Romanika Arh

Romanika

Romanika (romanički stil) je stil u europskoj umjetnosti koji traje

otprilike od 1000. do 1250.

općenito

• Dvjestotinjak država; što vojvodstava, što grofovija, što kneževina, što kraljevina

• nizali posjedi glavnih nositelja društvenog života: plemstva, svećenstva i građanstva

• pretežno tri vrste objekata: plemićki dvorci (feudalni burgovi), samostani i gradovi

• jaki crkveni redovi benediktinci i cisterciti.• Križarskim ratovima (na samom kraju 11. st.). • Nastaje građanska srednja klasa (zanatlije i trgovci)

arhitektura

• dolazi do velikog procvata građevinske djelatnosti, posebno izgradnja crkvi, plemićkih utvrda (donjon) i samostana

• jednostavne građevine masivnih zidova, bogata horizontalna raščlanjenost, kameni polukružni i bačvasti svodovi, polukružni lukovi i kockasti kapiteli često urešeni biljnim i figuralnim motivima.

• Najpoznatije romaničke crkve podignute su u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Engleskoj i sjevernoj Italiji

• Regionalizacija je također izražena, svaka regija (pokrajina) ima neke stilske posebnosti.

• zakon zbrajanja (adicije) i podređivanja (subordinacije)• Romanički gradovi posjeduju sve karakteristike utvrda:

masivni zidovi, maleni prozori i stiješnjenost prostora, nabijenost zgrada s uskim ili uopće bez ulica. Ti utvrđeni gradovi su obično na brežuljcima

• Samostan je stambeni i vjerski kompleks svećenika nekog reda koji se obavezno sastoji od crkve i niza objekata

klaustar

Rekonstrukcija katedrale u Clunyu

• razvija tzv. Deanbolatorij (bočno-kružno kretanje u glavnoj apsidi na koga se dodaju obično 3 manje apside - tzv. nastavak bočnih brodova) na koji se zrakasto raspoređuju manje kapele

• Iznad presjeka glavnog broda i transepta, obično je kvadratna kula, a ponekad i kupola

• Križasti svod je svod nastao križanjem dva bačvasta svoda

regionalizmi• za talijansku Toskansku školu je karakteristično odvajanje različitih

dijelova (npr. Kosi toranj u Pisi) i izražena plošnost ukrasa na fasadi• Lombardijska škola ima karakteristične galerije iznad bočnih brodova• Normanska škola (Engleska), pored tih galerija na bočnim brodovima

podiže i zid, a na njemu prozore koji omogućavaju bočno osvjetljenje (tzv. bazilikalno osvjetljenje)

• Francuska karakteristika je produljenje bočnih brodova u vidu hodnika koji okružuju oltar crkve, te zrakasto razvedene apside

• karakteristike njemačke škole četvrtaste ili osmerokutne kule s vanjske strane

• osim kula na zapadnoj strani pojavljuju se i dvije kule na istočnoj strani pa crkva izgleda potpuno simetrično

rozete (plastični kružni ukras iznad portala bazilike), a služi osvjetljavanju glavnog broda

Unutrašnjost crkve Saint-Sernin u Toulouseu s bačvastim svodom.

St mihael Hildesheim

Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe

Durham

Pisa

katalonija