-
Ruralno-urbana polarizacijaKarlovaËke æupanije temeljena
nadinamici stanovniπtva (1971.—2001.)
Ivo TURK, Marijan JUKI∆IDZ Ivo PILAR, Zagreb
Izvorni znanstveni rad(primljeno: 29. lipnja 2010.)UDK
314.145(497.5-35 Karlovac)fl1971/2001«314.18(497.5-35
Karlovac)fl1971/2001«
U radu su prikazane i analizirane osnovne znaËajke
ruralno-urbane polarizacijeKarlovaËke æupanije temeljene na
dinamici stanovniπtva, u razdoblju od 1971.do 2001. godine.
Prostorno-populacijska polarizacija izmeu urbanih (gradskih)i
urbaniziranih (prijelaznih) naselja s 1000 i viπe stanovnika s
jedne strane i neu-rbanih (ruralnih ili seoskih) naselja s druge
strane promatrana je sa stajaliπta de-mografske dinamike. Osnovna
smjernica analize jest utvrivanje stupnja polari-zacije izmeu
urbanih (s ukljuËenim urbaniziranim naseljima) i neurbanih
nase-lja, ali i povezivanju dobivenih razlika s prostornom
strukturom KarlovaËke æu-panije. Urbanizirana (prijelazna) naselja
razmotrena su objedinjeno s urbanimnaseljima. Promatrani prostor
ima izrazito nepovoljna populacijsko-naseljska obi-ljeæja πto se
posebno oËituje u negativnim i opadajuÊim znaËajkama
dinamikestanovniπtva. U prevladavajuÊim, izrazito nepovoljnim,
obiljeæjima populacijskedinamike nije moguÊe ostvariti ravnomjeran
razvoj Æupanije. UzimajuÊi u obzirrazliËite demografske razvojne
tendencije urbanih i ruralnih naselja, ali i sve iz-razitije
prostorne razlike populacijski propulzivnijih i zaostalijih
podruËja u Æu-paniji, svrha analize jest utvrditi u kojoj su mjeri
negativni populacijski procesizahvatili odreene skupine naselja s
aspekta urbanizacije, ali i prostornog raz-mjeπtaja.
KljuËne rijeËi: ruralno-urbana polarizacija, stanovniπtvo,
KarlovaËka æupanija, de-mografska dinamika, urbana naselja,
urbanizirana (prijelazna) naselja, neurbana(ruralna) naselja
UvodDemografsko stanje i procesi u gradskim i ostalim
(neurbanim) naseljima Hrvatskevrlo su nepovoljni (NejaπmiÊ, 2005.).
Suvremeno razdoblje u razvoju stanovniπtvaKarlovaËke æupanije
obiljeæeno je sve izraæenijim slabljenjem demografske dinami-ke. U
demografskom razvoju KarlovaËke æupanije znatno je izraæena
polarizacija inesklad, ponajprije izmeu urbanih prostora, koji
imaju manje izraæene negativnekarakteristike, i ruralnih prostora,
u kojima su sve negativnosti izrazito prisutne(Turk, 2008.).
Negativni populacijski procesi biljeæe intenzivno prostorno
πirenje, alise ipak mogu uoËiti znatne razlike izmeu pojedinih
prostornih sastavnica. Drugim
45
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)46
rijeËima, demografska dinamika biljeæi sve izrazitiju prostornu
polarizaciju, koja oso-bito dolazi do izraæaja izmeu urbanih i
neurbanih naselja. Ruralno-urbana polari-zacija postaje dominantan
ograniËavajuÊi Ëimbenik ravnomjernog razvoja Æupanije.Problematika
populacijsko-naseljske polarizacije mora se sagledati u cijelosti,
dakleod njezine pojave, prostornog πirenja, do danaπnjeg prostornog
obuhvata i intenzi-teta.
U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj se odvijala
ubrzana urba-no-temeljena industrijalizacija. Veliki gradovi
postali su æariπtima kompleksnoga re-gionalnog razvoja i prostorne
polarizacije (NejaπmiÊ, 1996.). Snaæna demografskapolarizacija,
potaknuta prvenstveno procesima ruralnog egzodusa i urbane
koncen-tracije, uzrokovala je znaËajne promjene u prostornoj,
ekonomskoj i socijalnoj slicinaseljenosti KarlovaËke æupanije.
Korjenite negativne promjene u relevantnim de-mografskim
strukturama depopulacijskih krajeva, u interakciji s naglom
koncentra-cijom doseljenika u gradskim naseljima, oteæavale su
razvoj promatranog prostora.Gospodarsko zaostajanje toga kraja ima
dugu povijest (Turk i JukiÊ, 2009.). Karlo-vaËka æupanija ima vrlo
disperznu naseljenost. Disperzna naseljenost s velikim bro-jem
malih naselja, kao jedno od osnovnih obiljeæja
populacijsko-naseljske struktureHrvatske, dodatno je ubrzala
negativne demografske procese. Takva naslijeena na-seljska
struktura bila je posve neprimjerena u izmijenjenim
druπtveno-gospodarskimuvjetima nakon Drugoga svjetskog rata
(NejaπmiÊ i ©tambuk, 2003.). Prema pokaza-teljima regionalnoga
razvoja KarlovaËka æupanija umjereno zaostaje za hrvatskimprosjekom
(PejnoviÊ, 2004.). Ona je sastavni dio najprostranijeg kompaktnog
neraz-vijenog podruËja Hrvatske, koje se nalazi izmeu Karlovca i
Siska na sjeveru, te Za-dra i ©ibenika na jugu (PejnoviÊ, 2004.).
Analiza prostorne strukture KarlovaËke æu-panije, provedena na
temelju tzv. prostornih sastavnica,11 pokazat Êe velike razlike
uintenzitetu i rasprostranjenosti procesa ruralno-urbane
polarizacije na prostoru Æu-panije. ZahvaÊenost svih prostora
Æupanije negativnim demografskim procesima, saspekta populacijske
dinamike, nije jednolika, ali se mogu primijetiti tendencije
ho-mogenizacije na temelju negativnih populacijskih procesa.
Prostorne razlike izmeuurbanih i ruralnih naselja vrlo su izraæene,
ali i sama urbana naselja sve viπe zahva-Êaju negativni
populacijski procesi πto je vidljivo osobito u slabljenju njihove
demo-grafske dinamike.
Pojedine prostorne sastavnice Æupanije pokazuju pozitivnija
dinamiËka (a kaoposljedica toga i strukturna) populacijska
obiljeæja u odnosu na druge. Analiza os-novnih pokazatelja
demografske dinamike omoguÊit Êe preciznije objaπnjenje
pola-rizacijskih procesa na prostoru KarlovaËke æupanije. Radi
kvalitetnijeg i potpunijegrazumijevanja prostornih procesa te toËne
interpretacije demografskog stanja vaænoje sagledati spomenute
promjene kroz prostornu diferencijaciju na urbana i urbani-zirana
(prijelazna) naselja sa 1000 i viπe stanovnika te neurbana
naselja.
Metodoloπke napomeneGlavno metodoloπko pitanje u ovoj analizi
jest kako provesti razlikovanje urbanih,urbaniziranih (prijelaznih)
i ruralnih naselja. Naime, poznato je da za izdvajanje
11 Vidjeti metodoloπke napomene.
-
47
gradskih naselja postoje brojni kriteriji. Glavni su kriteriji
za izdvajanje gradova ko-je je definirao H. Bobek (1927.)
kompaktnost naselja, veliËina naselja (broj stanov-nika) i gradski
naËin æivota stanovniπtva naselja (Vresk, 2002.). Dobar model
izdva-janja gradova osmislio je hrvatski geograf M. Vresk (tablice
1 i 2). Posljednja modi-ficirana verzija njegovog modela
izdvajanja, za popis stanovniπtva 2001., temelji sena broju
stanovnika, postotku poljoprivrednog stanovniπtva u ukupnom
stanovniπt-vu te postotku aktivnih mjeπtana koji rade u naselju,
ali izvan vlastitog poljoprivred-nog gospodarstva. Modelom se
izdvajaju dvije skupine naselja: urbana i urbanizira-na (Vresk,
2008.).
Slika 1. Podjela KarlovaËke æupanije na gradove i opÊine
Tablica 1. Vreskov model izdvajanja urbanih naselja za Hrvatsku
temeljen na popisu stanovniπtva iz 2001.
VeliËina (broj stanovnika) Udio poljoprivrednog Udio aktivnih
mjeπtana kojinaselja stanovniπtva u ukupnom rade u naselju, ali
izvan
stanovniπtvu naselja vlastitog poljoprivrednoggospodarstva
2000 — 4999 10 % ili manje 25 % ili viπe5000 — 9999 - 25 % ili
viπe
10000 i viπe - -
Izvor: Vresk, M. (2008.), flGradska i ostala naselja u Republici
Hrvatskoj — Model izdvajanja 2001.«, Geo-grafski horizont, 2,
53-57.
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)48
Pri izdvajanju urbanih i urbaniziranih naselja u ovome radu
koriπten je modifici-rani Vreskov model. Dosljednom primjenom
Vreskovog modela izdvajanja urbanihnaselja, gradovi bi bili samo
Karlovac, Ogulin, Duga Resa i DraganiÊ.22 Takav naËinizdvajanja
gradova ne bi bio u skladu s realnim nodalno-funkcionalnim
odnosimana prostoru Æupanije. BuduÊi da je KarlovaËka æupanija
preteæito ruralna i da domi-niraju mala naselja (vrlo disperzna
naseljenost — KarlovaËka æupanija ima Ëak 649naselja),33 neka
naselja s manje od 2000 stanovnika nedvojbeno imaju pojedina
ur-bana (odnosno prijelazna) obiljeæja. Treba napomenuti da su
Plaπki i Slunj premapopisu stanovniπtva 1991. imali viπe od 2000
stanovnika, no ponajprije zbog Domo-vinskog rata danas ih je manje.
Sve to upuÊuje na potrebu ukljuËivanja u analizu inaselja s manje
od 2000 stanovnika, koja su zahvaljujuÊi svom znaËenju u
nodalno--funkcionalnoj organizaciji, ali i morfoloπko-fizionomskim
te socio-ekonomskim obi-ljeæjima, blizu geografskog shvaÊanja pojma
grada. Nadalje, valja uvaæiti Ëinjenicukako su naselja Slunj (1776
stanovnika) i Ozalj (1164 stanovnika) takoer i
sjediπtaadministrativnih gradova, πto takoer upuÊuje na njihovo
znaËenje za okolni pros-tor. Zbog tih Ëinjenica modelom su
obuhvaÊena sva naselja s viπe od 1000 stanov-nika, uz dosljednju
primjenu svih ostalih kriterija (tablica 1 i 2). Kako je rijeË o
ukup-no 9 statistiËkih naselja, u Ëlanku su objedinjena u skupinu
urbaniziranih (prijelaz-nih) i urbanih naselja te ih se promatra
zajedno. Sukladno spomenutim principima,na podruËju KarlovaËke
æupanije izdvojeno je 9 urbanih i urbaniziranih naselja (s vi-πe od
1000 stanovnika):44 DraganiÊ, Duga Resa, Karlovac, Ogulin,
Oπtarije, Ozalj, Pla-πki, Slunj i VojniÊ.
PoteπkoÊe pri analizi nosile su promjene granica naselja.55 Zbog
takvih promjenapojedini podatci iz razliËitih popisa stanovniπtva
mogu biti neusporedivi. Polaziπte
22 Danaπnje naselje DraganiÊ nastalo je 1997. spajanjem 14
bivπih naselja. Prema popisu stanovniπtva 2001.naselje je imalo
2950 stanovnika. Broj stanovnika flu zemlji« bio je 2653. No, s
obzirom na to da je nase-lje nastalo relativno nedavno spajanjem
ruralnih naselja, ne moæe se smatrati urbanim. ToËnije bi bilo
re-Êi da je urbanizirano (prijelazno). 33 Jedino ZagrebaËka
æupanija ima viπe naselja od KarlovaËke. (www.dsz.hr)44 RijeË je o
statistiËkim naseljima.55 Godine 1981. naselje Ozalj poveÊano je za
dijelove sljedeÊih naselja (koja nisu prestala postojati): Lu-kπiÊi
Ozaljski, Podgraj, SoldatiÊi i VrhovaËki Sopot, πto je znatno
utjecalo na porast broja stanovnika Oz-lja. Na prostoru OpÊine
DraganiÊ u naselje DraganiÊ (sada jedino u opÊini) objedinjena su
2001. sljede-Êa naselja: BarkoviÊi, BencetiÊi, Budrovci DraganiÊki,
DariÊi, DraganiÊi, FranjetiÊi, Goljak DraganiÊki, Jaz-vaci,
KriæanËiÊi, Lazina, Lug, Mrzljaki, Vrbanci i Vrh. Godine 2001. iz
naselja Ogulin izdvojena su sljede-Êa naselja: Sabljak Selo,
Salopek Selo, Sveti Petar i RibariÊi, zbog Ëega je smanjenje broja
stanovnika Ogu-lina u meupopisju od 1991. do 2001. veÊe nego πto bi
bilo kad bi se ta naselja raËunala kao dio Ogu-lina. Iste je godine
naselje Rastoke izdvojeno iz sastava naselja Slunj.
Tablica 2. Vreskov model izdvajanja urbaniziranih (prijelaznih)
naselja za Hrvatskutemeljen na popisu stanovniπtva iz 2001.
Udio poljoprivrednog stanovniπtva Udio aktivnih zaposlenih izvan
vlastitogpoljoprivrednog gospodarstva
10 % ili manje 50% ili viπe
Izvor: Vresk, M. (2008.), flGradska i ostala naselja u Republici
Hrvatskoj — Model izdvajanja 2001.«, Geo-grafski horizont, 2,
53-57.
-
49
analize je danaπnji administrativno-teritorijalni ustroj i gdje
god je to bilo moguÊe,podatci su svedeni na njega. Svoenje podataka
nije bilo moguÊe u sluËaju izdvaja-nja naselja ili dijelova naselja
u samostalno naselje, kao i u sluËaju pripajanja dijelo-va naselja
drugom naselju, pa su u tim sluËajevima koriπteni nekorigirani
dostupnipodatci.
Cjelokupna analiza, osim samog izdvajanja ne ruralnih naselja,
temeljena je is-kljuËivo na flstanovniπtvu u zemlji« (kako bi se
toËnije mogli izraËunati pokazateljiprirodnog kretanja
stanovniπtva). Ipak, odreeni se metodoloπki problem javlja
kodpopisa stanovniπtva 1971. godine. Broj stanovnika flu zemlji« u
tom popisu ne pos-toji na razini naselja. Postoji jedino broj
zaposlenih u inozemstvu (na razini naselja).Ta kategorija
stanovniπtva postoji za 1981., s time da je u tom popisu prikazan i
brojËlanova obitelji zaposlenih u inozemstvu. S pretpostavkom da je
omjer zaposlenih uinozemstvu i Ëlanova njihovih obitelji bio jednak
1971. kao i 1981., Ëinjena je za po-pisnu 1971. godinu procjena
broja stanovnika u inozemstvu koji ondje borave kaoËlanovi
obitelji. Zbrajanjem postojeÊe kategorije stanovniπtva u inozemstvu
koje jeondje zaposleno i procijenjenog kontingenta Ëlanova obitelji
zaposlenih u inozem-stvu, dobiven je ukupan broj stanovnika u
inozemstvu na razini naselja 1971. godi-ne. Oduzimanjem tog broja
od ukupnog broja stanovnika dobiven je broj stanovni-ka flu
zemlji«. Podatci za izdvojene krajeve i cijelu æupaniju dobiveni su
zbrajanjempodataka za bivπe opÊine koje su se nalazile na prostoru
danaπnje KarlovaËke æu-
Tablica 3. Prikaz izdvajanja urbanih i urbaniziranih naselja u
KarlovaËkoj æupanijitemeljen na popisu stanovniπtva 2001.
Naselje Broj stanovnika Poljoprivredno Broj zaposlenih Udio Udio
aktivnihstanovniπtvo u naselju izvan poljoprivrednog zaposlenih
vlastitog stanovniπtva u izvan vlastitogpoljoprivrednog ukupnom
poljoprivrednoggospodarstva stanovniπtvu (%) gospodarstva (%)
Duga Resa 6601 29 29 0,44 100,00Karlovac 49082 243 180 0,50
74,07Ogulin 8712 60 51 0,69 85,00Ozalj* 1164 36 17 3,09 47,22Slunj
1776 9 5 0,51 55,56DraganiÊ 2950 121 89 4,10 73,55Plaπki 1469 26 23
1,77 88,46VojniÊ 1156 24 22 2,08 91,67Oπtarije 1407 10 6 0,71
60,00
Izvor: Popis stanovniπtva, kuÊanstava i stanova 31. oæujka
2001., 2. izdanje, Zagreb, 2003.* Iako je udio aktivnih zaposlenih
izvan vlastitog poljoprivrednog gospodarstva u Ozlju manji od 50%,
to jenaselje ubrojeno u skupinu urbanih i urbaniziranih naselja.
Razlozi za to su: a) Ozalj ima administrativni statusgrada; b) duga
urbana tradicija; c) fizionomsko izdvajanje iz okolnog prostora; d)
centralne funkcije i nodali-tet, koji ga izdvajaju iz okolnog
ruralnog prostora. Da je broj zaposlenih u naselju izvan vlastitog
poljoprivred-nog gospodarstva u Ozlju bio 18, a ne 17, to bi
naselje imalo udio aktivnih zaposlenih izvan vlastitog
poljo-privrednog gospodarstva 50%.
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)50
panije. U sluËaju karlovaËkog kraja, pribrojen je joπ i
procijenjeni broj stanovnikaprema navedenoj metodi za ona naselja
OpÊine Lasinja koja su prije bila u sastavubivπe OpÊine Vrginmost
(danas Gvozd). Osim toga, valja imati na umu da se
pojamstanovniπtva u inozemstvu promijenio od 1971. do danas. Naime
prije 1991. pojaminozemstva odnosio na sve zemlje izvan bivπe
Jugoslavije, a od 1991. odnosi se nasve zemlje izvan Republike
Hrvatske. Ipak, unatoË tome podatci za stanovniπtvo uinozemstvu
mogu se koristiti za sve godine jer se veÊina tog stanovniπtva za
razdob-lje prije osamostaljenja odnosi na stanovniπtvo izvan bivπe
Jugoslavije.
Pri prouËavanju prirodnog kretanja stanovniπtva koriπteni su
podatci po naselji-ma iz tablograma DZS-a. Oni podatci obuhvaÊaju
samo prirodno kretanje stanovniπ-tva flu zemlji« (osim za razdoblje
od 1993. do 1997., ali i za to razdoblje roeni i umr-li u
inozemstvu nisu razmatrani kako ne bi doπlo do nesklada u
vrijednostima po-kazatelja prirodne dinamike stanovniπtva). Za
bivπa okupirana naselja tijekom Do-movinskog rata66 vitalna je
statistika nepotpuna za razdoblje okupacije (1991.—1995.). Za to je
razdoblje uraËunato samo stanovniπtvo okupiranih naselja koje
senalazilo na slobodnom teritoriju (prognanici). Takav se pristup
doima metodoloπkineopravdanim. NaËelno bi bilo bolje za navedene
godine izraËunati stope prirodno-ga kretanja stanovniπtva na
temelju dostupnih podataka vitalne statistike i brojaprognanika iz
promatranih naselja. BuduÊi da je teπko sa sigurnoπÊu utvrditi
brojprognanika po naseljima za promatrane godine, nije se
pristupilo takvom izraËunu.Potpuno izostavljanje podataka za
navedene godine (πto se takoer doima metodo-loπki ispravno) takoer
nije uËinjeno jer i ovako nepotpuna vitalna statistika zornoupuÊuje
na negativan utjecaj ratnih zbivanja na prirodno kretanje
stanovniπtva, po-sebice pri prikazu mortaliteta. Uz to,
izostavljanje podataka o prirodnom kretanju zaratne godine
metodoloπki bi oteæalo kasniji izraËun migracijske bilance. Kako bi
senepotpuni podatci vitalne statistike jasno razlikovali od
potpunih, u tablicama su pri-kazani kurzivom.
Pri izraËunavanju stopa nataliteta, mortaliteta i prirodne
promjene provedena jeprocjena broja stanovnika za svaku pojedinu
godinu (sredinom godine). Pretpostav-ljeno je da je promjena broja
stanovnika bila linearna, to jest da se u odnosu na ra-niju i
kasniju popisnu godinu tijekom meupopisnog razdoblja odvijala
jednakim in-tenzitetom (za svaku godinu). U razdoblju nakon 2001.
javljaju se poteπkoÊe priprocjeni broja stanovnika. Izvjesno je da
Êe promjena u razdoblju od 2001. do slje-deÊeg popisa stanovniπtva
(2011.) u veÊini sluËajeva biti razliËita od one u razdob-lju od
1991. do 2001., jer je u potonjem razdoblju nastupila snaæna
emigracija iz Æu-panije, potaknuta veÊinom ratnim zbivanjima. Stoga
je za procjenu broja stanovnikanakon 2001. kao mjerodavan uzet
prosjek promjene broja stanovnika sva tri proma-trana meupopisna
razdoblja (od 1971. do 2001.).
Migracijska bilanca izraËunata je kao razlika meupopisne
promjene i ukupneprirodne promjene pri Ëemu je vrijednost vitalne
statistike prilagoena kritiËnom
66 Dana 3. sijeËnja 1992. u KarlovaËkoj je æupaniji bilo
okupirano 287 naselja (oko 44% ukupnog broja na-selja). U
karlovaËko-dugoreπkom kraju bila su okupirana 92 naselja. U
ogulinskom kraju bilo je okupira-no 17 naselja. U
slunjsko-vojniÊkom kraju bilo je okupirano 178 naselja, a u
ozaljskom kraju nije bilookupiranih naselja.
-
51
momentu popisa stanovniπtva (31. 3. u 24 sata). To znaËi da je
za svako meupo-pisje uzeto 3/4 vrijednosti vitalne statistike za
raniju popisnu godinu unutar jednogmeupopisnog razdoblja i 1/4
njezine vrijednosti za kasniju popisnu godinu (unu-tar istog
razdoblja).
Osim spomenute diferencijacije na urbana i urbanizirana naselja
s jedne strane iruralna naselja s druge, KarlovaËka æupanija
podijeljena je na nodalno-funkcionalneprostorne sastavnice radi
konkretnog uvida u rasprostranjenost procesa ruralno-urbane
polarizacije u pojedinim dijelovima Æupanije. Analiza na temelju
danaπnjih(administrativnih) gradova/opÊina nema smisla jer je tih
teritorijalnih jedinica previ-πe. Uz to, veÊina takvih
teritorijalnih jedinica ne sadræi urbana ili urbanizirana nase-lja,
pa je nemoguÊe utvrditi urbano-ruralnu polarizaciju. Prostorne
sastavnice na te-melju kojih je provedena analiza uglavnom se
podudaraju s granicama opÊina kojesu postojale prije ustroja
danaπnjih æupanija, gradova i opÊina. Te su sastavnice unu-tar
KarlovaËke æupanije (slika 2):
(1) KarlovaËko-dugoreπki kraj (srediπnji dio Æupanije), koji
obuhvaÊa bivπe op-Êine Karlovac i Duga Resa te naselja Crna Draga,
Desni ©tefanki, Desno SrediËko,Lasinja i Novo Selo Lasinjsko iz
bivπe OpÊine Vrginmost77 (danas Gvozd), a danaπnjegradove Duga Resa
i Karlovac te opÊine BariloviÊi, Bosiljevo, DraganiÊ,
GeneralskiStol, Krnjak, Lasinja i NetretiÊ. Izdvojena urbana i
urbanizirana naselja su Duga Re-sa, Karlovac i DraganiÊ. Zbog
nodalno-funkcionalne povezanosti Karlovca i DugeRese (koji de facto
tvore dvojni grad) i prostora koji im gravitira, opravdano je
flob-jediniti« dvije bivπe opÊine u ovu prostornu (teritorijalnu)
sastavnicu promatrane æu-panije.
(2) Ogulinski kraj (juæni dio Æupanije), koji obuhvaÊa bivπu
OpÊinu Ogulin, tj.danaπnji Grad Ogulin te opÊine Josipdol, Plaπki,
Saborsko i Tounj. Izdvojena su ur-bana i urbanizirana naselja:
Ogulin, Oπtarije i Plaπki.
(3) Ozaljski kraj (sjeverozapadni dio Æupanije), koji obuhvaÊa
bivπu OpÊinuOzalj, tj. sadaπnji Grad Ozalj te opÊine Kamanje,
Ribnik i Æakanje. Izdvojen je jedi-no Ozalj kao urbano ili
urbanizirano naselje.
(4) Slunjsko-vojniÊki kraj (istoËni dio Æupanije), koji obuhvaÊa
bivπe opÊine Slunji VojniÊ, tj. danaπnji Grad Slunj te opÊine
Cetingrad, Rakovica i VojniÊ. Izdvojeni suSlunj i VojniÊ kao urbana
ili urbanizirana naselja. S obzirom na mali prostorni obuh-vat
bivπe OpÊine VojniÊ (koji se podudara s prostornim obuhvatom
danaπnje istoi-mene opÊine) i malog centraliteta naselja VojniÊ, ne
bi bilo opravdano izdvajanje po-sebne prostorne sastavnice koja bi
obuhvaÊala navedeni prostor. Zbog sliËnih geo-grafskih i ekonomskih
obiljeæja, opravdano je taj prostor razmatrati objedinjen s
pro-storom bivπe OpÊine Slunj.
77 Ta su naselja ubrojena jer su danas u sastavu OpÊine Lasinja,
koja je u sastavu KarlovaËke æupanije, adanaπnja OpÊina Gvozd u
sastavu je SisaËko-moslavaËke æupanije.
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)52
Demografska dinamiËka obiljeæja KarlovaËke æupanijekao
pokazatelj ruralno-urbane polarizacije
Kretanje broja stanovnika od 1971. do 2001. godine
Kretanje broja stanovnika urbanih, urbaniziranih i neurbanih
naselja KarlovaËke æu-panije (tablica 4) pokazuje da je u razdoblju
od 1971. do 2001. stanovniπtvo urba-nih i urbaniziranih naselja
poraslo za samo 4,80%, dok je u neurbanim naseljima sta-novniπtvo
smanjeno za Ëak 43,17%. U istom razdoblju ukupno stanovniπtvo
Karlo-vaËke æupanije smanjeno je za 24,86%.
Naglo slabljenje demografske dinamike u promatranom razdoblju
rezultat je uza-jamnog djelovanja viπe razliËitih remetilaËkih
Ëimbenika razvoja stanovniπtva, prijesvega demografskih, ali i
neizostavnih druπtveno-gospodarskih. Meu njima svaka-ko treba
istaknuti snaæno smanjenje nataliteta, koje je posebno doπlo do
izraæaja ti-jekom 1970-ih godina πto je rezultiralo pojavom
prirodne (bioloπke) depopulacije(ÆiviÊ i Turk, 2009.). U istom
razdoblju intenzivirala se emigracija, povezana s otva-ranjem
granica bivπe Jugoslavije, koja je prouzroËila jaËanje emigracijske
depopula-cije. Takoer, prostorni prerazmjeπtaj stanovniπtva kroz
procese populacijsko-naselj-ske polarizacije, kao izravna
posljedica interakcije suvremenih procesa industrijali-zacije,
deagrarizacije i urbanizacije (s naslijeenim nepovoljnim
populacijskim i na-
Slika 2. ProuËavane prostorne sastavnice te urbana i
urbanizirana(prijelazna) naselja KarlovaËke æupanije.
-
53
88 Uz to, veÊina stanovniπtva srpske narodnosti s bivπih
okupiranih prostora izbjegla je iz Hrvatske u Bos-nu i Hercegovinu
i Srbiju poËetkom hrvatske vojno-redarstvene operacije Oluja
poËetkom kolovoza 1995.godine. Srbi su se iseljavali iz KarlovaËke
æupanije u spomenute dvije dræave i ranije, tijekom Domovin-skog
rata (1991.—1995.). Iseljavanja Srba bilo je i s tada okupiranih i
sa slobodnih prostora Æupanije.
Tablica 4. Kretanje broja stanovnika urbanih (s urbaniziranima)
i neurbanih naseljaKarlovaËke æupanije u razdoblju 1971.—2001.
Urbana i urbanizirana naselja1971. 1981. 1991. 2001.
Broj stanovnika 68090 79542 85 247 71 356Indeks promjene (1971.
= 100) 100,00 116,82 125,20 104,80Indeks promjene (lanËani) -
116,82 107,17 83,70Udio (%) urbanog stanovniπtva 38,17 45,60 50,78
53,24
Neurbana naselja1971. 1981. 1991. 2001.
Broj stanovnika 110274 94895 82 624 62 669Indeks promjene (1971.
= 100) 100,00 86,05 74,93 56,83Indeks promjene (lanËani) - 86,05
87,07 75,85Udio (%) ruralnog stanovniπtva 61,83 54,40 49,22
46,76
KarlovaËka æupanija (sva naselja ukupno)1971. 1981. 1991.
2001.
Broj stanovnika 178364 174437 167 871 134 025Indeks promjene
(1971. = 100) 100 97,80 94,12 75,14Indeks promjene (lanËani) -
97,80 96,24 79,84
Izvor: Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo, Pol i
starost — I deo, rezultati po naseljima i opπtina-ma, Knjiga VIII,
Beograd, 1973.; Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo,
Delatnost, rezultati po na-seljima i opπtinama, knjiga X, Beograd,
1974.; Popis stanovniπtva 1981., Stanovniπtvo po naseljima,
opÊina-ma i zajednicama opÊina, Dokumentacija 553, RZS, Zagreb,
1984.; Popis stanovniπtva 1991., Stanovniπtvopo naseljima,
Dokumentacija 911, Zagreb, 1996.; Popis stanovniπtva, kuÊanstava i
stanova 31. oæujka 2001.,2. izdanje, Zagreb, 2003.
seljskim znaËajkama), snaæno je promijenio biodinamiËke procese
na prostoru Kar-lovaËke æupanije. Neurbana (ruralna) naselja, koja
su stoljeÊima bila nositelji biore-produkcije, vrlo naglo gube
ulogu tzv. fldemografskih inkubatora«, a gradovi i urba-nizirana
naselja tu funkciju nisu mogli preuzeti zbog razliËitosti urbanog i
neurba-nog (ruralnog) naËina æivota.
Analiza dinamike kretanja ukupnog broja stanovnika KarlovaËke
æupanije u raz-doblju od 1971. do 2001. (tablica 4; lanËani
indeksi) upuÊuje na kontinuirano sma-njenje ukupnog broja
stanovnika Æupanije. NajveÊe smanjenje ukupnoga broja sta-novnika
dogodilo se u meupopisnom razdoblju od 1991. do 2001. (pad za
20,16%;indeks 79,84) πto je razumljivo jer je Domovinski rat u
promatranom meupopisjuzadao konaËan udarac veÊ ionako nepovoljnoj
biodinamici stanovniπtva.88 Dakako,ne smiju se zanemariti procesi
bioloπke i emigracijske depopulacije koji su djelova-li i prije
Domovinskog rata. Urbana i urbanizirana naselja najveÊi su porast
zabilje-
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)54
æila u razdoblju od 1971. do 1981. (porast od 16,82%) πto je
uvjetovano snaænom ur-bano-baziranom industrijalizacijom
potkrijepljenom procesima ruralnog egzodusa ideagrarizacije. Porast
broja stanovnika urbanih i urbaniziranih naselja KarlovaËkeæupanije
nastavljen je i u narednom razdoblju 1981.—1991. (porast od 7,17%),
da biu razdoblju 1991.—2001. ista skupina naselja doæivjela
smanjenje broja stanovnikaod 16,3% (indeks 83,7). To je smanjenje
posljedica interakcije viπe razliËitih Ëimbe-nika, prije svega
snaænog iseljavanja iz gradova i urbaniziranih naselja u vrijeme
Do-movinskog rata (pri Ëemu je utjecaja imalo iseljavanje i zbjeg
Srba), izravnih ratnihgubitaka, produbljivanja negativnih
bioreprodukcijskih obiljeæja iz ranijih razdoblja izaustavljanja
useljavanja u gradove i urbanizirana naselja iz ruralnih prostora
(πto jeposljedica pogorπanih druπtveno-gospodarskih uvjeta). S
druge strane, stanovniπtvoneurbanih naselja tijekom cijeloga
promatranog razdoblja biljeæi kontinuirano sma-njenje ukupnog broja
stanovnika (tablica 4), koje je, zbog istih ili sliËnih razloga
kaoi kod skupine urbanih i urbaniziranih naselja, najintenzivnije
bilo u meupopisnomrazdoblju od 1991. do 2001. (smanjenje od
24,15%).
Stupanj urbanizacije KarlovaËke æupanije lagano se poveÊavao od
1971. do 2001.kao posljedica ruralnog egzodusa i urbane
koncentracije. Tako je udio urbanog i ur-baniziranog stanovniπtva
porastao sa 38,17% (1971.) na 53,24% (2001.).
Meupopisno kretanje broja stanovnika prostornih sastavnica
KarlovaËke æupa-nije (tablica 5) upuÊuju na postojanje izvjesnih
prostornih razlika u demografskim
Slika 3. Kretanje broja stanovnika flu zemlji« razliËitih tipova
naselja KarlovaËke æupanijeu razdoblju 1971.—2001.
Izvor: Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo, Pol i
starost — I deo, rezultati po naseljima i opπtina-ma, Knjiga VIII,
Beograd, 1973.; Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo,
Delatnost, rezultati po na-seljima i opπtinama, knjiga X, Beograd,
1974.; Popis stanovniπtva 1981., Stanovniπtvo po naseljima,
opÊina-ma i zajednicama opÊina, Dokumentacija 553, Zagreb, 1984.;
Popis stanovniπtva 1991., Stanovniπtvo po na-seljima, Dokumentacija
911, Zagreb, 1996.; Popis stanovniπtva, kuÊanstava i stanova 31.
oæujka 2001., 2. iz-danje, Zagreb, 2003.
-
55
dinamiËkim obiljeæjima. U meupopisnom razdoblju od 1971. do
1981. sve prostor-ne sastavnice, izuzev karlovaËko-dugoreπkog
kraja, zabiljeæile su smanjenje brojastanovnika, odnosno ukupnu
depopulaciju. Najizraæenija je bila u slunjsko-vojniÊ-kom kraju
(smanjenje za 12,01%). U spomenutom meupopisnom razdoblju
karlo-vaËko-dugoreπki kraj zabiljeæio je porast broja stanovnika za
4,16% πto je posljedicaznaËajnije urbane koncentracije u tada
industrijski razvijenim gradovima Karlovcu iDugoj Resi, ponajprije
zahvaljujuÊi imigraciji radne snage. Promatrano sa
stajaliπtaruralno-urbane polarizacije, vidljivo je da se u svim
prostornim sastavnicama u raz-
Tablica 5. Odabrani pokazatelji demografske dinamike i
ruralno-urbane polarizacije stanovniπtvaprostornih sastavnica
KarlovaËke æupanije (1971.—2001.)
1971. 1981. 1991. 2001.karlovaËko-dugoreπki Broj stanovnika
99148 103279 103451 85426kraj Urbano i urbanizirano st. 53014 62254
66920 56225
LanËani indeks (urbanoi urbanizirano st.) ... 117,43 107,05
84,02Udio urbanog i urbaniz. st. 53,47 60,28 64,69 65,82Neurbano
st. 46134 41025 36531 29201LanËani indeks (neurbano st.) ... 88,92
89,05 79,93
ogulinski Broj stanovnika 32709 29868 27780 22751kraj Urbano i
urbanizirano st. 12238 13718 14169 11258
LanËani indeks (urbanoi urbanizirano st.) … 112,09 103,29
79,46Udio urbanog i urbaniz. st. 37,41 45,93 51,00 49,48Neurbano
st. 20471 16150 13611 11493LanËani indeks (neurbano st.) … 78,89
84,28 84,44
ozaljski Broj stanovnika 14145 12815 11996 10369kraj Urbano i
urbanizirano st. 199 539 1060 1077
LanËani indeks (urbanoi urbanizirano st.) … 270,85 196,66
101,60Udio urbanog i urbaniz. st. 1,41 4,21 8,84 10,39Neurbano st.
13946 12276 10936 9292LanËani indeks (neurbano st.) … 88,03 89,08
84,97
slunjsko-vojniÊki Broj stanovnika 32362 28475 24644 15479kraj
Urbano i urbanizirano st. 2639 3031 3098 2796
LanËani indeks (urbanoi urbanizirano st.) … 114,85 102,21
90,25Udio urbanog i urbaniz. st. 8,15 10,64 12,57 18,06Neurbano st.
29723 25444 21546 12683LanËani indeks (neurbano st.) … 85,60 84,68
58,86
Izvor: Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo, Pol i
starost — I deo, rezultati po naseljima i opπtina-ma, Knjiga VIII,
Beograd, 1973.; Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo,
Delatnost, rezultati po na-seljima i opπtinama, knjiga X, Beograd,
1974.; Popis stanovniπtva 1981., Stanovniπtvo po naseljima,
opÊina-ma i zajednicama opÊina, Dokumentacija 553, Zagreb, 1984.;
Popis stanovniπtva 1991., Stanovniπtvo po na-seljima, Dokumentacija
911, Zagreb, 1996.; Popis stanovniπtva, kuÊanstava i stanova 31.
oæujka 2001., 2. iz-danje, Zagreb, 2003.
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)56
doblju od 1971. do 1981. broj stanovnika urbanih i urbaniziranih
naselja poveÊava,a stanovniπtvo neurbanih naselja smanjuje.
U narednom meupopisnom razdoblju (1981.—1991.) nastavlja se
depopulacijasvih prostornih sastavnica Æupanije, izuzev
karlovaËko-dugoreπkog kraja, koji bilje-æi vrlo blag porast.
Intenzitet ukupne depopulacije ponovo je najveÊi u
slunjsko-vojniÊkom kraju (smanjenje za 13,45%). Urbano i
urbanizirano stanovniπtvo biljeæiporast u svim prostornim
sastavnicama tijekom promatranog razdoblja, a stanovniπ-tvo
neurbanih naselja intenzivno se smanjuje. Drugim rijeËima,
ruralno-urbana po-larizacija postaje sve izraæenija, a
depopulacijski prostori biljeæe snaænu prostornuekspanziju. Kao
izravna posljedica spomenutih procesa poveÊa se udio urbanog
iurbaniziranog stanovniπtva u svim prostornim sastavnicama
Æupanije, a stupanj ur-banizacije 1991. (s ukljuËenim urbaniziranim
naseljima) kreÊe se izmeu 64,69%(karlovaËko-dugoreπki kraj) i 8,84%
(ozaljski kraj). Tako velika razlika dodatno upu-Êuje na izrazitu
neravnomjernost u opÊoj razini razvoja KarlovaËke æupanije πto
jeposebno vidljivo upravo kroz razlike u stupnju urbanizacije.
KonaËno, u meupopisju (1991.—2001.), snaæno se smanjio ukupan
broj stanov-nika svih prostornih sastavnica KarlovaËke æupanije.
Nepovoljni demografski proce-si iz ranijeg razdoblja dodatno su
ubrzani ratnim zbivanjima (Domovinski rat) koji-ma je bila
zahvaÊena veÊina prostora Æupanije. Smanjenje ukupne populacije u
tomrazdoblju (1991.—2001.) bilo je u svim prostornim sastavnicama
Æupanije najinten-zivnije od poËetka analize (1971.). U promatranom
razdoblju (1991.—2001.), uzsmanjenje stanovniπtva neurbanih
naselja, znatno se smanjila urbana takoer i urba-nizirana
populacija u svim prostornim sastavnicama izuzev ozaljskog kraja.
Broj sta-novnika urbanih i urbaniziranih naselja najviπe se smanjio
u ogulinskom kraju (padod 20,54%), dok je u ozaljskom kraju
zabiljeæeno poveÊanje od 1,6%, ponajprije za-hvaljujuÊi manjem
utjecaju ratnih zbivanja. Razlike u stupnju urbanizacije
pojedinihprostornih sastavnica vrlo su izraæene i 2001., izmeu
10,39% (ozaljski kraj) i 65,82(karlovaËko-dugoreπki kraj).
Prirodno kretanje stanovniπtva KarlovaËke æupanijeod 1971. do
2007. godine
Natalitet
Hrvatska se ubraja u Europi meu zemlje u kojima se stanovniπtvo
veÊ nekoliko de-setljeÊa viπe ne obnavlja, smanjuje se, i to ukupno
i u pojedinim generacijama (Wert-heimer-BaletiÊ, 2005.). Negativne
tendencije u prirodnom kretanju stanovniπtva, po-gotovo u dinamici
nataliteta, bile su jedan od najznaËajnijih destabilizacijskih
Ëimbe-nika razvoja stanovniπtva Hrvatske posljednjih 30-40 godina
(ÆiviÊ i dr., 2005.). Vi-talna statistika KarlovaËke æupanije u
razdoblju od 1971. do 2007. upuÊuje na zna-Ëajno slabljenje
biodinamike stanovniπtva. OpÊa stopa nataliteta (tablica 6) na
razi-ni Æupanije smanjila se sa 12,92‰ (1971.) na 9,35‰ (2001.).
Urbana (s ukljuËenomurbaniziranom) i neurbana populacija u
navedenom razdoblju biljeæe trend smanje-nja broja æivoroenih i
opÊe stope nataliteta. Smanjenje opÊe stope nataliteta mno-go je
intenzivnije u urbanoj i urbaniziranoj populaciji pa je u
promatranom razdob-lju ona smanjena za 41% (sa 15,40‰ 1971. na
9,04‰ 2007.), a u neurbanoj popu-laciji za 17% (sa 11,38‰ 1971. na
9,78‰ 2007.). Naime, viπe stope nataliteta u ur-
-
57
Tablica 6. Broj æivoroenih i opÊe stope nataliteta (‰) u urbanim
(s ukljuËenim urbaniziranim) naseljima,neurbanim naseljima i
sveukupno u KarlovaËkoj æupaniji od 1971. do 2007.(kurzivom su
prikazane godine tijekom kojih je vitalna statistika
nepotpuna).
Urbana i urbanizirana naselja Neurbana naselja KarlovaËka
æupanija
OpÊa OpÊa OpÊaBroj stopa Broj stopa Broj stopa
Godina æivoroenih nataliteta æivoroenih nataliteta æivoroenih
nataliteta1971. 1053 15,40 1251 11,38 2304 12,921972. 1070 15,39
1134 10,47 2204 12,391973. 1113 15,75 1089 10,20 2202 12,411974.
1217 16,95 1034 9,82 2251 12,711975. 1182 16,20 1010 9,74 2192
12,411976. 1246 16,81 1024 10,02 2270 12,881977. 1338 17,78 960
9,54 2298 13,071978. 1413 18,50 969 9,78 2382 13,581979. 1388 17,90
942 9,65 2330 13,311980. 1285 16,33 964 10,04 2249 12,881981. 1285
16,13 946 10,00 2231 12,801982. 1306 16,27 920 9,85 2226 12,821983.
1369 16,94 797 8,65 2166 12,521984. 1328 16,32 857 9,43 2185
12,681985. 1239 15,12 814 9,08 2053 11,961986. 1210 14,66 768 8,68
1978 11,571987. 1092 13,14 791 9,07 1883 11,051988. 1118 13,36 741
8,62 1859 10,961989. 1049 12,45 731 8,62 1780 10,531990. 1045 12,32
701 8,39 1746 10,371991. 913 10,75 587 7,15 1500 8,981992. 717 8,59
324 4,04 1041 6,361993. 719 8,76 428 5,48 1147 7,161994. 688 8,52
429 5,63 1117 7,121995. 712 8,98 420 5,66 1132 7,381996. 782 10,03
557 7,72 1339 8,921997. 734 9,59 603 8,59 1337 9,111998. 631 8,40
491 7,20 1122 7,831999. 656 8,89 522 7,89 1178 8,422000. 635 8,77
520 8,10 1155 8,462001. 615 8,62 499 8,02 1114 8,342002. 578 8,09
454 7,50 1032 7,822003. 575 8,04 503 8,55 1078 8,272004. 597 8,33
426 7,46 1023 7,952005. 656 9,15 475 8,57 1131 8,902006. 613 8,54
506 9,42 1119 8,912007. 650 9,04 509 9,78 1159 9,35
Izvor: Tablogrami vitalne statistike Republike Hrvatske, DZS,
Zagreb
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)58
banim i urbaniziranim naseljima 1970-ih i 1980-ih godina
posljedica su intenzivnogdoseljavanja mlae radne snage u
reproduktivnoj dobi iz neurbanih (ruralnih) pros-tora u kontekstu
urbano-bazirane industrijalizacije. S druge strane, nepovoljne
dru-πtveno-gospodarske prilike u ruralnom prostoru uzrokovale su
snaæan ruralni egzo-dus, veÊinom mladog stanovniπtva πto je za
posljedicu imalo smanjenje bioreproduk-tivne snage neurbane
populacije. Nakon posve razumljivog smanjenja opÊe stopenataliteta
u razdoblju Domovinskog rata99 uslijedio je proces postupne
homogeniza-cije nataliteta na vrlo niskoj razini odnosno do
nestajanja razlika u natalitetu s obzi-rom na tip naselja.
Najviπe vrijednosti opÊa stopa nataliteta u skupini urbanih i
urbaniziranih nase-lja pokazuje 1978. kada je iznosila visokih
18,50‰, dok je u neurbanim naseljimanajviπa vrijednost bila veÊ na
poËetku promatranog razdoblja, odnosno 1971.(11,38‰). Najniæe
vrijednosti opÊih stopa nataliteta, izuzmemo li razdoblje
Domo-vinskog rata s nepotpunom vitalnom statistikom (1991.—1995.),
skupina urbanih iurbaniziranih naselja biljeæi 2003. (8,04‰), a u
neurbanoj skupini naselja minimumje dostignut 1998. (7,20‰).
MortalitetOpÊe stope mortaliteta u KarlovaËkoj æupaniji u
razdoblju od 1971. do 2007. poka-zuju trend kontinuiranog porasta
(tablica 7). Na poËetku promatranog razdoblja spo-menute su stope
joπ uvijek bile ispod 11‰ (1971. 10,09‰), da bi tijekom
1980-ihgodina porasle iznad 13‰, a nakon 2000. godine i iznad 16‰.
Najviπa vrijednostopÊe stope mortaliteta u KarlovaËkoj æupaniji
zabiljeæena je 2005. godine, 16,90‰.Nadalje, obje promatrane
skupine naselja pokazuju porast opÊe stope mortaliteta upromatranom
razdoblju, ali je taj porast mnogo intenzivniji u skupini neurbanih
na-selja. Sa 10,58‰ (1971.) opÊa stopa mortaliteta u neurbanoj
skupini naselja poraslaje na visokih 22,51‰ (2007.) uz uglavnom
kontinuiran porast tijekom cijelog pro-matranog razdoblja.
Dugotrajni negativni demografski trendovi doveli su do
visokogstupnja ostarjelosti stanovniπtva neurbanih naselja πto je
rezultiralo poveÊanom smrt-noπÊu. S druge strane, urbana i
urbanizirana skupina naselja biljeæi umjereniji porastopÊe stope
mortaliteta (sa 9,30‰ 1971. na 12,44‰ 2007.) πto je izraz neπto
povolj-nije (no u opÊenitom kontekstu svejedno nepovoljne) dobne
strukture u odnosu naneurbanu skupinu naselja.
Prirodna promjenaOpravdano je na temelju iznesenih podataka o
kretanju opÊih stopa nataliteta i mor-taliteta zakljuËiti da Êe
prirodna promjena pokazati kako je KarlovaËka æupanija urazdoblju
od 1971. do 2007. postupno postajala prostor izrazite prirodne
depopula-cije. Kretanje stope prirodne promjene u razdoblju
1971.—2007. na razini Æupanijeto potvruje (tablica 8). Vrijednosti
stope prirodne promjene u KarlovaËkoj æupani-ji kretale su se
1970-ih godina izmeu 1 i 3‰, da bi veÊ 1980-ih poprimile negativ-ne
vrijednosti. Ratna zbivanja samo su produbila i ubrzala intenzitet
prirodne depo-pulacije Æupanije pa tako, nakon 2000., stope
prirodne promjene padaju ispod -7‰.
99 Vitalna je statistika nepotpuna za bivπe okupirane prostore.
Pogledati metodoloπke napomene.
-
59
Tablica 7. Broj umrlih i opÊe stope mortaliteta (‰) u urbanim (s
ukljuËenim urbaniziranim) naseljima,neurbanim naseljima i sveukupno
u KarlovaËkoj æupaniji od 1971. do 2007.(kurzivom su prikazane
godine tijekom kojih je vitalna statistika nepotpuna).
Urbana i urbanizirana naselja Neurbana naselja KarlovaËka
æupanija
OpÊa OpÊa OpÊaBroj stopa Broj stopa Broj stopa
Godina umrlih mortaliteta umrlih mortaliteta umrlih
mortaliteta1971. 636 9,30 1163 10,58 1799 10,091972. 666 9,58 1304
12,03 1970 11,081973. 647 9,16 1159 10,85 1806 10,181974. 710 9,89
1154 10,96 1864 10,531975. 675 9,25 1194 11,51 1869 10,581976. 734
9,91 1219 11,93 1953 11,081977. 701 9,32 1171 11,63 1872 10,651978.
836 10,94 1285 12,96 2121 12,091979. 785 10,12 1345 13,78 2130
12,171980. 786 9,99 1317 13,71 2103 12,051981. 881 11,06 1342 14,19
2223 12,761982. 768 9,57 1405 15,05 2173 12,521983. 928 11,48 1451
15,75 2379 13,751984. 914 11,23 1425 15,68 2339 13,571985. 894
10,91 1447 16,14 2341 13,641986. 878 10,64 1353 15,30 2231
13,051987. 951 11,44 1376 15,78 2327 13,661988. 1003 11,99 1394
16,21 2297 13,541989. 993 11,79 1310 15,45 2303 13,631990. 1105
13,03 1185 14,18 2290 13,601991. 1255 14,78 1168 14,22 2423
14,511992. 996 11,93 773 9,65 1769 10,811993. 969 11,80 900 11,52
1869 11,661994. 881 10,91 804 10,56 1685 10,741995. 989 12,47 853
11,50 1842 12,001996. 957 12,28 950 13,16 1907 12,701997. 948 12,38
1011 14,41 1959 13,351998. 943 12,55 1089 15,97 2032 14,181999. 901
12,21 1128 17,04 2029 14,502000. 935 12,92 1140 17,76 2075
15,192001. 904 12,67 1160 18,64 2064 15,452002. 886 12,40 1114
18,40 2000 15,152003. 963 13,46 1180 20,06 2143 16,442004. 926
12,93 1161 20,32 2087 16,212005. 949 13,23 1200 21,65 2149
16,902006. 903 12,58 1081 20,12 1984 15,812007. 894 12,44 1171
22,51 2065 16,67
Izvor: Tablogrami vitalne statistike Republike Hrvatske, DZS,
Zagreb
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)60
Tablica 8. Prirodna promjena (apsolutna i stope u ‰) u urbanim
(s ukljuËenim urbaniziranim) naseljima,neurbanim naseljima i
sveukupno u KarlovaËkoj æupaniji od 1971. do 2006.(kurzivom su
prikazane godine tijekom kojih je vitalna statistika
nepotpuna).
Urbana i urbanizirana naselja Neurbana naselja KarlovaËka
æupanija
Prirodna promjenaGodina Aps. Stopa Aps. Stopa Aps. Stopa1971.
417 6,10 88 0,80 505 2,831972. 404 5,81 -170 -1,57 234 1,321973.
466 6,59 -70 -0,66 396 2,231974. 507 7,06 -120 -1,14 387 2,191975.
507 6,95 -184 -1,77 323 1,831976. 512 6,91 -195 -1,91 317 1,801977.
637 8,47 -211 -2,10 426 2,421978. 577 7,55 -316 -3,19 261 1,491979.
603 7,78 -403 -4,13 200 1,141980. 499 6,34 -353 -3,68 146 0,841981.
404 5,07 -396 -4,19 8 0,051982. 538 6,70 -485 -5,19 53 0,311983.
441 5,46 -654 -7,10 -213 -1,231984. 414 5,09 -568 -6,25 -154
-0,891985. 345 4,21 -633 -7,06 -288 -1,681986. 332 4,02 -585 -6,61
-253 -1,481987. 141 1,70 -585 -6,71 -444 -2,611988. 115 1,37 -653
-7,59 -438 -2,581989. 56 0,66 -579 -6,83 -523 -3,091990. -60 -0,71
-484 -5,79 -544 -3,231991. -342 -4,03 -581 -7,07 -923 -5,531992.
-279 -3,34 -449 -5,60 -728 -4,451993. -250 -3,04 -472 -6,04 -722
-4,511994. -193 -2,39 -375 -4,92 -568 -3,621995. -277 -3,49 -433
-5,84 -710 -4,631996. -175 -2,25 -393 -5,45 -568 -3,781997. -214
-2,80 -408 -5,81 -622 -4,241998. -312 -4,15 -598 -8,77 -910
-6,351999. -245 -3,32 -606 -9,16 -851 -6,082000. -300 -4,15 -620
-9,66 -920 -6,742001. -289 -4,05 -661 -10,62 -950 -7,112002. -308
-4,31 -660 -10,90 -968 -7,332003. -388 -5,42 -677 -11,51 -1065
-8,172004. -329 -4,59 -735 -12,87 -1064 -8,262005. -293 -4,09 -725
-13,08 -1018 -8,012006. -290 -4,04 -575 -10,70 -865 -6,892007. -244
-3,39 -662 -12,73 -906 -7,31
Izvor: Tablogrami vitalne statistike Republike Hrvatske, DZS,
Zagreb
-
61
Stope prirodne promjene, s aspekta populacijsko-naseljske
polarizacije, pokazu-ju mnogo pozitivnije vrijednosti u skupini
urbanih i urbaniziranih naselja. U razdob-lju prije poËetka
Domovinskog rata stope prirodne promjene u skupini urbanih na-selja
kretale su se izmeu 8,47‰ (1977.) i -0,71‰ (1990.), dok su u
skupini neur-banih naselja bile uglavnom negativne, izmeu 0,80‰
(1971.) i -7,59‰ (1988.). Uposlijeratnom razdoblju nastavljeno je
sniæavanje opÊih stopa prirodne promjene pase one u skupini urbanih
i urbaniziranih naselja kreÊu izmeu -2,25‰ (1996.) i -5,42‰
(2003.), dok su u skupini neurbanih naselja iznimno negativne,
izmeu -5,45‰ (1996.) i -13,08‰ (2005.).
Analiza stopa prirodne promjene urbanih (s ukljuËenim
urbaniziranim naseljima)i neurbanih naselja u kontekstu prostornih
sastavnica KarlovaËke æupanije (slika 4)pokazuje da je prirodna
depopulacija sve izraæenija. PoËetkom promatranog razdo-blja stope
prirodne promjene u svim prostornim sastavnicama pokazivale su
osjet-no veÊe vrijednosti nego krajem razdoblja, bez obzira na tip
naselja. Urbana skupi-na naselja (koja ukljuËuje i urbanizirana)
pokazivala je u svim prostornim sastavni-cama, u razdoblju prije
Domovinskog rata, pozitivne vrijednosti. U poslijeratnomrazdoblju
doπlo je do snaæne prirodne depopulacije urbane i urbanizirane
skupinenaselja u svim prostornim sastavnicama, a najniæe
vrijednosti prirodne promjene bi-ljeæi slunjsko-vojniÊki kraj
(-9,14‰ 2005.). Ipak, stopa prirodne promjene za urbanai
urbanizirana naselja i u slunjsko-vojniÊkom kraju i u ozaljskom
kraju u pojedinimgodinama pokazuje pozitivne vrijednosti. VeÊe
vrijednosti prirodne promjene u Oz-lju posljedica su izostanka
jaËeg iseljavanja mladog stanovniπtva. Imigracija progna-nih Hrvata
iz susjedne Bosne i Hercegovine, koji su zadræali tradicionalnije
demore-produktivne navike (viπe djece u obitelji), uzrok je malo
povoljnije situacije u urba-nim i urbaniziranim naseljima
slunjsko-vojniÊkog kraja. U karlovaËko-dugoreπkom
Slika 4. Stope prirodne promjene (u ‰) za urbana (s ukljuËenim
urbaniziranim)i neurbana naselja KarlovaËke æupanije
(1971.—2007.)
Izvor: Tablogrami vitalne statistike Republike Hrvatske, DZS,
Zagreb
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)62
kraju promatrana je stopa konstantno negativna od 1990. i kreÊe
se izmeu -0,17‰(1990.) i -5,46‰ (2003.). Skupina neurbanih naselja
u svim prostornim sastavnica-ma biljeæi snaænu prirodnu
depopulaciju joπ od 1970-ih godina. U poslijeratnom serazdoblju
intenzitet prirodne depopulacije poveÊava pa opÊa stopa prirodne
promje-ne pada na razinu ispod -10,00‰. Najniæa vrijednost stope
prirodne promjene odËak -17,39‰ zabiljeæena je u neurbanoj skupini
naselja slunjsko-vojniÊkog kraja. No,promotrimo li vrijednosti opÊe
stope prirodne promjene u cijelom razdoblju nakon1991. godine,
vidljivo je da je intenzitet bioloπke depopulacije najveÊi u
neurbanojskupini naselja ozaljskog kraja, prvenstveno zbog
dugotrajne emigracije. Usporedeli se promatrana obiljeæja urbane (s
ukljuËenom urbaniziranom) i neurbane skupinenaselja ozaljskog i
slunjsko-vojniÊkog kraja, izmeu njih je uoËljiva snaæna
polariza-cija, pri kojoj urbana i urbanizirana naselja imaju manje
negativna obiljeæja od neu-rbanih.
Migracijska bilanca i opÊe kretanje stanovniπtvaMigracijska
bilanca jest razlika izmeu meupopisne i prirodne promjene broja
sta-novnika u nekom prostoru. U sljedeÊe je tri tablice izraËunata
migracijska bilanca zameupopisna razdoblja izmeu 1971. i 2001., ali
i prevladavajuÊi tip opÊeg kretanjastanovniπtva1100 za KarlovaËku
æupaniju te za sve njezine prostorne sastavnice.
U najranijem promatranom meupopisju (1971.—1981.) vidljiva je
prisutnost ne-gativne migracijske bilance (tablica 9) na razini
KarlovaËke æupanije (manjak od6998 stanovnika ili -3,92% u
relativnom smislu, odnosno tip opÊeg kretanja stanov-niπtva E3).
No, s aspekta ruralno-urbane polarizacije vidljive su velike
razlike izme-u urbanih (s ukljuËenim urbaniziranim) i neurbanih
naselja Æupanije. Dok skupinaurbanih i urbaniziranih naselja
biljeæi u promatranom razdoblju viπak od 6326 sta-novnika (9,29% u
relativnom smislu, odnosno tip opÊeg kretanja stanovniπtva I1),
ne-urbana naselja biljeæe migracijski manjak od 13324 stanovnika
(12,08% u relativnomsmislu, odnosno tip opÊeg kretanja stanovniπtva
E4). Gledano prema prostornim sas-tavnicama, vidljivo je da
neurbana naselja svih dijelova Æupanije imaju negativnu
mi-gracijsku bilancu, koja je, u relativnom smislu, najizraæenija u
ogulinskom kraju (-19,03%). Urbana i urbanizirana naselja u
promatranom razdoblju biljeæe pozitivnumigracijsku bilancu u svim
prostornim sastavnicama, osim u slunjsko-vojniÊkom kra-ju (-1,25%,
odnosno tip opÊeg kretanja stanovniπtva E1). U apsolutnom smislu
mi-gracijska bilanca urbanih i urbaniziranih naselja najpozitivnija
je u karlovaËko-dugo-reπkom kraju (porast od 5128 stanovnika, tj.
tip opÊeg kretanja stanovniπtva I1).
Na razini prostornih sastavnica Æupanije, u razdoblju od 1971.
do 1981. migra-cijska bilanca kretala se izmeu 1,30%
(karlovaËko-dugoreπki kraj) i -13,65% (slunj-sko-vojniÊki kraj).
Usporedba stopa prirodne promjene i meupopisne promjeneupuÊuju na
Ëinjenicu da je emigracija osnovni Ëimbenik depopulacije svih
prostor-nih sastavnica Æupanije.
1100 Prema M. A. FriganoviÊu (1990.) postoje Ëetiri egzodusna i
Ëetiri imigracijska tipa opÊeg kretanja sta-novniπtva. Egzodusni su
tipovi: emigracija (E1), depopulacija (E2), izrazita depopulacija
(E3) i izumiranje(E4). Imigracijski tipovi su: ekspanzija
imigracijom (I1), regeneracija imigracijom (I2), slaba
regeneracijaimigracijom (I3) i vrlo slaba regeneracija imigracijom
(I4).
-
63
U sljedeÊem meupopisnom razdoblju (1981.—1991.) migracijska je
bilanca Kar-lovaËke æupanije (tablica 10) negativna, -3537
stanovnika (ili u relativnom smislu -2,03%). OpÊe kretanje
stanovniπtva pokazuje tip E4 πto je nepovoljnije u odnosu naranije
meupopisno razdoblje (tip E3) jer i stopa prirodne promjene poprima
nega-tivne vrijednosti. Urbana i urbanizirana naselja na razini
Æupanije imaju pozitivnumigracijsku bilancu (3,98%) i tip opÊeg
kretanja I1, a neurbana negativne vrijednos-ti migracijske bilance
(-6,96%) i najnepovoljniji tip opÊeg kretanja stanovniπtva
(E4).Nedvojbeno se intenzivirao proces ruralno-urbane polarizacije
KarlovaËke æupanijeπto rezultira produbljivanjem prostornih razlika
izmeu dviju promatranih skupinanaselja. U svim prostornim
sastavnicama Æupanije, osim u slunjsko-vojniÊkom kra-ju, urbana i
urbanizirana naselja pokazuju pozitivnu migracijsku bilancu, koja
je uapsolutnom smislu najveÊa u karlovaËko-dugoreπkom kraju
(poveÊanje od 2710 sta-novnika ili 4,35% u relativnom smislu).
Neurbana naselja u svim prostornim sastav-nicama imaju
najnepovoljniji tip opÊeg kretanja stanovniπtva (E4), a vrijednosti
mi-gracijske bilance najniæe su na prostoru slunjsko-vojniÊkog
kraja (pad od 2678 sta-novnika ili -10,53% u relativnom
smislu).
Tablica 9. Migracijska bilanca stanovniπtva urbanih (s
urbaniziranima) i neurbanih naseljau KarlovaËkoj æupaniji prema
prostornim sastavnicama od 1971. do 1981. godine.
Meupopisna Prirodnapromjena br. st. promjena Migracijska Tip
opÊeg
1971.-1981. 1971.-1981. bilanca kretanja st.(aps.) aps.
rel.*
KarlovaËka æupanija -3927 3071 -6998 -3,92 E3Urbana i
urbanizirana naselja 11452 5126 6326 9,29 I1Neurbana naselja -15379
-2055 -13324 -12,08 E4
karlovaËko-dugoreπki kraj 4131 2838 1293 1,30 I1Urbana i
urbanizirana naselja 9240 4112 5128 9,67 I1Neurbana naselja -5109
-1275 -3834 -8,31 E4
ogulinski kraj -2841 104 -2945 -9,00 E3Urbana i urbanizirana
naselja 1480 529 951 7,77 I1Neurbana naselja -4321 -425 -3896
-19,03 E4
ozaljski kraj -1330 -403 -927 -6,55 E4Urbana i urbanizirana
naselja 340 33 307 154,27 I1Neurbana naselja -1670 -436 -1234 -8,85
E4
slunjsko-vojniÊki kraj -3887 532 -4419 -13,65 E3Urbana i
urbanizirana naselja 392 425 -33 -1,25 E1Neurbana naselja -4279 107
-4386 -14,76 E3
Izvor: Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo, Pol i
starost — I deo, rezultati po naseljima i opπtina-ma, Knjiga VIII,
Beograd, 1973.; Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo,
Delatnost, rezultati po na-seljima i opπtinama, knjiga X, Beograd,
1974.; Popis stanovniπtva 1981., Stanovniπtvo po naseljima,
opÊina-ma i zajednicama opÊina, Dokumentacija 553, Zagreb, 1984.;
Tablogrami vitalne statistike DZS-a (1971.—2001.)* Postotni udio
apsolutne migracijske bilance u broju stanovnika 1971. godine
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)64
Promotrimo li opÊenito prostorne sastavnice (sva naselja
zajedno) u razdoblju od1981. do 1991. (tablica 10) jedino
karlovaËko-dugoreπki kraj ima pozitivnu migracij-sku bilancu (1058
stanovnika ili 1,02% u relativnom smislu), koja je u svim
ostalimsastavnicama negativna. Najloπija je situacija u
slunjsko-vojniÊkom kraju, gdje migra-cijska bilanca iznosi -2971
stanovnika (ili -10,43% u relativnom smislu).
KonaËno, u posljednjem promatranom meupopisnom razdoblju
(1991.—2001.)migracijska bilanca (tablica 11) biljeæi negativne
vrijednosti, kako na razini KarlovaË-ke æupanije u cijelosti
(-15,68%), tako i na razini urbanih i urbaniziranih (-13,28%)te
neurbanih naselja (-18,15%). Tip opÊeg kretanja stanovniπtva na
razini KarlovaË-ke æupanije, jednako kao i njezinih urbanih i
neurbanih naselja, jest E4 (najnepovolj-niji tip). Takoer, sve
prostorne sastavnice Æupanije biljeæe negativnu vrijednost
mi-gracijske bilance, koja se kreÊe od -4,52% (ozaljski kraj) do
-36,24% (slunjsko-vojniÊ-ki kraj).
S aspekta populacijsko-naseljske polarizacije vidljivo je da
neurbana naselja usvim prostornim sastavnicama pokazuju negativne
vrijednosti migracijske bilance,od -5,46% (ozaljski kraj) do
-40,13% (slunjsko-vojniÊki kraj). S druge strane, urbanai
urbanizirana naselja takoer biljeæe negativne vrijednosti
migracijske bilance u
Tablica 10. Migracijska bilanca stanovniπtva urbanih (s
urbaniziranima) i neurbanih naseljau KarlovaËkoj æupaniji prema
prostornim sastavnicama od 1981. do 1991. godine.
Meupopisna Prirodnapromjena br. st. promjena Migracijska Tip
opÊeg
1981.-1991. 1981.-1991. bilanca kretanja st.(aps.) aps.
rel.*
KarlovaËka æupanija -6566 -3029 -3537 -2,03 E4Urbana i
urbanizirana naselja 5705 2539 3166 3,98 I1Neurbana naselja -12271
-5669 -6602 -6,96 E4
karlovaËko-dugoreπki kraj 172 -886 1058 1,02 I3Urbana i
urbanizirana naselja 4666 1956 2710 4,35 I1Neurbana naselja -4494
-2843 -1651 -4,02 E4
ogulinski kraj -2088 -549 -1539 -5,15 E4Urbana i urbanizirana
naselja 451 276 175 1,28 I1Neurbana naselja -2539 -824 -1715 -10,62
E4
ozaljski kraj -819 -734 -85 -0,66 E4Urbana i urbanizirana
naselja 521 47 474 87,94 I1Neurbana naselja -1340 -781 -559 -4,55
E4
slunjsko-vojniÊki kraj -3831 -860 -2971 -10,43 E4Urbana i
urbanizirana naselja 67 359 -292 -9,63 E1Neurbana naselja -3898
-1220 -2678 -10,53 E4
Izvor: Popis stanovniπtva 1981., Stanovniπtvo po naseljima,
opÊinama i zajednicama opÊina, Dokumentacija553, Zagreb, 1984.;
Popis stanovniπtva 1991., Stanovniπtvo po naseljima, Dokumentacija
911, Zagreb,1996.; Popis stanovniπtva, kuÊanstava i stanova 31.
oæujka 2001., 2. izdanje, Zagreb, 2003.; Tablogrami vi-talne
statistike DZS-a (1971.—2001.)* Postotni udio apsolutne migracijske
bilance u broju stanovnika 1971. godine
-
65
svim prostornim sastavnicama, osim u ozaljskom kraju (zanemariva
imigracija 55 sta-novnika ili 5,19% u relativnom smislu, tj. tip
opÊeg kretanja I3). U objema skupinamanaselja svih ostalih
prostornih sastavnica KarlovaËke æupanije (kao i u
sastavnicamapromatranima u cjelini) zabiljeæen je najnepovoljniji
tip opÊeg kretanja stanovniπtva(E4), Ëije je obiljeæje izumiranje
stanovniπtva. Zanimljiv je sluËaj ogulinskog kraja ukojemu je
negativna migracijska bilanca iz urbanih i urbaniziranih naselja
osjetno ve-Êa od one za neurbana naselja. Razlog tome je veÊe
iseljavanje tijekom devedesetihgodina proπlog stoljeÊa iz urbanih i
urbaniziranih naselja, te smanjenje teritorijalnogobuhvata naselja
Ogulin. Emigracija iz urbanih i urbaniziranih naselja bila je u
najve-Êoj mjeri potaknuta Domovinskim ratom i loπom ekonomskom
situacijom.
Indeks demografskih resursa1111
Indeks demografskih resursa urbanih naselja i prostornih
sastavnica KarlovaËke æu-panije u razdoblju od 1991. do 2001. kao
vaæan sintetiËki pokazatelj demogeograf-skog stanja promatranog
prostora prikazan je na slici 5.
Tablica 11. Migracijska bilanca stanovniπtva urbanih (s
urbaniziranima) i neurbanih naseljau KarlovaËkoj æupaniji prema
prostornim sastavnicama od 1991. do 2001. godine.
Meupopisna Prirodnapromjena br. st. promjena Migracijska Tip
opÊeg
1991.-2001. 1991.-2001. bilanca kretanja st.(aps.) aps.
rel.*
KarlovaËka æupanija -33846 -7529 -26317 -15,68 E4Urbana i
urbanizirana naselja -13891 -2574 -11317 -13,28 E4Neurbana naselja
-19955 -4955 -15000 -18,15 E4
karlovaËko-dugoreπki kraj -18025 -5043 -12982 -12,55 E4Urbana i
urbanizirana naselja -10695 -2261 -8434 -12,60 E4Neurbana naselja
-7330 -2782 -4548 -12,45 E4
ogulinski kraj -5029 -1168 -3861 -13,90 E4Urbana i urbanizirana
naselja -2911 -259 -2652 -18,72 E4Neurbana naselja -2118 -909 -1209
-8,88 E4
ozaljski kraj -1627 -1085 -542 -4,52 E4Urbana i urbanizirana
naselja 17 -38 55 5,19 I3Neurbana naselja -1644 -1047 -597 --5,46
E4
slunjsko-vojniÊki kraj -9165 -233 -8932 -36,24 E4Urbana i
urbanizirana naselja -302 -17 -285 -9,20 E4Neurbana naselja -8863
-216 -8647 -40,13 E4
Izvor: Naselja i stanovniπtvo Republike Hrvatske 1857.—2001.,
Zagreb, 2005.; Tablogrami vitalne statistikeDZS-a (1971.—2001.)*
Postotni udio apsolutne migracijske bilance u broju stanovnika
1971. godine
1111 Indeks demografskih resursa sintetiËan je pokazatelj koji
se izraËunava iz izraza
gdje je OOIIII udio stanovniπtva koje ima zavrπeno sekundarno
obrazovanje, OOIIIIII udio stanovniπtva koje imazavrπeno tercijarno
obrazovanje,
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)66
Meu urbanim i urbaniziranim naseljima Æupanije najviπe
vrijednosti promatra-nog indeksa pokazuje grad Ozalj (tip B —
bodovni pokazatelj 133,1) πto, sukladnotipologiji (NejaπmiÊ, 2005),
govori da je rijeË o demografski stabilnom podruËju srazmjerno
dobrim demografskim resursima. Ozaljski kraj pokazuje puno loπije
sta-nje (tip F — bodovni pokazatelj 18,8) πto znaËi da se radi o
demografski krajnjeugroæenom podruËju vrlo slabih demografskih
resursa. Dakle, ruralno-urbana pola-rizacija ozaljskog kraja,
promatrana kroz usporedbu indeksa demografskih resursaOzlja i
okolnog ruralnog prostora, izrazito je snaæna. Ogulin (bodovni
pokazatelj94,2), Slunj (bodovni pokazatelj 99,0) i Duga Resa
(bodovni pokazatelj 80,9) ulazeu kategoriju demografski oslabljenih
(regresivnih) podruËja (tip C), a Karlovac (bo-
Slika 5. Indeks demografskih resursa urbanih i urbaniziranih
naseljate prostornih sastavnica KarlovaËke æupanije u razdoblju
1991.—2001.
marno obrazovanje prema posljednjem (odgovarajuÊem) popisu
stanovniπtva, ff opÊa stopa æenskog fer-tiliteta, mm opÊa stopa
mortaliteta, PP2200--2299 udio stanovniπtva u dobi 20-39 godina,
PP6655++ udio stanovniπtva udobi 65 i viπe godina, PPff
((2200--2299)) udio æenskog stanovniπtva u dobi 20-29 godina,
PP0011//9911 relativna promjenabroja stanovnika izmeu dvaju
odgovarajuÊih popisa stanovniπtva (NejaπmiÊ, 2005.). Tipovi
podruËja, pre-ma indeksu demografskih resursa, jesu: A (demografski
izrazito progresivno podruËje), B (demografskistabilno podruËje), C
(demografski oslabljeno (regresivno) podruËje), D (demografski
ugroæeno podru-Ëje), E (demografski krajnje ugroæeno podruËje) i F
(podruËje demografskog izumiranja) (NejaπmiÊ,2005.).
-
67
dovni pokazatelj 62,8), Oπtarije (bodovni pokazatelj 55,6) i
VojniÊ (bodovni pokaza-telj 54,0) u demografski ugroæena podruËja
(tip D). Najloπije stanje, s obzirom na de-mografske resurse
zabiljeæeno je u DraganiÊu (tip F — bodovni pokazatelj 16,4)
πtoznaËi da je rijeË o urbaniziranom naselju obiljeæenom
demografskim izumiranjem.Vrlo nepovoljni pokazatelji indeksa
demografskih resursa u DraganiÊu posljedica suniskih vrijednosti
indeksa vitaliteta i indeksa obrazovanosti.
UnatoË tome πto ozaljski kraj, meu svim prostornim sastavnicama,
pokazuje naj-niæe vrijednosti indeksa demografskih resursa (tip F),
stanje nije bolje ni u ostalimprostornim sastavnicama (sl. 5). Tako
ogulinski (bodovni pokazatelj 30,0), slunjsko-vojniÊki (bodovni
pokazatelj 23,5) i karlovaËko-dugoreπki kraj (bodovni
pokazatelj32,7) ulaze u kategoriju demografski krajnje ugroæenih
podruËja (tip E) koja bi lakomogla, ne doe li uskoro do znaËajnog
poboljπanja demografskih i ekonomskih pri-lika, uÊi u kategoriju
demografskog izumiranja (tip F). KarlovaËka æupanija u
cjelinitakoer ulazi u kategoriju demografski krajnje ugroæenih
podruËja s vrlo slabim de-mografskim resursima (tip E — bodovni
pokazatelj 29,2). To zorno svjedoËi o teπ-koÊi demografskih prilika
u njoj.
Na temelju analiziranih Ëinjenica moæe se zakljuËiti da je u
KarlovaËkoj æupanijidoπlo do homogenizacije u demografskim
resursima izmeu urbanih, urbaniziranihte neurbanih naselja u
pogledu negativnih pokazatelja (sveukupnih negativnosti), ia-ko
neka urbana i urbanizirana naselja (poput Ozlja) joπ uvijek
pokazuju neπto veÊedemografske resurse u odnosu na neurbana.
ZakljuËakDemogeografska obiljeæja KarlovaËke æupanije vrlo su
nepovoljna. O tome zornosvjedoËi vrijednost indeksa demografskih
resursa za popis iz 2001. godine. Prema I.NejaπmiÊu (2008.) on je
za promatranu æupaniju iznosio tek 29,2. Od nje je nepo-voljniju
vrijednost istog pokazatelja biljeæila jedino LiËko-senjska
æupanija (19,5). Zausporedbu, vrijednost indeksa demografskih
resursa za Hrvatsku iste je godine bila87,5, dok je u Gradu Zagrebu
zabiljeæena najveÊa njegova vrijednost (Ëak 173,7)(NejaπmiÊ,
2008.). KarlovaËka æupanija biljeæi vrlo jaku prostornu
polarizaciju teme-ljenu na dinamici stanovniπtva u razdoblju od
1971. do posljednjeg popisa stanov-niπtva 2001. godine. OpÊenito se
moæe reÊi da su nepovoljni demografski procesizapoËeli u ruralnim
prostorima (neurbanim naseljima) Æupanije, odakle su se proπi-rili
i na skupinu urbanih i urbaniziranih naselja. Glavni uzrok takvog
stanja jest ne-povoljna gospodarska situacija i manjak razvojnih
planova za ruralne prostore (nji-hovo sustavno zapostavljanje).
Moæe se reÊi da u promatranom razdoblju nije adek-vatno proveden ni
jedan kvalitetan sveobuhvatan razvojni plan ruralnih prostora
uÆupaniji. Ulagalo se meutim u gospodarstvo urbanih i urbaniziranih
naselja, πto jedovelo do danaπnjeg raslojavanja i polarizacije.
Otvaranjem radnih mjesta u urbanobaziranoj industriji otvorila se
moguÊnost za poboljπanje æivotnih uvjeta neurbanog(ruralnog)
stanovniπtva, koje se prestaje baviti svojim dotadaπnjim
zanimanjima i mi-grira u gradove. Poljoprivreda nikada nije u
KarlovaËkoj æupaniji bila u veÊoj mjeritræiπno orijentirana.
Uglavnom je bila (i ostala) autarkiËna. BuduÊi da u urbana i
ur-banizirana naselja migrira veÊinom stanovniπtvo u najpovoljnijoj
reproduktivnoj do-bi, u neurbanim naseljima pada natalitet, a
stanovniπtvo stari. Drugim rijeËima neu-
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...
-
PILAR - »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / Godiπte V.
(2010.), br. 10(2)68
rbani (ruralni) prostori doæivljavaju demografski slom, koji
nuæno rezultira i gospo-darskom krizom. Usporedno s time, urbano i
urbanizirano stanovniπtvo stari, natali-tet mu pada, a pritoka
novog mladog stanovniπtva iz neurbanih protora viπe nema.Domovinski
je rat dodatno pogorπao veÊ postojeÊe loπe stanje. Time se zatvara
za-Ëarani krug iz kojeg je izlaz moguÊ jedino uz velika
stimulativna financijska ulaga-nja u promatrani prostor, koja mogu
potaknuti imigraciju obrazovanog stanovniπtvau reproduktivnoj dobi.
U uvjetima krize teπko je oËekivati poboljπanje postojeÊe
si-tuacije.
Ivo Turk — Marijan JukiÊPolarization between Urban and Non-urban
Settlementsin Karlovac County based on the Population Dynamicsin
Period (1971.—2001.)The article shows and analyses basic
determinants of the polarization bet-ween urban and urbanized
settlements (with population in the year 2001 of1000 and more) at
one side and non-urban settlements on the other side ba-sed on
population dynamics in the period (1971-2001). Spatial and
popula-tion polarization of urban (together with urbanized
settlements) and non-urban settlements is investigated from the
aspect of demographic dynamics.The basic aim of the research is to
determine a degree of the polarization bet-ween the group of urban
and urbanized settlements and the group of non-urban settlements in
the mentioned county. It is also important to comparethe results of
the research with the spatial structure of Karlovac County.
Ur-banized settlements are shown within the group of urban
settlements. Inves-tigated area has a very negative determinants in
the aspect of the populationand settlements which are especially
expressed in a negative and decliningcharacteristics of the
population dynamics. In a predominating and overco-ming,
expressively negative, features of the population dynamics it is
almostimpossible to achieve well-balanced development of Karlovac
County. Thearticle aims to determine to what degree have the
negative demographic pro-cesses affected certain groups of
settlements from the aspect of urbanizationand spatial
distribution. It is important that in the research various
tendenciesof population development for both urban (with included
urbanized settle-ments) and non-urban settlements are
considered.
L I T E R A T U R A :
FriganoviÊ, M. A. (1990.), Demogeografija — stanovniπtvo
svijeta, ©kolska knjiga, Zagreb.
NejaπmiÊ, I. (1996.), flDemografske promjene u gradskim i
ostalim naseljima Republike Hrvatske (1981.—1991.)«. U: Zbornik I.
hrvatskog geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko druπtvo,
Zagreb, 243-254.
NejaπmiÊ, I. i ©tambuk, M. (2003.), flDemografsko stanje i
procesi u neurbanim naseljima Republike Hr-vatske«. U: Druπtvena
istraæivanja, IDZ Ivo Pilar, Zagreb, god. 12, br. 3-4 (65-66),
469-493.
NejaπmiÊ, I. (2005.), flDemografske dinamiËko-strukturne
znaËajke gradskih i ostalih naselja Republike Hr-vatske
(1991.—2001.). U: Zbornik flStanovniπtvo Hrvatske — dosadaπnji
razvoj i perspektive«, IDZ IvoPilar, Zagreb, 177-196.
-
69
NejaπmiÊ, I. (2008.), Stanovniπtvo Hrvatske — demogeografske
studije i analize, Hrvatsko geografsko dru-πtvo, Zagreb, 193.
PejnoviÊ, D. (2004.), flDepopulacija æupanija i disparitet u
regionalnom razvoju Hrvatske«, Druπtvena is-traæivanja, Vol. 72-73,
653-675.
Turk, I. (2008.), flPromjena broja stanovnika KarlovaËke
æupanije od 1857. do 2001. godine«, Druπtvenaistraæivanja, Vol. 95,
437-461.
Turk, I., JukiÊ, M. (2009.), flPromjene u obrazovnoj strukturi
stanovniπtva KarlovaËke æupanije (1981.—2001.)«, Druπtvena
istraæivanja, Vol. 104, 1173-1195.
Vresk, M. (2002.), Grad i urbanizacija — osnove urbane
geografije, peto dopunjeno izdanje, ©kolska knji-ga, Zagreb.
Vresk, M. (2008.), flGradska i ostala naselja u Republici
Hrvatskoj — Model izdvajanja 2001.«, Geografskihorizont, Hrvatsko
geografsko druπtvo, Zagreb, 2, 53-57,
Wertheimer-BaletiÊ, A. (2005.), flDeterminante reprodukcije
stanovniπtva Hrvatske u drugoj polovici 20.stoljeÊa«. U:
Stanovniπtvo Hrvatske — dosadaπnji razvoj i perspektive, Zbornik
Radova, IDZ Ivo Pi-lar, Zagreb.
ÆiviÊ, D., Pokos, N., Turk, I. (2005.), flBasic Demographic
Processes in Croatia«, Hrvatski geografski glas-nik, Hrvatsko
geografsko druπtvo, Zagreb, Vol. 67/1, 27-44.
ÆiviÊ, D., Turk, I. (2009.), flSlunjsko-plitviËki kraj: odabrani
dinamiËki i strukturni indikatori demografskograzvoja ruralnog
prostora«, Migracijske i etniËke teme, Institut za migracije i
narodnosti, Zagreb, 25,3, 213-237.
I Z V O R I P O D A T A K A :
Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo, Pol i starost
— I deo, rezultati po naseljima i opπtina-ma, Knjiga VIII, Savezni
zavod za statistiku, Beograd, 1973.
Popis stanovniπtva i stanova 1971., Stanovniπtvo, Delatnost,
rezultati po naseljima i opπtinama, knjiga X,Savezni zavod za
statistiku, Beograd, 1974.
Popis stanovniπtva 1981. Stanovniπtvo po naseljima, opÊinama i
zajednicama opÊina, Dokumentacija 553,RZS, Zagreb, 1984.
Popis stanovniπtva 1991. Stanovniπtvo po naseljima,
Dokumentacija 911, DZS, Zagreb, 1996.
Popis stanovniπtva, kuÊanstava i stanova 31. oæujka 2001., 2.
izdanje, CD, DZS, Zagreb, 2003.
Naselja i stanovniπtvo Republike Hrvatske 1857.—2001.,CD, DZS,
Zagreb, 2005.
Tablogrami vitalne statistike Republike Hrvatske, DZS, Zagreb
www.dzs.hr (pristup ostvaren: 27. svibnja2010.)
I. Turk, M. JukiÊ: Ruralno-urbana polarizacija KarlovaËke
æupanije...