K O M E N T A R I S JAVNE RASPRAVE NA ODLUKU O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUKU O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta Ministarstvo gospodarstva Razdoblje savjetovanja (početak i završetak) 29.08.2014. do 29.09.2014. Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta Lana Ujdenica Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate Govorim u svoje ime s ciljem da pomognem u zaštiti prirode, prirodnih ljepota i biodiverziteta Jadrana, svih nas i naše budućnosti i da potaknem ljude na razmišljanje o tome da nam ne trebaju novci, plin ni nafta jer sve što nam treba za bogat život već imamo u prirodi i prioritet bi nam svima trebao biti življenje u skladu s prirodom. Načelne primjedbe na predloženi nacrt Smatram da eksploatacija Jadrana u bilo kakve svrhe jednostavno nije nešto na što itko od nas ima pravo. Apsolutno sam protiv cijelog programa. Ne znam kako i zašto je ovaj projekt odobren od ministarstva zaštite okoliša i prirode jer definitivno planovi projekta apsolutno ne idu u prilog ni očuvanju okoliša i prirode ni održivog razvoja. Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta Cijeli program ugrožava biodiverzitet i stupanj čistoće u jednom od najčišćih i najlješpih mora u svijetu. Toliko smo sretni što imamo tako predivno more i žao mi je što su ovakvi planovi uopće nešto o čemu se raspravlja. Kao što sam već rekla, Jadran kao ni bilo koji drugi komad zemlje i mora, nije ničije vlasništvo. Mi zajedno tu živimo i uživamo u tome ali to
189
Embed
S JAVNE RASPRAVE NA ODLUKU O IZRADI OKVIRNOG PLANA I ... · K O M E N T A R I S JAVNE RASPRAVE NA ... propisima, a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
K O M E N T A R I S JAVNE RASPRAVE NA ODLUKU O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUKU O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
OBRAZAC
SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I
PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA
JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE
UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I
EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona,
drugog propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i
eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju
postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i
programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za
izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja
(početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce
savjetovanja (pojedinac,
udruga, ustanova i sl.) koji
daje svoje mišljenje i
primjedbe na nacrt zakona,
drugog propisa ili akta
Lana Ujdenica
Tematsko područje i
brojnost korisnika koje
predstavljate, odnosno
interes koji zastupate
Govorim u svoje ime s ciljem da pomognem u zaštiti prirode,
prirodnih ljepota i biodiverziteta Jadrana, svih nas i naše
budućnosti i da potaknem ljude na razmišljanje o tome da nam
ne trebaju novci, plin ni nafta jer sve što nam treba za bogat
život već imamo u prirodi i prioritet bi nam svima trebao biti
življenje u skladu s prirodom.
Načelne primjedbe na
predloženi nacrt
Smatram da eksploatacija Jadrana u bilo kakve svrhe
jednostavno nije nešto na što itko od nas ima pravo. Apsolutno
sam protiv cijelog programa. Ne znam kako i zašto je ovaj
projekt odobren od ministarstva zaštite okoliša i prirode jer
definitivno planovi projekta apsolutno ne idu u prilog ni
očuvanju okoliša i prirode ni održivog razvoja.
Primjedbe na pojedine
članke nacrta zakona,
drugog propisa ili dijelove
akta
Cijeli program ugrožava biodiverzitet i stupanj čistoće u
jednom od najčišćih i najlješpih mora u svijetu. Toliko smo
sretni što imamo tako predivno more i žao mi je što su ovakvi
planovi uopće nešto o čemu se raspravlja. Kao što sam već
rekla, Jadran kao ni bilo koji drugi komad zemlje i mora, nije
ničije vlasništvo. Mi zajedno tu živimo i uživamo u tome ali to
Poštovana,
Hvala Vam na dostavi Vašeg cijenjenog mišljenja u postupku određivanja sadržaja Strateške
procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa, nalazimo Vašu brigu za očuvanje
okoliša razumljivom, no moramo istaknuti da smo u pripremi ovog natječaja posebnu
pozornost posvetili upravo zaštiti okoliša i ljepota Jadrana. Uvjeti javnog natječaja, kao i
postojeći regulatorni okvir u svom sadržaju bave se sigurnim ponašanjem prema svim
čimbenicima u okolišu. Prema njima, sigurnost ljudi i ljudskog zdravlja, kulturnih dobara, kao
i svih živih bića u Jadranu, u prvom su planu. Za implementaciju svih radnji vezanih za
istraživanje i eksploataciju, posebna se pozornost polaže upravo zaštiti i očuvanju okoliša i
turizma kako bi u samo začetku bilo kakvi štetni utjecaji bili onemogućeni.
Jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim
pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima
vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu
dokazati, u startu će biti eliminirani.
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena
Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru čiji je temeljni cilj
osiguranje i provođenje djelatnosti istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome
najviše standarde sigurnosti, zdravlja i okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija
nam ne daje pravo da to i uništavamo. Imamo sve što nam
treba. Hranu, vodu, jedni druge, zemlju, potencijale za
iskorištavanje obnovljivih izvora energije (hidroelektrane,
ulaganje u solarne kolektore i sl. ) i gledanje u budućnost ruku
pod ruku s prirodom, a ne s prirodom u okovima i u našoj
službi. Smatram da bi se sav novac koji se planira potrošiti na
ovaj projekt, trebao preusmjeriti na zaštitu hrvatskih voda,
hrvatske zemlje, zraka i na izgradnju postrojenja za
iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Na kraju krajeva, što
je dobro za prirodu, dobro je i za nas (to uključuje i mene i
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena
Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru čiji je temeljni cilj
osiguranje i provođenje djelatnosti istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome
najviše standarde sigurnosti, zdravlja i okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija
najviših sigurnosnih standarda na svim naftnim i plinskim platformama diljem Europe je
obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na
istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput kriterija za davanje dozvola, kontrolu same
platforme, kontrolne mehanizme opreme i procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje
način postupanja ukoliko do nesreće ipak dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu
krajnjem umanjivanju moguće štete u okolišu.
Način ponašanja i propisane procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane
propisima, a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti
pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10).
Brojne odgovore na vaša pitanja, kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom
Pravilniku. Pravilnikom je nadalje strogo zabranjeno bacanje i ispuštanje čvrstog otpada,
motornog ulja, tekućih ugljikovodika, otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i
proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče samog procesa bušenja i mogućih incidentnih
situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta postavljanja preventera, njihove certifikate, potom
preostale sigurnosne ventile i zasune. Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine
mora biti atestirana te osigurava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već
sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće improvizacije tijekom istraživanja i
eksploatacije, a spomenuta Direktiva 2013/30/EU (koju RH mora implementirati do srpnja
2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive, Republika
Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio deklaracije,
Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na
teritoriju RH. Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju
moguću mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen
na državnoj razini kao i na županijskim razinama.
Željeli bismo istaknuti činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu nisu
počela jučer ili prije godinu, dvije. Prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru je
bušotina Jadran-1, izvedena u jesen 1970. godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina
Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička snimanja datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su
1968. godine. Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i ranije. Prva
seizmička snimanja počinju sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih
istraživanja uslijedile su i prve bušotine na odobalju. Tako je prva talijanska bušotina
izvedena davne 1959. u podmorju oko Sicilije (Gela 21), a naredne, 1960. godine izvedena je
i prva istražna bušotina u Jadranskom moru (Ravenna 1). Tom razdoblju pripadaju i prva
otkrivena plinska polja u Jadranskom moru, dok je prvo naftno polje, Rospo Mare, otkriveno
sredinom 70-tih. Na dubinama mora većim od 800 m počeci radova datiraju u rane 90-te
godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila. Možemo zaključiti da dinamično istraživanje i
pridobivanje ugljikovodika u Jadranskom moru, dakle, traje već skoro 70 godina. Gotovo je
sigurno da početkom tog razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i
visoki kao danas, a okoliš Jadranskog mora do danas nije narušen radnjama bilo istraživanja,
bilo pridobivanja plina i nafte. Ne samo da sustav nije narušen, već se nije dogodio niti jedan
značajan incident. I danas je u području Jadrana aktivno nekoliko naftnih polja s talijanske
strane, te stotinjak plinskih proizvodnih platformi u cijelom jadranskom području.
Prepoznajemo potrebu za razvojem alternativnih izvora energije, koji će biti obnovljivi i
ekološki prihvatljivi. Nažalost, proizvodnja energije iz takvih izvora, tehnologijama koje su
danas komercijalno dostupne, trenutno ne može zadovoljiti ukupne energetske potrebe. Tako
su fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije. Procjene IEA (Međunarodne agencije
za energetiku), kao i Europske unije, koja inače prednjači u naporima za ublažavanje
klimatskih promjena i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj strukturi
proizvodnje energije, govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati ključni
energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od
prioriteta europske energetske politike.
Za sva dodatna pitanja i komentare, stojimo Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O
PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i
eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za
izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce
savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji
daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona,
drugog propisa ili akta
Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara „Dignitea“
Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate,
odnosno interes koji zastupate
NE eksploataciji ugljikovodika na Jadranu! Udruga nastupa u ime cijeloga otoka Hvara! Zastupamo interese svih žitelja otoka!
Citirat ćemo iskaz Dr Marie Rite D'Orsogna sa odjela Biomatematike na California State University at Northridge (Los Angeles) s čijim se navodima u cijelosti slažemo:
„Pozivamo hrvatsku vladu da zaustavi sve aktivnosti bušenje u hrvatskom
dijelu Jadrana. Po našem mišljenju, pretvaranje istočnog dijela Jadrana u
masovno naftno polje bit će štetna i nesaglediva promjena temeljne suštine
Hrvatske, osim što će se ugroziti zdravlje njezinog stanovništva, njezinog
mora i njezinog razvijajućeg sektora turizma.
Doista, prisutnost naftne infrastrukture na moru - sa svojim naftnim
bušotinama, cjevovoda do i od obale, kopnenim ili offshore rafinerijama,
tankerima za skladištenje i/ili preradu, lukama - stvorila bi nepotrebne rizike i
izložila područje zagađenju od curenja i izlijevanja koje se nikada ne mogu
izbjeći, unatoč obećanjima naftaša o "visokim standardima zaštite okoliša".
Infrastruktura će biti jasno vidljiva od obale, koristit će se zagađujuće
kemikalije, velike količine otpadnih voda i mulja iz bušotina morat će se
prevoziti i tretirati na kopnu, ribolovne aktivnosti će biti ugrožene. Naftna i
plinska infrastruktura uopće nije kompatibilana sa identitetom za koji se
Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti
iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim
ljepotama. Nadalje, u prirodi je industrije nafte i plina da se nastoji širiti
protokom vremena čim uspostavi prvo uporište, neizbježno je da će težiti
postati veći i jači, te da će gutati halapljivo sve više i više zemlje i ljepote,
dok sve to ne nestane. Vrijeme da ih se zaustavi je upravo sada.
Ljudi koji žive uz obalu Hrvatske osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za
nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje za
proizvodnju nafte, jer nafta i plin će se prodavati na otvorenom tržištu
ostavljajući iza sebe ružan i kontaminirani okoliš. Dovoljno je samo pogledati
situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekpsploatacijom nafte i
Poštovani,
Hvala Vam na dostavi Vašeg cijenjenog mišljenja u postupku određivanja sadržaja Strateške
procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa, nalazimo Vašu brigu za očuvanje
plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta,
Manfredonia, Porto Marghera, mjesta koja bi mogla imati održivi turizam ili
tercijarno gospodarstvo da nisu izabrali razvoj svojih naftnih i plinskih
resursa i sada posjeduju okoliš nepopravljivo uništen. Ta mjesta sada se
mora nositi sa galopirajućom stopom raka, visokom nezaposlenošću i
siromaštvom, te nezdravm okruženjem.
S šireg stajališta, vađenje i spaljivanje fosilnih goriva jedan je od glavnih
uzroka klimatskih promjena. Oko 400.000 ljudi okupilo se u New Yorku
krajem rujna tražeći promjene. Naša Zemlja se zagrijava, prosječne
temperature su u porastu, ledene kape se tope i razina mora se diže. Izbori
koje činimo danas, utjecati će na našu djecu i na djecu naše djece.
Također, pozivamo hrvatske dužnosnike na uspostavu dijaloga s drugim
zemljama koje dijele granice na Jadranu, da bi zajedno Italija, Hrvatska,
Slovenija, Crna Gora i Albanija, mogli naći konstruktivnu odluku o trajnoj
zabrani bušenja u akvatoriju unutar cijelog Jadranskog mora, da bi spasili
njegove obale, njegov morski svijet i njegovu biološku raznolikost za buduće
generacije.
Dakle, molimo vas, za dobrobit naroda Hrvatske i cijele planete, ne idite
dalje s uništavanjem Jadrana za ono što će sigurno biti kratkoročna dobit i
dugoročno ludost.“
Načelne primjedbe na
predloženi nacrt
JADRANSKO MORE SE NE SMIJE DIRATI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa
ili dijelove akta
NACRT ZAKONA TREBA ODBACITI U CIJELOSTI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe
ovlaštene za zastupanje
Uz ovlaštenje predsjednice udruge gđe Katie Zaninović Danway primjedbe sastavila članica udruge Nada Jeličić
Prije svega, zahvaljujemo se na Vašim komentarima i primjedbama, te nalazimo Vašu brigu
za očuvanje okoliša i vizuru RH razumljivom, no moramo istaknuti da smo u pripremi ovog
natječaja posebnu pozornost posvetili upravo zaštiti okoliša i ljepota Jadrana. Uvjeti javnog
natječaja, kao i postojeći regulatorni okvir u svom sadržaju bave se sigurnim ponašanjem
prema svim čimbenicima u okolišu. Prema njima, sigurnost ljudi i ljudskog zdravlja, kulturnih
dobara, kao i svih živih bića u Jadranu, u prvom su planu. Za implementaciju svih radnji
vezanih uz istraživanje i eksploataciju posebna se pozornost polaže upravo zaštiti i očuvanju
okoliša i turizma kako bi u samom začetku bilo kakvi štetni utjecaji na okoliš bili
onemogućeni.
Jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim
pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima
vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu
dokazati, u startu će biti eliminirani.
Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrtkama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja,
zasigurno među ključnim segmentima poslovanja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona
„bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment tvrtkama donosi sigurnost poslovanja
bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijunskih odšteta. Tvrtkama zasigurno nije u
interesu neodgovorno pristupiti bilo kojem projektu u kojem, umjesto da profitiraju, riskiraju
budućnost poslovanja i gubitak iznimno velikih sredstava.
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena
Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru čiji je temeljni cilj
osiguranje i provođenje djelatnosti istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome
najviše standarde sigurnosti, zdravlja i okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija
najviših sigurnosnih standarda na svim naftnim i plinskim platformama diljem Europe je
obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na
istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput kriterija za davanje dozvola, kontrolu same
platforme, kontrolne mehanizme opreme i procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje
način postupanja ukoliko do nesreće ipak dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu
krajnjem umanjivanju moguće štete u okolišu.
Način ponašanja i propisane procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane
propisima, a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti
pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10).
Brojne odgovore na vaša pitanja, kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom
Pravilniku. Pravilnikom je nadalje strogo zabranjeno bacanje i ispuštanje čvrstog otpada,
motornog ulja, tekućih ugljikovodika, otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i
proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče samog procesa bušenja i mogućih incidentnih
situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta postavljanja preventera, njihove certifikate, potom
preostalih sigurnosnih ventila i zasuna. Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi
bušotine mora biti atestirana te osigurava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam
Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće improvizacije tijekom
istraživanja i eksploatacije, a spomenuta Direktiva 2013/30/EU (koju RH mora implementirati
do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive,
Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio
deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi
su i na teritoriju RH.
Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju moguću
mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen na
državnoj razini kao i na županijskim razinama.
No, željeli bismo istaknuti i činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu
nisu počela jučer ili prije godinu, dvije.
Prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru je bušotina Jadran-1, izvedena u jesen
1970. godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička
snimanja datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su 1968. godine.
Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i ranije. Prva seizmička snimanja
počinju sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih istraživanja uslijedile su i
prve bušotine na odobalju. Tako je prva talijanska bušotina izvedena davne 1959. u podmorju
oko Sicilije (Gela 21), a naredne, 1960. godine izvedena je i prva istražna bušotina u
Jadranskom moru (Ravenna 1).
Tom razdoblju pripadaju i prva otkrivena plinska polja u Jadranskom moru, dok je prvo
naftno polje, Rospo Mare, otkriveno sredinom 70-tih. Na dubinama mora većim od 800 m
počeci radova datiraju u rane 90-te godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila.
Možemo zaključiti da dinamično okruženje istraživanja i pridobivanja ugljikovodika u
Jadranskom moru, dakle, traje već skoro 70 godina. Gotovo je sigurno da početkom tog
razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i visoki kao danas, a
okoliš Jadranskog mora do danas nije narušen radnjama bilo istraživanja, bilo pridobivanja
plina i nafte. Ne samo da sustav nije narušen, već se nije dogodio niti jedan značajan incident.
I danas je u području Jadrana aktivno nekoliko naftnih polja s talijanske strane, te stotinjak
plinskih proizvodnih platformi u cijelom jadranskom području.
Ujedno, prepoznajemo i razumijemo potrebu za razvojem alternativnih izvora energije, koji će
biti obnovljivi i ekološki prihvatljivi. Na žalost, proizvodnja energije iz takvih izvora ,
tehnologijama koje su danas komercijalno prihvatljive, još uvijek ne može zadovoljiti ukupne
energetske potrebe. Tako su fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije. Procjene
IEA (Međunarodne agencije za energetiku), kao i Europske unije, koja prednjači u naporima
za ublažavanje klimatskih promjena i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj
strukturi proizvodnje energije, govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati
ključni energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od
prioriteta europske energetske politike.
Nadamo se da smo bar djelomično umirili Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i
eksploatacije na moru. U konačnici, za sva dodatna pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo
Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU
POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta
zakona, drugog propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika
na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za
izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja
(početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime
sudionika/ce savjetovanja
(pojedinac,
udruga, ustanova i sl.)
koji daje svoje mišljenje i
primjedbe na
nacrt zakona, drugog propisa
ili akta
Udruga Zelena Istra
Tematsko područje i
brojnost korisnika koje
predstavljate, odnosno interes
koji zastupate
Udruga za zaštitu okoliša i prirode. Udruge koje rade za zaštiti okoliša djeluju u javnom interesu.
http://www.zelena-istra.hr
http://aarhus.zelena-istra.hr
Načelne primjedbe na
predloženi nacrt
Primjedbe se odnose na manjkavosti predloženog sadržaja strateške studije utjecaja Plana i programa. Navodimo samo najvažnije dijelve koji nedostaju u predloženom sadržaju:
STRATEŠKE ALTERNATIVE PREDLOŽENOM PLANU I PROGRAMU
Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) bi trebala obraditi varijantna rješenja i
njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante
kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa.
Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do željenog cilja
(alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti postignut bez realizacije plana?;
postoje li drugi načini/metode, s manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene
metode?). Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u
odnosu na što će se utvrditi strateške alternative.
Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i
eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91). U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis mogućih
alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se trebalo raditi samo o
«popisu» već o razrađenim strateškim alternativama, koje će se ponuditi kao mogući
načini dostizanja zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po
okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru odnosno u
smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš predloženog zahvata eksploatacije
ugljikovodika, što na ispunjava ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.
Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije ugljikovodika u
Jadranu:
1. Mogući Okvirni plan i program veće razine predostrožnosti:
OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za 10 ili 20 godina dok se
odgovorne institucije u zemlji ne osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim
djelatnošću.
2. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji mogućih ugljikovodika na
Jadranu:
OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije polazi od prve faze u kojoj
se rješavaju vlasnički odnosi u INI i ponovo se dobiva nacionalnu naftnu kompaniju
koja bi eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom po državu.
3. OPP u kojem se razmatraju ekonomski učinci eksploatacije ugljikovodika u Jadranu uz novčanu naknadu za pridobivanje količine ugljikovodika od samo 10%, kao što je to trenutno uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014, naknada koja je među najnižima u svijetu, te alternativni OPP koji bi predvidio naknadu koja doseže uobičajene svjetske razine od 30 do 80% (u Gvineji iznose 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80%, izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007-oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share)
4. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:
Predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke istraživanja na cijeloj površini
Jadrana. Smatramo kako bi alternativni OPP-i mogli krenuti od bitno razumnijih
pretpostavki istraživanja samo na dijelu ukupne površine Jadrana
5. Mogući OPP-i drugih dinamika:
Predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG otpočinjanja istraživanja i
eksploatacije na svih 29 istražnih prostora, što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i
uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih
aktivnosti. Tako dobivamo moguće alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih
istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.
6. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim tehnologijama ili mjerama:
- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama, npr. obnovljivim izvorima
energije
- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga drugim tehnologijama, npr.
električnim vozilima i obnovljivim izvorima energije
PROCJENA KUMULATIVNOG UTJECAJA
U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).
Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».
Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?
STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA PREKO DRŽAVNIH GRANICA
Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na
okoliš preko državnih granica Republika Hrvatska je potpisala 2003. Godine a na
snagu je stupio 11. srpnja 2010. godine. Protokol o strateškoj procjeni novi je
međunarodni sporazum zaključen radi osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i
postizanja održivog razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati
provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji mogu imati
značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po prvi put daje pravni temelj
zdravstvenom sektoru za uključivanje u planiranje razvoja, budući da zahtijeva i
mišljenje zdravstvene struke. Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa
provedbu strateške procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on
utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema ostvarenju 7.
milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i njegove prve točke –
integriranja načela održivog razvitka u državnu politiku i programe te preokretanje
procesa gubitka prirodnih resursa.
RAZMATRANJE UTJECAJA VISOKO TOKSIČNIH SUPSTANCI KOJE SE KORISTE PRILIKOM BUŠENJA MORSKOG DNA
U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".
Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".
Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.
UTJECAJ ISTRAŽIVANJA ZVUKOM
Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).
Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u
nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op. prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 10
13. (op. prev. Bez obzira na to, sondiranje u hrastkom dijelu Jadrana provedeno je
bez procjene utjecaja na okoliš!).
RAZMATRANJE FAKTORA RIZIKA
Životni vijek jedne bušotine je relativno kratak. Postavljanje i skidanje platforma oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životniji vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju.
Depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po tursitičku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale.
"Blowout" plina (tijekom bušenja) – Takva se pojava dogodila na platfrmi Piper Halfa - Occidental Petroleum LTD-, 6. srpnja 1988,. u engleskim vodama. Zbog problema sa sigurnosnim ventilom, enormno velika količina plina ispuštena je u zrak što je uzrokovalo niz eksplozija, koje su uništile cijelo postrojenje, pri tome usmrtivši 167 radnika.
I u Ravenni u Italiji se 1965. dogodila slična pojava, radilo se o platformi Paguro - AGIP. U nastojanju da dosegnu nalazište na dubini od 2900 metara, naišli su na ležište plina pod vrlo velikim pritiskom. Eksplozija je usmrtila 3 radnika.
Blowout s nekontroliranim curenjem nafte
Radi se o katastrofi koja se dogodila u Meksičkom zaljevu na platformi Deep Horizon. Iako se u našem moru, zbog niza razloga (manja dubina, tip ugljikovodika itd.), nesreća takvog intenziteta ne može dogoditi, za naše more se takva pojava i daleko manjeg intenziteta može pokazati pogubnom.
Kolizija brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar.
Struktralna popuštanja platformi – cijevi u bušotini s vremenom (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.
Europska unija je za potrebe pripreme propisa o off-shore instalacijama izradila studiju s elementima rizika te, među ostalima, identificirala sljedeće rizike:
1. Dotrajala infrastruktura koja dostiže ili premašuje vijek trajanja
2. Nejednaka "kultura" sigurnosnih mjera među različitm tvrtkama
3. Manjak kapaciteta i financijskih garancija
4. Režim obeštećenja je nedostatan za pokrivanje troškova u slučaju havarija
Nakon havarije u Macondu, EU zapčinje s raspravom o sigurnosti i nužnosti usklađivanja parametara za zemlje članice. 2011. se započinje s pripremom propisa o offshore postrojenjima. Europska komisija pripremila je i dokument "Sinteza procjene utjecaja" (COMMISSION STAFF WORKING PAPER IMPACT ASSESSMENT ANNEX I [SEC(2011) 1292 final), u kojem donosi podatke o prosječnim godišnjim troškovima, koji idu od 205 do 915 milijuna eura u različitim državama članicama 38, za pokrivanje posljedica havarija. Kao problem se često pojavljuje manjak financijskih kapaciteta kompanija za pokrivanje troškova sanacije šteta koje su prouzročile. Osim toga, postojeće zakonodavstvo i načini postupanja u slučaju havarija nisu dostatni za efikasan odgovor. U postojećem režimu pripisivanja odgovornosti, odgovornu stranu - naftnu kompaniju odgovornu za onečišćenje naftom nije uvijek moguće identificirati kao odgovornu u potpunosti te dio troškova sanacije često ostaje nepokriven.
PODACI O ISTAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA NA TALIJANSKOJ STRANI JADRANA NEOPHODNI ZA KUMULATIVNU PROCJENU UTJECAJA
Talijanska organizacija za zaštitu prirode i okoliša WWF objavila je studiju pod nazivom "Trivelle in vista – la mappa aggiornata del rischio piattaforme off-shore nei mari italiani" - Bušilice na vidiku – mapa rizika off-shore platformi u talijanskim morima. Dostavljamo vam poveznicu na publikaciju na talijanskom jeziku u kojoj možete pronaći sve potrebne podatke o postojećim aktivnostima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na talijanskoj strani Jadrana, nepohodne za procjenu kumulativnog utjecaja:
Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).
U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis
mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se
trebalo raditi samo o «popisu» već razrađenim strateškim
alternativama, koje će se ponuditi kao mogući načini dostzanja
zadanih cljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po
okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru
odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okolis
predloženog zahvata eksploatacije ugljikovodika, što na ispunjava
ciljeve strateške procjene prihvatljivosti zahvata za okoliš.
Ovdje smo slobodni navesti i nekoliko primjera mogućih alternativnih
Okvirnih planova i programa (OPP):
1. Mogući OPP veće razine predostrožnosti:
- OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti
odlaže za 10 ili 20 godina dok se odgovorne
institucije u zemlji ne osposobe za upravljanje
ovom zahtjevnom i rizičnim djelatnošću.
2. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji mogućih
ugljikovodika na Jadranu:
- OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od
eksploatacije i polazi od prve faze u kojoj se
rješavaju vlasnički odnosi u INI i ponovo se
dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi
eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom
po državu
3. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:
- Predstavljeni OPP polazi od nerazumne
pretpostavke istraživanja na cijeloj površini
Jadrana. Smatramo kako bi alternativni OPP-i
mogli krenuti od bitno razumnijih pretpostavki
istraživanja samo na dijelu ukupne površine
Jadrana
4. Mogući OPP-i drugih dinamika:
- Predstavljeni OPP predviđa mogućnost
ISTOVREMENOG otpočinjanja istraživanja i
eksploatacije na svih 29 istražnih prostora, što je
potpuno neprihvatljivo! Razumniji i
uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih
istraživačkih, a pogotovo eksploatacijskih
aktivnosti koje bi predviđao. Tako dobivamo
moguče alternative po broju i intenzitetu
dozvoljenih istovremenih istraživačkih i
eksploatacijskih aktivvnosti.
5. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim
tehnologijama ili mjerama:
- Proizvodnja iste količine energije drugim
tehnologijama, npr. obnovljivim izvorima
energije
- Osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih
usluga drugim tehnologijama, npr. električnim
vozilima i obnovljivim izvorima energije
- Osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama
protiv korumpiranih političara
- Osiguranje mita i ilegalnih donacija za nadležnog
Ministra i hrvatsku Narodnu Stranku, npr.
prikupljanjem donacija od građana
II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja
(istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom
moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena
se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini
regije te indirektnim utjecajima).
Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da
procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u
obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i
razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake
bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti
dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog
utjecaja. Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o
strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na
okoliš preko državnih granica, kojeg je Republika Hrvatska 2003.
godine, stupio na snagu 11. srpnja 2010. godine. Protokol o
strateškoj procjeni novi je međunarodni sporazum zaključen radi
osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i postizanja održivog
razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati
provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji
mogu imati značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po
prvi put daje pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u
planiranje razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene
struke. Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu
strateške procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da
će on utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema
ostvarenju 7. milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i
njegove prve točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu
politiku i programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih
resursa.
III. U predmetnoj SUP nije uopće razmatran i utjecaj visoko
toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna. U fazi operacije bušenja morskog dna naftne
kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže
poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono to je
poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između
ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih
predatora.
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department
of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo
GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i
Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih
supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja
u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje
proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina
nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi
peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s
otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina
za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".
Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u
ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili
eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako
da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i
nazivaju se "proizvodne vode".
Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više
aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih
postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu
voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.
IV. U predmetnoj SUO nije uzeta u obzir i utjecaj istraživanja koja se provode zvukom. Naime, fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department,
Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se
smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u
logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem
smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske
organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op.
prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina
buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela.
Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više
od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 1013. (op. prev. Bez obzira na
to, sondiranje u hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!). Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih
postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom
molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
V. U predmetnom sadržaju SUO prisutno je i potpuno ignoriranje procjene utjecaja moguće havarije i izljevanja ugljikovodika.
Činjanica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platforma oko bušotina dovodi do negativnih
utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine
bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se
opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje
takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog
područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed
urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nije obrađeno u
predmetnoj SUO kolizija brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar. I na kraju nisu
spomenuta ni moguća struktralna popuštanja platformi , odnosno cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres,
pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s
posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.
Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o
zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).
Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa
ili dijelove akta
Članak III. Razlozi donošenja...
- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih
područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno
Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN
12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna
za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno
sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).
Članak IV. Obuhvat strateške procjene...
Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za
istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u
skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke
mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu
procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.
- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je
potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena
temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).
Članak V. Pregled strateške procjene
- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već
svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka
Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih
- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci) mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski
ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje),
a ne samo „komercijalno ribarstvo“
- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa
zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina
«gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova
(malom obalnom, rekreativnom i sportskom).
- Opis i vrsta aktivnosti (točka 3) kako je navedena u Tablici 1 mora uključivati i sljedeće:
- Istražno razdoblje / opskrbni brodovi:
- utjecaj povećanja prometa brodova na okoliš i turizam
- curenje goriva u okoliš
- odbacivanje otpada u okoliš
- Istražno razdoblje / istražno bušenje:
- kemijski utjecaj na stupac mora uslijed ispuštanja
(curenje, havarija) bušaćih fluida, lubrikanata, i ostalih tekućina, te isplake koje se koriste i/ili nastaju u
pripremi i tijekom bušenja
- utjecaj rudarskih objekata, postrojenja i povezane
infrastrukture i opreme (platforma, brodovi, itd.) koji
se koriste u istraživanju na krajolik (vizualni utjecaj)
- Eksploatacijsko razdoblje
- kemijski utjecaj na stupac mora uslijed ispuštanja (curenje, havarija) bušaćih fluida, lubrikanata, i ostalih
tekućina, te isplake koje se koriste i/ili nastaju u procesu pridobivanja ugljikovodika
- utjecaj rudarskih objekata, postrojenja i povezane
infrastrukture i opreme na krajolik (vizualni utjecaj)
Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa
programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove –
POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.
Članak VI.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade
strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije
navedeno u Prilogu III. ove Odluke).
Poglavlje IV
Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih
nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko
potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000
područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.
Poglavlje V
Uz navedeno strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati:
- Podatke o zaštićenim područjima koja se nalaze UZ istražna i eksploatacijska polja (osim onih Natura 2000). Ova područja
se nalaze 6 km od obale, što je vrlo mala udaljenost zbog utjecaja morskih struja koje onečišćenje mogu prenijeti na
velike udaljenosti.
- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena
područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode
Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne
krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu
očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao
Poštovani,
Prije svega, zahvaljujemo se na Vašim komentarima i primjedbama, te nalazimo Vašu brigu
za očuvanje okoliša razumljivom.
I) Odgovori na Vaše načelne primjedbe
Kao što se i sami naveli, strateška procjena mora sadržavati i opis alternativnih rješenja, i mi
smo ih zato naveli i kao jedno od poglavlja strateške studije. Kakva će ta alternativna rješenja
biti, koliko će ih biti, kao i njihove opise, prepustit ćemo stručnjacima koji će izrađivati
stratešku studiju.
Te jedna mala ispravka, područje 29 blokova obuhvaća približno 36823 km2.
Što se tiče kumulativnog utjecaja, bit će dio strateške studije, a o prekograničnom utjecaju
odlučit će za to zaduženo Povjerenstvo (kao što je navedeno u Prilogu II Odluke o provođenju
postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije
na Jadranu).
Napominjemo da će za svaki pojedini zahvat biti praćen Ocjenom prihvatljivosti te
posljedično tome i studijama utjecaja na okoliš koje se naknadno izrađuju za svaku lokaciju
zasebno i kao takve mnogo su detaljnije i preciznije od same strateške procjene.
važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova
područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih
utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni
utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od
turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju
različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u
istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
Ime i prezime osobe/a koja je
sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje
otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče
samog procesa bušenja i mogućih incidentnih situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta
postavljanja preventera, njihove certifikate, potom preostalih sigurnosne ventile i zasune. Isto
tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine mora biti atestirana te osigurava
maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav
prostor za moguće improvizacije tijekom istraživanja i eksploatacije, a nova Direktiva
2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru (koju RH mora implementirati
do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive,
Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio
deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi
su i na teritoriju RH.
Moramo istaknuti da je tvrdnja o vodi iznad plina moguća samo ako se radi o nekom drugom
sloju, naime obično se voda u plinonosnim slojevima nalazi ispod plina. Uz navedeno,
prirodni plin (kakav se danas crpi na Jadranu) sadrži 99,6 % metana, što ukazuje na njegovu
čistoću. Te ponavljamo, otpuštanje zagađenih tekućina u more nije dozvoljeno.
Što se tiče buke, radi se o impulsnoj buci, koja je lokalnog i vremenski ograničenog trajanja i
za nju postoje mjere ublažavanja, te će biti obrađene u strateškoj studiji.
Na Vaše opaske o mogućim rizicima bušaćih i eksploatacijskih postrojenja možemo istaknuti
da je jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim
pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima
vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu
dokazati, u startu će biti eliminirani.
Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrtkama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja,
zasigurno među ključnim segmentima poslovanja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona
„bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment tvrtkama donosi sigurnost poslovanja
bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijunskih odšteta. Tvrtkama zasigurno nije u
interesu neodgovorno pristupiti bilo kojem projektu u kojem, umjesto da profitiraju, riskiraju
budućnost poslovanja i gubitak iznimno velikih sredstava.
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena već
spomenuta Direktiva 2013/30/EU čiji je temeljni cilj osiguranje i provođenje djelatnosti
istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome najviše standarde sigurnosti, zdravlja i
okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija najviših sigurnosnih standarda na svim
naftnim i plinskim platformama diljem Europe je obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna
pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput
kriterija za davanje dozvola, kontrolu same platforme, kontrolne mehanizme opreme i
procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje način postupanja ukoliko do nesreće ipak
dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu krajnjem umanjivanju moguće štete u
okolišu.
Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju moguću
mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen na
državnoj razini kao i na županijskim razinama.
Depresije na morskom dnu se stvaraju samo od nogu platforme i nikako se ne mjere u km2
(pojedina noga ima ca 12 m promjera) ili dubine do nekoliko desetaka metara (ca 3 m je
prosječna dubina) te kao takve ne mogu „privući“ nikakav sediment. O samom unosu i načinu
tj. modelu odlaganju sedimenta u Jadran postoje brojni objavljeni znanstveni članci.
Kada je o terminologiji riječ, možemo prihvatiti vaše sugestije.
II) Odgovori na Vaše primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili
dijelova akta
• za članak III možemo prihvatiti navode o analizi utjecaja na područja Natura 2000 do
kojih utjecaj može doći te terminologiji
• za članak IV možemo prihvatiti navod o kumulativnom učinku jer je to u skladu s
Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš. Što se tiče vremena koje
nam je na raspolaganju, obzirom da brojni podaci o Jadranu kao i mjerenja u zadnjih 50-ak
godina postoje, mislim da nije prekratko. Napominjemo da se kasnije za svaki zahvat
posebno, rade zasebne Ocjene prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti
detaljnije i preciznije za svaku pojedinu lokaciju.
• za članak V koristit će se termin marikultura i ribarstvo, tj. propisana terminologija, te
će u strateškoj procjeni biti opisana većina vaših navoda. Pod točkom 5. možemo se složiti s
vama te ćemo se koristiti navedena terminologija.
• odgovor za primjedbu za članak VI o prekograničnom utjecaju nalazi se opisan u
Prilogu II Odluke o provođenju postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i
programa istraživanja i eksploatacije na Jadranu.
• kao odgovor na poglavlje IV svjesni smo također sa se područja Natura 2000 mogu
mijenjati, no danas ni uz najbolju volju i naše znanje ne možemo predvidjeti obuhvate eko
mreže u budućnosti. Ukoliko ih bude, naravno da ćemo ih uzeti u obzir i za njih će biti
propisane mjere zaštite, sukladno pravilima.
• u navodima o poglavlju V možemo se složiti s vama i navedeno će biti analizirano. I
ponovo napominjemo, da se kasnije za svaki zahvat posebno, rade zasebne Ocjene
prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti detaljnije i preciznije za svaku pojedinu
lokaciju.
Nadamo se da smo Vam približili i pojasnili svrhu Strateške studije te bar djelomično umirili
Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i eksploatacije na moru.
Za sva pitanja i komentare stojimo Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta
Zeleni forum – mreža organizacija civilnog društva za zaštitu okoliša.
Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate
Zeleni forum čini 43 organizacije civilnog društva za zaštitu okoliša
koje imaju sjedišta po cijeloj Hrvatskoj. Nevladine organizacije koje
promiču zaštitu okoliša izražavaju kolektivni interes.
Više informacija na: www.ekologija.hr i www.zeleni-forum.org
Načelne primjedbe na predloženi nacrt
Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne
može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene
utjecaja na okoliš. Također, mišljenja smo i kako je i predstavljeni
sadržaj SUO manjkav, posebno se nedovoljna pozornost posvećuje
razradi alternativnih (varijantnih) rješenja.
Ukoliko nadležno tijelo nije u stanju osmisliti drugačije alternative
programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, očita
je potpuna nekompetentnost i neobjektivnost nadležnog tijela.
I. Naime, strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) trebala bi obraditi varijantna rješenja i njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa. Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do
željenog cilja (alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti
postignut bez realizacije plana?; postoje li drugi načini/metode, s
manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene metode?).
Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u
odnosu na što će se utvrditi strateške alternative.
Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).
U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis
mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Naravno
da se mogu iznaći i ne bi se trebalo raditi samo o «popisu» već o
razrađenim strateškim alternativama, koje će se ponuditi kao mogući
načini dostizanja zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje
štetne učinke po okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru
odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš
predloženog zahvata eksploatacije ugljikovodika, što na ispunjava
ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.
Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije
ugljikovodika u Jadranu:
1. Mogući Okvirni plan i program veće razine predostrožnosti:
OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za 10 ili 20
godina dok se odgovorne institucije u zemlji ne osposobe za
upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim djelatnošću.
2. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji mogućih
ugljikovodika na Jadranu:
OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije polazi od
prve faze u kojoj se rješavaju vlasnički odnosi u INI i ponovo se
dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi eksploatirala nalazišta s
bitno većim dohotkom po državu.
3. OPP u kojem se razmatraju ekonomski učinci eksploatacije ugljikovodika u Jadranu uz novčanu naknadu za pridobivanje količine ugljikovodika od samo 10%, kao što je to trenutno uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014, naknada koja je među najnižima u svijetu, te alternativni OPP koji bi predvidio naknadu koja doseže uobičajene svjetske razine od 30 do 80% (u Gvineji iznose 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80%, izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007-oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share)
4. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:
Predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke istraživanja na
cijeloj površini Jadrana. Smatramo kako bi alternativni OPP-i mogli
krenuti od bitno razumnijih pretpostavki istraživanja samo na dijelu
ukupne površine Jadrana
5. Mogući OPP-i drugih dinamika:
Predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG
otpočinjanja istraživanja i eksploatacije na svih 29 istražnih prostora,
što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i uravnoteženiji OPP bi
limitirao broj istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.
Tako dobivamo moguće alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih
istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.
6. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim
tehnologijama ili mjerama:
- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama, npr.
obnovljivim izvorima energije
- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga drugim
tehnologijama, npr. električnim vozilima i obnovljivim izvorima
energije
- osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama protiv korumpiranih
političara
- osiguranje dodatnih prihoda za nadležnog Ministra i Hrvatsku
Narodnu Stranku, npr. prikupljanjem donacija od građana kako ne bi
morali posezati za pogodovanjima
II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).
Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».
Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi
više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?
Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o
strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na
okoliš preko državnih granica, kojeg je Republika Hrvatska 2003.
godine, stupio na snagu 11. srpnja 2010. godine. Protokol o
strateškoj procjeni novi je međunarodni sporazum zaključen radi
osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i postizanja održivog
razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati
provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji
mogu imati značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po
prvi put daje pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u
planiranje razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene struke.
Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu strateške
procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on
utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema
ostvarenju 7. milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i
njegove prve točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu
politiku i programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih resursa.
III. U predmetnom prijedlogu sadržaja spominje se razmatranje «otpuštanja isplake» , no primjereniji je opis «utjecaj visoko toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna». U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".
Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi
iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".
Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.
IV. Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).
Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op. prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 10
13. (op. prev. Bez obzira na to, sondiranje u
hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!).
V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja
platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.
Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).
Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Članak III. Razlozi donošenja...
- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).
Članak IV. Obuhvat strateške procjene...
Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.
- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).
Članak V. Pregled strateške procjene
- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih
- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci) mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje), a ne samo „komercijalno ribarstvo“
- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o
morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina «gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).
Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.
Članak VI.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije navedeno u Prilogu III. ove Odluke).
Poglavlje IV
Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000 područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.
Poglavlje V
Uz navedeno strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati:
- Podatke o zaštićenim područjima i POP i POVS područjima koja se nalaze na vanjskim otocima i djelovima obale UZ
istražna i eksploatacijska polja. Naime, polja se nalaze tek 6 km udaljenosti od vanjske linije otoka. Djelovanjem morskih
struja i vjetrova onečišćenja se mogu prenijeti i do ovih
područja te se mora procijeniti i ovaj rizik i mogući utjecaj.
- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj
Poštovani,
Prije svega, zahvaljujemo se na Vašim komentarima i primjedbama, te nalazimo Vašu brigu
za očuvanje okoliša razumljivom.
I) Odgovori na Vaše načelne primjedbe
Kao što se i sami naveli, strateška procjena mora sadržavati i opis alternativnih rješenja, i mi
smo ih zato naveli i kao jedno od poglavlja strateške studije. Kakva će ta alternativna rješenja
biti, koliko će ih biti, kao i njihove opise, prepustit ćemo stručnjacima koji će izrađivati
stratešku studiju.
Te jedna mala ispravka, područje 29 blokova obuhvaća približno 36823 km2.
Što se tiče kumulativnog utjecaja, bit će dio strateške studije, a o prekograničnom utjecaju
odlučit će za to zaduženo Povjerenstvo (kao što je navedeno u Prilogu II Odluke o provođenju
postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije
na Jadranu).
Napominjemo da će za svaki pojedini zahvat biti praćen Ocjenom prihvatljivosti te
posljedično tome i studijama utjecaja na okoliš koje se naknadno izrađuju za svaku lokaciju
zasebno i kao takve mnogo su detaljnije i preciznije od same strateške procjene.
Tijekom ovog postupka utvrđivanja sadržaja strateške studije, primijetili smo brojna pristigla
pitanja s gotovo jednakim primjedbama koje se tiču sigurnosti tijekom bušenja te odlaganja
isplake i nabušenog materijala. Moramo naglasiti da bilo kakvo otpuštanje uljne isplake u
more, kao i nabušenog materijala iz uljne isplake, nije dopušteno. Način ponašanja i propisane
procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane propisima, a trenutno je na snazi
fazi.
- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje
otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče
samog procesa bušenja i mogućih incidentnih situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta
postavljanja preventera, njihove certifikate, potom preostale sigurnosne ventile i zasune. Isto
tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine mora biti atestirana te osigurava
maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav
prostor za moguće improvizacije tijekom istraživanja i eksploatacije, a nova Direktiva
2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru (koju RH mora implementirati
do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive,
Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio
deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi
su i na teritoriju RH.
Moramo istaknuti da je tvrdnja o vodi iznad plina moguća samo ako se radi o nekom drugom
sloju, naime obično se voda u plinonosnim slojevima nalazi ispod plina. Uz navedeno,
prirodni plin (kakav se danas crpi na Jadranu) sadrži 99,6 % metana, što ukazuje na njegovu
čistoću. Te ponavljamo, otpuštanje zagađenih tekućina u more nije dozvoljeno.
Što se tiče buke, radi se o impulsnoj buci, koja je lokalnog i vremenski ograničenog trajanja i
za nju postoje mjere ublažavanja, te će biti obrađene u strateškoj studiji.
Na Vaše opaske o mogućim rizicima bušaćih i eksploatacijskih postrojenja možemo istaknuti
da je jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim
pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima
vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu
dokazati, u startu će biti eliminirani.
Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrtkama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja,
zasigurno među ključnim segmentima poslovanja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona
„bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment tvrtkama donosi sigurnost poslovanja
bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijunskih odšteta. Tvrtkama zasigurno nije u
interesu neodgovorno pristupiti bilo kojem projektu u kojem, umjesto da profitiraju, riskiraju
budućnost poslovanja i gubitak iznimno velikih sredstava.
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena već
spomenuta Direktiva 2013/30/EU čiji je temeljni cilj osiguranje i provođenje djelatnosti
istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome najviše standarde sigurnosti, zdravlja i
okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija najviših sigurnosnih standarda na svim
naftnim i plinskim platformama diljem Europe je obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna
pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput
kriterija za davanje dozvola, kontrolu same platforme, kontrolne mehanizme opreme i
procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje način postupanja ukoliko do nesreće ipak
dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu krajnjem umanjivanju moguće štete u
okolišu.
Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju moguću
mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen na
državnoj razini kao i na županijskim razinama.
Depresije na morskom dnu se stvaraju samo od nogu platforme i nikako se ne mjere u km2
(pojedina noga ima ca 12 m promjera) ili dubine do nekoliko desetaka metara (ca 3 m je
prosječna dubina) te kao takve ne mogu „privući“ nikakav sediment. O samom unosu i načinu
tj. modelu odlaganju sedimenta u Jadran postoje brojni objavljeni znanstveni članci.
Kada je o terminologiji riječ, možemo prihvatiti vaše sugestije.
II) Odgovori na Vaše primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili
dijelova akta
• za članak III možemo prihvatiti navode o analizi utjecaja na područja Natura 2000 do
kojih utjecaj može doći te terminologiji
• za članak IV možemo prihvatiti navod o kumulativnom učinku jer je to u skladu s
Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš. Što se tiče vremena koje
nam je na raspolaganju, obzirom da brojni podaci o Jadranu kao i mjerenja u zadnjih 50-ak
godina postoje, mislim da nije prekratko. Napominjemo da se kasnije za svaki zahvat
posebno, rade zasebne Ocjene prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti
detaljnije i preciznije za svaku pojedinu lokaciju.
• za članak V koristit će se termin marikultura i ribarstvo, tj. propisana terminologija, te
će u strateškoj procjeni biti opisana većina vaših navoda. Pod točkom 5. možemo se složiti s
vama te ćemo se koristiti navedena terminologija.
• odgovor za primjedbu za članak VI o prekograničnom utjecaju nalazi se opisan u
Prilogu II Odluke o provođenju postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i
programa istraživanja i eksploatacije na Jadranu.
• kao odgovor na poglavlje IV svjesni smo također sa se područja Natura 2000 mogu
mijenjati, no danas ni uz najbolju volju i naše znanje ne možemo predvidjeti obuhvate eko
mreže u budućnosti. Ukoliko ih bude, naravno da ćemo ih uzeti u obzir i za njih će biti
propisane mjere zaštite, sukladno pravilima.
• u navodima o poglavlju V možemo se složiti s vama i navedeno će biti analizirano. I
ponovo napominjemo, da se kasnije za svaki zahvat posebno, rade zasebne Ocjene
prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti detaljnije i preciznije za svaku pojedinu
lokaciju.
Nadamo se da smo Vam približili i pojasnili svrhu Strateške studije te bar djelomično umirili
Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i eksploatacije na moru.
Za sva pitanja i komentare stojimo Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce
Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate
Zaštita prirode i okoliša, zaštićena područja, Natura 2000, održivi turizam i ribarstvo. www.sunce-st.org
Republika Hrvatska
192 člana udruge najvećim dijelom iz Splitsko-dalmatinske županije
Načelne primjedbe na predloženi nacrt
Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne
može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene
utjecaja na okoliš.Također, mišljenja smo i kako je i predstavljeni
sadržaj SUO manjkav, posebno se nedovoljna pozornost posvećuje
razradi alternativnih (varijantnih) rješenja.
Ukoliko nadležno tijelo nije u stanju osmisliti drugačije alternative
programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, očita
je potpuna nekompetentnost i neobjektivnost nadležnog tijela.
I. Naime, strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) trebala bi obraditi varijantna rješenja i njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa. Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do
željenog cilja (alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti
postignut bez realizacije plana?; postoje li drugi načini/metode, s
manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene metode?).
Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u
odnosu na što će se utvrditi strateške alternative.
Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).
U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis
mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se
trebalo raditi samo o «popisu» već o razrađenim strateškim
alternativama, koje će se ponuditi kao mogući načini dostizanja
zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po
okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru
odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš
predloženog zahvata eksploatacije ugljikovodika, što na ispunjava
ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.
Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije
ugljikovodika u Jadranu:
1. Mogući Okvirni plan i program veće razine predostrožnosti:
- OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za
10 ili 20 godina dok se odgovorne institucije u zemlji ne
osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim
djelatnošću.
6. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji
mogućih ugljikovodika na Jadranu:
- OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije
polazi od prve faze u kojoj se rješavaju vlasnički odnosi u INI
i ponovo se dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi
eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom po državu.
7. OPP u kojem se razmatraju ekonomski učinci eksploatacije ugljikovodika u Jadranu uz novčanu naknadu za pridobivanje količine ugljikovodika od samo 10%, kao što je to trenutno uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014, naknada koja je među najnižima u svijetu, te alternativni OPP koji bi predvidio naknadu koja doseže uobičajene svjetske razine od 30 do 80% (u Gvineji iznose 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80%, izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007-oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share)
8. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:
- predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke
istraživanja na cijeloj površini Jadrana. Smatramo kako bi
alternativni OPP-i mogli krenuti od bitno razumnijih
pretpostavki istraživanja samo na dijelu ukupne površine
Jadrana
9. Mogući OPP-i drugih dinamika:
- predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG
otpočinjanja istraživanja i eksploatacije na svih 29 istražnih
prostora, što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i
uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih
i eksploatacijskih aktivnosti. Tako dobivamo moguće
alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih istovremenih
istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.
10. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim
tehnologijama ili mjerama:
- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama,
npr. obnovljivim izvorima energije
- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga
drugim tehnologijama, npr. električnim vozilima i obnovljivim
izvorima energije
- osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama protiv
korumpiranih političara
- osiguranje mita i ilegalnih donacija za nadležnog Ministra i
Hrvatsku Narodnu Stranku, npr. prikupljanjem donacija od
građana
II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).
Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».
Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?
Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o
strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na
okoliš preko državnih granica, kojeg je Republika Hrvatska 2003.
godine, stupio na snagu 11. srpnja 2010. godine. Protokol o
strateškoj procjeni novi je međunarodni sporazum zaključen radi
osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i postizanja održivog
razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati
provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji
mogu imati značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po
prvi put daje pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u
planiranje razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene struke.
Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu strateške
procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on
utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema
ostvarenju 7. milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i
njegove prve točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu
politiku i programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih resursa.
III. U predmetnom prijedlogu sadržaja spominje se razmatranje «otpuštanja isplake» , no primjerenijij je opis «utjecaj visoko toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna». U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini
Osla".
Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".
Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.
IV. Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).
Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op. prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 10
13. (op. prev. Bez obzira na to, sondiranje u
hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!).
V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim
depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.
Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).
Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Članak III. Razlozi donošenja...
- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).
Članak IV. Obuhvat strateške procjene...
Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.
- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).
Članak V. Pregled strateške procjene
- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih
- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci)
mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje), a ne samo „komercijalno ribarstvo“
- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina «gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).
Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.
Članak VI.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije navedeno u Prilogu III. ove Odluke).
Poglavlje IV
Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000 područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.
Poglavlje V
Uz navedeno strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati:
- Podatke o zaštićenim područjima i POP i POVS područjima
koja se nalaze na vanjskim otocima i djelovima obale UZ istražna i eksploatacijska polja. Naime, polja se nalaze tek 6
km udaljenosti od vanjske linije otoka. Djelovanjem morskih struja i vjetrova onečišćenja se mogu prenijeti i do ovih
područja te se mora procijeniti i ovaj rizik i mogući utjecaj.
- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni
utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje
Jeste li suglasni da se ovaj obrazac, s nazivom/imenom
sudionika/ce savjetovanja, objavi na internetskoj stranici
nadležnog tijela?
DA* NE
hvala Vam na dostavi Vašeg cijenjenog mišljenja u postupku određivanja sadržaja Strateške
procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa, no na žalost moramo Vas razuvjeriti s
činjenicom da se eksploatacija ugljikovodika u Jadranu odvija već dugi niz godina.
Pregled povijesti istraživanja i eksploatacije u Jadranu ukazuju na činjenicu da je prva
hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru bušotina Jadran-1, izvedena u jesen 1970.
godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička
snimanja datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su 1968. godine.
Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i ranije. Prva seizmička snimanja
počinju sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih istraživanja uslijedile su i
prve bušotine na odobalju. Tako je prva talijanska bušotina izvedena davne 1959. u podmorju
oko Sicilije (Gela 21), a naredne, 1960. godine izvedena je i prva istražna bušotina u
Jadranskom moru (Ravenna 1).
Tom razdoblju pripadaju i prva otkrivena plinska polja u Jadranskom moru, dok je prvo
naftno polje, Rospo Mare, otkriveno sredinom 70-tih. Na dubinama mora većim od 800 m
počeci radova datiraju u rane 90-te godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila.
Možemo zaključiti da dinamično okruženje istraživanja i pridobivanja ugljikovodika u
Jadranskom moru, dakle, traje već skoro 70 godina. Gotovo je sigurno da početkom tog
razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i visoki kao danas, a
okoliš Jadranskog mora do danas nije narušen radnjama bilo istraživanja, bilo pridobivanja
plina i nafte. Ne samo da sustav nije narušen, već se nije dogodio niti jedan značajan incident.
I danas je u području Jadrana aktivno nekoliko naftnih polja s talijanske strane, te stotinjak
plinskih proizvodnih platformi u cijelom jadranskom području.
Također moramo istaknuti da smo u pripremi ovog natječaja posebnu pozornost posvetili
upravo zaštiti okoliša i ljepota Jadrana. Uvjeti javnog natječaja, kao i postojeći regulatorni
okvir u svom sadržaju bave se sigurnim ponašanjem prema svim čimbenicima u okolišu.
Prema njima, sigurnost ljudi i ljudskog zdravlja, kulturnih dobara, kao i svih živih bića u
Jadranu, u prvom su planu. Za implementaciju svih radnji vezanih uz istraživanje i
eksploataciju posebna se pozornost polaže upravo zaštiti i očuvanju okoliša i turizma kako bi
u samom začetku bilo kakvi štetni utjecaji na okoliš bili onemogućeni.
Naime, jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim
pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima
vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu
dokazati, u startu će biti eliminirani.
Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrtkama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja,
zasigurno među ključnim segmentima poslovanja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona
„bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment tvrtkama donosi sigurnost poslovanja
bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijunskih odšteta. Tvrtkama zasigurno nije u
interesu neodgovorno pristupiti bilo kojem projektu u kojem, umjesto da profitiraju, riskiraju
budućnost poslovanja i gubitak iznimno velikih sredstava.
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena
Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru, čiji je temeljni cilj
osiguranje i provođenje djelatnosti istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome
najviše standarde sigurnosti, zdravlja i okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija
najviših sigurnosnih standarda na svim naftnim i plinskim platformama diljem Europe je
obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na
istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput kriterija za davanje dozvola, kontrolu same
platforme, kontrolne mehanizme opreme i procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje
način postupanja ukoliko do nesreće ipak dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu
krajnjem umanjivanju moguće štete u okolišu.
Kako se istraživanje i eksploatacija u Jadranskom moru odvija već niz godina, načini
ponašanja i propisane procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirani propisima.
Trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri
istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10). Brojne
odgovore na vaša pitanja, kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom
Pravilniku. Pravilnikom je nadalje strogo zabranjeno bacanje i ispuštanje čvrstog otpada,
motornog ulja, tekućih ugljikovodika, otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i
proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče samog procesa bušenja i mogućih incidentnih
situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta postavljanja preventera, njihove certifikate, potom
preostalih sigurnosnih ventila i zasuna. Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi
bušotine mora biti atestirana te osigurava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam
Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće improvizacije tijekom
istraživanja i eksploatacije, a spomenuta Direktiva 2013/30/EU (koju RH mora implementirati
do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti.
Kao što možete vidjeti, cijeli proces izrade bušotine podređen je sprečavanju nastanka opasnih
situacija i sustavnom nadzoru svih pojedinih faza, razina, sklopova i radnji u svrhu
intervencije u najkraćem vremenskom roku.
Osim navedenog Pravilnika i Direktive, Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL
konvencije, Barcelonske konvencije, Rio deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih
drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na teritoriju RH.
Ujedno, za sva dodatna pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta
Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode
Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate
Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode (skraćeno Eko Pan) je
nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje čija je misija edukacija
o ekologiji, zaštiti prirode i okoliša, promicanje načela održivog
razvoja te organiziranje i sudjelovanje u zaštiti okoliša. Nevladine
organizacije koje promiču zaštitu okoliša izražavaju kolektivni interes.
Više informacija na: www.eko-pan.hr
Načelne primjedbe na predloženi nacrt
Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne
može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene
utjecaja na okoliš.Također, mišljenja smo i kako je i predstavljeni
sadržaj SUO manjkav, posebno se nedovoljna pozornost posvećuje
razradi alternativnih (varijantnih) rješenja.
Ukoliko nadležno tijelo nije u stanju osmisliti drugačije alternative
programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, očita
je potpuna nekompetentnost i neobjektivnost nadležnog tijela.
I. Naime, strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) trebala bi obraditi varijantna rješenja i njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa. Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do
željenog cilja (alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti
postignut bez realizacije plana?; postoje li drugi načini/metode, s
manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene metode?).
Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u
odnosu na što će se utvrditi strateške alternative.
Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog
plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).
U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis
mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se
trebalo raditi samo o «popisu» već o razrađenim strateškim
alternativama, koje će se ponuditi kao mogući načini dostizanja
zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po
okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru
odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš
predloženog zahvata eksploatacije ugljikovodika, što na ispunjava
ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.
Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije
ugljikovodika u Jadranu:
1. Mogući Okvirni plan i program veće razine predostrožnosti:
- OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za
10 ili 20 godina dok se odgovorne institucije u zemlji ne
osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim
djelatnošću.
1. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji
mogućih ugljikovodika na Jadranu:
- OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije
polazi od prve faze u kojoj se rješavaju vlasnički odnosi u INI
i ponovo se dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi
eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom po državu.
2. OPP u kojem se razmatraju ekonomski učinci eksploatacije ugljikovodika u Jadranu uz novčanu naknadu za pridobivanje količine ugljikovodika od samo 10%, kao što je to trenutno uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014, naknada koja je među najnižima u svijetu, te alternativni OPP koji bi predvidio naknadu koja doseže uobičajene svjetske razine od 30 do 80% (u Gvineji iznose 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80%, izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007-oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share)
3. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:
- predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke
istraživanja na cijeloj površini Jadrana. Smatramo kako bi
alternativni OPP-i mogli krenuti od bitno razumnijih
pretpostavki istraživanja samo na dijelu ukupne površine
Jadrana
4. Mogući OPP-i drugih dinamika:
- predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG
otpočinjanja istraživanja i eksploatacije na svih 29 istražnih
prostora, što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i
uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih
i eksploatacijskih aktivnosti. Tako dobivamo moguće
alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih istovremenih
istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.
5. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim
tehnologijama ili mjerama:
- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama, npr.
obnovljivim izvorima energije
- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga
drugim tehnologijama, npr. električnim vozilima i obnovljivim
izvorima energije
- osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama protiv
korumpiranih političara
- osiguranje mita i ilegalnih donacija za nadležnog Ministra i
Hrvatsku Narodnu Stranku, npr. prikupljanjem donacija od
građana
II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).
Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se
«investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».
Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?
Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o
strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na
okoliš preko državnih granica, kojeg je Republika Hrvatska 2003.
godine, stupio na snagu 11. srpnja 2010. godine. Protokol o
strateškoj procjeni novi je međunarodni sporazum zaključen radi
osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i postizanja održivog
razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati provođenje
strateške procjene okoliša za planove i programe koji mogu imati
značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po prvi put daje
pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u planiranje
razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene struke. Stupanje
na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu strateške procjene
za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on utjecati na
druge države, predstavlja konkretan korak prema ostvarenju 7.
milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i njegove prve
točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu politiku i
programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih resursa.
III. U predmetnom prijedlogu sadržaja spominje se razmatranje «otpuštanja isplake» , no primjerenijij je opis «utjecaj visoko toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna». U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s
otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".
Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".
Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.
IV. Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).
Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op. prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 10
13. (op.
prev. Bez obzira na to, sondiranje u hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!).
V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na
morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.
Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).
Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Članak III. Razlozi donošenja...
- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).
Članak IV. Obuhvat strateške procjene...
Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.
- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).
Članak V. Pregled strateške procjene
- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim
mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih
- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci) mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje), a ne samo „komercijalno ribarstvo“
- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina «gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).
Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.
Članak VI.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije navedeno u Prilogu III. ove Odluke).
Poglavlje IV
Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000 područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.
Poglavlje V
Uz navedeno strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati:
- Podatke o zaštićenim područjima i POP i POVS područjima koja se nalaze na vanjskim otocima i djelovima obale UZ istražna i eksploatacijska polja. Naime, polja se nalaze tek 6 km udaljenosti od vanjske linije otoka. Djelovanjem morskih struja i vjetrova onečišćenja se mogu prenijeti i do ovih područja te se mora procijeniti i ovaj rizik i mogući utjecaj.
- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se
Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje
obrazac, s nazivom/imenom sudionika/ce savjetovanja,
objavi na internetskoj stranici
nadležnog tijela?
DA
naftnih polja s talijanske strane, te stotinjak plinskih proizvodnih platformi u cijelom
jadranskom području.
Okvirni plan i program je u potpunosti u skladu s postojećim propisima u RH. Način
izvođenja aktivnosti i procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane propisima,
a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri
istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10). Brojne
odgovore na vaša pitanja, kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom
Pravilniku. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće
improvizacije tijekom istraživanja i eksploatacije, a nova Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti
naftnih i plinskih djelatnosti na moru (koju RH mora implementirati do srpnja 2015. godine)
mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive, Republika Hrvatska
potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio deklaracije, Stockholmske
konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na teritoriju RH.
Što se tiče utjecaja na turizam, upravo procjena toga je jedna od zadaća Strateške studije te će
rezultati biti podastrijeti javnosti. Također, studijom će se procijeniti i utjecaj aktivnosti na
morske sisavce.
Prepoznajemo potrebu za razvojem alternativnih izvora energije, koji će biti obnovljivi i
ekološki prihvatljivi. Nažalost, proizvodnja energije iz takvih izvora, tehnologijama koje su
danas komercijalno dostupne, trenutno ne može zadovoljiti ukupne energetske potrebe. Tako
su fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije. Procjene IEA (Međunarodne agencije
za energetiku), kao i Europske unije, koja inače prednjači u naporima za ublažavanje
klimatskih promjena i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj strukturi
proizvodnje energije, govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati ključni
energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od
prioriteta europske energetske politike.
Što se tiče načina ulaganja i raspolaganja prihodima, novim propisima (Zakon o istraživanju i
eksploataciji ugljikovodika (NN 94/13 i NN 14/14) i Uredba o naknadi za istraživanje i
eksploataciju ugljikovodika (NN 37/14)), kao i natječajnom dokumentacijom trenutno
otvorenih javnih nadmetanja, omogućena je dodatna transparentnost, od odabira investitora,
preko praćenja ispunjavanja svih investitorovih obaveza, do načina podijele prihoda kod
iskorištavanja mogućih komercijalnih otkrića rezervi nafte i plina. Koristi za Republiku
Hrvatsku su osigurane i višestruke, te je očekivan znatan priljev kapitala već u fazi
istraživanja, a pogotovo u slučaju komercijalnih otkrića.
Za sva dodatna pitanja i komentare, stojimo Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta
Zelena akcija/FoECroatia
Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate
Zelena akcija/FoE Croatia je najveća i najstarija udruga za zaštitu okoliša u RH, te kao takva nesporno predstavlja zainteresiranu javnosti u pitanjima okoliša. Dodatno, nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša izražavaju kolektivni interes.
Više informacija na: www.zelena-akcija.hr
Načelne primjedbe na predloženi nacrt
Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne
može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene
utjecaja na okoliš.Također, mišljenja smo i kako je i predstavljeni
sadržaj SUO manjkav, posebno se nedovoljna pozornost posvećuje
razradi alternativnih (varijantnih) rješenja.
Ukoliko nadležno tijelo nije u stanju osmisliti drugačije alternative
programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, očita
je potpuna nekompetentnost i neobjektivnost nadležnog tijela.
I. Naime, strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) trebala bi obraditi varijantna rješenja i njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa. Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do
željenog cilja (alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti
postignut bez realizacije plana?; postoje li drugi načini/metode, s
manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene metode?).
Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u
odnosu na što će se utvrditi strateške alternative.
Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić,
U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis
mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se
trebalo raditi samo o «popisu» već o razrađenim strateškim
alternativama, koje će se ponuditi kao mogući načini dostizanja
zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po
okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru
odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš
predloženog zahvata eksploatacije ugljikovodika, što na ispunjava
ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.
Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije
ugljikovodika u Jadranu:
2. Mogući Okvirni plan i program veće razine predostrožnosti:
- OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za
10 ili 20 godina dok se odgovorne institucije u zemlji ne
osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim
djelatnošću.
11. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji
mogućih ugljikovodika na Jadranu:
- OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije
polazi od prve faze u kojoj se rješavaju vlasnički odnosi u INI
i ponovo se dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi
eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom po državu.
12. OPP u kojem se razmatraju ekonomski učinci eksploatacije ugljikovodika u Jadranu uz novčanu naknadu za pridobivanje količine ugljikovodika od samo 10%, kao što je to trenutno uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014, naknada koja je među najnižima u svijetu, te alternativni OPP koji bi predvidio naknadu koja doseže uobičajene svjetske razine od 30 do 80% (u Gvineji iznose 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80%, izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007-oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share)
13. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:
- predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke
istraživanja na cijeloj površini Jadrana. Smatramo kako bi
alternativni OPP-i mogli krenuti od bitno razumnijih
pretpostavki istraživanja samo na dijelu ukupne površine
Jadrana
14. Mogući OPP-i drugih dinamika:
- predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG
otpočinjanja istraživanja i eksploatacije na svih 29 istražnih
prostora, što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i
uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih
i eksploatacijskih aktivnosti. Tako dobivamo moguće
alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih istovremenih
istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.
15. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim
tehnologijama ili mjerama:
- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama,
npr. obnovljivim izvorima energije
- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga
drugim tehnologijama, npr. električnim vozilima i obnovljivim
izvorima energije
- osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama protiv
korumpiranih političara
- osiguranje mita i ilegalnih donacija za nadležnog Ministra i
Hrvatsku Narodnu Stranku, npr. prikupljanjem donacija od
građana
II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).
Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za
eksploataciju».
Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?
Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o
strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na
okoliš preko državnih granica, kojeg je Republika Hrvatska 2003.
godine, stupio na snagu 11. srpnja 2010. godine. Protokol o
strateškoj procjeni novi je međunarodni sporazum zaključen radi
osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i postizanja održivog
razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati
provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji
mogu imati značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po
prvi put daje pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u
planiranje razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene struke.
Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu strateške
procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on
utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema
ostvarenju 7. milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i
njegove prve točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu
politiku i programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih resursa.
III. U predmetnom prijedlogu sadržaja spominje se razmatranje «otpuštanja isplake» , no primjerenijij je opis «utjecaj visoko toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna». U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina
za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".
Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".
Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.
IV. Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).
Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op. prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 10
13. (op. prev. Bez obzira na to, sondiranje u
hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!).
V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski
sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.
Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).
Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Članak III. Razlozi donošenja...
- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).
Članak IV. Obuhvat strateške procjene...
Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.
- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).
Članak V. Pregled strateške procjene
- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih
- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci) mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje), a ne samo „komercijalno ribarstvo“
- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina «gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).
Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.
Članak VI.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije navedeno u Prilogu III. ove Odluke).
Poglavlje IV
Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000 područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.
Poglavlje V
Uz navedeno strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati:
- Podatke o zaštićenim područjima koja se nalaze UZ istražna i eksploatacijska polja (osim onih Natura 2000). Ova područja se nalaze 6 km od obale, što je vrlo mala udaljenost zbog utjecaja morskih struja koje onečišćenje mogu prenijeti na velike udaljenosti.
- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni
Poštovani,
Prije svega, zahvaljujemo se na Vašim komentarima i primjedbama, te nalazimo Vašu brigu
za očuvanje okoliša razumljivom.
I) Odgovori na Vaše načelne primjedbe
Kao što se i sami naveli, strateška procjena mora sadržavati i opis alternativnih rješenja, i mi
smo ih zato naveli i kao jedno od poglavlja strateške studije. Kakva će ta alternativna rješenja
biti, koliko će ih biti, kao i njihove opise, prepustit ćemo stručnjacima koji će izrađivati
stratešku studiju.
Te jedna mala ispravka, područje 29 blokova obuhvaća približno 36823 km2.
Što se tiče kumulativnog utjecaja, bit će dio strateške studije, a o prekograničnom utjecaju
odlučit će za to zaduženo Povjerenstvo (kao što je navedeno u Prilogu II Odluke o provođenju
postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije
na Jadranu).
utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje
Kontakt
Toni Vidan, Zelena akcija, Frankopanska 1, Zagreb; e-mail: [email protected]
otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče
samog procesa bušenja i mogućih incidentnih situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta
postavljanja preventera, njihove certifikate, potom preostale sigurnosne ventile i zasune. Isto
tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine mora biti atestirana te osigurava
maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav
prostor za moguće improvizacije tijekom istraživanja i eksploatacije, a nova Direktiva
2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru (koju RH mora implementirati
do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive,
Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio
deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi
su i na teritoriju RH.
Moramo istaknuti da je tvrdnja o vodi iznad plina moguća samo ako se radi o nekom drugom
sloju, naime obično se voda u plinonosnim slojevima nalazi ispod plina. Uz navedeno,
prirodni plin (kakav se danas crpi na Jadranu) sadrži 99,6 % metana, što ukazuje na njegovu
čistoću. Te ponavljamo, otpuštanje zagađenih tekućina u more nije dozvoljeno.
Što se tiče buke, radi se o impulsnoj buci, koja je lokalnog i vremenski ograničenog trajanja i
za nju postoje mjere ublažavanja, te će biti obrađene u strateškoj studiji.
Na Vaše opaske o mogućim rizicima bušaćih i eksploatacijskih postrojenja možemo istaknuti
da je jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim
pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima
vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu
dokazati, u startu će biti eliminirani.
Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrtkama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja,
zasigurno među ključnim segmentima poslovanja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona
„bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment tvrtkama donosi sigurnost poslovanja
bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijunskih odšteta. Tvrtkama zasigurno nije u
interesu neodgovorno pristupiti bilo kojem projektu u kojem, umjesto da profitiraju, riskiraju
budućnost poslovanja i gubitak iznimno velikih sredstava.
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena već
spomenuta Direktiva 2013/30/EU čiji je temeljni cilj osiguranje i provođenje djelatnosti
istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome najviše standarde sigurnosti, zdravlja i
okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija najviših sigurnosnih standarda na svim
naftnim i plinskim platformama diljem Europe je obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna
pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput
kriterija za davanje dozvola, kontrolu same platforme, kontrolne mehanizme opreme i
procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje način postupanja ukoliko do nesreće ipak
dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu krajnjem umanjivanju moguće štete u
okolišu.
Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju moguću
mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen na
državnoj razini kao i na županijskim razinama.
Depresije na morskom dnu se stvaraju samo od nogu platforme i nikako se ne mjere u km2
(pojedina noga ima ca 12 m promjera) ili dubine do nekoliko desetaka metara (ca 3 m je
prosječna dubina) te kao takve ne mogu „privući“ nikakav sediment. O samom unosu i načinu
tj. modelu odlaganju sedimenta u Jadran postoje brojni objavljeni znanstveni članci.
Kada je o terminologiji riječ, možemo prihvatiti vaše sugestije.
II) Odgovori na Vaše primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili
dijelova akta
• za članak III možemo prihvatiti navode o analizi utjecaja na područja Natura 2000 do
kojih utjecaj može doći te terminologiji
• za članak IV možemo prihvatiti navod o kumulativnom učinku jer je to u skladu s
Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš. Što se tiče vremena koje
nam je na raspolaganju, obzirom da brojni podaci o Jadranu kao i mjerenja u zadnjih 50-ak
godina postoje, mislim da nije prekratko. Napominjemo da se kasnije za svaki zahvat
posebno, rade zasebne Ocjene prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti
detaljnije i preciznije za svaku pojedinu lokaciju.
• za članak V koristit će se termin marikultura i ribarstvo, tj. propisana terminologija, te
će u strateškoj procjeni biti opisana većina vaših navoda. Pod točkom 5. možemo se složiti s
vama te ćemo se koristiti navedena terminologija.
• odgovor za primjedbu za članak VI o prekograničnom utjecaju nalazi se opisan u
Prilogu II Odluke o provođenju postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i
programa istraživanja i eksploatacije na Jadranu.
• kao odgovor na poglavlje IV svjesni smo također sa se područja Natura 2000 mogu
mijenjati, no danas ni uz najbolju volju i naše znanje ne možemo predvidjeti obuhvate eko
mreže u budućnosti. Ukoliko ih bude, naravno da ćemo ih uzeti u obzir i za njih će biti
propisane mjere zaštite, sukladno pravilima.
• u navodima o poglavlju V možemo se složiti s vama i navedeno će biti analizirano. I
ponovo napominjemo, da se kasnije za svaki zahvat posebno, rade zasebne Ocjene
prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti detaljnije i preciznije za svaku pojedinu
lokaciju.
Nadamo se da smo Vam približili i pojasnili svrhu Strateške studije te bar djelomično umirili
Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i eksploatacije na moru.
Za sva pitanja i komentare stojimo Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta
Brodsko ekološko društvo-BED
Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate
Brodsko ekološko društvo je nevladina organizacija koja 25 godina
radi na temama zaštite prirode i okoliša.
Više informacija na: www.bed.hr
Načelne primjedbe na predloženi nacrt
Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne
može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene
utjecaja na okoliš.Također, mišljenja smo i kako je i predstavljeni
sadržaj SUO manjkav, posebno se nedovoljna pozornost posvećuje
razradi alternativnih (varijantnih) rješenja.
Ukoliko nadležno tijelo nije u stanju osmisliti drugačije alternative
programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, očita
je potpuna nekompetentnost i neobjektivnost nadležnog tijela.
I. Naime, strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) trebala bi obraditi varijantna rješenja i njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa. Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do
željenog cilja (alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti
postignut bez realizacije plana?; postoje li drugi načini/metode, s
manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene metode?).
Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u
odnosu na što će se utvrditi strateške alternative.
Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela
Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).
U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis
mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se
trebalo raditi samo o «popisu» već o razrađenim strateškim
alternativama, koje će se ponuditi kao mogući načini dostizanja
zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po
okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru
odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš
predloženog zahvata eksploatacije ugljikovodika, što na ispunjava
ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.
Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije
ugljikovodika u Jadranu:
3. Mogući Okvirni plan i program veće razine predostrožnosti:
- OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za
10 ili 20 godina dok se odgovorne institucije u zemlji ne
osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim
djelatnošću.
16. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji
mogućih ugljikovodika na Jadranu:
- OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije
polazi od prve faze u kojoj se rješavaju vlasnički odnosi u INI
i ponovo se dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi
eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom po državu.
17. OPP u kojem se razmatraju ekonomski učinci eksploatacije ugljikovodika u Jadranu uz novčanu naknadu za pridobivanje količine ugljikovodika od samo 10%, kao što je to trenutno uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014, naknada koja je među najnižima u svijetu, te alternativni OPP koji bi predvidio naknadu koja doseže uobičajene svjetske razine od 30 do 80% (u Gvineji iznose 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80%, izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007-oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share)
18. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:
- predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke
istraživanja na cijeloj površini Jadrana. Smatramo kako bi
alternativni OPP-i mogli krenuti od bitno razumnijih
pretpostavki istraživanja samo na dijelu ukupne površine
Jadrana
19. Mogući OPP-i drugih dinamika:
- predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG
otpočinjanja istraživanja i eksploatacije na svih 29 istražnih
prostora, što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i
uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih
i eksploatacijskih aktivnosti. Tako dobivamo moguće
alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih istovremenih
istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.
20. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim
tehnologijama ili mjerama:
- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama,
npr. obnovljivim izvorima energije
- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga
drugim tehnologijama, npr. električnim vozilima i obnovljivim
izvorima energije
- osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama protiv
korumpiranih političara
II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).
Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni
utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».
Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?
Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o
strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na
okoliš preko državnih granica, kojeg je Republika Hrvatska 2003.
godine, stupio na snagu 11. srpnja 2010. godine. Protokol o
strateškoj procjeni novi je međunarodni sporazum zaključen radi
osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i postizanja održivog
razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati
provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji
mogu imati značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po
prvi put daje pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u
planiranje razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene struke.
Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu strateške
procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on
utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema
ostvarenju 7. milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i
njegove prve točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu
politiku i programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih resursa.
III. U predmetnom prijedlogu sadržaja spominje se razmatranje «otpuštanja isplake» , no primjerenijij je opis «utjecaj visoko toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna». U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.
Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".
Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".
Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)
S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.
IV. Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske
organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).
Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 1013.
V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u
postupku proizvodnje.
Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).
Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
Članak III. Razlozi donošenja...
- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).
Članak IV. Obuhvat strateške procjene...
Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.
- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).
Članak V. Pregled strateške procjene
- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih
- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci) mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje), a ne samo „komercijalno ribarstvo“
- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina «gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).
Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.
Članak VI.
Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije navedeno u Prilogu III. ove Odluke).
Poglavlje IV
Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000 područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.
Poglavlje V
Uz navedeno strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati:
- Podatke o zaštićenim područjima koja se nalaze UZ istražna i eksploatacijska polja (osim onih Natura 2000). Ova područja se nalaze 6 km od obale, što je vrlo mala udaljenost zbog utjecaja morskih struja koje onečišćenje mogu prenijeti na velike udaljenosti.
- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.
Ime i prezime osobe/a koja je
Poštovani,
Prije svega, zahvaljujemo se na Vašim komentarima i primjedbama, te nalazimo Vašu brigu
za očuvanje okoliša razumljivom.
I) Odgovori na Vaše načelne primjedbe
Kao što se i sami naveli, strateška procjena mora sadržavati i opis alternativnih rješenja, i mi
smo ih zato naveli i kao jedno od poglavlja strateške studije. Kakva će ta alternativna rješenja
biti, koliko će ih biti, kao i njihove opise, prepustit ćemo stručnjacima koji će izrađivati
stratešku studiju.
Te jedna mala ispravka, područje 29 blokova obuhvaća približno 36823 km2.
Što se tiče kumulativnog utjecaja, bit će dio strateške studije, a o prekograničnom utjecaju
odlučit će za to zaduženo Povjerenstvo (kao što je navedeno u Prilogu II Odluke o provođenju
postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije
na Jadranu).
Napominjemo da će za svaki pojedini zahvat biti praćen Ocjenom prihvatljivosti te
posljedično tome i studijama utjecaja na okoliš koje se naknadno izrađuju za svaku lokaciju
zasebno i kao takve mnogo su detaljnije i preciznije od same strateške procjene.
Tijekom ovog postupka utvrđivanja sadržaja strateške studije, primijetili smo brojna pristigla
pitanja s gotovo jednakim primjedbama koje se tiču sigurnosti tijekom bušenja te odlaganja
isplake i nabušenog materijala. Moramo naglasiti da bilo kakvo otpuštanje uljne isplake u
more, kao i nabušenog materijala iz uljne isplake, nije dopušteno. Način ponašanja i propisane
procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane propisima, a trenutno je na snazi
Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri istraživanju i eksploataciji
ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10). Brojne odgovore na vaša pitanja,
kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom Pravilniku. Pravilnikom je nadalje
Jeste li suglasni da se ovaj obrazac, s nazivom/imenom sudionika/ce savjetovanja, objavi na internetskoj stranici nadležnog tijela?
DA NE
maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav
prostor za moguće improvizacije tijekom istraživanja i eksploatacije, a nova Direktiva
2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru (koju RH mora implementirati
do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive,
Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio
deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi
su i na teritoriju RH.
Moramo istaknuti da je tvrdnja o vodi iznad plina moguća samo ako se radi o nekom drugom
sloju, naime obično se voda u plinonosnim slojevima nalazi ispod plina. Uz navedeno,
prirodni plin (kakav se danas crpi na Jadranu) sadrži 99,6 % metana, što ukazuje na njegovu
čistoću. Te ponavljamo, otpuštanje zagađenih tekućina u more nije dozvoljeno.
Što se tiče buke, radi se o impulsnoj buci, koja je lokalnog i vremenski ograničenog trajanja i
za nju postoje mjere ublažavanja, te će biti obrađene u strateškoj studiji.
Na Vaše opaske o mogućim rizicima bušaćih i eksploatacijskih postrojenja možemo istaknuti
da je jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim
pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima
vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu
dokazati, u startu će biti eliminirani.
Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrtkama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja,
zasigurno među ključnim segmentima poslovanja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona
„bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment tvrtkama donosi sigurnost poslovanja
bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijunskih odšteta. Tvrtkama zasigurno nije u
interesu neodgovorno pristupiti bilo kojem projektu u kojem, umjesto da profitiraju, riskiraju
budućnost poslovanja i gubitak iznimno velikih sredstava.
No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena već
spomenuta Direktiva 2013/30/EU čiji je temeljni cilj osiguranje i provođenje djelatnosti
istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome najviše standarde sigurnosti, zdravlja i
okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija najviših sigurnosnih standarda na svim
naftnim i plinskim platformama diljem Europe je obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna
pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput
kriterija za davanje dozvola, kontrolu same platforme, kontrolne mehanizme opreme i
procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje način postupanja ukoliko do nesreće ipak
dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu krajnjem umanjivanju moguće štete u
okolišu.
Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju moguću
mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen na
državnoj razini kao i na županijskim razinama.
Depresije na morskom dnu se stvaraju samo od nogu platforme i nikako se ne mjere u km2
(pojedina noga ima ca 12 m promjera) ili dubine do nekoliko desetaka metara (ca 3 m je
prosječna dubina) te kao takve ne mogu „privući“ nikakav sediment. O samom unosu i načinu
tj. modelu odlaganju sedimenta u Jadran postoje brojni objavljeni znanstveni članci.
Kada je o terminologiji riječ, možemo prihvatiti vaše sugestije.
II) Odgovori na Vaše primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili
dijelova akta
• za članak III možemo prihvatiti navode o analizi utjecaja na područja Natura 2000 do
kojih utjecaj može doći te terminologiji
• za članak IV možemo prihvatiti navod o kumulativnom učinku jer je to u skladu s
Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš. Što se tiče vremena koje
nam je na raspolaganju, obzirom da brojni podaci o Jadranu kao i mjerenja u zadnjih 50-ak
godina postoje, mislim da nije prekratko. Napominjemo da se kasnije za svaki zahvat
posebno, rade zasebne Ocjene prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti
detaljnije i preciznije za svaku pojedinu lokaciju.
• za članak V koristit će se termin marikultura i ribarstvo, tj. propisana terminologija, te
će u strateškoj procjeni biti opisana većina vaših navoda. Pod točkom 5. možemo se složiti s
vama te ćemo se koristiti navedena terminologija.
• odgovor za primjedbu za članak VI o prekograničnom utjecaju nalazi se opisan u
Prilogu II Odluke o provođenju postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i
programa istraživanja i eksploatacije na Jadranu.
• kao odgovor na poglavlje IV svjesni smo također sa se područja Natura 2000 mogu
mijenjati, no danas ni uz najbolju volju i naše znanje ne možemo predvidjeti obuhvate eko
mreže u budućnosti. Ukoliko ih bude, naravno da ćemo ih uzeti u obzir i za njih će biti
propisane mjere zaštite, sukladno pravilima.
• u navodima o poglavlju V možemo se složiti s vama i navedeno će biti analizirano. I
ponovo napominjemo, da se kasnije za svaki zahvat posebno, rade zasebne Ocjene
prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti detaljnije i preciznije za svaku pojedinu
lokaciju.
Nadamo se da smo Vam približili i pojasnili svrhu Strateške studije te bar djelomično umirili
Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i eksploatacije na moru.
Za sva pitanja i komentare stojimo Vam na raspolaganju.
OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA
ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O
PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
Naziv nacrta zakona, drugog
propisa ili akta
Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i
eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Naziv tijela nadležnog za
izradu nacrta
Ministarstvo gospodarstva
Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)
29.08.2014. do 29.09.2014.
Naziv/ime sudionika/ce
savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji
daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona,
drugog propisa ili akta
Vladimir Bajzec
magistar ekonomije
Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate,
odnosno interes koji zastupate
Zaštita i očuvanje ekosustava Jadranskog mora sa svim prirodnim staništima milijuna živih bića u podmorju i obalnim područjima - zaštita okoliša i prirode mora, otoka, poluotoka te obalnog područja Jadranskog mora, posebice zaštićenih ekoloških područja (i onih na zakonskoj snazi, i onih koje bi trebalo takvima proglasiti), očuvanje života lokalnog stanovništva koje se prehranjuje i živi od mora, očuvanje zdravlja i života ljudi, očuvanje hrvatskog turizma i prepoznatljivosti identiteta Hrvatske kao zemlje netaknute prirode sa u svijetu poznatim Jadranskim morem jedinstvene ljepote i još uvijek očuvanog ekosustava, očuvanje posla svim dosadašnjim i budućim turističkim radnicima, te očuvanje racionalnog ribarstva i sportskog ribolova.
Moj stav i interes dijele u prvom redu velikobrojni istomišljenici u zemlji od kojih mnogi imaju izravnu korist od Jadranskog mora od kojeg žive, dok drugi još brojniji godinama i desetljećima posjećuju destinacije na Jadranu radi godišnjeg odmora od napornog rada za dobrobit zajednice i društva. U ovu skupinu spada još daleko veći broj stranih turista koji niz desetljeća posjećuju našu obalu i otoke, uživaju u ljepoti našeg mora i ujedno pune državni proračun. Sa stanovišta izvoza ribarstva i morskog uzgoja primjerice čak i daleki napredni Japan najviše cijeni upravo tunu iz našeg mora za spravljanje omiljene tradicionalne hrane, zato što znaju da (za sada) dolazi iz čistog i nezagađenog mora. Zastupam i stav svih naprednih mišljenja domaćih i stranih intelektualaca, znanstvenika i stručnih organizacija svjetske razine, bilo da su specijalisti iz područja zaštite okoliša, ili su ekološki osviješteni ljubitelji prirode koji brane znanstveno utemeljen stav o neisplativom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranskom moru, s mogućim pogubnim posljedicama u prvom redu za ekosustav mora, a time ujedno za čitavo vezano stanovništvo i milijune ljudi sadašnjih i budućih generacija u zemlji i svijetu, bilo da im o Jadranskom moru ovisi životna egzistencija, ili su je do sada posjećivali kao svoje najomiljenije turističko odredište.
Načelne primjedbe na
predloženi nacrt
1) I Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, i Zakon o istraživanju i
eksploataciji ugljikovodika, u suštinskoj su i potpunoj suprotnosti s važećom Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama, te sa
Zakonom o zaštiti prirode koji uključuje "strogo zaštićene zavičajne
divlje svojte", budući da navedene planirane aktivnosti nije moguće provoditi na način da se istodobno ne nanosi pogubna šteta
zaštićenim vrstama morskih i obalnih organizama. Provođenje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u ime navedenog Zakona
koji ovo dopušta, krši zakonske odredbe Zakona o zaštiti prirode već i u samom polazištu, budući da niti u jednom članku Odluke o
provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš ne
definira niti jamči zaštitu i sigurnost bioorganizmima, te očuvanje biološke raznolikosti Jadranskog mora u planiranim zonama
istraživanja i eksploatacije, pa čak i šire od toga - struje i vjetrovi neometano bi i brzo nosile sve štetne i kancerogene nusproizvode
čak i do od predviđenih zona (istražnih prostora) naizgled
"najudaljenijih" otoka i kopnene jadranske obale, a koji se realno nalaze u neposrednoj blizini svih mnogobrojnih definiranih zona
istraživanja. Štoviše, zagađujuće kemikalije, isplaka, te moguća izlijevanja nafte prijete ne samo morskim bićima već i lokalnom
stanovništvu i svim ljudima koji konzumiraju hranu iz onečišćenog mora, ili se bave aktivnostima na moru (npr. kupanje, plivanje,
ronjenje, kajakarenje te brojne druge sportske ili turističke zabavne
aktivnosti u moru i na obali).
2) Naftna i plinska infrastuktura u potpunosti je nekompatibilna s
identitetom koji se Hrvatska borila izgraditi desetljećima (da i ne spominjem i prethodne realne zasluge svih naših brojnih vrijednih
turističkih radnika pod okriljem bivše države, te još dalju u svjetskim
razmjerima slavnu povijest naših naroda na prostorima vezanim uz Jadransko more) – s identitetom kako je Hrvatska prirodni "raj na
zemlji", "Mediteran kakav je nekoć bio", i nadasve mjesto gdje turisti iz cijelog svijeta dolaze radi odmora, opuštanja i uživanja u njenim
netaknutim prirodnim ljepotama. Provedu li se ove odluke, istodobno
će to značiti kraj identitetu Hrvatske kakvom su je do danas brojni domaći i svjetski turisti i drugi ljubitelji prirodnih ljepota Hrvatske
smatrali. I to bi bila zajamčena propast hrvatskog turizma. Gotovo onda s imidžom Hrvatske kao očuvanom biseru Mediterana. Ostaje
samo percepcija o još jednom moru koje služi za vađenje nafte, i koje nikog više ne može privući da ovamo dođe na odmor.
3) Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na
okoliš donesena je usporedno, a ne prethodno Odluci o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.
Prvo je trebalo provesti istraživanje utjecaja na okoliš, i znanstveno utemeljeno dokazati da istraživanje i eksploatacija neće utjecati na
okoliš.
Naprotiv, ovakvim putem dopušta se da ovakva studija procjene utjecaja na okoliš bude dovršena čak i nakon sklapanja Ugovora o
istraživanjima i eksploataciji sa svjetskim kompanijama, budući da je već i usvojen Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, i već
je raspisano Javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu.
Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš
niti u jednom članku ne navodi mogućnost obustave planiranih aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u slučaju da se
dokaže moguć štetan utjecaj čimbenika, već ih samo nabraja više
kao jedan dopunski prilog Odluci o eksploataciji i jedan dodatni formalan zakonski element u svrhu zadovoljavanja zakonske forme.
Jedna ozbiljna zakonski utemeljena i stručna ekološka studija morala bi imati i opciju obustave dokazano mogućih štetnih aktivnosti,
makar iste bile i u suprotnosti s naftnom vizijom budućnosti
Hrvatske.
4) Nejasno je zbog čega je Odluku o provođenju postupka strateške
procjene utjecaja na okoliš donijelo za to nekompetentno Ministarstvo gospodarstva, umjesto nadležnog, ovlaštenog i po
pretpostavci stručnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
5) Odluka odnosno konkretno provođenje istraživanja i eksploatacije
ometale bi značajno sve druge plovne aktivnosti u otvorenom
Jadranskom moru – i nautički turizam, i ribarstvo kao još jednu izuzetno važnu granu gospodarstva Hrvatske. Ponovo nespojivo tj.
neprovediva je Odluka o istraživanju i eksploataciji a da se istodobno ne šteti u korijenu i nautičarstvu i ribarstvu. Pa tko bi želio svjesno
uživati u plovidbi ovakvim morem među opskrbnim brodovima i
naftnim platformama? Tko tu može vršiti ribarsku djelatnost? Tko može uživati u sportskom ribolovu u otvorenom moru Jadrana,
donedavno netaknutom, a odsad i ubuduće iskorištenom za najprljaviju energetsku industriju? Tko će uopće htjeti konzumirati
organizme iz zagađenog mora ako ih i ulovi? (Izuzev možda onih najsiromašnih tradicionalnih malih ribara koji i sada love ribu
isključivo za potrebe prehrane sebe i obitelji, te će ubuduće lako
moguće biti osuđeni na bolest ili čak smrt budu li i dalje lovili i konzumirali kontaminiranu ribu.)
6) Razvojem i ekspanzijom eksploatacije ugljikovodika trajno i nepopravljivo bi se ugrozio standard ili bi osiromašili stanovnici
jadranske obale i otoka koji danas i od ranije godinama izravno žive
od Jadranskog mora, bilo da žive primarno od turizma ili od ribarstva, ili da su zaposlenici u turizmu ili ribarskoj djelatnosti. Dakle
ujedno bi bilo narušeno i cjelokupno poslovanje svim turističkim agencijama, hotelskim institucijama, kampovima, nautičkim centrima
i marinama, profesionalnim ribarima. Otvaranjem jednog novog
tržišta koje bi pomoglo više ekspanziji i akumulaciji stranog kapitala te odljeva profita u inozemstvo, istodobno bi moglo trajno narušiti
životni standard velikog broja ovakvog ključnog dijela hrvatskih građana koji privređuju značajna sredstva u korist državnog
proračuna, jer ubuduće to više neće biti moguće ostvarivati. Osim navedenog, hoće li i dosadašnji vlasnici vikend objekata na
voljenom Jadranu željeti sačuvati svoju nekretninu koja pored
odmora vlasniku također služi i uplaćivanju visokih svota poreza u korist države, ili će je radije htjeti prodati nekom nedovoljno
upućenom strancu, pa za dobivenu svotu radije odseliti u neku drugu ljepšu i ekološki napredniju stranu zemlju koja još uvijek ima
prirodno očuvano čisto more?
7) Odluka o istraživanju i eksploataciji temelji se na orijentaciji o potencijalnim zalihama fosilnih goriva, u vrijeme kada se napredne
države Europe i svijeta danas sve više orijentiraju u pronalaženju alternativnih i čak učinkovitijih energetskih rješenja uz što veću
svjesnost o istovremenom očuvanju okoliša. Takva rješenja također dokazano i potvrđeno donose sve veći rastući profit tako
orijentiranim društvima. Radije se okrenimo nedovoljno iskorištenim
novim prirodnim energetskim resursima kojima Hrvatska obiluje nedovoljno ih ili minimalno koristi, a koja istodobno ne štete okolišu
(solarna energija, vjetar, voda...)! U suprotnom, na ovako zacrtanoj naftnoj strategiji, dodatno si
narušavamo imidž u svijetu, te nas još više i s većim pravom napredan svijet može smatrati jednom običnom zaostalom zemljom.
Primjedbe na pojedine članke
nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta
1) Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na
okoliš navodi u članku III kako će "strani investitori u skladu s najboljim svjetskim praksama poštivati najviše standarde zaštite
prirode i okoliša dok istražuju i pridobivaju ugljikovodike na Jadranu". Koja su to jamstva koja daju strani investitori, i kako su definirani ti
"najviši standardi", kad je dobro poznato da su upravo ovakvi strani
investitori i kompanije u naftnoj branši ujedno direktno odgovorni za najveća i najzloglasnija trajna onećišćenja i devastaciju mora i
oceana diljem svijeta. I sad ti isti naftni konglomerati jamče ekološku sigurnost i najviše standarde zaštite prirode u našem malom
ranjivom zatvorenom zaljevu Sredozemnog mora, a Vi im štoviše to
želite svjesno dopustiti?!
2) U istoj Odluci i članku nadalje se navodi "uzimanje u obzir i
zaštićenih područja te geoloških struktura podzemlja". Čak se i ilustracijom definira koja su konkretna preklapanja zaštićenih
"izdvojenih staništa od posebnog interesa" s 4 predložena istražna prostora. Kako je moguće da je uopće došlo do takvog
kontradiktornog preklapanja? Štoviše, postoje i nacionalni parkovi i
parkovi prirode i u Jadranu i na obali. Na koji način se misli njih zaštiti odnosno očuvati takav njihov dosadašnji status? (Zato i jesu
takvima proglašeni, da bi ostali pod posebnom zaštitom!)
Načelno, pored navedenih članaka, primjedbe dajem na donesene
akte u cijelosti.
Akti su doneseni uz nedovoljno odnosno prilično ograničeno informiranje javnosti. Čak i ovo javno sudjelovanje o savjetovanju je
s prekratkim rokom, većim dijelom u vrijeme dok su još trajali godišnji odmori (kao meni npr.), nedostupno većem dijelu
informatički nepismene javnosti koja također ima pravo odlučivati o
budućnosti Jadranskog mora, budućnosti Hrvatske, te o svojoj sudbini kao i ostavštini za buduće generacije. Potrebno je
transparentno, detaljno, temeljito i stručno dodatno informirati cjelokupnu javnost putem mnogobrojnih medija, pogotovo državne
televizije koju financiramo svi građani Hrvatske, te obavezno raspisati referendum o ovom vjerojatno najvažnijem pitanju u
povijesti Hrvatske. Jadransko more pripada jednako svim građanima
Hrvatske i svim ostalim građanima svijeta, a još više i svim živim bićima koja žive i obitavaju u podmorju i na obali Jadranskog mora,
bilo da ta bića uživaju zakonsku zaštitu ili ne.
Jadransko more nije u isključivom vlasništvu Ministarstva
gospodarstva RH, i pogotovo ne u vlasništvu naftnih kompanija, da
isti mogu i smiju samostalno donositi i provoditi na ovakav način planirane Odluke i Zakone.
Apeliram na odustajanje od donesene Odluke i Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu na vrijeme, dok ne bude
prekasno, i s dalekosežnim trajno štetnim nepopravljivim posljedicama po brojne buduće generacije ljudi i ostalih živih bića
osjetljivog i neprocjenjivo vrijednog ekosustava našeg Jadranskog
mora i prirodnih resursa daleko korisnijeg za nerizičnu eksploataciju jedinstvenih plodova prirode kakvo samo prirodno i čisto more može
pružiti čovjeku.
Poštovani,
Prije svega, zahvaljujemo se na Vašim komentarima i primjedbama, te nalazimo Vašu brigu
za očuvanje okoliša razumljivom.
Slijedi kratak osvrt prema redoslijedu vaših sugestija:
I) za odgovor na Vaše načelne primjedbe pod točkama 1. i 5. željeli bismo istaknuti i
činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu nisu počela jučer ili prije
godinu, dvije. Tako je prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru bušotina
Jadran-1, izvedena u jesen 1970. godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i
Jadran-3. Prva seizmička snimanja datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su 1968.
godine. Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i ranije. Prva seizmička
Jadransko more je malo i plitko more, gotovo zatvoren zaljev Mediterana, već i do danas poprilično je devastirano u usporedbi s
ranijim razdobljima povijesti Hrvatske, ali je još uvijek i uz pomoć čovjeka uspjelo ostati očuvanog ekosustava i bioraznolikosti, i još
pruža brojna bogatstva i resurse, kako stanovništvu, tako i izravno
državnom proračunu. Nafte i plina ima posvuda ispod zemljine kore, ali to su već danas zastarjeli energenti koji nisu vrijedni rizika trajne
ekološke katastrofe nepopravljivih posljedica. Zahvalnije bi bilo uložiti investicije u dodatno unapređenje turističke promocije, te posebice
proglasiti nova zaštićena ekološka područja, nove nacionalne parkove i parkove prirode, nego temeljiti viziju strategije budučnosti
gospodarstva Hrvatske na istraživanju i eksploataciji unaprijed
zastarjelih energenata. A strategiju gospodarstva usmjeravati na učinkovitije mjere oporavka gospodarstva na kopnu, provjerenim
gospodarskim ciljanim instrumentima u pravom smjeru.
Odlučimo stoga zajedno, Vi na kojima leži glavna odgovornost, uz
uvažavanje svih opravdanih mišljenja nas običnih građana i savjesne
kompetentne struke, želimo li i ubuduće svi mi nastaviti živjeti u Hrvatskoj uz naše prelijepo Jadransko more s tisuću otoka koje će
ostati onima iza nas, ili umjesto toga nadalje živjeti uz jedno novo trajno onečišćeno more s tisuću područja istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika uz nepopravljivu štetu umjesto koristi Hrvatskoj i životu njenog mora i ljudi!
Ime i prezime osobe/a koja je
sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje