-
UVODJENJE RODNE PERSPEKTIVE U DRUTVA KOJA STARE
Da bi se odgovorilo na demografske i drutvene promene, treba
voditi rauna o efektima politika o mukarcima i enama i svim
generacijama. Ugraivanje rodnog aspekta je proces procene
implikacija svake planirane akcije za ene i mukarce, na primer,
zakonodavstva, politika i programa, pre njihove primene. To
omoguava razvoj strategija u kojima su potrebe i iskustva koja se
iskljuivo tiu ena i mukaraca sastavna dimenzija kreiranja, primene,
praenja i evaluacije politika i programa. Uvodjenje problematike
starenja i rodnog aspekta meusobno su povezani. Rodna nejednakost u
starosti rezultat je akumuliranih nepovoljnosti u toku ivotnog
veka.
pprreevvoodd:: MMiinniissttaarrssttvvoo rraaddaa ii
ssoocciijjaallnnee ppoolliittiikkee RReeppuubblliikkee
SSrrbbiijjee
PPoolliittiikkaa ssttaarreennjjaa Izvod
Izvod iz Politike starenja UNECE br. 2 novembar, 2009.
Rodna jednakost, rad i starenje
Obaveza br. 8. Strategije UNECE o starenju: Uvodjenje rodnog
pristupa u drutvo koje stari
SADRAJ: Uvodjenje rodne
perspektive u drutva koja stare
Veza izmeu uea radne snage i socijalne sigurnosti
Rodna nejednakost u starost
Rodno procenjeni penzioni sistemi
Podrka za lanove porodice koji neguju starije osobe
Uee na tritu rada Fleksibilnost rada Dnevna briga o deci
Standardi kvaliteta deje
zatite Elementi koji obeshrabruju
uee na tritu rada: oporezivanje
Odsustvo sa rada za oeve Implikacije politike Kontrolna lista
Literatura
UNECE United Nations Economic Commission for Europe | Working
Group on Ageing | www.unece.org/pau | [email protected]
Posledice starenja stanovnitva su znaajne i dalekosene za sve
oblasti drutva. Pitanja koja se tiu starenja stanovnitva se stoga
moraju uvesti u sve oblasti politike da bi se drutvo i ekonomija
uskladili sa demografskim promenama. Ovaj izvod iz politike o
starenju stanovnitva razmatra mogunost da Vlade to sprovedu u delo,
i sadri primere dobre prakse. Osim toga, prikazani su i naini na
koje sve starosne grupacije mogu ravnopravno da uestvuju u
kreiranju, primeni i proceni politika i programa o pitanjima
starenja stanovnitva.
-
2
UNECE Policy Brief on Ageing No
Uvodjenje rodne perspektive u drutva koja stare
Potreba da se usvoji pristup u kojem se u obzir uzima itav
ivotni tok kada se sagledavaju meusobne veze izmeu starenja i roda
proistie iz shvatanja da se sadanja situacija starijih osoba moe
razumeti pozivanjem na prethodni ivotni tok. To zahteva povezivanje
drutveno-ekonomskog poloaja, uloga i odnosa koji nastanu kasnije u
toku ivota sa prethodnim ivotom mukaraca i ena. U mnogim zemljama
je ugraivanje rodnog aspekta ve utvren koncept; druge zapoinju
nacionalne strategije za iskorenjivanje rodnih neravnopravnosti u
svim generacijama. Kako ovaj Izvod iz politike sledi ugraivanje
pristupa (rodnog i onog koji se tie starenja), mogu se u njemu nai
informacije za kreatore politike koji su nadleni za brojna pitanja,
npr. ekonomske i politike rada, porodine politike kao i politike
namenjene ostarelim graanima.
Albanija
U julu 2006. Ministarstvo rada, socijalnih pitanja i jednakih
mogunosti zapoelo je razvoj Nacionalne strategije o rodnoj
ravnopravnosti i spreavanju nasilja u porodici (2007-2013) zajedno
sa njenim Akcionim planom. To je pokazalo da je Vlada reena na
ostvarivanje rodne ravnopravnosti u svim generacijama, sa
instrumentom politika sinhronizovanim sa inicijativama graanskog
drutva. Nacionalna strategija o rodnoj ravnopravnosti je proizvod
meusobno povezanog i inkluzivnog procesa u kojem su uestvovale
razne institucije vlade na centralnom i lokalnom nivou, graansko
drutvo, neprofitne organizacije, interesne grupe, predstavnici
politikih snaga u zemlji, predstavnici iz akademske oblasti i
meunarodni partneri. Dokument je pripremljen uz uee svih subjekata,
manjih i veih, koji se bave pitanjima rodne ravnopravnosti. Ovako
iroko uee trebalo je da obezbedi nastanak dobro utemeljenog
instrumenta, kao i da obezbedi da su plan akcije i intervencije u
saglasju sa stvarnim potrebama i kapacitetima institucija zemlje.
Cilj strategije je:
- Postizanje rodne ravnopravnosti u Albaniji kroz ugraivanje
rodne perspektive u sve aspekte formulisane i primenjene politike.
To znai da ene i mukarci ravnopravno uestvuju u drutvenom,
ekonomskom i politikom ivotu zemlje, sa jednakim mogunostima za sve
u uivanju prava i stavljanje njihovih individualnih potencijala u
slubu drutva;
- Poboljanje zatite, uinka sudskog sistema i podrke za rtve
nasilja u porodici, i vee fokusiranje na prevenciju reavanjem
uzroka u korenu nasilja porodici i zlostavljanja.
Izvor: Republika Albanija; National Strategy on Gender Equality
and Domestic Violence 2007-2010, Ministarstvo rada, socijalnih
pitanja i jednakih mogunosti
http://www.osce.org/documents/pia/2008/07/32216_en.pdf.
-
3
UNECE Policy Brief on Ageing No
Veza izmeu uea radne snage i socijalne sigurnosti
Broj starijih ena vei je nego broj starijih mukaraca u svim
zemljama UNECE regiona. ene e sa vie verovatnoe iveti u siromatvu i
bie pogoene invalidnou ili ogranienom mogunou kretanja. ene su vie
zastupljene meu onima koji ive smeteni u institucijama i u veem su
riziku od zlostavljanja ostarelih. Mnoge starije ene su udovice i u
ekonomski nepovoljnom poloaju usled malih primanja. Da bi
formulisali odgovarajue socijalne politike koje e odgovoriti na ove
izazove u starenju drutva, vano je u obzir uzeti u obzir rodne
razlike. Finansijska i socijalna sigurnost ena i mukaraca u
starosti povezane su sa tekuim i prolim ueem na tritu rada. Rodne
razlike u drutveno-ekonomskom statusu delimino su ukorenjene u
tradicionalnoj rodnoj podeli rada, gde mukarci nose primarnu
odgovornost za izdravanje porodice tj. za plaeni rad a ene za
neplaeni rad u kui i zatitu dece. To ima uticaj na sposobnost
mukaraca i ena da akumuliraju prava na socijalnu sigurnost za doba
kada e ii u penziju. Bez obzira na obiaje i tradiciju, poeljno je
da i mukarci i ene budu u mogunosti da oblikuju svoj porodini i
radni ivot u toku radnog veka na nain koji najvie odgovara njihovim
linim potrebama bez rizika za sigurnost u starosti. Za oblikovanje
politikog okvira za potrebe rodne ravnopravnosti u toku ivota, od
znaaja su tri strategije. Prva, koja e da omogui i podstakne ene,
posebno majke, na uee na tritu rada i izgradnju karijere na isti
nain kao to to rade mukarci. Ovo bi, izmeu ostalog, doprinelo
njihovom pravu na socijalnu sigurnost u starosti kao i na tekui
penzioni sistem u njihovim zemljama. Druga, ene koje odlue da
naprave pauzu u karijeri zbog obaveze odgajanja dece ili staranja o
ostarelom lanu porodice treba da imaju socijalnu sigurnost u
starosti. Rodno procenjen penzijski sistem bi ovakav razlog morao
da nadoknadi. Trea, trebalo bi priznati da podrka od najbliih, od
lanova porodica, oduvek ima znaajnu ulogu u staranju o starijim
osobama i esto je najpoeljniji oblik staranja za one na koje se
odnosi. Stoga radno sposobni lanovi porodice moraju da imaju
mogunost da im se prui pomo kada se staraju za ostale lanove
porodice. U kontekstu UNECE Regionalne strategije sprovoenja
Madridskog meunarodnog plana akcije o starenju, takve politike i
programi tiu se i obaveze br. 5 (Omoguiti tritima rada da odgovore
na ekonomske i socijalne posledice starenja stanovnitva) i br. 8
(Uvoditi rodni pristup u drutvo koje stari).
-
4
UNECE Policy Brief on Ageing No
Rodna nejednakost u starosti
Dobro je poznato da starenje stanovnitva napinje resurse za
pruanje socijalne sigurnosti u starosti. Istovremeno, dostupnost
resursa enama jo uvek se u mnogome razlikuje od stepena njihove
dostupnosti za mukarce, a sistemi socijalne zatite esto ne idu
dovoljno daleko u razmatranju rodnih razlika u nainu ivota jednih i
drugih. Postoje tri mogua reenja koja treba razmotriti da bi se
oblikovala rodna ravnopravnost u starosti:
Rodno procenjen i izbalansiran penzioni sistem Potencijalna
podrka lanova porodice i neformalnih mrea Uee i doprinos radne
snage u penzionom sistemu
Rodno procenjeni penzioni sistemi
U mnogim zemljama, penzioni sistem sastoji se od sistema tekuih
penzija (tzv. PAYG sistem) i finansiranih sistema. Najuobiajeniji
nain ureivanja penzija jeste sistem tekuih penzija, u kojem se
sredstva za penzije pribavljaju kroz tekuu naplatu doprinosa a
prava na penziju obino se akumuliraju tj. stiu kroz plaeni rad.
Manje provedenog vremena na plaenom formalnom radu zbog neplaenog
neformalnog staranja za lana porodice kod kue i tendencija da se
radi sa nepunim radnim vremenom usled neodgovarajuih usluga deje
zatite zajedno sa rodno raslojenim tritem rada doprinose da u
ishodu ene imaju manje pregovarake moi i autonomije. Zbog toga ena
ima sporadinu neodgovarajuu socijalnu zatitu, koja ih ostavlja bez
dovoljno ili bez ikakve socijalne sigurnosti. Za sistem
finansiranih penzija sredstva i usluge odreene su doprinosima.
Rizik je u potpunosti ili veim delom (zavisi od sistema) na
pojedincu, nasuprot PAYG sistemu, kod kojeg rizik snosi drava. Kao
to nam postojea finansijska kriza pokazuje, sistemi finansiranih
penzija mogu da budu nepovoljni za one koji zarauju malo ili
proseno i za ljude koji pauziraju u karijeri. Da bi poveale
ravnopravnost izmeu ostarelih ena i mukaraca neke Vlade moraju da
procene svoje penzijske sisteme na osnovu inilaca kao to su
trajanje radnog veka u toku ivotnog veka, rad sa punim ili nepunim
radnim vremenom i radno okruenje, budui da ovi faktori ne moraju da
budu isti za mukarce i za ene zbog obaveze staranja o lanu
porodice. Javne politike treba da se pozabave ekonomskim efektima
tradicionalnih uloga ostarelih ena na adekvatan nain i da garantuju
da se vreme koje se provede u staranju o deci ili ostarelim roacima
kojima treba nega jeste na adekvatan nain uzeto u obzir kada su u
pitanju njihova prava na penziju. Meutim, i drugi faktori imaju
ulogu u finansijskoj stabilnosti nacionalnih penzijskih sistema.
Starosna granica za odlazak u penziju u Evropskoj uniji kree se od
57 godina u Italiji do 67 godina u Danskoj i na Islandu,1 to
pokazuje kako su razliite finansijske obaveze sa kojima se suoavaju
evropske drave u pogledu svojih starijih graana. Poto broj
stanovnika koji su stariji od starosne granice za odlazak u penziju
raste bre od onih koji su u radno
1 Eurostat: Statistische Bcher. Das Leben von Frauen und Mnnern
in Europa. Ein statistische Portrt. Ausgabe 2008, p. 138.
http://epp.eurostat.
ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-80-07-135/DE/KS-80-07-135-DE.PDF.
-
5
UNECE Policy Brief on Ageing No
sposobnom dobu, javni resursi za penzije e opadati. U tom
kontekstu, uee enske radne snage je od posebnog makro-ekonomskog
znaaja.
U sistemu finansiranih penzija, nivo line penzije zavisi od
iznosa koji se akumulira na linom penzijskom raunu, za koji se
kupuje anuitet tj. iznos penzije. U mnogim zemljama koje imaju
sistem finansiranih penzija, za mukarce i ene se koriste odvojene
tablice za obraun anuiteta. Poto ene ive due, one mogu da imaju nie
anuitete (manje mesene iznose) od mukaraca. Koje e se tabele
koristiti kao i da li e se koristiti odvojene tabele za mukarce i
ene odluuje ili privatna osiguravajua kua ili banke ili ovo pitanje
regulie drava. U veini zemalja, zarade ena uvek su nie od zarada
mukaraca, to stvara rodnu razliku u doprinosima koji se uplauju na
line penzijske raune i rezultira manjim iznosima anuiteta ena nego
mukaraca. Zakonima i propisima promovie se ravnopravnost plata da
bi se smanjila neravnopravnost u ovom smislu. Meutim, manje zarade
ena esto su rezultat njihovih eih pauza u karijeri u toku ivota.
Pauze u karijeri ne samo da rezultiraju niim iznosima koji se
isplauju, ve mogu da predstavljaju periode u kojima se uopte ne
uplauju doprinosi u sistem finansiranih penzija. Dok ostaju kod kue
da bi odgajale decu ili se brinule o lanu porodice kojem treba
nega, drava moe da se postara da se doprinosi uplauju u sistem
finansiranih penzija u ime osobe koja se stara o lanu porodice ili
odgaja decu. Meutim, ovaj doprinos esto je utvren na minimalnom
nivou. Zbog toga te osobe akumuliraju manje sredstava na svojim
penzijskim raunima i primaju manje anuitete.
Procena rodnog uticaja penzijske reforme u Velikoj Britaniji
Velika Britanija je uvela dva nova Zakona o penzijama, jedan u
2007. i drugi 2008, koji donose znaajne promene u sistemu dravnih
penzija koje e poeti da se primenjuju od 2010. i kojim se formira
nova, jeftina ema privatnih penzija za koje e ljudi moi da tede od
2012. (planirani datum poetka). Procenom rodnog uticaja analizira
se verovatni uticaj ovih reformi na ene i mukarce koji tede za
penziju. Zakonom iz 2007. uvode se brojne mere koje su kljune iz
perspektive ravnopravnosti da bi se obezbedila pravednost za oba
roda. Ovi faktori tiu se faktora radne snage (ene ponekad rade za
manje firme koje imaju manje kapaciteta da obezbede usluge
socijalne sigurnosti), faktori na radnom mestu (ene ee rade sa
nepunim radnim vremenom) i trajanje rada (ene esto imaju krae radno
vreme zbog obaveze da odgajaju decu ili se staraju o ostarelom lanu
porodice). Kljuni aspekt ovih reformi jeste daj to e ivot koji se
provodi u neplaenim obavezama staranja o drugome biti nagraen u
penziji (u dravnom penzijskom sistemu) na isti nain kao i ivot
proveden na radu. Izvor : Velika Britanija: Ministarstvo rada i
penzija: Gender Impact Assessment of Pension Reform, 2006
http://www.dwp.gov.uk/docs/genderimpactassessment.pdf.
-
6
UNECE Policy Brief on Ageing No
Sve ovo pokazuje da se oni koji se staraju o deci ili drugom
lanu porodice, od kojih su danas veina ene, suoavaju sa
elementarnim nejednakostima u sistemu finansiranih penzija. Jasno
je da izmene ovih penzijskih sistema nisu dovoljne da bi se problem
reio. Politike moraju biti usmerene na bazine uzroke rodne
neravnopravnosti.
Podrka za lanove porodice koji neguju starije osobe
Porodina mrea i dalje najvie doprinosi u aktivnostima nege u
regionu UNECE. ene su uglavnom te koje se ovim bave. I zaista,
istraivanja pokazuju da veina ostarelih osoba vie voli da se za
njih neko stara u porodici kod kue nego u nekoj od ustanova. Mogu
se izraditi politike kojima e se lanovima porodice pomoi u nezi, na
primer u dnevnim centrima ili centrima za terminalno obolele da bi
lanovi porodice mogli malo da predahnu od nege. Porodina nega mogla
bi da se zaraunava u penziju a lanovi porodice koji pruaju negu
mogli bi da se obuavaju kako na struniji nain da pruaju negu.
Istovremeno, moraju postojati i dopunske mere tako da ona ostarela
lica koja ne mogu da dobijaju negu u porodinom okruenju ili nemaju
lanove porodice koji bi mogli da bi im prue mogu na drugom mestu da
dobiju strune usluge ove vrste.
Nemaka: Savezno penzijsko osiguranje. Sta odgajanja dece i
uveavanje penzijskih iznosa akumuliranih u toku staa roditeljstva
Majke i oevi roeni posle 1921. u staroj Saveznoj dravi, i od 1927.
u novoj Saveznoj dravi, imaju pravo na sta namenjen odgajanju dece
koji se obraunava kao i obavezni doprinosi u sistemu saveznog
penzijskog osiguranja, a kojim ispunjavaju uslov za penziju ili im
se poveava iznos penzije. Ovaj sta za odgajanje dece zaraunava se
na (dodaje se na) ve postojei sta osiguranja koji tee uporedo (tj.
na ime staa koji tee iz plaenog radnog odnosa) do najveeg limita
koji se godinje usklauje a koji se primenjuje na celokupni sistem
saveznog penzijskog osiguranja. Da bi se ublaio uticaj malih
primanja usled trogodinjeg trajanja staa u kojem se odgaja dete,
akumulirana penzijska prava osoba koje odgajaju decu a koja, dok su
u plaenom radnom odnosu u toku prvih deset godina ivota deteta
(roditeljski sta), zarauju zaradu manju od proseka zato to rade sa
nepunim radnim vremenom zbog obaveze podizanja deteta, se uveavaju
za potrebe obraunavanja penzije. Od etvrte godine deteta pa
nadalje, doprinosi za penzije lica koja se podiu trogodinjake
uveavaju se za 50% do maksimalnih 100% prosenih primanja. Shodno
tome, lica koja podiu decu sa primanjima u iznosu od 2/3 prosene
zarade stiu ista penzijska prava kao i oni sa prosenom zaradom.
Lica koja podiu dete sa dvoje ili vie dece mlae od 10 godina uvek
primaju maksimalni iznos naknade, bez obzira da li su u plaenom
radnom odnosu i do koje mere. Od 2002. podizanje dece odraava se i
na dodatnu naknadu koja predstavlja dodatak na ono to lica koja
podiu decu primaju. Izvor:
www.detuche-rentenversicherung-bund.de
-
7
UNECE Policy Brief on Ageing No
Uee na tritu rada
Dugorono, unapreenje uea enske radne snage u toku itavog ivotnog
ciklusa jeste kljuna mera koja treba da se preduzme da bi se
poveala sigurnost ena u starosti. Ako e ene moi da akumuliraju
sredstva za starost tako to e to poeti rano da rade, Vlade e imati
manju potrebu da poravnavaju nejednakosti u socijalnoj sigurnosti u
starosti. Obim do kojeg ene uestvuju u radnoj snazi takoe ima
direktnog uticaja na makro-eknoomski razvoj. Ima raznih mehanizama
za poveanje uea ena na tritu rada, od ega bi drutvo u celini imalo
koristi. Potrebu za radnom snagom mogle bi da zadovolje ene koje
sada ne rade zbog obaveze da odgajaju dete ili neguju starijeg lana
porodice. Mnoge zemlje su predvidele kako e poveati uee ena na
tritu rada. Da bi se obezbedili pozitivni uslove za uee ena na
tritu radne snage, potrebno je u voditi rauna o sledeim aspektima:
razvijenoj i fleksibilnoj infrastrukturi za deju zatitu,
standardima kvaliteta deje zatite, spreavanju diskriminacije na
osnovu roda i uznemiravanja na radnom mestu, veem ueu mukaraca u
izvravanju porodinih obaveza i staranju i rodno procenjenom sistemu
oporezovanja.
Austrija: Odsustvo sa rada radi nege terminalno obolelog
ili teko obolelog deteta
Odsustvo sa rada radni nege terminalno obolelog ili teko
obolelog deteta uvedeno je u 2002. Lica koja pruaju negu umiruim
lanovima porodice ili teko oboleloj deci mogu da dobiju odsustvo sa
rada u trajanju od est meseci (za teko obolelu decu do devet
meseci), a da istovremeno u potpunosti imaju naknade po osnovu
zakona o radu i socijalnoj zatiti (odsustvo sa rada radi nege
terminalno obolelog). To ide u prilog usklaivanju rada i porodinog
ivota. Da bi se porodicama sa malim primanjima omoguilo da koriste
ovu mogunost, uvedena je ema naknada za odsustvo sa rada radi nege
terminalno obolelog ili teko obolelog deteta. Kriterijumi na osnovu
kojih moe da se koristi ova mogunost jesu mesena primanja
domainstva (bez porodinog dodatka, naknade za domainstvo, dodatak
za dugotrajnu negu i dodatka za negu deteta) ne sme da bude vei od
700 EUR. Maksimalni meseni iznos jednak je prihodu koji nije mogao
da se zaradi zbog odsustva sa rada radi terminalno oblolelog ili
nege teko obolelog deteta.
Izvor: Republik sterreich; Bundesministerium fr Arbeit, Soziales
und Konsumentenschutz: ARBEITSVERTRAGSRECHTS-ANPASSUNGSGESETZ: Die
arbeitsrechtliche Absicherung der Sterbebegleitung, 14 a und b.
http://www.bmask.gv.at/cms/site/attachments/5/2/7/CH0651/
CMS1232539947760/arbeitsvertragsrechtsanpassungsgesetz.pdf.
Republik sterreich; Bundesministerium fr Wirtschaft, Familie und
Jugend: Novellierung des Familienlastenausgleichsgesetzes mit 1. 7.
2002 zum Hrteausgleich fr Familienhospizkarenz.
http://www.bmwfj.gv.at/BMWA/Schwerpunkte/Familie/Finanzielle_Unterstuetzungen/
default.htm.
-
8
UNECE Policy Brief on Ageing No
Fleksibilnost rada
Nedovoljna fleksibilnost trita rada moe znatno da utie na
pitanja koja se tiu usklaivanja rada i porodinog ivota. Razliiti
modeli radnog vremena mogu da pomognu enama da obavljaju poslove i
izvravaju porodine obaveze prema svojim potrebama. Drava moe da
pomogne da se pobolja slika o alterantivnim modelima radnog vremena
u privatnom sektoru, npr. tako to e ustanoviti nagradu za preduzea
i firme koje su blagonaklone prema porodici, i mora da obezbedi da
se ak i tokom rada sa nepunim radnim vremenom akumuliraju prava na
penziju. Jo jedan razlog zbog ega se ene ne vraaju na rad mogao bi
da bude strah od suoavanja sa raznim vidovima uznemiravanja ili
diskriminacije zasnovane na rodu na radnom mestu. Stoga se kroz
razvoj boljih reenja u zakonima o zabrani diskriminacije mora
postii napredak u razvoju radne sredine koja je prijateljski
raspoloena prema pitanju roda.
Zakoni o zabrani diskriminacije u bivim socijalistikim zemljama
Znaajni napredak ostvaren je kroz pripremu i usvajanje zakona o
zabrani diskriminacije za koje se pretpostavlja da zabranjuju
diskriminaciju na radnom mestu po osnovu roda. U Estoniji je, na
primer, 2004. usvojen Zakon o rodnoj ravnopravnosti u kojem se
definie direktna i indirektna diskriminacija kao i seksualno
uznemiravanje; osim toga, zakonom se predvia da dravne institucije,
lokalne vlasti i poslodavci imaju obavezu da unapreuju rodnu
ravnopravnost. Zakon o rodnoj ravnopravnosti obavezuje organe i
poslodavce da unapreuju ravnopravnost mukaraca i ena, ime se stvara
dobra osnova za unapreivanje rodne ravnopravnosti. Sline odredbe
predvia latvijski Zakon o radu (2001.). Napredak je ostvaren u
Sloveniji, usvajanjem Zakona o radnom odnosu (2002.) i Bugarskoj
usvajanjem Predloga zakona o zabrani diskriminacije (2003.). Cilj
novih propisa jeste da se smanji diskriminacija zasnovana na rodu u
svim oblastima ivota, ukljuujui na radnom mestu.
Izvor: Republika Bugarska, Ministarstvo rada i socijalne
politike, Law on Protection against Discrimination 2003
www.mlsp.government.bg/equal/equalen/bglaw.asp.
Republika Estonija, Ministarstvo socijalnih pitanja, Sektor za
rodnu ravnopravnost, 2004, Gender Equality Act (RT I 2004, 27, 181)
https://www.riigiteataja.ee/ert/act.jsp?id=738642.
Latvian Labour Law, 2001,
http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/UNTC/UNPAN018399.
-
9
UNECE Policy Brief on Ageing No
Dnevna briga o deci Porodine politike i usluge dnevne brige o
deci pruaju
mogunosti da mukarci i ene pronau posao na rodno-ravnopravnoj
osnovi. Ekonomska i socijalna zatita i jednake mogunosti za oba
roda da se zaposle i rade mogu imati znaajnu ulogu u odluci
porodice koja se tie deteta. Razvoj visokokvalitetne infrastrukture
deje zatite bitan je aspekt koji roditeljima omoguava da se dobro
oseaju kada svoju decu ostave instituciji deje zatite.
Nemaka: Inicijativa za uspenije usklaivanje rada i porodinih
obaveza u firmama: Audit Beruf und Familie (Revizija nad radom i
porodicom) Nemaka vlada razvija mnogobrojne strategije za stvaranje
podsticaja za firme i preduzea a kojima e se bolje uskladiti radne
i porodine obaveze. Jedan od takvih programa je instrument za
poslovodstvo Audit Beruf un Famile Revizija rada i porodice. Ova
revizija, koju je inicirala i razvila jedna od najveih fondacija u
Nemakoj, Herti Fondacija, u osnovi ima holistiki pristup u za
porodicu pogodnim pravilima ponaanja prema zaposlenima. Revizija
obezbeuje struno miljenje u vezi sa individualnim reenjima za firme
i preduzea, i podrava i prati proces primene tih reenja. Reperi su
na primer dobar dijalog izmeu poslovodstva i zaposlenih, pravo na
mere pogodne za porodicu i korporativna kultura blagonaklona prema
porodici. Firme i preduzea Vlada Nemake podstie tako to za
takmienja u reviziji izdvaja sredstva. Osim toga, do 2009. sva
savezna ministarstva e nastojati da dobiju sertifikat na osnovu
repera revizije kao poslodavci koji imaju prijateljski stav prema
porodici. Izvor: Savezno ministarstvo za porodina pitanja, starije
graane, ene i mlade, http://www.bmfsfj.de.
-
10
UNECE Policy Brief on Ageing No
Ostvarenje ciljeva iz Barselone o objektima i kapacitetima deje
zatite za decu predkolskog uzrasta u EU. U martu 2002., Evropska
unija je pozvala drave lanice da uklone prepreke za uee i tenje
enske radne snage, uzimajui u obzir potrebu za kapacitetima deje
zatite i u skladu sa nainima na koji se ona obezbeuje u svakoj
zemlji lanici, obezbede do 2010. deju zatitu za najmanje 90% dece
starosti od 3 godine do uzrasta kada poinje obavezno kolovanje kao
i za najmanje 33% dece mlae od 3 godine. to se tie mlae starosne
grupe (0-3), pet zemalja (Belgija, Danska, panija, Holandija,
vedska) ostvarili su cilj iz Barselone od 33% obuhvaenosti, dok se
jo pet (Francuska, Velika Britanija, Luksemburg, Portugalija,
Slovenija) pribliavaju ovom zacrtanom cilju. U mnogim drugim
zemljama treba jo mnogo toga uraditi da bi se ispunio ovaj zahtev
vezan za kapacitete deje zatite. Dok je sedam zemalja (Kipar,
Nemaka, Estonija, Finska, Irska, Italija, Latvija) doseglo srednji
nivo obuhvaenosti (od 16 % do 26%), osam drava lanica (Austrija,
eka, Grka, Maarska, Litvanija, Malta, Poljska, Slovaka) imaju stopu
obuhvaenosti 10% i manje. to se tie dece od 3 godine do uzrasta
kada poinje obavezno kolovanje, osam drava lanica (Belgija, Danska,
Nemaka, panija, Francuska, Irska, Italija, vedska) premaile su cilj
iz Barselone od 90% obuhvaenosti, dok se jo tri (Kipar, Velika
Britanija, Holandija) pribliavaju tom cilju. Sedam drava lanica
(Austrija, Estonija, Finska, Maarska, Portugal, Slovaka, Slovenija)
imaju stopu obuhvaenosti koja je znatna ali jo uvek nije dosegla
cilj, od 70% do 85%. Izvor: Komisija evropskih zajednica:
Implementation of the Barcelona Objectives. Concerning Childcare
Facilities for Pre- school-age Children, Brussels, COM(2008) 638.
ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=604&langId=en.
-
11
UNECE Policy Brief on Ageing No
Ne samo da samo postojanje kapaciteta za deju zatitu doprinose
roditeljskoj odluci da ostave dete u dnevnom centru ili ak da imaju
dete. Da bi se roditelji dobro oseali kada ostave veoma malo dete
na staranje u vrtiu, ta institucija mora da ispuni standarde u
pogledu odnosa izmeu broja zaposlenih i broja dece, nastavnog
plana, zdravlja i bezbednosti i obuenosti personala. Davanje bebe
ili male dece na uvanje i staranje u nekoj ustanovi deje zatite ne
treba da bude opcija samo za one roditelje koji nemaju drugi izbor.
Kapaciteti treba da budu takvog kvaliteta da pozitivno doprinose
optoj dobrobiti deteta, prema standardima koji roditelji mogu da
prue svojoj deci kod kue.
Elementi koji obeshrabruju uee na tritu rada: oporezivanje
Da bi se stvorili podsticaji da udate ene steknu pun radni sta
ili se vrate na rad poto dobiju decu, nad nacionalnim poreskim
sistemima mogla bi da se sprovede rodna procena. U mnogim zemljama
se drugi lan porodice koji zarauje efektivno vie oporezuje nego
jedini lan. Samo se u nekim zemljama (Finska, Grka, Maarska,
vedska) drugi lan porodice koji zarauje i jedini lan se oporezuju
jednako. U nekim zemljama razlika u oporezivanju vea je za one koji
imaju nia primanja. Visoki porezi udatih ena tradicionalno su se
obrazlagali postojanjem sistema oporezivanja zajednikog domainstva,
u kojem prihodi drugog lana porodice koji zarauje podleu veim
poreskim stopama zato to se prihodi prvog lana koji zarauje dodaju
na prihode drugog lana koji zarauje. Udate ene se i dalje vie
oporezuju uprkos prelazu ka odvojenom oporezivanju zbog toga to jo
u mnogim sistemima postoje dodatak za izdravanog suprunika a na
koji se gubi pravo ako oba suprunika rade, kao i zbog toga to su u
nekim zemljama uvedene brojne mere porodinog oporezivanja.
-
12
UNECE Policy Brief on Ageing No
Odsustvo sa rada za oeve
Na kraju, poeljno je ne samo da majke ve i oevi uestvuju u
podizanju dece. Odsustvo za rada za oeve jeste bitno zakonsko
sredstvo na raspolaganju dravama lanicama kojima se mukarci podstiu
da odsustvuju sa rada da bi se starali za izdravanu decu i druge
lanove porodice. Veim ueem mukaraca u podizanju dece smanjila bi se
napetost koju mnoge ene oseaju u naporima da usklade radne i
porodine obaveze, i doprinelo bi se tome da staranje o deci ili
drugim lanovima porodice bude zajednika aktivnost.
Zemlje u regionu kojim se bavi UNECE imaju razliite zakonodavne
okvire za odsustvo sa rada za oeve ili porodino odsustvo, a poeljno
je da drave lanice mukarcima ponude ista prava i sigurnost koje
proistiu iz porodinog odsustva kako i enama. Osim toga, drave
lanice mogu da promoviu inicijative kojima se formira javno mnjenje
u pravcu vee ravnopravnosti izmeu rodova, posebno u pogledu uea
mukaraca u obavezama staranja.
Implikacije politike
Ukratko reeno, politike za dobrobit ena u starosti treba da budu
usmerene na sve starosne grupe. Da bi se spreila pojava
nejednakosti socijalne sigurnosti u starosti, vano je da drutva
stvaraju poboljane uslove za usklaivanje rada i porodinog ivota.
Meutim, ne odgovara potrebama svih porodica i enama da oba
roditelja rade puno radno vreme i svoju decu vode u ustanovu deje
zatite. Stoga je vano da drave lanice nau reenja za posledice
nejednake akumulacije penzijskih prava, ako ene (ili mukarci) odlue
da naprave pauzu u karijeri zbog starateljskog (neplaenog) rada. Da
bi se ovaj cilj uspeno ostvario, preporuuje se uspostavljanje
koordinacije meu svim oblastima politike i vladinih agencija koje
se bave razliitim starosnim grupama i rade u razliitim oblastima
politike.
-
13
UNECE Policy Brief on Ageing No
Kontrolna lista: rodna ravnopravnost i starost
Glavne oblasti
Oblasti primene Kljuni elementii
Prilagoavanja radu sa nepunim radnim vremenom
Prilagoavanja pauzama u karijeri zbog obaveza staranja
Rodno procenjen penzijski sistem
Penzije
Prilagoavanja zaradama
Novani transferi
Penzioneri podupiru porodicu u radno sposobnom dobu
Deja zatita Zakonodavni okvir u propisima
o radu Finansijska pomo
Podrka preko lanova porodice
lanovi porodice u radno sposobnom dobu podupiru
stare lanove
Obuka
-
14
UNECE Policy Brief on Ageing No
Zakoni i propisi o radu
Podsticaji privatnom sektoru za uvoenje fleksibilnih modela
rada
Fleksibilnost rada
Javno mnjenje
Jaslice
Obdanite
Infrastruktura dnevne deje zatite
kola
Odnos izmeu broja dece i
vaspitaa
Osposobljavanje za nastavnike,
vaspitae
Standardi kvaliteta deje zatite
Unapreenje nastavnih planova
Porezi
Naknade
Usklaivanje rada i porodinog ivota
Eliminacija elemenata kojima se obeshrabruje uee na
tritu rada
Socijalna sigurnost
-
15
UNECE Policy Brief on Ageing No
Literatura
Albanija: National Strategy on Gender Equality and Domestic
Violence 2007-2010, Ministarstvo rada, socijalnih pitanja i
jednakih mogunosti.
http://www.osce.org/documents/pia/2008/07/32216_en.pdf ;
www.mpcs.gov.al/dpshb/.
Komisija evoprskih zajednica: Implementation of the Barcelona
Objectives. Concerning Childcare Facilities for Pre- school-age
Children, Brussels, COM(2008) 638.
ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=604&langId=en.
Eurostat: Statistische Bcher. Das Leben von Frauen und Mnnern in
Europa. Ein statistische Portrt. Ausgabe 2008.
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-80-07-135/DE/KS-80-07-135-DE.PDF
.
Organizacija za eknomsku saradnju i razvoj (OECD): Babies and
Bosses: A Synthesis of Findings for OECD countries. 2007.
www.oecd.org/els/social/family .
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD): Female
Labour Force Participation. Past Trends and Main Determinants in
OECD Countries. 2004.
http://www.oecd.org/dataoecd/25/5/31743836.pdf.
Bugarska, Ministarstvo rada i socijlane politike, Law on
Protection against
Discrimination 2003.
www.mlsp.government.bg/equal/equalen/bglaw.asp.
Estonija, Ministarstvo socijalnih pitanja, Sektor za rodnu
ravnopravnost, 2004, Gender Equality Act (RT I 2004, 27, 181)
https://www.riigiteataja.ee/ert/act.jsp?id=738642.
Finska: Finland Family Policy: Brochures of the Ministry of
Social Affairs and Health, 2006.
http://www.stm.fi/c/document_library/get_file?folderId=39503&name=DLFE-7155.pdf.
Holandija: Ministarstvo zdravlja, zatite i sporta.2007.
http://www.minvws.nl/en/themes/social-support-act.
Republik sterreich; Bundesministerium fr Arbeit, Soziales und
Konsumentenschutz:
ARBEITSVERTRAGSRECHTS- ANPASSUNGSGESETZ : Die arbeitsrechtliche
Absicherung der Sterbebegleitung, 14 a und b.
http://www.bmask.gv.at/cms/site/attachments/5/2/7/CH0651/CMS1232539947760/arbeitsvertragsrechtsanpassungsge
setz.pdf. Republik sterreich; Bundesministerium fr Wirtschaft,
Familie und Jugend: Novellierung des
Familienlastenausgleichsgesetzes mit 1. 7. 2002 zum
Hrteausgleich fr Familienhospizkarenz.
http://www.bmwfj.gv.at/BMWA/Schwerpunkte/Familie/Finanzielle_Unterstuetzungen/defa
ult.htm.
Velika Britanija: Ministarstvo za rad i penzije: Gender
Assessment of Pension Reform.
2007.
http://www.dwp.gov.uk/pensionsreform/pdfs/GenderImpactAssessment-5-Dec2007.pdf
.
Ujedinjene nacije. Generations & Gender Programme: concepts
and guidelines. New York & Geneva, 2007.