RADIOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
Danas se koriste savremene radioloke metode u cilju radioloke
dijagnostike oboljenja srca kao to je ULTRAZVUK. Kateterizacija
srca kao invazivna metoda, i funkcionalni testovi EKG, ERGO TEST,
doprineli su umanjenju znaaja klasine radioskopije i radiografije.
Potrebno je poznavati standardnu obradu srca jer se njome uvek
zapoinje obrada srca. Klasini radioloki metod podrazumeva primenu
radioskopskih i radiografskih metoda.
Elementi analize radiograma srca su:
OBLIK SRCA
POLOAJ SRCA
VELIINA SRCA
KALCIFIKACIJE i KONTRAKCIJE
1 OBLIK SRCA
Oblik srca se analizira na PA radiogramu srca i plua ( PA
radiogram postero anterioni, snimak sa lea, gledamo ga kao da
gledamo pacijenta spreda ). Pacijent se radiografie sa razdaljine
od 180 cm, zbog ega je metod TELERADIOGRAFIJA. Postoji
nepodudarnost izmeu fiziolokog i patolokog srca. Na PA radiogramu
srce ima oblik asimetrine kruke. Srani rubovi se analiziraju od
dijafragme na vie.
NA DESNOM RUBU srce pokazuje 2 stalna i 1 nestalni luk:
Prvi luk odgovara desnoj pretkomori.
Drugi luk je izdnad prvog i potie ili od v. Cave superior (
ukoliko je luk vertikalan kod mladih osoba ) ili od aorte ascedens
( konvekstan upolje prema lateralnom zidu toraxa, javlja se kod
starijih ljudi ).
Trei luk se nekada pojavljuje i potie od truncus
brahiocephalicusa. Njegovo prisustvo ili odsusutvo ne oznaava
patologiju, ve se radi o fiziolokom varijetetu.
NA LEVOM RUBU srca postoje 2 luka i ue ( zaliv ) izmeu njih:
Prvi luk odgovara levoj komori, iznad njega je ue arterije
pulmonalis a iznad je luk arcusa aorte ( izraen kod poveanog
arterijskog pritiska aortno dugme ). Prisustvao luka umesto ua kod
mladih od 18 godina se ne prihvata kao patologija ve se ispituje i
posledica je rotacije srca oko aksijalne ose ( drugaiji poloaj srca
kod mladih osoba ). U ostalim sluajevima to je patoloki nalaz (
dilatacija a.pulmonalis usled opstrukcije u pluima) .
Torax je kod dece iri u antero-posteriornom smeru a krai u
kranio-kaudalnom tj nije jo razvijen, dijafragma vie udara u srce i
zato srce rotira.
Srce lei na diafragmi svojom desnom komorom pa se ona zato ne
vidi. Deformiteti grudnog koa menjaju oblik srca.
Na sranim rubovima postoje KARDINALNE TAKE na desnom rubu su to
take D i D', a na levom take G i G'.
D predstavlja presek luka vene cave superior (aorta ascedens) i
luka desne pretkomore.
D' presek desne pretkomore i dijafragme.
G mesto najveeg konkaviteta arterije pulmonalis ( teme
zaliva).
Spajanjem taaka G i D' dobija se bazalni prenik srca. Ispod
njega su komore a iznad njega pretkomore. Povlaenjem paralele sa
bazalnim prenikom srca prema dijafragmi, na mestu gde ova paralela
tangira vrh srca nalazi se taka G'.
Spajanjem pojedinih kardinalnih taaka dobijaju se prenici
pojedinih sranih upljina. Vrednosti dobijenih prenika zavise od
pola, godina, fizike kondicije i kreu se u rasponima odreenih
vrednosti. Poreenjem izmerenih vrednosti na PA radiogramu sa
tabelarnim vrednostima (koje se smatraju fiziolokim) stie se uvid u
oblik i veliinu sranih upljina.
Ako su dobijene vrednosti VEE od tabalernaih ukazuju na
dilataciju sranih upljina, dok vrednosti MANJE od tabelarnih nemaju
patoloki znaaj.
Ako se dobijeni prenik posmatra kao tetiva, onda e najkrae
rastojanje od te tetive do najisturenije take na raubu srca (visina
luka nad tetivom) predstavljati debljinu miinog zida te srane
upljine. I ove vrednosti se porede sa tabelarnim pa se stie u uvid
o postojanju hipertrofije miinog zida.
D D' = prenik desne pretkomore
D G' = prenik desne komore
G G' = prenik leve komore
2 POLOAJ SRCA
Poloaj srca se odreuje u odnosu na simetralu toraksa, srce se
1/3 nalazi u desnom hemitoraxu a sa 2/3 u levom hemitoraxu. Ukoliko
je sa vie od 2/3 u desnom a manje od 2/3 u levom hemitoraxu u
pitanju je dekstropozicija srca, a ako je sa vie od 2/3 u levom a
manje od 1/3 u desnom hemitoraxu u pitanji je sinistropozicija.
Spajanjem taaka G i D' dobija se transverzala srca.
Spajanjem taaka D i G' dobija se sagitala srca, ona deli srce na
levu i desnu stranu. Osovina (sagitala) srca sa simetralom grudnog
koa gradi ugao od oko 50 .
Kada je ovaj ugao vei od 50 radi se popreno poloenom srcu do
toga dovode sva stanja koja podiu dijafragmu : trudnoa, ascites,
ekstremna gojaznost, abdominalni tumori, Kuingov sindrom,
hepato-splenomegalija.
Kada je ovaj ugao manji od 50, srce se nalazi u
vertikalnom/viseem poloaju do ovoga dovode: obostrani emfizem,
kaheksija, astenina konstitucija (izduene osobe), Adisonova
bolest.
Oboljenja plua koja guraju srce na suprotnu stranu / ka zdravoj
strani i tako menjaju poloaj srca su: pleuralni izliv, jednostrani
emfizem, lobarna pneumonija.
Oboljenja plua koja povlae ka sebi srce su: atelektaza, tumori
plua, fibrotorax.
Obostrani emfizem dovodi do centralnog poloaja srca.
3 VELIINA SRCA
Veliina srca se doreuje na osnovu Pluno-Sranog Kolinika ( PSK ).
Veliina srca zavisi od godina, pola, fizike kondicije, kardijalnih
ili ekstrakardijalnih patolokih stanja. PSK predstavlja odnos izmeu
trasverzalnog prenika toraxa i visini take D' i transverzalnog
prenika srca.
Tranverzalni Prenik Srca predstavlja ZBIR rastojanja izmeu
simetrale toraxa i najisturenije take na desnom rubu srca ( najee
je to na nivou luka desne desne pretkomore PK) i simetrale toraxa i
najisturenije take na levom rubu srca ( najee na nivou luka leve
komore ).
TrTh ( D' )
PSK=
h1 + h2
Vrednosti h1 i h2 nisu na istoj visini ali su meusobno
paralelne. Fizioloke vrednosti PSK su od 1,6 2,2 .
Transverzalni prenik toraxa se meri od jednog do drugog
spoljanjeg ruba grudnog koa ( ne unutranjeg zato to merimo i
debljinu koe ).
Prema vrednostima PSK postoje sledee kategorije veliine srca
:
1. Malo srce
2. Omanje srce
3. Normalno srce
4. Uveano srce
5. Veliko srce
6. Bovino srce (PSK=1, najee kongenitalno, dodiruje levi
torakalni zid, a nekada i oba zida)
PSK < 1,6 = UVEANO SRCE
PSK > 2,2 = SMANJENO SRCE
Kada se povea h1 + h2 , onda je srce uveano !!!
PSK ne moe biti manje od 1 jer bi to znailo da je srce vee od
grudnog koa!!!
4 KONTRAKCIJE I KALCIFIKACIJE
One se analiziranu radioskopijom.
Kalcifikacije mogu biti :
1. Endokardne miruju, zanemarljivo male pokretljivosti
2. Miokardne kreu se sinhrono sa sranim kontrakcijama
3. Perikardne kreu se sinhrono sa respiratornim pokretima
Kada su u pitanju kontrakcije analiziraju se 3 parametra :
1. Amplituda predstavlja rastojanje jedne take na levom rubu
srca i to na luku leve komore od sistole do dijastole. Fizioloka
vrednost amplitude na ovom delu srca je 7 8 mm.
2. Frekvenca broj sranih kontrakcija u jedinici vremena ( 60 80
/ min )
3. Ritminost podjednak broj sranih kontrakcija u odreenom
vremenskom intervalu.
PA srca se moe dopuniti i kosim poloajem.
I KOSI POLOAJ SRCA Prednje desni, Maevalaki poloaj
Pacijent se iz PA poloaja rotira oko sopstvene aksijalne osovine
za 40 - 50 idui desnim ramenom unapred. Tada je sternum na snimku
desno a kima levo. U ovom poloaju se projektuje LEVA PRETKOMORA . O
stanju leve PK se zakljuuje na osnovu kontrastom ispunjenog
jednjaka. Uveana leva PK e dati otisak kontrastom ispunjenom
jednjaku, koji je smeten u retrokardijalnom/ Holcknetovom prostoru.
Etiologija mitralna stenoza i insuficijencija.
II KOSI POLOAJ SRCA Prednje levi, Bokserski poloaj
Pacijent se iz PA poloaja rotira oko sopstvene aksijalne osovine
za 45 - 50 idui levim ramenom unapred. Tada se sternum nalazi ka
levoj ruci posmatraa, a torakalni deo kime ka desnoj. U ovom
poloaju se vide 4 srane upljine, ali nisu verno prikazane u smislu
oblika i veliine.
Na prednjem rubu srca od dijafragme navie, prvo uoavamo luk
Desne Komore pa luk Desne PK ,
A na zadnjem rubu prvo uoavamo luk Leve Komore pa luk Leve PK.
Cilj je da se to bolje proui i sagleda Aorta, u ovom poloaju se
vidi arcus aorte, aorta ascedens i aorta descedens.
PA poloaj se izvodi pri maximalnom inspirijumu u stojeem
poloaju!
Pacijent je prednjom stranom torakalnog zida i ramenima
prislonjen uz plou zidnog stativa.
Centralni zrak pod uglom od 90 prolazi kroz II torakalni prljen
i pod pravim uglom pada na ravan rendgenskog filma, veliine 35,5 x
43 cmm, a za sitnije pacijente se koristi fim dimenzija 35,5 x 35,5
cm.
Teleradiografija se izvodi u PA, I i II Kosom profilnom
poloaju.
Radioskopija, njome ispitujemo dinamike fenomene ritam,
frekvencu i amplitudu sranih kontrakcija, pulzacije krvnih sudova,
kretanje kalcifikacija i paradoksalne kretnje ( Aneurizma komore se
javlja kao posledica infarkta miokarda koji je otetio kontraktilnu
sposobnost miokarda pa u sistoli komora taj deo zida se izboi
umesto da smanji veliinu, u tome je razlika izmeu aneurizme i
dilatacije).
Ultrazvuk omoguava odreivanje volumena sranih upljina, debljinu
zida, protok kroz ue, prisustvo tenosti u perikardu.
Angiografija kontrastni pregled, za desno srce se punktira vena
femoralis ili vena subclavia dextra a za levo srce arteria
femoralis.
PERIKARDITIS
Predstavlja zapaljenje perikarda. Razlikujemo vie oblika
perikarditisa:
1. Suvi preikarditis perikarditis sicca = on NE daje radioloke
promene.
2. Athezivni perikarditis pericarditis adheziva = karakterie se
stvaranjem priraslica izmeu perikarda i okolnih struktura i vidi se
tako to su rubovi srane senke neotro ogranieni i nareckani.
3. Eksudativni perikarditis pericarditis exudativa = karakterie
se nakupljanjem tenosti izmeu 2 lista perikarda. Javlja se u sklopu
virusnih infekcija, sistemskih oboljenja ( lupus ), infarkata
miokarda. Minimalna koliina izliva koja je radioloki vidljiva je
oko 200 ml, i pri toj koliini izliva srce je na radiogramu
trouglastog oblika. Ultrazvuk otkriva i manju koliinu izliva ve oko
50 ml. Kasnije, kako bolest napreduje, srce poprima izgled kruga (
utura ) sa izravnatim lukovima i neprimetnim kontrakcijama.
4. Konstriktivni perikarditis = karakterie se stvaranjem
priraslica izmeu dva lista perikarda nakon ega dolazi do taloenja
Ca i to se naziva srce u oklopu ( pancer herc). Vide se
kalcifikacije senke, u nivou srane senke. Kliniki se ispoljava
znacima insuficijencije desnog srca ( nabrekle vene na vratu,
uveana jetra ). Postoji oteano dijastolno punjenje. Javlja se kod
tuberkuloze, luesa.
TETRALOGIJA FALLOT
To je uroena srana mana sa desno levim antom i ciajnozom. ine je
:
1. Stenoza arterije pulmonalis
2. Defekt komorskog septuma
3. Uveanje desne komore
4. Dextropozicija aorte ( jaua aorta ), aorta umesto da polazi
iz leve komore, ona polazi iz iznad mesta interventrikularnog
septuma pa prima krv i iz leve i iz desne komore.
Srce se na radiogramu vidi u obliku klompe zbog uveane desne
komore i jaue aorte, a na pluima se vidi redukovana vaskularna ara.
Kod trilogije fallot sve je isto osim dextropozicije aorte koja
nedostaje kao mana.
tetralogija fallot
HRONINO PLUNO SRCE
Podrazumeva promene na srcu koje su posledica bolesti plua
emfizem, bronhiektazije, astma.
Usled propadanja plunog parenhima dolazi do redukcije vaskularne
mree plua, usled ega raste pritisak u arteriji pulmonalis i u
desnom srcu. Na radiogramu se vidi :
1. Proirenje hulusnih grana arterije pulmonalis
2. Znaci osnovnog plunog oboljenja
3. Uveana desna komora
4. Pojava treeg luka na desnom rubu srca ( potie od truncus
brahiocephalicus-a ).
RADIOLOGIJA RESPIRATORNOG SISTEMA
Najvei deo radiologije RS se bazira na primeni radiografskih
metoda. PA projekcija je osnovni poloaj i postupak u radiolokoj
dijagnostici oboljenja plua. Indikovana je samo kod onih oboljenja
koja daju radioloku sliku ( npr bronhitis ne daje rtg sliku ). Pri
radiografisanju u PA projekciji pacijent stoji licem i ramenima
prisno prislonjen uz plou zidnog stativa a centralni zrak je pod
uglom od 90 na rtni nastavak 6 ili 7 torakalnog prljena.
Radiografisanje se vri u maximalnom inspirijumu.
Ako se analizom radiograma u PA projekciji utvrdi prisustvo bili
kojeg radiolokog znaka patolokog procesa, indikovano je dalje
radiografisanje. U 60 70 % sluajeva dovoljna je PA projekcija, a u
ostalim je potreban profilni radiogram one strane plua na kojoj je
patoloka promena. Nekada je potrebno i radioskopski posmatrati plua
( kada se na PA radiogramu uoe lezije na nivou vrhova plua, hilusa
ili sinusima plua kostofrenini, kardiofrenini ). Npr Hilus daje
senku koja, ako pulsira, ukazuje na vaskularnu promenu, a ako je
nepomina ukazuje na kalcifikovan limfni vor.
Radioskopijom se prati :
1. Pokretljivost dijafrafme ( smanjena je kod emfizema)
2. Kako se ponaaju senke u hilusima
3. Da li su prosvetljeni vrhovi plua ( Krojc-Fuksov fenomen, u
dubokom inspirijumu se prosvetljavaju pluni vrhovi, negativan kod
TBC ).
4. Kod operacija na abdomenu i toraxu kod pareza ili
jednostranih paraliza vagusa kada se uoava paradoksalno kretanje
dijafragme ( ona landara ).
Od dijagnostkih metoda se koriste i :
Linearna tomografija
Magnetna rezonanca
CT
Bronhoskopija
Bronhografija retko
Ultrazvuk se ne koristi u dg respiratornih oboljenja.
Kada se radiografiu plua u PA projekciji, distanca ne mora biti
180 cm, ali ako jeste, onda na istom snimku posmatramo i srce. To
je vano jer su oboljenja respiratornog sistema povezana sa
oboljenjima srca i velikih krvnih sudova. (180cm srce i plua, 150cm
samo srce).
Na PA radiogramu mogue je razlikovati sledea pluna polja :
1. Vrh plua (Apex) de plua iznad klavikule, pluna ara treba da
je ovde minimalno izraena. Pri maximalnom inspirijumu apex treba da
je potpuno transparentan = Krojc-Fuksov fenomen.
2. Gornje pluno polje izmeu donje ivice klavikule i sternalnog
kraja drugog rebra ( njegove donje ivice ).
3. Srednje pluno polje izmeu donje ivice sternalnog kraja drugog
rebra donje ivice sternalnog kraja etvrtog rebra.
4. Donje pluno polje od donje ivice sternalnog kraja etvtog
rebra pa do dijafragme.
5. Sinusi plua parni su: Kostofrenini se nalazi izmeu lateralnog
ruba toraxa i dijafragme, a Kardiofrenini izmeu bonog ruba srca i
diafragme. Sinusi treba da imaju otre uglove pa je gubitak otrih
ivica siguran znak patologije ( otrina sinusa se gubi kod emfizema,
pleuralnog izlivai priraslica)
6. Korenovi plua ( Hilusi ) desni hilus je oblika korena
argarepe, a levi oblika skraenog trougla ili zareza (zapete). Hilus
ine respiratorni putevi (bronh), krvni sudovi, limfni vorovi,
nervna vlakna, tj Hilus predstavlja neurovaskularnu mreu. Poto su
vene kolabirane a ostale strukture dosta velike oda se kao hilus
uoava samo arterija pulmonalis. Vidi se kao tamnina. Bilo kakava
patoloka promena prvenstveno poveava irinu Hilisa, normalna je 14
mm.
7. Pluni crte i pluna ara pluni crte ini intersticijum plua
(interalveolarne septe) a plunu aru krvni sudovi. One su u vidu
fine mree preko svih plunih polja. Dimenzije se smanjuju ka
periferiji plua. Pluna ara treba da se izgubiu pojasu od 1,5 cmm uz
rubove toraxa (ako je vei od 3 cm pneumotorax ). Ova zona bez
vidljivih krvnih sudova se naziva Beli Pluni Mantil. Vaskularna
pluna ara pokazuje DIHTONO GRANJANJE svaki krvni sud se grana na
dve grane.
Sternalni krajevi rebara su radioloki kranio-konkavni a
vertebralni su kranio-konveksni.
Najvei broj patolokih promena se manifestuje pojavom SENKI jer
patoloki procesi vie apsorbuju X zrake od vazduha. Izuzetak su
emfizem, ispanjene kaverne, uslovno pneumotorax koji se manifestuje
pojavom rasvetljenja. Kada se na radiogramu uoi promena, opisuje se
po sledeim parametrima:
1. Lokalizacija
2. Broj
3. Veliina
4. Sadraj
5. Otrina i granice
6. Veze sa hilusima
Patoloke promene u pluima imaju tendenciju ka specifinim
lokalizacijama:
1. Pneumonije srednja i donja pluna polja sa desne strane jer je
desni bronh strmiji i infekcija se lake sputa a tee drenira.
2. TBC apex, gornja pluna polja
3. Tumori parenhima periferno
4. Tumori bronhijalnog tkiva uz Hilus ( za sve tumore biopsija
je jedino merodavna )
Patologija Plua :
a) ZAPALJENJA : specifina i nespecifina
b) Tumori
c) Hemodinamski poremeaji
ZAPALJENJA
A) Nespeifina jedan uzronik daje vie vrsta patolokog
supstrata.
B) Specifina patoloki supstrat je uvek isti i karakteristian za
to oboljenje tj uzronika.
1 LOBARNA PNEUMONIJA
Uzronik je bakterija : pneumokok, klebsijela.
To je ozbiljno oboljenje, javlja se kod osoba mlae ili srednje
ivotne dobi iz punog zdravlja. Proces tee dinamino, a moe se
zavriti i letalno zbog insuficijencije KVS-a i bubrega (u 1%
sluajeva). Klinika slika : Pacijent ima povienu temperaturu
(39-40), javlja se malaksalost pa odaje utisak tekog bolesnika.
Laboratorijski nalaz pokazuje : leukocitozu, poveanu sdimentaciju
(u prvom asu 30-40, a u drugom blizu 100).
Radioloki nalaz: proces je uglavnom lokalizovan u desnom plunom
krilu, zbog poloaja i promera desnog bronha, na nivou srednjeg ili
donjeg plunog polja, senka je veliine lobusa (zahvaeno je obino 1
ili 2 lobusa), otro ograniena jer je proces obavijen lobarnom
pleurom. U poetku bolesti, plua su jo uvek transparentna pa se kroz
njih vidi zadebljali crte ( nehomogeno ), a posle dve nedelje senka
je toliko izraena da se pluni crte ne vidi ( pa je homogena ).
Senka gura medijastinum na zdravu stranu i to je diferencijalno
dijagnostiki u odnosu na Atelektazu ( gde kolabirani deo plua
privlai medijastinum na svoju stranu ), Atipina pneumonija senka
nije spojena sa mediastinumom.
Terapija : visoke doze antibiotika Longacef i.v. 3-4 nedelje
(daje kod svih pneumonija ), simptomatska terapija vitamini,
proteini, rehidratacija.
2 BRONHOPNEUMONIJA
Uzronik : Streptococcus, Staphilococcus. Oni su praktino
saprofiti u faringealnim tonzilama.
Oboljevaju osobe sa loim ili oslabljenim imunitetom starije
osobe sa hroninim bolestima, deca posebno teka komplikacija kod
morbila, politraumatizovane osobe, imunodeficijentne osobe.
Klinika slika : poviena telesna temperatura (38-39)
subfebrilana, cijanoza, malaksalost, dispneja, kaalj.
Radioloki nalaz : u srednjim i donjim plunim poljima uoavaju se
pahuljaste senke, obostrano, neotro ograniene, promera 1,5-2 cm,
kroz koje se moe u poetku videti pluni crte tj.nehomogene su, a
kasnije se senke intenziviraju postaju homogene. Pluni parenhim je
smanjene transparentnosti kao da ga posmatramo kroz mleno
staklo.
Prvo zahvata bronhijalno stablo (bronhitis), pa bronhiole, pa
parenim.
Diferencijalna dijagnoza :
1. Metastatske promene na pluima otro ograniene, peataste senke,
razliitog prenika, homogenije su i NE vidi se pluni crte, nema
klinikih znakova kao kod bronhopneumonije.
2. Pneumokonioza fibrozne promene koje nastaju kao posledica
udisanja agresivne praine (azbest, ugljena praina).
3. Sarkoidoza granulomi obostrano u pluima veliine od 0,5-2 cm,
zvezdaste dinovske elije.
Terapija :antibiotici, simptomatska terapija.
3 ATIPINA PNEUMONIJA
Uzronik : Mycoplasma pneumoniae.
Atipina se zove zbog nesrazmere u klinikoj i radiolokoj
slici.
Klinika slika : pacijent je subfebrilan (37,4C), malaksalost,
umerena cijanoza i dispneja, eozinofilija.
Radioloki nalaz : radioloka slika u poetku moe izostati ali je
posle 2 3 dana izraena u srednjem plunom polju sa desne strane gde
se uoava elipsasta senka promera do 10 cm, relativno otro
ograniena, nehomogena takvog intenziteta da se moe videti pluna
ara. Izmeu ove senke i mediastinuma je ouvana transparentnost
plua.
Diferencijalna dijagnoza : treba je razlikovati od Lobarne
pneumonije gde je senka spojena za mediastinum.
Terapija : simptomatska i AB radi prevencije sekundarne
infekcije.
4 GRIPOZNA PNEUMONIJA
Uzronik : Haemophilus influenzae.
Javlja se kada se na simptome gripa nadoveeu znaci respiratorne
insuficijencije.
Klinika slika : malaksalost, bolovi u miiima, suv kaalj,
dispneja, poviena telesna temperatura, prisutni su zanci
sinuzitisa, bronhitisa i konjuktivitisa.
Radioloki nalaz : obino je jako izraen crte zavrnog dela hilusa
( konii argarepe ) u kardiofreninom sinusu desno metliasta senka
izraenog bronhijalnog stabla. Hilusi su obino normalne irine.
Terapija :simptomatska i AB radi prevencije sekundarne
infekcije.
5 APSCES PLUA
Uzronik : Staphilococcus. To je gnojna infekcija u pluima najee
i izazvana Staphilococcusom i ona je inkapsulirana. Zahvaljujui
tome, gnoj kao izvor infekcije, je van cirkulacije zato pacijent
nema tegobe.
Moe nastati na prethodno izmenjenom plunom prenhimu ili na
terenu pneumonije, atelektaze, infarkta plua, moe nastati
hematogenim putem, perkontinuitatem ( osteomijelitis rebra,
subfrenini absces) ili kod otvorenih preloma grudnog koa.
Klinika slika : tegobe se javljaju zavisno od njegove veliine i
lokalizacije. Karakteristine su periodine drenae praene
iskaljavanjem na puna usta. Ako se drenaa ostvari preko krvnih
sudova dolazi do sepse, a moe i do smrti.
Radioloki nalaz : u fazi formiranja ( nedreniran apsces ) vidi
se kao homogena , kruna, otro ograniena senka, promera nekolko
santimetara. Toliko je homogena da se pluni crte NE vidi! Moe biti
i elipsastog oblika, a dui prenik je vertikalan. Ako je apsces
izmeu listova pleure dva lobusa onda senka ima vretenast izgled.
Kod delimino dreniranog apscesa vidi se senka koja ima horizontalnu
gornju granicu, a iznad nje je polumeseasto rasvetljenje od vazduha
koji se nalazi na apscesnoj povrini. Potpuno izdreniran apsces se
vidi kao zasenenje u pluima, krunog oblika sa debelim zidom
(pstrenasta senka). Najee se javlja u srednjem i donjem plunom
polju.
Terapija : velike doze antibiotika !
6 GANGRENA PLUA
Uzronik : anaerobne bakterije Clebsiella, E.Coli, Proteus.
Potpuna destrukcija parenhima plua. Javlja se kod
imunokompromitovanih osoba, predstavlja veoma teko stanje esto sa
letalnim ishodom.
Klinika slika : pacijent je febrilan, dispnea, cijanoza, krvav
sputum sa delovima plunog parenhima, kaalj, poviena
sedimentacija.
Radioloki nalaz : crte plua je u jednom delu potpuno naruen
(potpuno transparentno polje), a mestimino se vide senke
nepravilnog oblika. Polja rasvetljena potiu od patolokih gasova, a
zasenenja od unitenog parenhima.
7 EMFIZEM PLUA
To je stanje poveane vazdunosti u pluima, a nastaje kao
posledica ireverzibilne destrukcije alveola. Alveole se sada
spajaju u vee upljine sa tankim zidom koje se zovu emfizemske bule.
Moe biti uroeni ili steeni, jednostrani ili obostrani.
Radioloki nalaz : Usled poveane vazdunosti, plua su poveane
transparencije (donja i srednja pluna polja), dijafragma je nisko
poloena, grudni ko je bavast (emfizemski), meurebarni prostori
proireni, hronino pluno srce ili centralno postavljeno (u sluaju
obostranog emfizema)
8 ATELEKTAZA
To je stanje smanjene vazdunosti u pluima koje nastaje zbog
opstrukcije veih vazdunih puteva stranim telom, benignim ili
malignim tumorom,a moe biti i posledica kompresije.
Radioloki nalaz : Iza mesta opstrukcije ostaje zarobljen vazduh
koji se resorbuje u krvotok zbog ega se vidi trouglasta senka sa
vrhom ka hilusu (baza ka toraxu), intenziteta mlenog stakla, pomera
medijastinum ma bolesnu stranu (privlai srce i mediastinalne
organe). Moe zahvatiti: segment, lobus, jedno pluno krilo.
9 PLEURALNI IZLIV
Predstavlja nakupljanje tenosti izmeu dva lista pleure. Tenost
moe biti transudat ( kod srane insuficijencije) ili exudat (kod
virusne infekcije, TBC). Najmanja vidljiva koliina tenosti je
150ml.
Radioloki nalaz : u poetnoj fazi tenost se nakuplja u
kostofreninom sinusu, pod dejstvom sile zemljine tee, zbog ega
sinusni uglovi postaju tupi i neotri. U fazi razvijenog izliva
(kada imamo veu koliinu tenosti), uoava se homogena senka kroz koju
se NE uoava pluni crte, koja se penje uz lateralni torakalni zid,
ija se lateralna kontura nalazi na viem nivou od od medijalne i ija
je gornja granica konkavna. Gornja granica pleuralnog izliva se
naziva Glis Demoazovljeva linija. Srce je potisnuto na suprotnu
stranu.
10 TUBERKULOZA PLUA
Uzronik :Mycobacterium Tuberculosis ( Kohov bacil). Prvi
kontakta sa bacilom je u najranijem detinjstvu ( BCG vakcina ).
zahvaljujui imunitetu prvi kontakt uglavnom prolazi bez burnijih
manifestavija i ne daje kasnije komplikacije.
Primarna TBC nastaje aerogeno (TBC
alveolit)=bronhiole=terminalne bronhiole=parenhim plua= zapaljenje
(alveolit).
Radioloki nalaz : u srednjim plunim poljima se uoavaju sledee
promene senka okruglastog oblika , prenika 1 cm (2-4cm), kroz koju
se vidi izraen pluni crte. Ovo je primarni afekt (lokalna
infiltracija plunog parenhima alveolit ). U naredne 4 nadelje,
tuberkulozni proces limfogeno stie do regionalnih limfnih vorova (
limfnih vorova hilusa). Tada je mogue videti diskretne trakaste
senke irine par mm koje se od primarnog afekta pruaju ka hilusu
plua. Kada doe do reakcije u limfnim vorovima oni se vide kao
homogene, otro ograniene senke porekla mekih tkiva u hilusima plua.
Tada se primarna TBC u potpunosti razvila i imamo Gonov Komplex 1
afekt + limfangitis + limfadenitis. Dalje TBC ima dva toka :
1. U sluaju POVOLJNOG toka, kada su odbrambene snage oraganizma
dobre, na mestu primarnog afekta dolazi do formiranja fibroznog
oiljka. Dolazi do proimanja veziva kalcifikacijama a u okolini se
povlae znaci limfangitisa i limfadenitisa. Radioloki se vidi samo
senka okruglog oblika , promera 2-3 mm. Ovaj oiljak nam govori da
je osoba imala TBC i bila u kontaktu sa Kohovim bacilom.
2. U sluaju NEPOVOLJNOG toka, ako organizam ne uspe da se
izbori, nastaju komplikacije tuberkuloze. O komplikacijama je re
ukoliko se jave unutar 3 godine od pojave primarne TBC, dok su jo
uvek prisutni radioloki znaci primarne TBC. Ukoliko se komplikacije
ili simptomi jave nakon vie od 4 godine od saniranja radiolokih i
klinikih znakova re je o sekundarnoj tuberkulozi. Komplikacije
nastaju tako to se Kohov bacil reaktivira pri padu imuniteta, poto
on ostaje u oiljku 1 afekta.
Komplikacije su ee kod mladih i kod dece :
a. rani intraklavikularni infiltrat senka nekoliko mm u preniku,
nehomogena, sa iste ili suprotne strane klavikule, naziva se rani
jer su jo uvek prisutni znaci 1 TBC.
b. epituberkuloza putem bronhijalnog sistema TBC se iri u delove
plua ispod pleure.
c. erythema nodosum hematogeno irenje procesa u potkono tkivo i
dolazi do pojave potkonih voria.
d. TBC pleuritis to je prototip bilo kog pleuritisa. Pleuritis
uvek ima istu sliku nezavisno od uzronika. Javlja se pleuralni
izliv (Nakupljanje tenosti izmeu dva lista pleure, tenost moe biti
transudat ili exudat (tbc), u poetnoj fazi tenost se nakuplja u
kostofreninom sinusu, pod dejstvom sile zemljine tee, zbog ega
sinusni uglovi postaju tupi i neotri. U fazi razvijenog izliva
(kada imamo veu koliinu tenosti), uoava se homogena senka kroz koju
se NE uoava pluni crte, koja se penje uz lateralni torakalni zid,
ija se lateralna kontura nalazi na viem nivou od od medijalne i ija
je gornja granica konkavna. Gornja granica pleuralnog izliva se
naziva Glis Demoazovljeva linija. Srce je potisnuto na suprotnu
stranu).
SEKUNDARNA TBC je egzacerbacija primarnog procesa, doprinosi joj
drastian pad imuniteta (dugotrajne bolesti, insuficijencija
bubrega, bolesti imunog sistema, maligne bolesti). Ova postprimarna
TBC moe da se manifestuje na pluima, osteoartikularnom sistemu,
urogenitalnom sistemu.
Na pluima se javljaju hematogeni i bronhogeni oblici.
Najnepovoljniji hematogeni oblik je MILIJARNA TBC diseminacija
hematogenim putem iz oiljka po itavim pluima.
Radioloki nalaz : Tada su itava plua pokrivena senkama veliine
zrna prosa i prisutni su znaci uveanih limfnih vorova u hilusima
(to je jedini oblik koji ide sa uveanim L ).
Diferencijalna dijagnoza : pneumokonioza, sarkoidoza.
TERCIJARNA TBC ili FIBROKAZEOZNE FTIZE nastaje ukoliko se TBC
proces agresivno iri tako da se formiraju kaverne.
Radioloki nalaz : U fazi formiranja, kaverne se vide kao krune,
homogene, otro ograniene, mekotkivne senke, promera nekoliko mm do
nekoliko cm. Lokalizovane su najee u Apexu plua, mogu biti
ispunjene detritusom, uzronikom, krvlju ili izdrenirane. Kada su
izdrenirane vide se kao cistina rasvetljenja debelog zida, bez
vidljivog plunog crtea.
Terapija : tuberkulostatici.
(ema terapije: terapija traje 6 meseci, poinje sa 3
tuberkulostatika od kojih je jedan obavezan Izonijazid! Prva dva
meseca uzimaju se sva 3 leka, posle doga se iskljuuje jedan pa se
naredna dva meseca uzimaju Izonijazid + jo jedan tuberkulostatik, i
na kraju poslednja dva meseca uzima se samo Izonijazid. Ova
terapoja se primenjuje za sva tuberkulozna oboljenja)
TUMORI PLUA
Mogu biti benigni i maligni.
Benigni ne ugroavaju ivot pacijenta, ali zbog svoje lokalizacije
mogu dovesti do odreenih problema ( prvi znak je atelektaza ). To
su najee fibromi, adenomi, hondromi, razvojni hamartomi. Skloni su
kalcifikacijama.
Radioloki nalaz: vide se kao homogene, otro ograniene, okrugle
ili ovalne senke koje potiskuju tkivo.
Maligni tumori su porekla bronhijalnog stabla (90%) i porekla
plunog parenhima. Od ovih prvih najei su planocelularni karcinom
(10-30%), pa adenokacinomi.
Radioloki nalaz: mogu biti lokalizovani Centralno ili Periferno.
Centralno lokalizovani su u veim vazdunim putevima i ispoljavaju se
znacima atelektaze. Periferno lokalizovani se vide kao neotro
ograniene senke, nehomogene, od ije se periferije ka centru pruaju
zrakasti izdanci.
esto su prisutne metastaze u regionalnim L iste ili suprotne
strane, kao i pleuralni izliv.
Terapija: Hirurka + radio terapija + hemio terapija.
Dijagnoza : na osnovu Radiolokog nalaza i biopsije (
bronhoskopijom se uzima uzorak koji je tee uzeti ako je na
periferiji).
SEKUNDARNI TUMORI PLUA (metastaze 1 tumora)
ire se hematogeno iz dojke, titne lezde, genitalija, GIT-a,
kostiju.
Radioloki nalaz: okruglaste otro ograniene senke, razliite
veliine (R nekoliko mm do nekoliko cm), peataste senke, homogene i
u njima je tkivo 1 tumora. Senke mogu biti solitarne ili
multiple.
esto se ne zna gde je primarni tumor pa se radi biopsija.
RADIOLOGIJA GASTROINTESTINALNOG TRAKTA
GIT se radioloki obrauje radioskopijom, s'obzirom da se najvei
broj oboljenja manifestuje funkcionalnim smetnjama, a uoene promene
se i radiografiu.
GIT je mekotkivna-miina formacija koja ima odreene morfoloke
karakteristike koje se na radiogramu ne mogu u celosti korektno
prikazati. Zato se pregled vri iskljuivo uz primenu KONTRASTNIH
SREDSTAVA (vetakih), koji ispunjavaju lumen oragana i indirekntno
prikazuju sluzokou tog organa.
Kao kontrast se koristi suspenzija BaSO4 (Ba sulfat), a izuzetno
retko preparati Joda (za gastrografiju). To je pozitivno kontrastno
sredstvo i na radiogramu daje senku (vidi se belo).
BaSO4 je jedino jedinjenje Ba koje nije toxino, jer se ne
rastvara u vodi i telesnim tenostima, za razliku od BaCO3(barijum
karbonat) koji se nekada koristio.
BaSO4 se pravi kao :
1. Barijumova pasta odnos praha i vode 1:1, daje de kaikom i
koristi se pri pregledu Jednjaka.
2. Barijumovo mleko odnos praha i vode 1:4, pije se,
konzistencije je jogurta i koristi se pri pregledu svih ostalih
delova GIT-a sem jednjaka.
Kontrast se moe dati :
1. Per os za preglede svih segmenata GIT-a, ali je za kolon
bolja druga metoda.
2. Per rectum preko klizme, sterilisano crevo se kroz anus uvodi
u kolon, metod se zove IRIGOGRAFIJA.
Radioloki znaci koji ukazuju na patoloke promene u GIT-u se
svrstavaju u dve grupe:
1. organski (morfoloki ) znaci:
opti (oblik, poloaj, veliina)
lokalni (divertikulum, nia, lakuna, incizura, dilatacija)
2. funkcionalni znaci (tonus, peristaltika, brzina,
evakuacija)
Opti :
Oblik eludac ima oblik slova J, fornix se nalazi ispred leve
hemidijafragme, donja polovina ne sme da pree liniju koja spaja
cristae iliacae, mala krivina je glatka i otro ocrtana, a velika je
neravna i neotra.
Jednnjak se vidi kao trakasta senka.
Kolon - descendentni deo se prua levim subom abdominalnog zida,
lienalna flexura je ispod leve hemidijafragme, ascendentni deo se
prua desnim delom abdominalnog zida.
Poloaj je definisan i svako odstupanje je patoloko. Bitan je
odnos sa ostalim strukturama.
Veliina za procenu je bitno iskustvo.
Lokalni:
Divertikulum proirenje lumena jednog segmenta digestivne cevi,
koje nastaje kao posledica slabosti miinog zida. Radioloki se vidi
kao viak u senci kontrasta. Konture su otre i grade dve vrste
formacija:
1.PRSTOLIKE nepovoljne zbog zadravanja hrane, teeg pranjenja, to
dovodi do pojave zapaljenja.
2.TROUGLASTE (TRAKCIONE) nastaju srastanjem jednjaka za okolne
strukture usled inflamacije.
Divertikulumi se mogu prevideti, a da bi se to izbeglo, pregled
se vri u nekoliko poloaja levi profil, PA, desni profil.
Konzumiranje vrste hrane, kabaste hrane, bez tenosti, jako
zainjene hrane, puenje, alkohol, uroena predispozicija i slabost
zida pogoduju nastanku divertikuluma. Obino se nalaze solitarni
(iznad mesta fiziolokog suenja). Divertikuloza je stanje u kome se
divertikulumi javljaju du itave digestivne cevi najee zbog uroene
slabosti miinog zida.
Lakuna to je defekt u senci kontrasta ( nedostatak kontrasta ),
usled zaostale hrane i tumora koji rastu u lumen (vegetativnih
tumora). Moe biti periferna (ivina) peurka, i centralna (okrugla)
to zavisi od projekcije u kojoj je snimljena.
Incizura (Usek) to je radioloka karakteristika skirusnih tumora
(maligni tumori vezivnog tkiva) ili moe da se javi kod priraslica.
Vidi se defekt u kontrastu.
Dilatacija predstavlja proirenje itavog lumena segmenta GIT-a.
Uvek je iznad mesta gde postoji suenje ( spazam ). Kod spazma
kardije nastaje dilatacija itavog jednjaka. Najee je kontrast
nehomogen jer se ostaci hrane meaju sa kontrastnim sredstvom, a
konture su otre (osim ako se ne razvije zapaljenje sluznice ili ako
postoji maligni tumor ). Znai, javlja se kao posledica funcionalnih
poremeaja (poremeaj sfinktera).
Nia to je viak u senci kontrasta nastao zbog defekta na
sluzokoi. Postoje 2 vrste
1. BENIGNA (ULKUSNA) ravno, otro, kontinuirano dno;
manja koliina kontrasta;
manje izraen periulcerozni bedem;
ne menja oblik eluca;
ne kida nabore eludane sluznice.
2. MALIGNA (kod Carcinoma) neravno, neotro dno;
vea koliina kontrasta;
vie izraen periulcerozni bedem zbog infiltracije;
moe elucu dati oblik peanog sata, jer proces
dolazi do cirkularnog sloja miia i dolazi do
spazma (suenje lumena);
kida nabore eludane sluzokoe.
RADIOLOGIJA JEDNJAKA
Priprema pacijenta:
Nema potrebe za apstinencijom hrane, jer se ona u jednjaku
zadrava samo par sekundi (dakle moe pacijent da jede).
24 h pre pregleda pacijent ne sme da uzima lekove za leenje
bolesti GIT-a.
8 h pre pregleda ne sme da pui, pije alkohol, ni gazirana pia
(nikotin i jako zainjena hrana deluju na vegetativni nervni sistem
i moe da se javi spazam sfinktera, to je lani patoloki nalaz.
Ako se pregleda eludac, ne sme se jesti 8h pre pregleda, koliko
se hrana u elucu zadrava.
Kao kontastno sredstvo se koristi BaSO4 u obliku paste i daje se
kaikom.
Pregled poinje nativno bez kontrasta. Radioskopski se vidi
regija jednjaka, plua i abdomena. Ovo se radi kako bi se videlo da
li ima kontraindikacija za kontrast, a to su:
1. CRNI POLUMESEC (rasvetljenje) ispod dijafragne, oznaava
prisusutvo vazduha i to je znak perforacije nekog organa.
2. PRISUSTVO TENOSTI U PERITONEUMU (senke).
U ovim sluajevima ( akutni abdomen, peritonitis, medijastinitis,
traheoezofagealna fistula) se koristi gastrografin (preparat J )jer
se on resorbuje za razliku od BaSO4.
Kada nema kontraindikacija, pacijentu se daju 2 kaike paste
BaSO4 koje putuju nekoliko sekundi (oko 4 s) kroz jednjak. Dok
pacijent guta, vri se skopija u PA, I i II kosom poloaju. Jedan
bolus slui samo za procenu prohodnosti jednjaka, pa su potrebni jo
jedan ili dva.
Fizioloki izgled jednjaka:
1. Suenja krikoidno, hioidno, od levog bronha, aortno i
dijafragmatiko ( najee se vide od levog bronha i
dijafragmatiko).
2. Trakast izgled
3. Ivice glatke, ravne, otre
4. Lumen 0,5 do 2,0 cm (duine 25 cm)
5. Nema nabora
Pasta mora biti homogena, bez mehuria vazduha koji mogu dati
laan patoloki nalaz.
INDIKACIJE ZA PREGLED
1. OTEANO GUTANJE (DISFAGIJA)
2. KONGENITALNE ANOMALIJE (kratak jednjak, jednjak enormno
proirenog ili suenog lumena i traheofaringealna fistula, jednjak
koji se slepo zavrava odnosno nema komunikaciju sa elucem atrezija
inkompatibilna sa ivotom) ATREZIJA ovde se pregled NE vri prenego
to se pojavi prvi Mekonijum-ta je beba progutala kroz poroajne
puteve. Pojava mekonijuma znai da je prohodan jednjak. Dete se ne
nosi majci na podoj dok se mekonijum ne pojavi. Ako proe nekoliko
dana a on se ne pojavi treba posumnjati na atreziju. Pregled se vri
EZOFAGOSKOPSKI. Dete se u poetku hrani infuzijom a zatim se pravi
stoma na elucu. Oko prve godine radi se plastina operacija.
3. DIVERTIKULUMI JEDNJAKA radioloki se vide kao viak u senci
kontrasta, javlja se oseaj punoe iza grudne kosti, posle jela,
disfagije, regurgitacija, fetor ex ore. Divertikulum proirenje
lumena jednog segmenta digestivne cevi, koje nastaje kao posledica
slabosti miinog zida. Konture su otre i grade dve vrste
formacija:
1.PRSTOLIKE nepovoljne zbog zadravanja hrane, teeg pranjenja, to
dovodi do pojave zapaljenja.
2.TROUGLASTE (TRAKCIONE) nastaju srastanjem jednjaka za okolne
strukture usled inflamacije (* nastaju trakcijom-vuenjem, zida
jednjaka prilikom oiljavanja upalnih procesa u neposrednoj
okolini).(*iz prkatikuma za medicinu Funkcionalni-javljaju se kod
poremeaja inervacije jednjaka. Re je o pojavi multisegmentnih
spazama koji nastaju, menjaju izgled i gube se u toku pregleda, pa
se zbog toga nazivaju lanim, odnosno funkcionalnim divertikulumima.
Jednjak ima izgled vadiepa ili niske bisera. Prema lokalozaciji
divertikulumi se dele na: cervikalne(faringoezofagusne) lokalizuju
se u vratnom delu jednjaka; torakalne (epibronhijalne) nalaze se u
srednjoj treini, najee u visini bifurkacije traheje; epifrenine u
distalnom delu jednjaka ).
Divertikulumi se mogu prevideti, a da bi se to izbeglo, pregled
se vri u nekoliko poloaja levi profil, PA, desni profil.
Konzumiranje vrste hrane, kabaste hrane, bez tenosti, jako zainjene
hrane, puenje, alkohol, uroena predispozicija i slabost zida
pogoduju nastanku divertikuluma. Obino se nalaze solitarni (iznad
mesta fiziolokog suenja). Divertikuloza je stanje u kome se
divertikulumi javljaju du itave digestivne cevi najee zbog uroene
slabosti miinog zida.
4. VARIKOZITETI JEDNJAKA variksi su proirene submukozne vene
jednjaka u donje 2/3. nastaju kao posledica portne hipertenzije.
Radioloki se vide kao manjak u senci kontrasta, i nekada imaju
izgled niske bisera/brojanica.
5. KOROZIVNA STENOZA nastaje usled oteenja sluznice jednjaka i
miinog sloja jakim kiselinama ili bazama (kaustina sredstva uneta
akcidentalno ili suicidalno). Dolazi do proliferacije veziva i
nastaje OILJAK koji suava lumen, a iznad tog suenja dolazi do
kompenzatorne dilatacije. Vidi se manjak u senci kontrasta, najee u
donjem delu jednjaka, koje je glatkih kontura (otro ogranieno).
BAZE daju tea oteenja, dolazi do kolikvacione nekroze i stvaraju
se nestabilna jedinjenja koja opet oslobaaju bazu koja dalje deluje
agresivno dublje u tkivo.KISELINE daju koagulacionu nekrozu i
stabilno su vezane za nekrotino tkivo i nema dalje agresije.
6. STRANA TELA metalna se vide na nativnim radiogramima. Za
nemetalna je potreban kontrast (vide se kao defekt u senci
kontrasta). Najee su lokalizovana u nivou fiziolokih suenja.
Odstranjuju se ezofagoskopijom.
7. TUMORI JEDNJAKA benigni su otro ogranieni i vide se kao
defekt u senci kontrasta (lakuna). Maligni su neotro ogranieni,
nepravilna suenja lumena zbog infiltrativno-destruktivnog rasta.
Zbog dobre vaskularizacije brzo daju metastaze (uvek postoji spazam
tog dela jednjaka).
8. AHALAZIJA (KARDIOSPAZAM) postoji oteenje gangliskih vlakana u
miinom sloju, pa mii ne moe da se relaksira (neuromuskularni
poremeaj jednjaka koga karakterie abnormalan motilitet u vidu
odsutnosti tonusa, peristaltike i pranjenja jednjaka zbog izostanka
receptivne relaksacije distalnog ezofagealnog sfinktera). Ispred
suenja se nalazi dilatacija. Senka je nehomogena, jer je kontrast
pomean sa ostacima hrane (vretenasto se zavava, to se poredi s
izgledom miijeg repa, konture su glatke i pravilne, dif.dg.
Karcinom kardije, kod koga dilatacija jednjaka nije toliko izraena,
a konture su iregularne).
9. HIJATUS HERNIJA prolaps dela eluca iz abdomena u toraks preko
dijafragmatinog otvora, koji je proiren i usled poveanja pritiska u
abdomenu dolazi do prolapsa. Pacijent se pregleda prvo stojei, a
zatim leei u Trendelenburgovom poloaju (glava je nie od nogu) jer
se tako imitiraju uslovi. Radioloki nalaz : senka ( viak u senci
kontrasta) iznad dijafragme koja kao da proiruje lumen jednjaka, a
prepoznaju se i nabori sluznice eluca to je siguran znak. Dif.dg. -
stenokardija.
RADIOLOGIJA ELUCA
eludac se pregleda RADIOSKOPSKI u I i II kosom poloaju i u PA
poloaju, ali se obavezno radi i pregled u leeem poloaju, jer se
tada kontrastno sredstvo nalazi u optimalnom poloaju u odnosu na
sluznicu eluca ( to je vano kod dijagnoze karcinoma).
Priprema za pregled:
8h pre pregleda NE SME da se uzima hrana, alkohol, duvan
(izaziva spazam eluca i poetnog dela tankog creva), ni lekovi za
leenje bolesti GIT-a.
Kao kontrastno sredstvo se koristi suspenzija BaSO4 u obliku
mleka.
Obavezno mu sledi pregled jednjaka, a vano je i nativno
pregledati toraks i abdomen i iskljuiti kontraindikacije za primenu
kontrasta.
Uzima se 1 gutljaj "mleka" i dri se u ustima i guta tek na znak
lekara (da bi se pratilo kako kontrast prolazi kroz sulcus
ventriculi tj da bi se videlo da li se promenio izgled
sluznice).
Nakon toga pacijent pije jo 200-250 ml radi ispitivanja tonusa i
peristaltike.
U PA projekciji eludac je oblika slova "J". Mesto prelaska
jednjaka u eludac je kardija. Forniks eluca je neposredno ispod
leve hemidijafragme i prepoznajemo ga po gasnom mehuru. Mala
krivina je potpuno otrih granica, glatka (jer su nabori eludane
sluznice paralelni sa njom), a velika krivina je nareckana (iz
suprotnog razloga), pa se promene lake uoavaju na maloj krivini.
Fundus je ispunjen naborima (bela linija sulkus, crna linija
nabori). eludac se zatim suava u svoj antrum i piloriki deo koji se
u vidu plamena svee zavrava bulbusom ventriculi, eludac ne sme
donjim delom da bude isod linije koja spaja dve criste illiacae
ptoza ( sputen eludac ).
Indikacije za pregled:
1. ULCUS VENTRICULI u 50% sluajeva se javlja na maloj krivini i
manifestuje se pojavom benigne nie ( ravno, otro, kontinuirano dno;
manja koliina kontrasta; manje izraen periulcerozni bedem; ne menja
oblik eluca; ne kida nabore eludane sluznice.), veliine od nekoliko
mm do nekoliko cm u preniku, doke je maligna nia veih dimenzija.
Kada je na veloj+koj krivini kasnije se dijagnostikuje, i kada
kliniika slika govori u prilog lezije, a ne vidi se na radiogramu,
radi se GASTROSKOPIJA ( jer znaajan broj benignih nia moe maligno
da alterie ).
2. SUMNJA NA TUMOR Karcinom se manifestuje malignom niom (
neravno, neotro dno; vea koliina kontrasta; vie izraen
periulcerozni bedem zbog infiltracije; moe elucu dati oblik peanog
sata, jer proces dolazi do cirkularnog sloja miia i dolazi do
spazma (suenje lumena); kida nabore eludane sluzokoe); Sarkom se
manifestuje incizurom ( to je radioloka karakteristika skirusnih
tumora (maligni tumori vezivnog tkiva) ili moe da se javi kod
priraslica. Vidi se defekt u kontrastu); Vegetativni tumori
proliferiu i vide se kao lakune (neotrih ivica, nepravilnog oblika,
razoren reljef sluzokoe tog dela).
3. PTOZA eludac ne sme donjim delom da bude isod linije koja
spaja dve criste illiacae ptoza ( sputen eludac ).
4. HIJATUSNA HERNIJA prolaps dela eluca iz abdomena u toraks
preko dijafragmatinog otvora, koji je proiren i usled poveanja
pritiska u abdomenu dolazi do prolapsa. Pacijent se pregleda prvo
stojei, a zatim leei u Trendelenburgovom poloaju (glava je nie od
nogu) jer se tako imitiraju uslovi. Radioloki : senka ( viak u
senci kontrasta) iznad dijafragme koja kao da proiruje lumen
jednjaka, a prepoznaju se i nabori sluznice eluca to je siguran
znak. Dif.dg. - stenokardija.
esto se pregled eluca izvodi metodom DVOJNOG KONTRASTA - I, II
kosi poloaj, PA , + leei poloaj (za pregled eluca metodom dvojnog
kontrasta treba primeniti barijumsku suspenziju to manje
viskoznosti, eludac se distendira vazduhom, primenom efervescentnog
sredstva. Metoda pregleda eluca se moe izvesti i insuflacijom
vazduha preko sonde, uz intravensku ili intramuskularnu primenu
10-20 mg buscopana koji, zbog hipotonije koju izaziva, omoguava
potpunu distenziju eluca vazduhom. Nakon toga, pacijent popije
suspenziju barijum-sulfata)*. eludac i bulbus su funkcionalna
celina, pa se pregled eluca dopunjava pregledom diodenuma.
Bulbus je radioloki trouglastog oblika i ovde su najee benigne
nie, a karcinomi su retki.
Ulkus se uvek javlja sa suenjem lumena, suprotno od nie! Zbog
spazma bulbus dobija izgled deteline.
*nije predavao Rakoevi, iz praktikuma za medicinu.
RADIOLOGIJA TANKOG CREVA
Radiologija tankog creva je siromana. Ssreu se samo ulkusne nie.
Maligne nie se sreu jako retko, a benigna nia skoro nikada ne
alterie maligno.
Pojava benigne ulkusne nie je praena suenjem lumena creva u
visini same nie, jer odmah dolazi do miinog sloja i dovodi do
spazma. Tada bulbus dobija izgled trolisne deteline.
Tanko crevo se pregleda zajedno sa jednjakom i elucem.
RADIOLOGIJA DEBELOG CREVA
*Pregled debelog creva se izvodi metodom dvojnog kontrasta pomou
aparata koji se naziva pneumokolon, kao i monokontrastnom metodom
koja se naziva irigografija.
Priprema pacijenta:
24h pre pregleda pacijent ne sme uzimati hranu, tenost, lekove
za bolesti GIT-a, mada se poslednje vreme ne jede 12-16 h pre
pregleda, jer se koriste sredstva za ienje (uz dosta vode).
Pacijenta prvo treba pregledati radioskopski nativno (zbog
moguih kontraintikacija).
Kao kontrastno sredstvo koristi se suspenzija BaSO4(barijum-
sulfata) u vidu mleka. Kontrast se moe primeniti:
1. PER OS u okviru pregleda jednjaka, eluca i tankog creva.
Kontrast se daje 16h pre pregleda jer mu je toliko vremena potrebno
da doe do kolona. Daje se na sledei nain: 1 kaika, nakon jednog asa
2 kaika, nakon dva sata trea kaika sa dosta vode.
2. IRIGOGRAFIJA aplikuje se kroz analni otvor. Klizma se uvlai
10-15 cm i onda se pod kontrolom ekrena aplikuje kontrast, ija je
temperatura 37 da ne bi dolo do kontrakcije creva (aplikuje 1,5 2,5
l). Kontrast drai neurone zida creva i posmatra se refleks
defekacije.Posmatra se rektum, sigma, descendentni deo, linealna
fleksura, ascedentni deo, transverzalni deo, hepatina fleksura.
Kontrast NIKADA nee prei u tanko crevo u fiziolokim uslovima. Ako
se to desi, re je o karcinomu na granici ovih struktura. Pregled se
vri u leeem poloaju, a po potrebi i u stojeem i prelazi se iz I i
II kosog u PA poloaj. Pregled traje 35-40 min (radioskopija), a ako
se uoe neke patoloke promene rade se i ciljani radiogrami iz
razliitih pravaca. I ako ih nema treba uraditi jedan pregledni
radiogram. Potom pacijent ide u toalet da se prazni, pa se ponovo
vraa na radioskopiranje. Analiziraju se poetni delovi (do
descendentnog) i tako se dobijaju podaci o peristaltici.
Indikacije za pregled:
1. KONGENITALNE ANOMALIJE 1.Megacolon povean lumen kolona
(normalan prenik je 7-8 cm, ovde je 15-ak cm). Najee je izmenjen i
reljef sluzokoe (plii i rei nabori). Kao posledica se javlja
usporeno pranjenje, to dovodi do resorpcije toxina i mogue pojave
maligniteta.2.Dohikolon izduen kolon (3-6 m), a na rtg se zapaa
izvijugan izduen deo (najee sigma, kolon). Brzina evakuacije moe
biti usporena ili ubrzana.3.Ptoze pojedinih delova kolona zbog
kratkih ligamenata kojima je kolon fixiran za abdomen (najee
zahvata transverzalni kolon i flexure).
2. TUMORI KOLONA Benigni ADENOMI, MIOMI mogu izazvati okluziju.
Vidi se kao otro ogranien defekt u senci kontrasta i nije praen
suenjem suprotno od promene.Maligni KACINOMI, ADENOKARCINOMI ei su
kod mukaraca. Najee na nivou rektuma pa onda colon ascedens. Zbog
dobre vaskularizacije i tankog zida brzo daju metastaze, najee u
jetri. Radioloki se vide kao nepravilan, neotro ogranien defekt
sluznice, spazam zida na tom mestu. Dif dg HEMOROIDI Karcinom,
kliniki je mogue krvarenje kome predhode sluzave, retke stolice.
Ako je irigografija pozitivna, radi se KOLONOSKOPIJA radi uzimanja
biopsije.
3. ULCEROZNI KOLITIS erozije sluznice kolona u koje se uliva
kontrast. Na te promene se nadovezuje smanjenje lumena. (*Ulcerozni
kolitis eksudativno nekrotizirajua upala kolona nejasne etiologije.
Na preglednom snimku u akutnom fulminantnom obliku (toxinom
megakolonu) vidi se dilatacija koja najee zahvata sigmoidni i
transverzalni kolon.)
4. SPASTINI KOLITIS vei deo kolona pokazuje spazam na svakih par
cm.
5. STRANA TELA metalna se vide na nativnom radiogramu, a
nemetalna kao defekt u senci kontrasta.
6. POLIPI KOLONA multipli ili solitarni. To su prekancerozna
stanja (semimaligna). Vide se kao defekt u senci kontrasta.Kruni
defekt raena ortoradiografijaPrstoliki defekt pacijent
radiografisan iz profila.Kada se polipi uoe radi se KOLONOSKOPIJA.
Multipli polipi se javljaju u sklopu Gardnerovog sindroma.
7. DIVERTIKULUMI *obino su lokalizovani na sigmoidnom kolonu i
po pravilu su multipli, pa se takvo stanje naziva divertikuloza.
Radioloki se vide kao ovalni ili okrugli plus u senci uz konturu
debelog creva, kadkad sa uskim vratom preko koga su povezani sa
lumenom kolona. Najee veliine 4-5 mm.
RADIOLOGIJA HEPATOBILIJARNOG SISTEMA
una kesa i uni putevi, kao mekotkivne strukture, se ne mogu
adekvatno prikazati na nativnom radiogramu, pa se zato koriste
vetaka kontrastna sredstva.
Koriste se TRIJODNI DERIVATI BENZOEVE KISELINE. Za pregled se
sredstvo daje:
1. PER OS 12h pre pregleda pacijent pije 6 tableta kontrasta (
po 1 na svakih 5 minuta) sa gutljajem vode. Posle toga pacijent lei
na desnom boku jo 35-40 min da bi se olakala resorpcija.esto una
kesa nije ispunjena, pa se procedura ponavlja i sledeeg dana. Ako
uspe prvi put, pravi se snimak une kese i pacijentu se potom da je
BOIDENOV DORUAK 2 svea umanca koja podstiu luenje ui.Nakon 45
minuta pravi se drugi snimak una kesa treba da je 50 70 % manja
(tada je normotonina) , a ako je neznatno smanjena hipotonina, a
ako se smanjena samo za 50% od prvobitne hipertonina.
2. INTRAVENSKA HOLECISTOGRAFIJA pristupa joj se ako je i drugi
pokuaj negativan. Nosi rizik od pojave alergija, pa se moraju
uraditi probe:A.Peroralna proba preosetljivosti svakodenvno po
15-20 ml kontrasta. Kod preosetljivosti se javlja blaga alergija,
esto nepouzdana.B.Konjuktivalna pouzdana, ali
neprijatna.C:Intradermalna - D.Intravenska pouzdana, laka i danas
se uglavnom koristi. 1 ml u kubitalnu venu i eka se 20 30 min.
Principi prevencije podrazumevaju:
1. I.V. Kontrast se sme dati samo osobama sa negativnom i.v.
probom preosetljivosti.
2. Kontrast aplikuje iskljuivo lekar.
3. Kontrast se daje preko bruonile, tako se omoguava stalni
pristup medikamentima i ostaje par sati po aplikaciji (ako se javi
alergija spazam teko je ponovo ui u krvni sud).
4. Koliina kontrasta za samu unu kesu je 30 50 ml.
5. Koncentracija kontrasta koji se daje treba da je to manja
(danas i sa 50%).
6. Kontrast se daje polako jer se tako deponuje u unoj kesi,
zagrejan na temperaturi tela.
7. Po zavrenoj aplikaciji postoji tano vreme snimanja.
0 Nulti snimak odmah po zavretku davanja kontrasta.
1 Prvi snimak posle 30 minuta, tada se dosta kontrasta
deponovalo. Opet se daje umance.
2 Drugi snimak 35 -45 minuta posle uzetih umanaca.
3 Trei snimak 90 minuta po zavretku davanja kontrasta.
4 etvrti snimak 120 minuta po zavretku davanja kontrasta.
Na treem i etvrtom snimku se prikazuju uni putevi.
3. KROZ " T " DREN oblika slova "T" i moe se dati kontrast
intraoperativno ili neposredno postoperativno (dok stoji dren).
4. TRANSKUTANO nekada se primenjivalo, na 1/3 linije izmeu pupka
i criste iliacae se prodiralo velikom iglom do ductusa cisticusa,
aspiracijom se proveri da smo u unom putu, pa se aplikuje
kontrast.
Bez obzira na nain aplikacije kontrasta, neophodno je da
prethodno creva budu to vie ispranjena (prazna).
Dva dana uoi pregleda se dorukuje 50 gr putera, dvopek i
nezaslaen aj, to je dovoljno da isprazni unu kesu, pa e na dan
pregleda u unoj kesi biti samo u stvorena za 24 sata. Za veeru
dvopek i nezaslaen aj (eer oslobaa gasove koji se mogu projektovati
preko une kese i dati sliku lanih konkremenata).
Indikacije za holecistografiju:
1. HOLELITIJAZA kamen u unoj kesi.
2. DISKINEZIJE UNE KESE
3. PORCELANSKA UNA KESA taloenje soli u zidu une kese kao
trupfove kape.
4. HRONINI HOLECISTITIS relativna indikacija.
Kontraindikacije:
1. OTEENJE TITNE LEEZDE I HIPERTIREOZA zbog J u kontrastu. Posle
2 negativne per os aplikacije pristupa se i.v.metodi, ali sa pauzom
od bar 10 dana da se izlui jod.
2. INSUFICIJENCIJE JETRE I BUBREGA, KV SISTEMA, TEKI OBLICI
DIJABETA I ARTERIOSKLEROZA.
3. TUMORI UNE KESE ne ispunjava se kontrastom una kesa na tim
mestima.
Danas, sa primenom UZ i CT-a, aplikovanje kontrasta na ovaj nain
ima manju primenu.
Kod CT-a kontrast mora da se da i per os i i.v., ali pregled
podrazumeva i pregled jetre i pregled une kese.
RADIOLOGIJA UROGENITALNOG TRAKTA
Urogenitalni trakt se pregleda primenom vetakih kontrastnih
sredstava. Koriste se DERIVATI FENIL PROPIONSKE KISELINE (izaziva
burnije alergijske reakcije od onih za unu kesu).
Od dijagnostikih procedura za urpgenitalni trakt se koriste CT,
NMR, Ultrazvuna dijagnostika. Endografske metode :
Urografija
Urocistografija
Uretrografija
Urografija ( Pijelografija ) je pregled kojim se ispituje
kanalni sistem bubrega i uretri. Prema nainu aplikovanja
kontrastnog sredstva deli se na:
1. INTRAVENSKU metoda se zove Anterogradna Pijelografija
2. KROZ URETRU Retrogradna Pijelografija
Priprema za endografsku proceduru:
Testiranje osetljivosti na kontrastno sredstvo (per os,
intravenski, intradermalna proba...)
Bez uzimanja masne hrane nekoliko dana pre pregleda uz
maksimalno pranjenje creva neposredno pred pregled (da bi se
izbeglo superponiranje gasova iz creva sa bubrezima)
Neposredno pre pregleda potrebno je nainiti nativnu radiografiju
abdomena, da bi se otkrili eventualni bubreni konkrementi,
kongenitalne anomalije.
ANTROGRADNA PIJELOGRAFIJA
Pre same aplikacije kontrastnog sredstva, preko prednjeg trbunog
zida pacijenta postavlja se kompresija, njome se pritiskom na
ureter preko ilijanih kostiju spreava se isticanje kontrasta iz
bubrega. Zatim se vri intravenska aplikacija kontrastnog
sredstva.
1. Prvi snimak 7 minuta nakon aplikacije kotrasta, procenjuje se
stanje bubrenog parenhima.
2. Drugi snimak 14 minuta nakon aplikacije kontrasta, procenjuje
se ispunjenost kontrasnim sredstvom bubrega i uretera iznad
kompresije. Uklanja se kompresija.
3. Trei snimak 21 minut od aplikacije kontrasta,kontrastom se
ispunjavaju i delovi uretera ispod kompresije kao i mokrana
beika.
4. etvrti snimak - 23-24 minuta od aplikaciej kontrasta,
posmatramo mokranu beiku, radi se kod mukaraca nakon mokrenja da bi
se utvrdilo kako se prazni mokrana beika (kod kod hipertrofije
prostate jedan deo mokrae ostaje u mokranoj beici)
Kontraindikacije za intravensku pijelografiju:
1. alegije i osetljivost
2. teke insuficijencije jetre, bubrega, KVS-a,RS-a
Indikacije za anterogradnu pijelografiju:
1. UROENE ANOMALIJE BUBREGA a.Anomalije broja jedan, tri etiri
ili vie, vei broj ne znai i bolja funkcija.b.Potkoviast bubreg
fuzija bubrega donjim polovima tako da imaju oblik
potkovicec.Anomalije pijelokanalnog sistema stenoze, promena
duined.Anomalije poloaja ektopija bubrega
2. KALKULUSI ( NEFROLITIJAZA I UROLITIJAZA) najee organskog
porekla (80%) i kod svake sumnje ka kalkulus se obavezno radi
nativni snimak bubrega. Radi se i iv pijelografija gde se vide kao
defekt u senci kontrasta, ali se dg moe postaviti i na osnovu
nativnog snimka.
3. TUMORI Benigni tumori bubrega rei su od malignih, otrih
granica, ekspanzivno rastu tako da potiskuju sabirne kanalie,
kompromituju tok mokrae ali ne ugroavaju ivot pacijenta.Maligni
tumori bubrega ei su od benignih, menjaju morfologiju zahvaenog
segmenta, vide se kao neotro ogranieni defekt u senci kontrasta,
sabirni kanalii su isprekidani i skraeni. Imaju lou prognozu zbog
izuzetne vaskularizovanosti. Hematogeno metastaziraju u plua i
CNS.Tumori mokrane beike Infiltrativni-rigidan zid beike.
Egzofitini-vide se kao defekt u punjenju beike rastvorom
kontrastnog sredstva.
4. HIDRONEFROZA retencija mokrae zbog mehanike prepreke na putu
oticanja. Iznad mesta prepreke lumen je proiren. Najee se javlja
kod nefrolitijaze. U zavisnosti od toga na kom nivou je prepreka,
moe biti jednostrana i obostrana.
5. TBC BUBREGA najea polse TBC plua. Za njeno dijagnostikovanje
koristi se minutna urografija. U bubrenom parenhimu postoje
tuberkulozne kaverne (vide se kao depoi kontrasta u parenhimu,
nie). Tuberkulozne kaverne se ispunjavaju kontrastom pre ostalih
sabirnih kanalia i tako, po ranijem punjnjenju kontrastnim
sredstvom, razlikuje se od ciste bubrega. Na uretru je
karakteristian nalaz, on je normalno kao traka irine 2 mm, a ovde
se vidi kao daje iscrtkana patognomonino za tbc.
RETROGRADNA PIJELOGRAFIJA
Izvodi se kada ne postoji mogunost da se radi intravenska
pijelografija (npr.kada bubreg ne izluuje kontrast) ili u cilju
pokretanja konkremenata u ureteru, ime se olakava njegovo
izbacivanje.
Keteterom se kroz uretru ulazi u mokranu beiku, a zatim kroz
uretere (prvo u jedan pa u drugi) u bubrenu karlicu gde se
autoinjektorima aplikuje kontrastno sredstvo.
Vri se pod radioskopskom kontrolom.
Kontraindikacije su tumori i zapaljenske promene, kod kojih
postoji mogunost diseminacije tokom same procedure. Indikacije
kalkulusi, hidronefroza, anomalije.
UROCISTOGRAFIJA
Kontrast se aplikuje kroz uretru, pod radioskopskom kontrolom.
Vre se snimanja u AP, kosim i bonim poloajima, i ponavlja se snimak
nakon pranjenja beike. Indikacije: ispitivanje refleksa i
funkcionalne sposobnosti beike, morfologije beike, kao i postojanje
tumora, kamena, stranog tela, divertikuluma...