-
Renata Relja, Vicko Tomic, Toni Popovic Filozofski fakultet
Sveucilista u Splitu, Odsjek za sociologiju
Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih
integracija
1. UVOD Japanski redatelj Kinji Fukasaku zapoCinje film Battle
Royale (2000) vizijom
Japana u kojem je pocetkom novog milenija nacija dozivjela slom.
Deset milijuna radnika ostaje bez posla, a stopa nezaposlenosti
doseie 15% zbog cega osam stotina tisuea ucenika bojkotira nastavu.
Sve to dovodi do civilizacijske prekrernice u kojoj se odrasli,
zbog gubitka konrrole i postovanja, boje svoje vlastite djece.
Stoga, kako bi se rijdila problematicnih ucenika, vlada donosi
zakon Battle Royale prema kojemu se svake godine jedan nasumicno
odabran razred odvodi na pusti otok s kOjeg moze otib sarno onaj
ucenik koji u tri dana uspije pobiti sve ostale. Prema nekim
sociolozima, poput R. Ledruta, rast stope iznad 14% predstavlja
onaj kriticni prag nakon kOjeg se nezaposlenost moze nazvati
katastrofalnom, a sro ukljucuje pogubne posljedice za cjelokupno
drustvo (Sti~adin, 2002a: 252), pa ne iznenaetuje ovakav
apokaliptican stay japankog redatelja u bjoj se zemlji
nezaposlenost devedesetih godina proslog stoljeea kretala od samo
2,2% do 4,7% (Castells, 2000: 337; MomCilovic, 20021).
Za razliku od Japana, u Hrvatskoj je nezaposlenost pocetkom
milenija premaSila kriticni prai. Iako nismo svjedocili slomu
civilizacije, nezaposlenost
1 http://rnjesec.fhg.hrlnezaposlenost/ 1.3.htrnl 2 Prerna
podatcima baze podataka ILO i Hrvatskog zavoda za zaposljavanje,
2000. godine zabiljeiena je najvisa ankerna stopa nezflposlenasti
ad 16,1%, a 2002. godine najvisa adminisrrativna nezapaslenast ad
22,3%.
-
168 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
ipak nije prestala biti jednom od glavnih tema politickog,
medijskog pa i znansrvenog diskursa. Tako je kualicijska vlada
sestorke na izborima 3. sijecnja 2000. godine kao najvainiji dio
programa isticala orvaranje 200.000 do 300.000 novih radnih mjesta.
Kako se administrativna nezaposlenost za njihovog mandata jos viSe
povecala, te Calc dosegla rekordni broj od 415 tisuCa u oiujku
2002., i HDZ se u sljedecoj kampanji orijentirao na rast
zaposlenosti, smanjene poreza, gospodarski rast, rast standarda i
prikljuCivanje EU-u i NATO-u.
Istraiivanja stavova i misljenja javnosti 0 drusrvenim
problemima relativno se cesto provode, a zajednicki im je naglasak
na nezaposlenosri kao najizrazirijem problemu. U sklopu
istraiivanja Vrijednosni sustav mLadih i drustvene promjene u
Hrvatskoj, mladi upravo nezaposlenost ocjenjuju kao svoj i uopce
kao najveCi problem hrvatskog drusrva (Ilisin, 2002: 155-202).
Lalic i Mustapic daju pregled cetiriju istraiivanja javnoga
mnijenja koja su, pored ostalog, ispitivala drusrvene probleme u
Hrvatskoj. Istraiivanja su proveli Fakultet politickih znanosti,
Instirut Ivo Pilar re agencije PuIs i GFK, a nezaposlenosr je
israknuta kao najveCi problem u svakom od navedenih istraiivanja
(Lalic i MustapiC, 2007: 148).
Prijasnja su isrraiivanja pokazala kako studenri znatno manje od
ostalih kao glavne probleme hrvatskog drusrva isricu nezaposlenost,
alkoholizam i narkomaniju, ali vise opaiaju korupciju u sudsrvu,
zdravsrvu, lokalnoj samoupravi i javnoj upravi (Ilisin i Radin,
2007: 31). Stoga smo, na tragu prijasnjih istraiivanja, unutar
naSeg istraiivanja ispirali kako srudenri doiivljavaju
nezaposlenost, njezine uzroke i moguce promjene koje mogu
uslijediti bolonjskom reformom i opcenito prisrupanjem Europskoj
uniji.
2. METODOlOGIJA ISTRAZIVANJA I STRUKTURA UZORKA Unutar sirih
isrraiivackih rezultata koji su obuhvatili analizu odnosa stude
nata SveuCilista u Spliru prema radu, ispirani su i njihovi
stavovi koji se odnose na relaciju nezaposlenosri i obrazovanja u
konrekstu europskih inregracija. Istraiivanje je provedeno metodom
ankete, od sijecnja do lipnja 2010. godine, primjenom
standardiziranog anketnog upitnika od 42 pitanja na stratiflciranom
uzorku kojim je obuhvacen 341 srudenrlica studijskih programa
Sveucilisra u Spliru. Strukturalna obiljeija srudenata u nasem
istraiivanju odredena su varijablama poput spola, dobi, mjesta
rodenja, obrazovanja roditelja i slicno.
-
R. Relja, V. Tomie, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 169
S obzirom na spo!, ispitanici su gotovo ravnomjerno rasporedeni
buduCi da je 55% ispitanika zenskog, a 45% ispitanika muskog spola.
VeCina ispitanika (51,6%) pripada dobnoj skupini mladih ad 18 do 21
godine starosti, a neSto manje skupini od 22 do 25 godina. VeCinu
ispitanika mozemo smatrati urbanima jer ih je 87% rodeno u gradu, a
tek 9% na selu, odnosno 4% na otoku. Takoder, veCina je anketiranih
studenata kao mjesto stalnog boravka navela grad, dok je 52%
studenta navelo Split kao mjesto stalnog boravka. Ispitanici su
uglavnom studentilce preddiplomskog (43%) i diplomskog (36%)
studija. 14% ispitanika su studentilce integriranog preddiplomskog
i diplomskog studija, a 8% strucnog studija. VeCina ispitanika
(77%) navodi sadasnji studij kao prvi izbor, a 75% studira uz
potporu Ministarstva. Vise od jedne treCine ispitanika (34%) prima
stipendiju, a tek 4% ispitanika preddiplomskog studija nem'a
namjeru nastavljati daljnje skolovanje.
3. NEZAPOSlENOST lINUTAR HRVATSKOG DRUSTVA Pronalazak posla
predstavlja vaian Cimbenik unutar procesa odrastanja sva
kog pojedinca u suvremenim drustvima. Ipak, nezaposlenost mladih
znacajan je problem u veCini industrijskih zemalja i nije
ogranicena sarno prema stjecanju prvog zaposlenja. Iako postoje
znaeajna odstupanja medu ddavama, svugdje su sanse za zaposljavanje
mladih pod snaznim utjecajem njihovih osobnih znacajki koje
ukljucuju spo!' obrazovanje i prethodno radno iskustvo (Russell i
O'Connell, 2001: 1). Nezaposlenost je prema svim relevantnim
istraZivanjima uvjerljivo najveCi problem s kojim se hrvatsko
drustvo susrece od zavrSetka ratnih razaranja. Stirn se slazu i
studenti unutar naSeg istraiivanja jer ih je gOtovo polovica (48,1
%) izrazila potpuno slaganje s tvrdnjom 0 nezaposlenosti kao
najznaeajnijem problemu hrvatskog drustva. Drugo mjesto na
rang-Ijestvici problema hrvatskog drustva zauzeli su kriminal i
korupcija s cime se potpuno slaie 46,3% ispitanika, a trece
siromastvo (26,7%) - fenomen usko vezan uz nezaposlenost.
3. 1. Definiranje i mjerenje nezaposlenosti Nezaposlenu se osobu
najjednostavnije moze opisati kao onu koja nema
posao, a sposobna je za rad. Takva osoba moze biti dobrovoljno
ili nedobro
-
170 GOSPODARSKE 1KULTURNE ODREDN1CE REGIONALNOG IDENTITET.
voljno nezaposlena, to jest moze izabrati da nema posao iii moze
biti u situaci" da ga, unatoc zelji, ne moze pronaCi. Duncan Callie
istice kako nezaposie nisu same oni bez posla, vec i oni koji bi
zeljeli sudjelovati u sluzbenom gospodarstvu kada bi za njih bilo
dostupnih poslova. Oni se smatraju dijelom radne snage i treba ih
razlikovati od ekonomski neaktvinh koji ne bi radili cak i ~ im se
ponudi posao (Callie i dr., 1994: 7). Osobu mozemo smatrati
zaposlenom iako ona radi same nekoliko sati tjedno, a isto tako
mozemo ju uvrsti " u nezaposlene premda radi puno radno vrijeme "na
erno". 5toga definiranje nezaposlenosti ponajviSe ovisi 0 konacnom
broju nezaposlenih, odnosno Stopama nezaposlenosti.
Mec1unarodna se standardna definicija nezaposlenosti temelji na
trima kriterijima koji moraju istovremeno biti ispunjeni. Prema toj
definiciji, nezaposlene su sve osobe iznad dobi odrec1ene za
mjerenje ekonomski aktivnog stanovnistva, koje su tijekom navedenog
razdoblja bile (Hussmanss, 2007: 13) bez posIa, tj. nisu radile za
placu ili bile samozaposlene, kako je to odrec1eno medunarodnom
definicijom zaposlenosti; trenutacno na raspolaganju za rad, tj. na
raspolaganju za placeni rad ili samozaposlenost tijekom razdoblja
promatranja; traZile posao, tj. poduzele odrec1ene korake u tocno
odrec1enom proteklom razdoblju u potrazi za placenim poslom ili
kako bi postale samozaposlene.
Kriterij "bez posIa" sluzi kako bi se povukla jasna linija
izmedu zaposlenosti i nezaposlenosti i osigurala mec1usobna
iskljuCivost tih dvaju pojmova. Prema tom ce kriteriju osoba biti
nezaposlena ako u razdoblju promatranja nije radila nid jedan sat,
dakle ako je kod nje zabiljdena potpuna odsutnost posla.
"Trenutacna raspolozivost za rad" znaCi da osoba mora biti sposobna
i spremna za rad ukoliko joj se pruzi prilika za posao. Taj
kriterij sluzi za iskljuCivanje osoba koje ne mogu prihvatiti posao
zbog odrec1enih zapreka (poput obiteljskih obveza ili bolesti), te
za one osobe koje traZe posao koji bi poceo tek nakon odredenog
vremena (poput studenata koji traZe posao nakon zavrSetka
studiranja). Kriterij "trazenja posla" oznaeava uvjet aktivnog
trazenja posla, sto podrazumijeva poduzimanje odredenih koraka s
ciljem pronalazenja placenog zaposlenja ili samozaposljavanja, a ne
sarno sluzbenu izjavu osobe da traZi posao.
Prikupljanje se podataka 0 nezaposlenima vrSi najceSce na dva
naCina te, stoga, postoje i dva izvora statistickih pokazatelja 0
nezaposlenosti. Prvi su po
-
171 R. Relja, V. TOmic, To Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje
u kontekstu europskih...
datci 0 evidentiranoj nezaposlenosti koje prikupljaju i obraduju
zavodi za zaposljavanje. Drugi su pokazatelji iz ankete radne snage
koju uglavnom provode zavodi za sratistiku, a Cija je metodologija
uskladena s pravilima i uputama .YIedunarodne organizacije rada te
Europskog ureda za statistiku, bme se osiurava metodoloska
usporedivost s istrazivanjima u zemljama Europske unije Bejakovic,
203: 659-660). U Hrvarskoj se takoder prikupljaju podatci 0
nezaposlenosti na temelju tih dvaju izvora, odnosno, dvaju nacina
mjerenja. Prvi se nacin mjerenja nezaposlenosti zasniva na
evidencijama Hrvatskog zavoda za zaposljavanje (Kerovec,1999: 265)
koje osiguravaju kontinuitet pracenja poataka 0 nezaposlenim
osobama poput sociodemografskih karakteristika, ra
zloga nezaposlenosti i njezinog trajanja (Potocnik, 2007: 88).
Premda ovakvo mjerenje ima znaeajne prednosti3, one ne pruia tocno
stanje jer se neke osobe
~egistriraju bez stvarne zelje za pronalazenjem posIa, vee same
kako bi starusom :lezaposlene osobe ostvarile odredene povlastice.
Jednako tako, mijenjanjem odredenih zakonskih propisa, broj
nezaposlenih osoba doslovno se preko noti moze drasticno
promijeniti bez obzira na stvarno stanje na trzisru rada.
Drugo se mjerenje temelji na anketi radne snage koju od 1996.
godine na liZorku kueanstava provodi Driavni zavod za statistiku
prema preporukama, metodama i definicijama Medunarodne organizacije
rada (Kerovec, 1999: _65). Njezin je cilj prikupljanje podataka 0
stanju i promjenama na trzistu rada Republike Hrvatske radi
pracenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i drusrenih
trendova, a omogucuju i primjenu modernih metoda analize s
podrucja
ekonomije, sociologije, psihologije i drugih podrucja te su
osnova za donosenje programa politike zaposljavanja (Statisticki
ijetopis, 2007: 116). Glavna je prednost ove metode prikupljanje
podataka u skladu s medunarodnim standardima kako bi se mogli
medusobno usporedivati, dok su glavni nedostatci tehnicki,
metodoloski i statisticki problemi uzorka, upitna vjerodostojnost
odgovora ispitanika te visoki troskovi samog postupka (Birsa,
20024),
No, kako definicija Medunarodne organizacije rada ne uvrstava
obeshrabrene radnike koji su nakon duzeg bezuspjdnog trazenja
zaposlenja odustali od daljnjih pokusaja, sa socioloskog bi
stajaliSta nezaposlenost bilo prikladni'e definirati kao stanje u
kojemu se dio radno sposobnih Clanova drustva ne } Administrarivno
je pracenje jednostavno, iziskuje manje troskove, omoguCava
mjesecno prezenriranje podataka te pokriva cijelu definiranu
populaciju. , http://rnjesec.ffz.g.hrlnezaposlenost/ I.I.htrnl
-
172 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
moze zaposliti primjereno svojim sposobnostima i
kvalifikacijama, uz uobieajenu placu. Takva definicija ubraja i sve
clanove drusrva koji su djelomicno zaposleni, ali njihova radna
snaga nije u punoj mjeri iskoristena, ne rade puno radno vrijeme i
nemaju primanja dostatna za normalno uzdriavanje (Bejakovic, 2003:
659).
3. 2. Uzroci nezaposlenosti u hrvatskom drustvu Tdkoce u
gospodarsrvu koje dovode do nezaposlenosti uvjerovane su sirim
drusrvenim procesima. U razvijenijim je zapadnim zemljama rast
nezaposlenosti ponajprije bio uvjerovan tehnoloskim i
organizacijskim inovacijama, odnosno na.glim rastom novih
tehnologija proiziSlim iz informaticke revolucije, dok je u
zemljama u razvoju na snazi proces koegzistencije vise uzroka
nezaposlenosti, ukljucujuCi donekle i one u razvijenim zemljama.
Republika Hrvatska je, liZ sve procese kojima su prolazile i druge
tranzicijske zemlje, bila izlozena i velikim rarnim razaranjima.
Zajednicki memorandum 0 socijalnom ukljuCivanju vidi uzroke
nez;lposlenosti u nedostatku strukrurnih promjena gospodarsrva.
Unistenje radnih mjesta u konteksru likvidacija i steeaja velikog
broja poduzeea nije bilo praceno orvaranjem dostarnog broja novih
radnih mjesta u privarnom sekroru, a relativno visoke realne
nadnice i place, institucionalna nefleksibilnost te opca
neusklac1enost ponude i potraznje rada cine se najveCim preprekama
za dinamicnije djelovanje trzista rada (Zajednicki memorandum 0
socijalnom ukljuCivanju Republike Hrvatske, 2007: 6).
Slikovni prikaz 1. pokazuje stavove srudenata u nasem
istrazivanju 0 uzrocirna nezaposlenosti u hrvatskom drusrvu.
Srudemi uzroke nezaposlenosti daleko najviSe vide u nesposobnosti i
nebrizi hrvatskih politieara da se nose s ovim problemom, s cime je
gorovo polovica ispitanika izrazila potpuno slaganje (47,2%), dok
je nerazvijenost gospodarsrva na drugom mjesru s 35,2% potpunog
slaganja. Na trecem je mjesru sustavno srvaranje nezaposlenosti,
odnosno zadriavanje jednakih upisnih kvota za zanimanja s kojima je
danas gorovo nemoguce pronaCi posao, s cime je potpuno slaganje
izrazilo 29,6% ispitanih studenata. Srudenti prervorbu i
privatizaciju vide na cervrtom mjestu s 28,7%, a nedovoljni poticaj
razvoju privarnog sekrora na perom mjesru s 24%. Slijedi nedostatak
trazenih kvalifikacija kao i posljedice rata sa 17,6% potpunog
slaganja, dok se na posljednjim mjestima nalaze financijska kriza
(13,8%) naslijec1eni problemi iz razdoblja socijalizma (11,7%).
-
Slikovni prikaz 1. Rang-Ijestvica stavova studenata 0 uzrocima
nezaposlenosti u RH
R. Reija, V. TOmic, T Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje. It
kontekstu europskih... 173
Nezaposlenost je suvremena pojava jer su donedavno rad za placu
i stalna sluiba predstavljali prije izuzetak nego pravilo
(Matkovic, 2009: 105). Tek se s uspostavom industrijskih odnosa i
rada za placu stvaraju uvjeti formiranja nezaposlenosti kao
ozbiljnog druStvenog problema. Iako je nezaposlenost suvremena
pojava u hrvatskom drustvu, svoje korijene ima i u dalekoj
proslosti. Osmanlijska najezda stotinama je godina guSila unutarnji
impuls u hrvatskom drustvu koji bi pokrenuo spontan i autonoman
razvoj modernizacije, kao sto je bio, primjerice, u Engleskoj.
Stoga je proces modernizacije morao biti unesen izvana, iz zemalja
jezgre, sto je rezultiralo formiranjem "perifernog kapitalizma"
koji nije orijentiran na razvoj industrijskih kapaciteta, vec na
trgovinu i lihvarstvo (Zupanov, 2002: 110-111). Hrvatski su krajevi
trebali posluiiti sarno kao triiste za industrijske proizvode iz
ostalih austrougarskih zemalja te kao vrelo sirovina, pa su
austro-ugarski vladajuCi slojevi ometali razvitak industrija
(Tomasic, 1997: 17). Hrvatsko je gospodarstvo i kroz cijelo 20.
stoljece prolazilo kroz drustvene, politicke i gospodarske krize
koje su pripremale teren za procvat nezaposlenosti i slabljenje
gospodarstva u devedesetima, sro je pak izravna posljedica procesa
globalizacije, tranzicije te Domovinskog rata.
504540353025 %
2015105
47, ~ U,b
35,2 IU
29,6 ~1,2
28,7 pU,1>
"'0 24
17,6,,2
17,6 ~O,9
13,8 Potpuno slaganjep2,1 11,7 El Potpuno neslaganje
". "1~,3 ... .. - -'--
o
naslijedeni problemi iz razdoblja socijalizma
suslavno slvaranje nezaposlenosti
problemalicna pretvorba i privalizacija
nedovoljni poticaji razvoja privatnog seklora
nedoslatak trazenih kvalifikacija/strucnog kadra
nesposobnost i nebriga hrvatskih politicara
nerazvijenost gospodarslva
financijska kriza
posljedice rata u hrvatskoj
=
-
174 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
Globalizacija posjeduje visestruke dimenzije, a u gospodarstvu
se oCituje u rastu medunarodne trgovine i stvaranju svjetskog
triista. Internacionalne kompanije svoje sektore proizvodnje
namjerno stavljaju u geografska podrucja s jeftinijom radnom snagom
pa u svojim sjedistima uposljavaju manji postotak radnika od
njihovog moguceg kapaciteta, Sto rezultira zatvaranjem industrija i
povecanjem nezaposlenosti (Pelagidis, 1998).
Proizvodnja koja ne zahtijeva visokokvalificiranu radnu snagu
seli se u zemlje s obiljem jeftine radne snage, a u zemljama gdje
je radna snaga skupa, nekvalificirani radnici gube posao ili im
nadnice padaju. Zato u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, medu
nezaposlenima sve viSe prevladavaju osobe nizih kvalifikacija
(TomasiC, 2010: 70). Tako je u Hrvatskoj udio dugotrajno
nezaposlenih bez skole i s nezavrsenom osnovnom skolom u ukupnom
broju nezaposlenih iznosio 68,2%, a u ukupnom broju nezaposlenih sa
zavrSenom osnovnom skolom 54,5%. Udio dugotrajno nezaposlenih bio
je jos manji u osoba s trogodisnjom (41,5%), odnosno
cetverogodisnjom srednjom skolom (40,3%) te s visom (33,9%),
odnosno visokom (30,9%) skolom (Godisnjak 2009,2010: 18).
Proces je tranzicije, definiran kao prelazak s planske na
triisnu privredu, izmedu ostalog podrazumijevao i prelazak iz
sustava koji je zaposlenima jamCio vecu sigurnost zaposlenja u
sustav gdje je prijetnja gubitkom posla sastavni dio privrednog
ciklusa (Perackovic, 2002: 213). Pocetkom devedesetih godina u
zemljama srednje i isrocne Europe doslo je do raspada socijalizma i
prijelaza na tdisno gospodarstvo i visestranacku demokraciju, sto
nije prolazilo bez teSkoCa. Zasigurno je najteia socijalna
posljedica tranzicijske krize masovna nezaposlenost koju su
poticali sokovi poput gubitka tdista, drasticnog pada outputa,
hiperinflacije, troskova privatizacije i pretvorbe te
nepripremljenosti domaceg triista za prodor na inozemno trziSte,
ali i uvoznu konkurenciju (Skare, 2001: 20). Jedan od koraka prema
tdisnom gospodarstvu bila je privatizacija, koju su mnogi dozivjeli
kao nepravdu zbog netransparentnog provodenja u vrijeme ratnih
razaranja sto je uzrokovalo pojavu nove klase na brzinu obogacenih
poslodavaca i investirora snelegalno stecenim kapitalom. Studenti
se u nasem istraiivanju uglavnom slaiu s tvrdnjom da je
problematicna pretvorba i privatizacija jedan od glavnih uzroka
nezaposlenosti, od cega se njih 42,2% s tim slaie djelomicno, a
28,7% u potpunosti.
-
R. Relja, V. TOmic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 175
BuduCi da se i proces tranzicije hrvarskog drusrva iz
komunistickog susrava u kapiralisricki odvijao u polurarnim i
rarnim okolnosrima, ro je un bio uspo
. reniji i rezulrirao je odrec1enim negativnim gospodarskim i
socijalnim posljedicama (Malenica, 2007: 222). Globalizacija je
zahvatila cijeli svijet, tranzicija bivse socijalisticke zemlje, a
zemlje bivse Jugoslavije5 su, uz ove p::ocese, jos bile pogoc1ene i
ratnim zbivanjima. U ratnim zbivanjima Hrvatska je dozivjela velika
materijalna razaranja i negativne posljedice na unutarnjem
demografskom i drusrveno-polirickom planu, a rat je oslabio i
gospodarsrvo. Unistena je tretina privrednih kapacirera, a rarna
razaranja donijela su i zazor stranoga kapitala od investiranja u
nesigurno podrucje (Cvjetieanin i Katunaric, 1998: 16-17, prema
Tomic-Koludrovic i Petrie, 2007: 869). Oriava se nasla pred velikim
izdatcima odvajajuti gorovo izraelskih 15% nacionalnog proizvoda za
vojsku (Zunec, 1998: 132), dok je nakon rata uslijedila obnova,
skrb za stradalnike, razminiranje i drugo. Da se iznos rarnih sreta
(dvogodisnji hrvatski BOP) invesrirao u novu proizvodnju, moglo se
orvoriti onoliko radnih mjesta koliko Hrvatska ima stanovnika,
odnosno deset puta vise od najveceg zabiljdenog broja nezaposlenih
prema administrarivnim izvorima (Tomasic, 2010: 76). Manje od
cervnine (17,6%) studenata u nasem istrazivanju porpuno se slaze
kako su posljedice rata uzrok nezaposlenosti u hrvatskom drustvu,
dok se neSro manje od polovice (42,8%) s tim slaze djelomicno, sro
iznenac1uje s obzirom na prijaSnja slicna istraiivanja.
S obzirom na razliCire uzroke, ekonomisti razlikuju i razlitite
tipove nezaposlenosti. Vazno mjesro zauzima razlikovanje
dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti jer je znaeajna razlika
izmec1u osobe koja je izabrala ne radiri i osobe koja je voljna
raditi, ali ne moze nati posao. Oobrovoljnu nezaposlenost ne mozemo
smatrati drusrvenim problemom, sroga je nedobrovoljna nezaposlenosr
ono sro veCina Ijudi ima na umu kada govori 0 nezaposlenosti
(Abercrombie i dr., 2008: 231). Nezapbslenost takoc1er moze biti
orvorena i prikrivena. Orvorena nezaposlenost naglo se povecava u
doba kriza, recesija, velikih tehnoloskih promjena, elemenrarnih
nepogoda, rarnih razaranja ird. Prikrivena nezaposlenost proizlazi
iz nedovoljnog iskoristavanja radne snage, sro mati oblik
nezaposlenosri unutar posrojece zaposlenosti. Nastojanja bivsih
socijalisrickih drustava prema postizanju visokog stupnja
zaposlenosti stvarao je suvisan, cesto ekonomski uvelike nepotreban
broj radnih mjesta zaposlenih
Narocito republike Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
-
.176 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
(Bejakovic, 2003: 659). MOLemo razlikovati tri glavna tipa
otvorene nezaposlenosti - normalnu, strukturalnu i ciklicnu, te
nekoliko podtipova.
Normalna nezaposlenost ukljucuje frikcijsku i sezonsku
nezaposlenost. Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog
mijenjanja zaposlenja, pri ceml1 radnici ne idu odmah na novi
posao. Radniku koji zeli trajniji posao isplati se ndto duze
traziti dok ne nade posao s boljim uvjetima od prvog posla koji m~
se ponudi, dok se poslodavcu vise isplati duze traiiti, dok ne
ptonade pouzdanog radnika, nego svakih par mjeseci traiiti novog
(Tomasic, 2010: 47). Frikcijska nezaposlenost obicno se ne smatra
ozbiljnim prablemom jer je neizbjcina u gospodarstvu koje se
mijenja pa bi, cak i u uvjetima pune zaposlenosti. uvijek postojalo
neko kolebanje dok diplomirani studenti traze posao ili dok se zene
nakon porada vrataju u radnu snagu (Haralambos i Holborn, 2002:
743: ]akovljevic, 20026). U Republici Hrvatskoj u pravilu rad u
driavnim poduzeCima sigurniji je i bolje placen, zato postoji veta
zelja za takvim zaposlenjem sto poveeava frikcijsku nezaposlenost
(Tomasic, 2010: 48). Sezonska nezaposlenost posljedica je snainih
varijacija gospodarskog pracesa u odredenim. djelatnostima
uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim iIi institucionalnim
uvjetirna, ukoliko se razdoblja zatiSja ne mogu premostiti
proizvodnjom za zalihe I]' preraspodjelom radnog vremena
Oakovljevic, 20027). Zimi se smanjuje opseg poslova u
poljoprivredi, gradevinarstvu i turizmu, sto je vidljivo u
evidenciji Hrvatskog zavoda za zaposljavanje.
Strukturalna nezaposlenost oznaeava nepodudarnost izmedu ponude
i potrainje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili
regionalnog rasporeda Oakovljevic, 20028). Do nje dolazi kad ima
slobodnih radnih mjesta i radnici traie posao, no njihove
kvalifikacije ne odgovaraju zahtjevima posIa. Stoga razlikujemo dva
tipa strukturalne nezaposlenosti: regionalnu i tehnolosku.
Regionalna nezaposlenost javlja se kada nezaposleni radnici ne
iive u podrucjima u kojima postoji potreba za radnom snagom
(Haralambos i Holborn, 2002: 743). Postoje znaeajne razlike u
potrainji radne snage i stopama nezaposlenosti po razliCitim
hrvatskim zupanijama. Najniia stopa nezaposlenosti zabiljeiena je u
gradu Zagrebu (6,1%) i Istarskoj zupaniji (7,1%), dok je istodobno
najvisa zabiljeiena na podrucju Sisacko-moslavacke (27,6%),
Vukovar6 http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlenosrl2.1. hrml 7
http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlenosr/2.1.hrml 8
http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenosr/2.1.hrml
-
R. Relja, V. TOmic, T PopoviC: Nezaposlenost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 177
sko-srijemske (27,5%), Viroviticko-podravske (26,5%) te
Brodsko-posavske iupanije (25,9%). Prosjecna stopa nezaposlenosti
na ddavnoj razini iznosiia je 14,4%, pa je istodobno u devet
iupanija bila niZa, au dvanaest viSa od prosjecne driavne razine
(Godisnjak 2009,2010: 9). Prostorna je pokretljivost radne snage u
RepubIici Hrvatskoj slaba, sto poveeava strukturalnu nezaposlenost.
Mali broj prekvalifikacija ukazuje na nedostatak fieksibiinosti na
hrvatskom triiStu rada (TomasiC, 2010: 55). U nasem istraiivanju
sarno 8,5% ispitanih studenata ne bi ni pod kojim uvjetima
prihvatiio posao izvan struke. S druge pak strane, 70,4% ispitanika
prihvatilo bi posao izvan struke ako bi on ispunio njihova
ocekivanja. Prema odredenju Hrvatskog zavoda za zaposljavanje pod
spremnoscu za prostornu pokretljivost smatra se spremnost
nezaposlene osobe iii traiitelja zaposlenja na dnevnu migraciju ili
prihvacanje posla u drugim podrucjima Republike Hrvatske (Godisnjak
2005, 2006: 29). Prema svemu sudeCi, studenti u nasem istraiivanju
spremni su promijeniti mjesto stanovanja zbog posla, barem u svojim
stavovima. Tako bi ih 65,7% bilo spremno promijeniti mjesto
stanovanja ako bi to bio preduvjet za pronalaienje posla (tj. izlaz
iz nezaposlenosti), 62,5% ispitanih studenata bi promijeniio mjesto
stanovanja kad bi to bio preduvjet pronalaienju posla u struci, dok
bi 62,8% ispitanika promijenilo mjesto stanovanja ako bi to bio
preduvjet za dobivanje radnog rnjesta s boljim radnim uvjetima.
Tehnoloska nezaposlenost javlja se kad nezaposleni nemaju
kvalifikacije i vjestine potrebne za slobodna radna mjesta. Zbog
nestajanja starih i razvijanja novih indusuija, kao i zbog
tehnickih usavrSavanja iii preusmjeravanja proizvodnje, zaposleni s
nepotrebnim vjdtinama postaju nepotrebni u postojecem broju
(Haralambos i Holborn, 2002: 743; Bejakovic, 2003: 659). Drugim
rijeCima, nezaposleni ne mogu pronaCi posao u struci jer je njihovo
zanimanje postalo nepotrebno iii zastarjelo napretkom tehnologije,
a poslodavci ne mogu naCi radnike jer nemaju traiene kvalifikacije.
U nasem istrazivanju studenti se uglavnom slaiu kako je nedostatak
strucnog kadra uzrok nezaposlenosti u hrvatskom drustvu. Tako je
gotovo polovica ispitanika (45,2%) izrazila potpuno ili djelomicno
slaganje s tom tvrdnjom naspram jedne cetvrtine (25%) kqja se
potpuno iii djelomicno s njom nije sloZila.
-
178 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
Podatci Hrvatskog zavoda za zaposljavanje ukazuju na postojanje
velike razlike u stopama zaposljavanja prema zanimanju9, sto dovodi
do toga da neke struke brzo, a neke sporo ili nikako prona18ze
posao. Stopa nezaposlenosti prerna stupnju obrazovanja moze biti
priblizan pokazatelj strukturalne nezaposlenosti (TomasiC, 2010:
53). Isto tako, nase istrazivanje ukazuje na postojanje ovisnosti
(p-vrijednosti sil procijenjene kao znacajne na razini znaeajnosti
od 95%; p < 0,05) izmedu fakulteta koji studenti pohadaju i
ocekivanja pronalaZenja posla u strud unutar godine dana po
stjecanju diplome. Uocljivo je kako su studenti
Gradevinsko-arhitektonskog fakulteta, FESB-a i Medicinskog
fakulteta mnogo optimisticniji od primjerice studenata Filozofskog
fakulteta.
-\)" Nadalje, studenti u nasem istrazivanju sustavno stvaranje
nezaposlenosti,
1..:
odnosno zaddavanje jednakih upisnih kvota za zanimanja s kojima
je danas gotovo nemoguce pronaCi posao, dozivljaju kao izraien
uzrok nezaposlenosti. Ubrzan tehnoloski razvoj privrede i uvodenje
novih informatickih tehnologija zahtijevaju sasvim drugaCiju
strukturu (Perackovic, 2000: 55). Nastanak brojnih novih, usluinih,
i nestanak industrijskih i poljoprivrednih zanimanja temeljna je
Cinjenica postindustrijskog drustva koju treba takoder uzeti u
obzir kod analize uzroka strukturalne nezaposlenosti i izrade
strategija za rjdavanje tog problema, kao i kod definiranja
obrazovnih programa i upisnih kvota za odredena zanimanja
(Perackovic, 2008: 394).
Ciklicna nezaposlenost posljedica je opceg nedostatka potraznje
na trZistu : roba i implidtno na trZistu rada. Ona se javlja kad je
sveukupna potraznja za radom niska. Kad se smanjuju potrosnja i
proizvodnja, nezaposlenost se povecava. Medutim, sam pojam
podrazumijeva da se radi 0 srednjorocnoj pojavi koja nestaje u
uvjetima ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi 0
dugorocnom niskom gospodarskom rastu, takav se tip nezaposlenosti
uvjetovane nedostatkom potraznje naziva stagnacijska nezaposlenost
Qakovljevic, 20021).
Sve zemlje trzisnog gospodarstva prolaze kroz dklicka razdoblja
naizmjenicnog rasta i pada potraznje za proizvodima. Smanjena
potraznja za proizvodima vodi do pada proizvodnje i otpustanja
radnika. Otpusteni radnici manje trose,
9 Tako su od zanimanja na razini srednje skole najtrazeniji
kuhari (48,9%), a najmanje su trazeni pomocni adminisuawri (8,2%),
dok na razini zanimanja vise iii visoke skole magisrri farmadje
(71,8%) najlakSe, a naurieari (I7,6%) najrde pronalaze zaposlenje
(Godisnjak, 2006: 36). 10 Izvor: http://mjesec. ffzg.hr/
nezaposlenosr/2.1.hrml
-
R. Reija, V. Tomic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 179
sto vodi do daljnjeg pada potrainje (Tomasic, 2010: 64). U nasem
istrazivanju, globalna financijska kriza izazvana recesijom nije
prepoznata kao izraien uzrok nezaposlenosti, s obzirom na to da je
svega 13,8% ispitanih studenata i~razilo potpuno slaganje s tom
tvrdnjom.
3. 3. Posljedice nezaposlenosti Sociolozi se ceSce fokusiraju na
iskustva i posljedice nezaposlenosti, ostav
IjajuCi ekonomistima analiziranje uzroka (Turner, 2006: 643).
Najuocljivije su posljedice nezaposlenosti za pojediHca financijski
problemi, no gubitak posla dovodi i do psihosocijalnih posljedica
poput razaranja dostojanstva, gubitka osjeeaja identiteta,
zdravstvenih problema, razora obitelji, samoce, kriminala te
frustracija koje dovode do nasilja, ovisnosti i u krajnjim
slueajevima do samoubojstava. Novija su istraiivanja pokazala kako
u odnosu na zaposlene, nezaposleni imaju losije mentalno i fizicko
zdravlje, manje su zadovoljni zivotom te bracnim ili obiteljskim
odnosima, dok istovremeno ponovno zaposljavanje dovodi do
poboljsanja psiholoskog zdravlja, boljih procjena vlastitog
fizickog zdravlja, kao i do poveeanja zadovoljstva zivotom (Sverko
i dr., 2006a: 258259). Medu najvainije drustvene probleme
uzrokovane nezaposlenoscu spadaju siromastvo, socijalna
iskljucenost, nesluzbeno gospodarstvo, demografska kriza te odljev
mozgova. Veza izmedu ishoda na triistu rada i siromastva nije
jednoznacno odredena. Ako je nezaposlenost rezultat dinamicnog
triista rada na kojemu svakodnevno nastaju mnogi novi poslovi, a
nezaposlene osobe ne ostaju dugo u tom statusu, eak ni njezina
visoka razina ne mora imati ozbiljnije socijalne posljedice.
Medutim, ako je novih poslova malo, a nezaposleni Cine stagnantnu
skupinu stanovniStva, i niska razina nezaposlenosti moze imati
ozbiljne neieljene drustvene posljedice i biti izazov socijalnoj
politici (Sosic, 2005: 76). Stoga se danas uglavnom problemu
nezaposlenosti vise ne prilazi kao jednodimenzionalnom koncepru,
vec ga se razmatra u okviru visedimenzionalnog fenomena socijalne
iskljucenosti (Koller-Trbovic i dr., 2009: 87).
Ucestala uporaba pojma socijalne iskljucenosti nije rezultirala
njegovom zadovoljavajucom jasnocom, sto znaCi da on jos nije dobro
teorijski utemeljen niti empirijski potvrden pa ga treba shvatiti
kao tzv. kisobran-koncept, a ne kao pojam koji se moze precizno
operacionalizirati (Ofak i dr. 2006: 11). On obuhvaea vise od pojma
siromastva jer sadriava i materijalne i nematerijalne te
individualne i drustvene karakteristike, pa omogueava sagledavanja
niza pove
-
180 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
zanih procesa koji dovode Ijude u llepovoljan poloiaj, pri cemu
se nezaposlenost drii sredisnjim pokazateljcm socijalne
iskljucenosti.
Bez obzira na razliCite pristupe, iskljucenost se najceSce poima
kao zaearani krug koji ima tri sastavnice: nezaposlenost
(marginalizacija na triistu rada) , siromastvo i socijalna
izolacija (Ofak i dr. 2006: 12). Sverko i dr. isticu kako produiena
nezaposlenost vodi siromastvu i socijalnoj izolaciji, koji potom
dodamo smanjuju mogucnost zaposljavanja (Sverko i dr. 2006b: 12), a
njihovo longitudinalno istraiivanje pokazuje da produiena
nezaposlenost u Hrvatskoj osiromaSuje i socijalno izolira one koji
su joj izloieni.
Nezaposlenost potice rast nesluibenog gospodarstva jer i
nezaposleni moraju od necega iivjeti te stoga traie bilo kakve
izvore prihoda. Tako gotovo polovica (49,7%) prijavljenih Hrvatskom
zavodu za zaposljavanje tijekom 2009. godine nije zadovoljavala
meaunarodne kriterije nezaposlenosti (Priopcenje br. 9.2.8, 2010).
Zavrsetak skolovanja i nemogucnost pronalaienja zaposlenja te sve
dulje trajanje nezaposlenosti glavni su razlozi zbog kojih mladi
prihvacaju rad na erno (Stimac Radin, 2002b: 262). Nase
istraiivanje pokazuje kako je vise od polovice (50,7%) studenata
sudjelovalo u nekom obliku neformalnog triista rada, najceSce u
ugostiteljstvu, graaevinarstvu i trgovini. Takav podatak zabrinjava
uzmemo li u obzir prijaSnje pokazatelje od svega 19% studenta
ukljucenih u takav oblik rada (Stimac Radin, 2002b: 263). Razlozi
zbog kojih su naSi ispitanici prihvacali takve poslove manje su
egzistencijalne prirode (7,3%), a vise stvaranje dodatnih prihoda
za dieparac (30,5%).
U hrvatskom je druStvu izraiena velika nezaposlenost mladih, a u
2009. godini najznaeajnije je bilo upravo poveeanje nezaposlenosti
mlaaih dobnih skupina. Tako se prosjecni broj nezaposlenih u dobi
od 20 do 24 godine povecao za 18,4%, a od 25 do 29 godina 19,6%. U
skladu stirn, poveeao se udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih
(Godisnjak 2009,2010: 10-13). Prema podatcima Hrvatskog zavoda za
zaposljavanje u 2010. prosjecno je najvise nezaposlenih
registrirano u dobnim skupinama 25-29 (41.978) i 20-24 (41.091)
godina, a najmanje u skupini 35-39 (29.891) godina. Takvi mladi
Ijudi u potrazi za poslom odlaze u inozemstvo, cime Hrvatska gubi
vitalno i produktivno stanovnistvo.
Jedna od najvainijih posljedica nezaposlenosti je i pojava
"odljeva mozgova" (brain drain) koji nuino znaCi gubitak za zemlju
koju se napusta i dobitak za zemlju u koju se dolazi (Sverko, 2005:
1150). To potvrauju podatci Mini
-
R. Relja, V. 1Omic, T Pop()Vif: Nezapos!enost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 181
starstva znanosti i tehnologije iz 1993. godine, prema kojima
"proizvodnja" jednog doktora znanosti kosta drhvu 100.000 dolara.
Ako se ima u vidu da je tada na privremenom radu u inozemstvu bilo
400 hrvatskih doktora (velikim dijelom tehnickih) znanosti,
Hrvatska je poklonila visokorazvijenim zemljama 40.000.000 dolara
(Bjelajac, 2007: 315). Drugim rijecima, Hrvatska stvara obrazovni
kadar za visoko razvijene zemlje, cime jos viSe produbljuje svoju
nerazvijenost.
U nasem istrazivanju ispitali smo stavove studenata 0 odlasku u
inozemstvo. Studenti bi tako u visokom postotku otisli u inozemstvo
na privremeni rad (67,7%), studiranje (56%) i profesionalno
usavrSavanje (75%). Slaba je utjeha sto ih veCina (39,3%) ipak ne
zeli otiCi na stalan rad jer smo ispitivanjem ovisnosti izmedu
prosjeka ocjena studenata i zeljom za odlazak na stalni rad
zakljuCili kako postoji ovisnost izmedu promatranih obiljeija (p-
vrijednosti su procijenjene kao znaeajne na razini znaeajnosti od
95%; p < 0,05), odnosno studenti s najviSim prosjekom iskazuju
vecu spremnost za trajni odlazak od onih s niiim prosjekom. Kako
istice Sverko, takvim se studentima nude stipendije i omogucuje
kvalitetno skolovanje (unurar ili izvan granica njihove domovine),
ulaze se dio driavnoga prihoda u njihovo skolovanje i profesionalno
usavrSavanje, a cesto upravo oni, drustvu najpotrebniji ljudi,
odlaze i zaposljavaju se u drugim zemljama (Sverko, 2005: 1150).
Moguca su razna rjdenja problema nezaposlenosti, od poticanja
poduzetnistva do skraCivanja radnog vremena, a jedno od rjdenja
jest i porast obrazovanja u drusrvu na koje smo, s obzirom na to da
propitujemo stavove studenata, obratili posebnu painju unutar
istrazivanja.
4. OBRAZOVANjE KAO SREDSTVO SMANjlVANjA NEZAPOSlENOSTI U
KONTEKSTU EUROPSKIH INTEGRACljA
Gotovo polovica ispitanih studenata (45,5%) smatra kako se
nezaposlenost u nekoliko narednih godina nece bitno smanjiti, dok
manje od cetvrtine (23,5%) u to vjeruje. Situacija je potpuno
supretna kada je rijec 0 njihovom osobnom zaposljavanju, pa ih tako
polovica smatra (52,2%) kako ce unutar godine dana po stjecanju
diplome pronaCi posao u struci, dok manje od cetvrtine u to
nevjeruje (23,8%). Razlog bi mogao biti fenomen poznat u socijalnoj
psihologiji kao nerealisticni optimizam. Rijec je 0 obrambenom
obliku atribucije prema kOjem ljudi misle da je vjerojatnije da ce
se dobre stvari dogoditi
-
182 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
njima nego drugima, odnosno kako je manje vjerojatno da ee im se
dogoditi lose stvari nego drugima (Aronson i dr., 2005: 125).
Prema svim pokazateljima oCigledno je kako osobe sa zavrsenom
visom ili visokom skolom imaju veeu stopu zaposljavanja i rjede
ostaju dugouajno nezaposleni od ostalih, dakle logicno je
zakljuciti kako bi se podizanjem opee razine obrazovanja, a time i
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, smanjila stopa
nezaposlenosti. No, studenti u naSem isuazivanju smauaju diplomu s
nekog visokog sveuCilista (17,9%) gotovo najmanje birnom za
napredovanje u drustvu i postizanje pozeljnog drustvenog poloiaja,
za razliku od uporabe veza i poznanstava (30,5%), buduCi da prvo
smjdtaju na predzadnje mjesto, potonje na prvo mjesto
rang-ljestvice. Takoder, smauaju kako veze i poznanstva (43,4%)
mogu biti najkorisniji faktor prilikom pronalazenja posla, dok se
najmanji broj slaze s tvrdnjom da Hrvatski zavod za zaposljavanje
(14,1 %) moze pomoCi pronaCi posao, sto ne zacuduje uzme Ii se u
obzir kako ih gotovo devet desetina (88%) poznaje nekog Tko je
koristio poznanstvo iIi vezu pri zaposljavanju. Stoga ne iznenaduje
ni podatak kako bi ih gotovo tri cetvrtine (72,4%) i osobno
iskoristilo vezu pri zaposljavanju.
U najsirem smislu, obrazovanje predstavlja aspekt socijalizacije
koji ukljucuje stjecanje znanja i ucenje vjdtina (Haralambos i
Holborn, 2002: 774). Nakon primarnih formi socijalizacije, one je
jedno od najznacajnijih instrumenata socijalizacije djece i mladih
na idejama afirmiranim uspostavljanjem demokratskih poredaka
(Baranovie, 2002: 203). Obrazovanje, a u skladu s njim i obrazovne
institucije, upravo omogueuje jednak pristup i sudjelovanje
pojedinaca u svim drustvenim institucijama i uslugama (Sporer,
2004: 190, prema Dragun i Relja, 2006: 64). U drustvu znanja i na
znanju utemeljenoga gospodarstva, odgojem se i obrazovanjem
unapreduje kvaliteta ljudskoga kapitala 0 kojoj ovisi ostvarivanje
razvojnih ciljeva zemlje (Bouillet i Gvozdanovie, 2008: 242), stoga
glavni razvojni resursi postaju dobro osposobljeni i na razvoj
orijentirani ljudi. U postindusuijskim se drustvima najcdee uaii
sve vise kvalifikacija za sve veCi broj poslova pa je postignuto
obrazovanje najvazniji kanal socijalne promocije pojedinca, a
obrazovna je suuktura stanovnistva pokazatelj razvijenosti
odredenoga drustva. Ali, iako je u nas nepismenost gotovo
iskorijenjena i veCina stanovnistva ima nekakvu skolsku
kvalifikaciju, to vee dugo nije dovoljno za konkurenrno
ukljuCivanje u postindusuijske tokove razvoja (Ilisin i dr., 2003:
63).
-
TA
Dditi
'anje Habe esto, man
dok 1%) gototU pn rtine
.tklju774). ilstrUmjem adu s lvanje 190,
enoga kapirlOvic, razvoJ e kvakanal lzatelj
~orije;0 nije (IliSin
R. Reija, V. TOmic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 183
]edna od cesto isticanih teza jest kako ce hrvatski gradani,
naroCito mladi, nakon pridruiivanja liberalnom triistu Europske
unije imati vece izglede za sudjelovanjem u programima
prekvalifikacije, cime ce se smanjiti nezaposlenost hrvatskih
gradana (Butkovic i dr., 2007: 23). Europske sc integracije temelje
na stvaranju zajednickog triiSta radne snage koje se teSko
realizira upravo zbog velikih nejednakosti u sustavima obrazovanja,
posebice visokog obrazovanja. Kao posljedica usvajanja Sorbonske i
Bolonjske deklaracije, u tranzicijskim je zemljama na snazi reforma
visokog obrazovanja Ciji je cilj stvoriti europski prostor visokoga
obrazovanja 11 Bolonjski proces naglasak stavlja na pracenje i
poboljsavanje kvalitete visokoga obrazovanja te na vainost ucenja i
cjeloiivotnoga obrazovanja (Brigljevic i dr., 2008: 10-11), au
Hrvatskoj se primjenjuje od 2005. godine.
Oko uvodenja i provodenja Bolonjskog procesa vode se rasprave
,kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. Liessmann, autor jedne od
ponajboljih kritika drustva znanja, istice kako se uvodenjem
trogodisnjeg bakalaureata likvidira smisao sveuCiliSta kao mjesta
profesionalnog obrazovanja iskljuCivo zbog znanstveno-politickih
motivacija za skrativanjem vremena studiranja i poveeanjem postotka
akademski obrazovnih gradana, sto ce sveuCiliSta pretvoriti u
visoke strukovne skole (Liessmann, 2009: 91).
U nasem istraiivanju ispitali smo stavove studenata 0 sadaSnjem
sustavu skolovanja u Hrvatskoj i 0 ulasku Republike Hrvatske u
Europsku uniju, buduti da upravo oni stvaranjem europskog prostora
obrazovanja i europskog triista rada mogu najvise profitirati. No,
svega se 2,1% ispitanih studenta potpuno slaie s tvrdnjom kako
sadaSnji sustav skolovanja u Hrvatskoj otvara mogucnost za uspjeSnu
domacu i inozemnu karijeru u podrucju u kojem se osoba obrazuje,
dok se 9,1 % ispitanika uopce ne slaie s tom tvrdnjom. Da je
sadasnji sustav skolovanja ispunjen sadriajima koji ne mogu nati
konkremu primjenu u kasnijem radu smatra 13,2% ispitanika, dok ih
se 8,5% slaie kako je kvaliteta obrazovanja zadovoljavajuca, ali je
obrazovanje izgubilo odgojnu notu. S tvrdnjom kako se na sadasnjem
sustavu skolovanja mnogo radi i da ce rezultati
II To konkretno znaci prihvatiti jedinstven sustav triju cikJusa
studiranja (preddiplomski. diplomski. poslijediplomski),
organizirati sustav lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i
srrucnih stupnjeva te uvesti dodatke diplomi, ECTS-bodovni sustav.
promicati pokretljivost i otkloniti zapreke slobodnom kretanju
studenata i profesora, promicati nacionalni sustav pracenja jamstva
kvalitete, prornicati europsku suradnju u osiguranju kvalitete
visokoga obrazovanja te promicati jedinstvenu, sveeuropsku
dimenziju visokoga obrazovanja.
-
184 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
biti vidljivi nakon nekog vremena potpunG se slaie 3,5%
ispitanika, a jednak se broj uopee ne slaie. Petina ispitar.ika
(20,8%) smatra kako u sadasnjem sustavu skolovanja problem nije u
kvaliteti obrazovanja, vee u nemoguenosti njegove primjene zbog
drugih drustvenih problema, poput korupcije, mita i nezaposlenosti.
Pribliino jednak broj (18,8%) smatra kako sadaSnji sustav
skolovanja ne daje mladima znanja potrebna za rad i iivot u
suvremenom drustvu. Takoder, 6,5% ispitanih studenata uopee se ne
slaie s tvrdnjom da sadaSnji sustav skolovanja omogueuje
emancipaciju mladih naspram 4,7% koji se u potpunosti slaiu. Nije
iznenadujuee da se cetvrtina studenta (25,5%) potpuno slaie kako
sustav skolovanja u Hrvatskoj nije dovoljno cijenjen u drustvli i
da visokobrazovani cesto manje zaraduju od onih s niiim stupnjem
obrazovanja. Tretina ispitanih studenata (33,7%) u potpunosti se
slaie i s tvrdnjom kako sadasnji sustav skolovanja u Hrvatskoj nudi
mladima sve manje moguenosti za dobivanje posla za koji su se
obrazovali.
Kako je pokazalo i istraiivanje Draguna i Relje (2006), studenti
uopee nisu upoznati ni informirani 0 Europskoj uniji, a to
potvrduje i nase istraiivanje. Tako vise od polovice (54%)
studenata smatra kako nisu dovoljno informirani 0 Europskoj uniji i
0 programima koje ona nudi mladima u obrazovanju i zaposljavanju,
dok neSto vise od petine (22%) istice kako su uglavnom
upoznati.
Iako studenti u nasem istraiivanju u velikoj mjeri (70,1 %)
smatraju kako su radni uvjeti bolji u zemljama Europske unije nego
u Hrvatskoj, ipak pokazuju poprilican skepticizam kada je rijec 0
prikljuCivanju nase zemlje europskoj obitelji. Tako ih se sarno 5%
u potpunosti slaie da je ulazak u Europsku uniju pretpostavka naseg
brieg razvoja, nasuprot 6,7% onih koji se s tom tvrdnjom uopee ne
slaiu. Vise je i onih (11,1 %) koji se u potpunosti slaiu da ee
ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izgubiti svoje tradicionalne
vrijednosti i posebnosti, dok je upola manje ispitanika koji se s
tim uopee ne slaiu. Petina ispitanika (20,8%) potpuno se slaie s
tvrdnjom da ee ulaskom u Europsku uniju troskovi iivota postati
veti nego sada, dok svega 1,5% ispitanika to u potpunosti negira.
Konacno, 13,5% ispitanika smatra kako ulaskom u Europsku uniju
Hrvatska vise gubi no sto dobiva, naspram svega 3,8% onih koji se
stirn uopee ne slaiu. Ipak je veti broj studenata (6,5%) koji u
potpunosti smatraju kako ce ulazak u Europsku uniju privuti strane
ulagace, sto ce naposljetku dovesti do otvaranja novih radnih
mjesra, nego onih koji se stirn uopce ne slaiu (2,1 %). Isto je
tako veti broj ispitanika (9,1 %) koji se u potpunosti slaiu s
tvrdnjom kako ce
-
u
D SU
lZ
- '0
1) o _.
0
'0 _
R. Relja, V. Tomic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 185
ulazak u Europsku uniju poveeati cirkuladju hrvatskog
stanovnisrva u zemlje Dnije, sto ee smanjiti nezaposlenost, nego
onih koji se s tim uopee nisu slozili (1,8%).
5. ZAKLJUCAK Rezultati naSeg istrazivanja ukazuju kako srudenti,
popm veCine gradana,
smarraju nezaposlenost najveCim problemom hrvatskog drusrva.
Njezine uzroke vide u posljedicama hrvatske suvremene politike,
odnosno u nesposobnosti i nebrizi hrvatskih politicara, sustavnom
srvaranju nezaposlenosti te u prervorbi i privatizaciji. Probleme
izvan dosega aktivne politike manje dozivljavaju kao uzroke
nezaposlenosti pa tako naslijedene probleme iz razdoblja
socijalizma smarraju najmanjim uzrokom nezaposlenosti, nakon cega
slijede globalna financijska kriza i posljedice rata.
SudeCi prema rezultatima, najveea je posljedica visoke
nezaposlenosti mladih velika spremnost studenata na odlazak u
inozemstvo, i to najvise na profesionalno usavrsavanje, privremeni
rad i studiranje. Najvise zabrinjava podatak da srudenti s izvrsnim
prosjekom ocjena iskazuju mnogo veeu spremnost za rrajno
preseljenje jer su upravo oni najporrebniji za daljini razvoj
zemlje. "Odljev mozgova" rezultat je percepcije stanja u kojoj
sposobnosti i srrucnosti nisu najvainije sredsrvo drusrvene
promocije, vee se napreduje nepotizmom i zloupotrebom poloiaja, a
takvo se stanje neee, barem kako to vide naSi ispitanici, jos dugo
mijenjati. Studenti pokazuju znaeajan stupanj skepticnosti prema
europskim integracijama, ali i neinformiranosti, buduCi da ih viSe
od polovice nije upoznato s Europskom unijom i s programima koje
ona nudi mladima u obrazovanju i zaposljavanju. Ipak, donekle
ocekuju kako ee ulazak Hrvatske u Europsku uniju poveeati
pokredjivost stanovnisrva, sto ee u konacnici rezultirati
smanjenjem nezaposlenosti. Obrazovni sustav opcenito u Hrvatskoj
ocjenjuju zastarjelim jer u konacnici ne obrazuje za suvremeno
rrziSte rada, pa je stoga indirekrno jedan od faktora koji utjece i
na tde zaposljavanje. BuduCi da jos uvijek postoje skole koje nude
zanimanja nestala s rrzista rada, tako i nemaju funkciju
obrazovanja i osposobljavanja za zanimanje, vee pukog postojanja
obrazovnih ustanova (Potocnik, 2007: 92), obrazovani sustav,
umjesto da pridonosi smanjivanju stope nezaposlenosti, sluzi kao
generator buduce strukturalne nezaposlenosti.
-
186 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA
Stoga je od kljucne vainosri uskhlcl:ivanje obrazovanja s
pouebama rriista, naroCito srrukovnih zanimanja jer je s njima
najreZe pronaei posao. Za rjdavanje ovog problema nisu porrebne
milijarde iz driavnog proracuna, vee samo dijalog mjerodavnih
institucija i ucinkovitije sluienje statisrickim podacima.
Literatura Abercrombie, Nicholas; Hill, Srephen; Turner, Bryan
S. (2008). Rjecnik sociologije,
Zagreb, Jesenski i Turk. Aronson, Ellior; Wilson, Timorhy D.;
Akert, Robin M. (2005). Socijalna psihologija,
Zagreb, Mare. Baranovic, Branislava (2002). Sto mladi misle 0
obrazovanju?, u knjizi: V IIisin, F. Ra
din (ur.) Mladi uoCi treieg miLenija, Zagreb, Institut za
drustvena istraiivanja u Zagrebu, 8rr.203-230.
Bejakovic, Predrag (2003). Nezaposlenost. "Financijska teorija i
praksa", Vol. 27, No. 4, srr. 659-661.
Birsa, Jelena (2002). Definicije i mjerenje nezaposlenosti, u
knjizi: M. Galdic, D. Maslic Sersic, B. Sverko (ur.) PsihoLoJki
aspekti nezaposLenosti. Zbornik radova XlI. ijetne JkoLe studenata
i nastavnika Odsjeka za psihologiju FiLozofskogftkuLteta u Zagrebu,
Silba, http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlenosr/1.1.hrml, (4. 8.
2010).
Bjelajac, Slobodan (2007). Hrvatski "brain-drain",
"Informatologia", Vol. 40, No.4, Stt. 314-316.
Bouiller, Dejana; Gvozdanovic, Anja (2008). (Ne)uspjdno
studiranje: osobni izhor iii posljedica hrvatskoga sustava visokoga
skolstva, "Sociologija i prosror", Vol. 181182, No. 3-4. srr.
241-264.
Brigljevic, Ksenija; BrnCic, Ana; Gorovac, Iva; OcursCak, Matija
(2008). Mali leksikon europskih integracija, Zagreb, Ministarstvo
vanjskih poslova i europskih integracija.
Butkovic, Hrvoje; Dujmovic, Krsevan Antun; Ondelj, Ivona (2007).
Hrvatska u Europskoj Uniji: Sto gradani mogu ocekivati?, Zagreb,
Institut za medunarodne odnose.
Castells, Manuel (2000). Uspon umreienog drustva, Zagreb, Golden
marketing. Dragun, Antonio; Relja, Renata (2006). Akademska
mobilnost studenata: Stavovi
studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu, "Revija za
sociologiju", Vol. 37, No. 1-2, str. 63-76.
Gallie, Duncan; Marsh, Carherine; Vogler, Carolyn (1994). Social
change and the experience of unemployment, Oxford, Oxford
University Press.
GodiJnjak 2005 (2006). Zagreb, Hrvatski zavod za zaposljavanje.
Godifnjak 2008 (2009). Zagreb, Hrvatski zavod za zaposljavanje.
-
R. Reija, V. 'Tomi!, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u
kontekstu europskih... 187
Godisnjak 2009 (2010). Zagreb, Hrvatski zavod za zaposljavanje.
Haralambos, Michael; Holborn, Martin (2002). Sociologija. Teme i
perspektive, Za
greb, Golden marketing. Hussmanns, Ralf (2007). Measurement of
employment, unemployment and unde
remployment - Current international standards and issues in
their application, ILO Bureau of Statistics, International Labour
Organisation,
IIisin, Vlasta (2002). Mladi i politika, u knjizi: V IIisin, F.
Radin (ur.) Mladi uoCi treeeg mi[enija, Zagreb, Institut za
drustvena istrazivanja u Zagrebu, str.l55-202. IIisin, Vlasta
(2007). Drwtveni status, problemi i buducnost mladih, u knjizi: V
IIisin, F. Radin (ur.) Mladi: Problem iii resurs, Zagreb, Institut
za drustvena istrazivanja u Zagrebu, str. 39-84.
IIisin, Vlasta; MendeS, Ivona; Porocnik, Dunja (2003). Politike
prema mladima u obrazovanju i zaposljavanju, "Politicka misao",
Vol. 40, No.3, str. 58-89. IIisin, Vlasta; Radin, Furio (2007).
Mladi u suvremenom hrvatskom drwtvu, u knjizi: V IIisin, F. Radin
(ur.) Mladi: Problem iii resurs, Zagreb, Institut za drustvena
istrazivanja u Zagrebu, str. 13-37.
]akovljevic, Darija (2002). Osnovni oblici nezaposlenosti, u
knjizi: M. GaieSit, D. Maslit SerSit, B. Sverko (ur.) Psiholoski
aspekti nezaposlenosti. Zbomik radova XlI. ljetne skole studenata i
nastavnika Odsjeka za psihologiju FilozofskogJakulteta u Zagrebu,
Silba, http://rnjesec.ffi.g.hrlnezaposlenostl2.l.html, (4. 8.
2010). Kerovec, Nada (1999). Kako mjeriti nezaposlenost, "Revija za
socijalnu politiku", Vol. 6, No. 3-4, str. 259-267.
roor Koller-Trbovit, Nivex; ZiZak, Antonija; ]edud, Ivana
(2009). Nezaposlenost i socijalna iskljucenost mladih u hrvatskoj:
perspektiva nezaposleoih mladih u riziku iIi s poremecajima u
ponaSanju,,,Kriminologija i socijalna integracija", Vol. 17,No. 2,
str. 1-138.ikon
Lalit, Drazen; Mustapit, Marko (2007). Istraiivanja drwtvenih
problema: bije1e mrlje na socioloskoj mapi Hrvatske, "Revija za
sociologiju" Vol. 38, No. 3-4, str. 133
I Eu149.0
Liessmann, Konrad Paul (2009). Teorija neobrazovanosti. Zablude
drwtva znanja, Zagreb, ]esenski i Turk.
Malenica, Zoran (2007). Ogledi 0 hrvatskom drwtvu: PriIog
sociologiji hrvatskog drustva, Zagreb, Golden marketing - Tehnicka
knjiga. Matkovic, Teo (2009). Pretece suvremene zaposlenosti: osvrt
na rad i zaposlenost u Hrvatskoj krajem 19~ i pocetkom 20.
stoljeea, "Revija za socijalnu politiku", Vol. 16,! the No. 1, str.
105-108.
MomciloviC, Aco (2002). Razmjeri nezaposlenosti u svijetu, u
knjizi: M. Galdic, D. Maslit Sersit, B. Sverko (ur.) Psiholoski
aspekti nezaposlenosti. Zbornik radovaXlI.ljetne
-
188 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGI0NALNOG IDENTITETA
-
skole studenata i nastavnika Odsjeka za pSihologiju
Filozr;fskogfakulteta u Zagrebu, Silba,
http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlcnost/ 1.3.html, (4.8.2010). Ofak,
Lana; Starc, Nenad; Selo Sabic, Senada (2006). SiromaStvo,
nezaposlenost i sodjalna iskljucenost, Zagreb, Program Ujedinjenih
naroda za razvoj. Pelagidis, Theodore (1998). European
Unemployment: myths and realities (Electro
nic version), "Challenge. The Magazine of Economic Affairs",
Vol. 41, No.4, stt. 76
89.
Perackovic, Krdimir (2000). Psihosocijalni aspekti sigurnosti
zaposlenja - od potrebe do politickog programa, u knjizi: Mladi i
zaposijavanje - Anali Studentskog centra u Zagrebu, Zagreb,
Studentski centar u Zagrebu, str.52-60.
Perackovic, Krdimit (2002). Cimbenici nesigurnosti zaposlenja u
Hrvatskoj, "Revija za sociologiju", Vol. 33, No. 3-4, Stt.
213-224.
Perackovic, Krdimir (2008). Promjene u strukturi zanimanja u
Hrvatskoj od 1971. do 2001. - Od ratara do konobara, "Sociologija i
prostor", Vol. 45, No. 3-4, stt. 377398.
Potocnik, Dunja (2007). Integracija rnladih u triiste rada, u
knjizi: V. IliSin, F. Radin (Uf.) Mladi: Problem ili resurs,
Zagreb, Institut za drusrvena isuaZivanja u Zagrebu, Stt.
85-104.
Priopcenje br. 9.2.8. (2010). Aktivno stanovnistvo u Republici
Hrvatskoj 2009. prosjek godine, Zagreb, Driavni zavod za
statistiku.
Russell, Helen; O'Connell, Philip J. (2001). Getting a Job in
Europe: The Transition from Unemployment to Work among Young People
in Nine European Countries, "Work, Employment & Society", Vol.
15, No.1, stt. 1-24.
Statisticki ijetopis Republike Hrvatske (2009). Zagreb, Driavni
zavod za statistiku. Skare, Marinko (2001). Nezaposlenost u
Hrvatskoj i determinante potrainje za ra
dom, "Revija za socijalnu politiku", Vol. 8, No.1, ser. 19-34.
Sosic, Vedran (2005). SiromaStvo i politike na triistu rada u
Hrvatskoj, "Financijska
eeorija i praksa", Vol. 29, No.1, ser. 75-94. Stimac Radin,
Helena (2002a). Rizici nezaposlenosti, u knjizi: V. Ilisin, F.
Radin (Uf.)
Mladi uoCi treleg milenija, Zagreb, Institue za drusrvena
istrazivanja u Zagrebu, str. 231258. Seimac Radin, Helena (2002b).
erna boja posla, u knjizi: V. IliSin, F. Radin (ut.) Mladi uoci
treleg rnilenija, Zagreb, Institut za dtustvena istrazivanja u
Zagrebu, stt. 259-268. Sverko, Branimir; Galic, Zvonimir; Maslic
Sedic, Darja (2006a). Financijske priIike i zdravlje nezaposlenih u
Hrvatskoj: Vodi Ii financijska deprivacija do losijeg zdravlja?,
"Revija za socijalnu politiku", Vol. 13, No. 3-4, set. 257-269.
Sverko, Branimir; Galic, Zvonimir; Maslic Sedic, Darja (2006b).
Nezaposlenost i so
cijalna iskljueenost: longitudinalna studija, "Revija za
socijalnu polieiku", Vol. 13, No.1, stt. 1-14.
-
sition uries
za ra
lcijska
n (ill.) '. _31
M/adi _68. ilike i ulrav
:t i so)1. 13
R Re/ja, V. 1Omic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u
koruekstu europskih... 189
Sverko, Iva (2005). Studentske namjere odlaska u inozemstvo,
velicina potencijalnog "odljeva mozgova" i njegove odrednice u
1995., 1997. i 2004. godini, "Drustvena isrraiivanja", Vol. 14,
No.6, str. 1149-1174.
Tomasic, Dinko (1997). Politicki razvitak Hrvata, Zagreb,
Naklada ]esenski i TurkHSD.
TomasiC, Petar (2010). Nezaposlenost u tranzicijskoj Hrvatskoj
pod socijalno-etickim vidom, Zagreb, Krseanska sadasnjost.
Tomic-Koludflwic, Inga; Petrie, Mirko (2007). Hrvatsko drwtvo -
prije i tijekom tranzicije, "Drustvena istrazivanja", Vol. 16, No.
4-5, su. 867-889.
Turner, Bryan S. (2006). The Cambridge Dictionary of Sociology,
Cambridge, New York, Cambridge University Press.
Zajednicki memorandum 0 socijalnom ukijuCivanju Republike
Hrvatske (2007). Zagreb, Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi.
Zunec, Ozren (1998). Rat i drustvo: ogledi iZ sociologije vojske
i rata, Zagreb, Jesenski i Turk - HSD.
Zupanov, Josip (2002). Od komunistickog pakla do divljeg
kapitalizma, Zagreb, Hrvatska sveuCiliSna naklada. hup:/
/www.ilo.org/wcmsp5/groups/publicl---dgreports/---in
tegration/---stat/documents/publication/wcms_088394.pdf,
(4.3.2010).