri zvezdice, a raspola`e sa 132
komforne sobe i {est apartmana. Gostima su na
raspolaganju jo{ aperitiv barovi, restorani, salon
za bankete i poslovne skupove, kafana, kafe
poslasti~arnica i velika letnja ba{ta.
U knjizi utisaka nalaze se imena najpoznatijih
politi~ara, pisaca, glumaca i drugih javnih li~nosti.