ŠTA JE RUDARSTVO? Rudarstvo - kao privredna grana - bavi se dobijanjem mineralnih sirovina iz njihovih nalazišta, odnosno mineralnih ležišta Rudarska tehnika može se definisati kao grana tehničkih nauka koja se bavi naučnim principima i tehničkim pravilima za dobijanje mineralnih sirovina i njihovu pripremu i dalju preradu i korišćenje
35
Embed
Rudarstvo - kao privredna grana - rgf.bg.ac.rs semestar/Osnovi rudarstva/Predavanja... · svih vrsta uglja u Republici Srbiji čine 92% geoloških rezervi svih ugljeva • Ostale
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ŠTA JE RUDARSTVO?
Rudarstvo - kao privredna grana - bavi se
dobijanjem mineralnih sirovina iz njihovih nalazišta,
odnosno mineralnih ležišta
Rudarska tehnika može se definisati kao
grana tehničkih nauka koja se bavi naučnim
principima i tehničkim pravilima za dobijanje
mineralnih sirovina i njihovu pripremu i dalju
preradu i korišćenje
Zašto je važno rudarstvo?
• Obezbeđuje sve neophodne potrebe zajedno društvo,
• Jača ekonomsku moć jedne zemlje,
• Privredu čini nezavisnom.
Zavisi od tri osnovna uslova:
1. Dobre istraženosti ležišta mineralnih sirovina;
2. Savremene nauke i tehnike koja prati razvoj
tehnoloških procesa;
3. Eksploatacija mineralnih sirovina treba da je
usklađena sa potrebama društva.
RUDARSKI SIMBOL
čekić ukršten s dletom
Oprema za rudarstvo
Pijuk – korišćen u
mekom materijalu
Dleto i čekić – za tvrd
materijal uz korišćenje
vatre i vode.
Rudarski simbol
RUDARSTVO
U
SRBIJI
Mineralni resursi
• Republika Srbija spada u red zemalja sa raznovrsnim ali sa
aspekta rezervi relativno bogatim mineralnim resursima
• Sa aspekta rezervi značajnije mesto od drugih MS imaju čvrste
energetske MS, pre svega ugalj – lignit
• Od metaličnih MS značajniji potencijal imaju bakar, olovo, cink,
antimon i nikl. Ovome treba dodati i zlato, srebro, bizmut,
kadmijum, platinu, selen, molibden, titan, radijum, paladijum i
druge retke i plemenite metale
• Pomenutim MS treba dodati i nemetalične MS, posebno ako
se uzme u obzir njihov sve veći značaj i sve veća primena u
industriji, građevinarstvu, poljoprivredi i tako dalje
• Osim pomenutih resursa treba istaći i podzemne vode i
hidrotermalnu energiju
Eksploatacija najvažnijih mineralnih sirovina na
prostorima današnje Srbije obuhvata:
• Eksploataciju uglja (podzemna i površinska)
• Proizvodnju nafte i gasa
• Eksploataciju metaličnih mineralnih sirovina
(rude bakra i rude olova i cinka)
ENERGIJA
Već više od sto godina potrošnja energije
eksponencijalno raste.
U XIX veku u svetskoj potrošnji energije
- učešće uglja iznosi 95%,
- učešće nafte iznosi 5%.
100 godina kasnije
- učešće uglja iznosi 35%,
- učešće nafte iznosi 42%,
- učešće prirodnog gasa 21%,
- hidro i nuklearna energija 2%.
Sastav goriva određuje se elementarnom
analizom i može se dati u obliku:
C + H + S + O + N + W + A = 100%
Gorivi elementi:
• C – ugljenik,
• H – vodonik,
• S – sumpor.
Unutrašnji balast
• O – kiseonik
• N – azot
Spoljni balast
• W – vlaga
• A – mineralne primese
• C – ugljenik – najvažnija komponenta, njegovim sagorevanjem nastaje najveći deo toplote.
• H – vodonik - druga po važnosti goriva komponenta.
• S – sumpor – se javlja u vidu gorivog (javlja se kao organski u okviru složenih organskih jedinjenja) i negorivog dela (u obliku sulfata Fe i Ca itd). Prisustvo S u gorivima nepoželjno.
• O – kiseonik – nije gorivi elemenat, ali pomaže i omogućava gorenje.
• N – azot – U gorivima se javlja u vidu složenih organskih jedinjenja. U procesima sagorevanja ponaša se kao inertan.
• W – vlaga – umanjuje toplotnu moć goriva
• A – mineralne primese i pepeo – štetne, otežavaju sagorevanje.
Čvrste energetske sirovine
• Čvrste energetske sirovine čine ugalj, uljni škriljci i uran
• Najznačajnija ležišta čvrstih energetskih sirivina u Republici Srbiji
predsavljena su lignitima - meki mrki ugljevi - predstavljaju najveći
mineralni resurs. Geološke rezerve lignita u odnosu na geološke rezerve
svih vrsta uglja u Republici Srbiji čine 92% geoloških rezervi svih ugljeva
• Ostale vrste uglja - kameni, mrki i mrko ligniti ili čvrsti mrki ugljevi -
predstavljeni su sa svega 7% geoloških rezervi Republike. Ukupne bilansne
rezerve svih vrsta ugljeva su oko 8,8 milijardi t od čega se na području
centralne Srbije (bez Kosova) nalazi oko 4 milijarde t.
• Drugi po značajnim rezervama energetski resurs su uljni škriljci
Ovaj resurs je relativno dobro istražen
• Najznačajnije rezerve uljnih škriljaca nalaze se u Aleksinačkom basenu i
procenjene su na oko 1,8 milijardi tona iz kojih se može dobiti oko 190
miliona t nafte
• Najznačajnije koncentracije urana vezane su za granitoidne komplekse
Cera i Bukulje, a rezerve nisu bilansirane.
U čvrsta neobnovljiva goriva spada spada treset,
sve vrste ugljeva i gorivi škriljci
Osnovu naših domaćih ugljeva čine
• Ligniti sa preko 85%
• Mrki ugljevi sa oko 15%
• Kameni ugljevi sa ispod 5%
Proizvodnja uglja organizovana je putem
• Površinske eksploatacije i
• Podzemne eksploatacije
Podzemna eksploatacija uglja
Rudnici sa PE uglja posluju u sastavu JP za
“Podzemnu eksploataciju uglja” - Resavica
Proizvodnja se odvija u 8 rudnika sa 11 jama.
Rudnici u sastavu JP za PEU su
1. “Vrška Čuka” – Avramica,
2. “Ibarski rudnici “ – Baljevac na Ibru
3. “Rembas” – Resavica sa jamama “Jelovac”,
“Strmosten”, “Ravna reka” i “Senjski rudnik”,
4. “Soko” – Soko Banja,
5. “Bogovina” – Boljevac,
6. “Jasenovac” – Krepoljin,
7. “Štavalj” – Sjenica i
8. “Lubnica” - Zaječar
1. Kostolački ugljeni basen
Zahvata područje između
• reke Morave na zapadu
• Golubačkih planina na istoku
• reke Dunav na severu i reke Resave i
• grada Svilajnca na jugu
Obuhvata površinu od oko 400 km2 sa procenjenim
rezervama od 1,3 milijarde tona
Utvrđene su rezerve lignita, mrkog i kamenog uglja
Površinska eksploatacija uglja obuhvata:
1. Kostolački ugljeni basen
2. Kolubarski ugljeni basen i
3. Kosovsko-metohijski ugljeni basen
Kostolački ugljeni
basen
Zahvata područje
između reke Morave na
zapadu, Golubačkih
planina na istoku, reke
Dunav na severu i reke
Resave i grada
Svilajnca na jugu
• Zahvata zapadni deo Šumadije i prostire se
od Koceljeva na zapadu,
do Rudovca na istoku,
do Stepojevca i Lajkovca na severu i
do Stolca na jugu
• Zahvata površinu od oko 600km2 sa dužom osom u pravcu I-Z.
2. Kolubarski ugljeni basen
U okviru Kolubarskog basena izdvaja se više
eksploatacionih i istražno eksploatacionih polja:
- Polje A (završena eksploatacija), B, C, D, E, F, G,
- Tamnava – istočno polje,
- Tamnava – zapadno polje,
- Polje Radljevo kod Uba - nije početa eksploatacija
Kolubarski ugljeni basen
Ostvarena proizvodnja uglja u periodu
1967 – 2004.
Vremenski period Jalovina, t Ugalj, t
1967 – 1975. 89.915.000 4.884.000
1976 – 1985. 353.687.000 94.647.000
1986 – 1995. 453.272.000 220.414.000
1996 – 2004. 403.703.000 213.460.000
Ukupno: 1.300.577.000 533.405.000
3. Kosovsko-metohijski ugljeni basen
Zahvata tri basena:1. Kosovski - aktivan,2. Metohijski i3. Drenički