Robija

Radivoj Davidovi Moa Pijade Marko Oani

2

ROBIJA

Osude na zatvor zakon definira kao kazne lienjem slobode, meutim pored ove ima jo jedna mnogo tea i vanija svrha zatvora barem u primjeni na politike osuenike.

A ta svrha je da dovri ono to je zapoeto na policiji i kasnije nastavljeno na sudu, t. j. da zavri proces najbrutalnijeg slamanja i unitavanja politikih protivnika postojeeg reima.

Doavi na vlast vlastodrci su svoje line interese proglasili opim interesima, i sakrivi se tako iza te firme, oni u ime opih interesa, u ime javnog reda i mira, u ime drave pune zatvore svima onima koji ne e da se slijepo pokoravaju njihovoj samovolji. Ti vlastodrci se ne obaziru na to, to iza njih ne stoji nitko, osim policije i andarmerije i prodanih dua, narodnih izdajica, to je itav narod, naroito seljatvo i radnitvo protiv njih. Ne, na to se oni ne obaziru! Naprotiv svakog istinskog predstavnika irokih narodnih slojeva, svakog istinskog borca za narodne interese proglasili su nepoudnim elementom i stavili pod udar svoga zakona.

Oslonivi se na puke i bajunete, oni su stvarali svoje zakone onako kako je njima koristilo, a poslije su te zakone sprovodili u ivot opet pukama i bajunetama, pozivajui se pritom na neke vie narodne i dravne interese.

Uzmimo na pr. estojanuarski reim. Danas nitko u dravi, osim Pofovaca i J. N. S ne moe kazati da se je taj reim u svome radu rukovodio opim interesima. Ta sami nekadanji nosioci toga reima gg. Srki, Koroec i ostala kompanija tvrde da je on vodio nasilnu, dakle protunarodnu politiku. Pa ipak za vrijeme toga reima, kada je nekoliko stotina generala, bankara, veleposjednika, i kapitalista vladalo nad milionima potlaenog naroda, vreni su takvi progoni, kakvih historija hrvatskog naroda ne pamti: ubijalo se, vjealo se, muilo se, bacalo se u zatvore. I dakako: sve to u ime opih interesa, u ime javne bezbednosti i t. d.

Pa ipak sva ta sredstva nisu pomogla velikosrpskoj fai-stikoj kliki da uniti hrvatski narod, koji se je na elu s predsjednikom Maekom opro tome divljem naletu na svoju slobodu.

Velikosrpska gospoda da to uspjenije provedu svoju za-misao nastojali su da poto-poto potkupe hrvatsku i slovenaku. gospodu. I dogodilo se ono to se toliko puta ponovilo u naoj po vijesti: hrvatska i slovenaka gospoda

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

3

otidoe u Beograd da se pogode s beogradskom gospodom (Maurani, vrljuga i dr.) Poznate su poklonstvene deputacije, koje su vodili ti hrvatski izrodi u Beograd. Ali hrvatski narod na elu s drom Vlatkom Maekom ostao je vjeran seljakoj ideologiji brae Radia, i nije mogao da se pomiri s nasilnikim 6. januarskim reimom. I dok su se njegova izdajnika gospoda grijala na suncu beogradske milosti, zvekeui kesama Judinih srebrenika, dotle je hrvatski seljaki i radniki narod stupio u borbu, teku, krvavu i beskompromisnu borbu za svoja prava.

U toj borbi padoe mnogi hrvatski sinovi, a bezbrojne legije hrvatskih seljaka prodjoe kroz jugoslavenske kazamate, koje svojim grozotama spadaju u srednjevjekovnu inkviziciju.

Kada ovjek proita nevinu definiciju zatvora ili robije kao kaznu lienja slobode, ni ne pomilja na sve strahote, koje se kriju iza tih prilino bezazlenih rijei. Misle: ovjeka strpaju u zatvor i onemogue mu slobodno kretanje, a niti ne slute to eka svakog onog, koji prekorai prag kaznione. Naroito onog, koji je imao smionosti da se digne protiv vlastodrakog nasilja, koji je ovamo pao borei se protiv tog nasilja, a za svete ideale Slobode i Pravde. Da to lienje slobode znai: batine, glad, okove, mrane elije i slina muenja, pa i samu smrt, to se dakako iz tih rijei ne moe razabrati.

Ni iz kunog reda, to ga ministarstvo pravde propisuje za kaznione, ne moe se dobiti prava slika robije. Jer kuni red na papiru je jedno, a praksa, robija onakova kakova uistinu jest, neto je sasvim drugo. Prema kunom redu svaki osuenik kada doe na robiju mora da odsjedi 23 mjeseca u samici. No upravnici kaznenih zavoda znadu drati osuenike, naroito politike, mjesecima i mjesecima preko toga zakonom odreenoga roka. to znai provoditi mjesece, pa esto i godine na malom prostoru od 12 metra irine, i 34 metra duine, bez knjiga, bez papira i olovke, ne dolazei ni s kim u dodir, jedva se moe zamisliti. To znai postepeno, okrutno, bizantinski okrutno unitavanje ivaca. To znai polagano duevno umiranje. A kad tom jo pridou batine, koje su u najuoj vezi sa samicom, pa post, tvrdolei, okovi i mrane elije, onda to znai sistematsko unitavanje tijela polagano ali sigurno umiranje. Nisu rijetki sluajevi

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

4

da ljudi doive potpuni ivani slom u samicama, sluaj komuniste Stejia, Gavria, Rajia i da pokuavaju samoubistva na sve mogue naine . . . Isto tako ima sluajeva da straari izmrcvare osuenika tako strahovito da ovaj umire od posljedica. (Sluaj osuenika Jovanovia).

Zakonodavci nazvae sve to izdravanjem prvostepene kazne, prepustivi upravnicima kazniona i njihovim organima da je tumae na svoj nain. To se najbolje vidi iz rijei zamjenika mariborskog tamniara g. Botola, koji je hrvatskim narodnim borcima, kad su se pozivali na kuni red, bez okolianja rekao:

To to je na papiru, to za nas ne vrijedi ... Mi postu-pamo onako, kako naemo za shodno!

Nadalje kuni red predvia za osuenike, koji su izdrali dvije petine kazne, a koji svojim vladanjem pokau da su se popravili, tzv. slobodnjatvo ili posredovanje. Otada ti osuenici ne ive vie unutar kaznionskih zidina nego u posebnom, slobodnjakom odjelu, gdje imaju relativno veu slobodu kretanja. Nakon pola izdrane robije ti popravljeni robijai stiu pravo na uslovni otpust, t. j. putaju ih kui pod uvjetom., da u toj drugoj polovini ne izvre nikakvo kanjivo djelo, jer ih inae ponovo vraaju u kaznionu.

Kao to su gotovo sve stavke iz kunog reda preputene proizvoljnom tumaenju upravnika i njegovih savjetodavaca: katolikog i pravoslavnog sveenika, uitelja i po kojeg inovnika, tako su i ocjene o popravljanju osuenika preputene njima. Oni ocjenjuju robijaa i odluuju kad se popravio. A to za upravnika i za njegove savjetodavce znai popraviti se? To znai stupiti u njihovu slubu. Biti izdajica svojih surobijaa ili prijavljivati sve to tko govori; jednom rijeju vriti najsramotniju ulogu konfidenta.

Da vidimo to znai ovaj stavak o popravljanju primije-njen na politike osuenike? Da li se politiki osuenik, ovjek, borac, koji se je svijesno digao protiv nepravde i tiranstva moe uope popraviti u onome smislu kako to tumai uprava, sluga onih tirana, protiv kojih je politiki kanjenik svijesno stupio u borbu? Ne, on se ne moe popraviti, jer bi to popravljanje znailo sramotno naputanje narodne borbe, odvratna izdaja zastave pod

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

5

kojom se borio! I zato politiki osuenici u praksi ne mogu da dobiju uvjetni dopust. Samo oni (a tih je vrlo malen broj) koji napiu molbe za pomilovanje mogu da reflektiraju na uslov.

Jo mnogo tota lijepog pie u kunom redu, to se u praksi uope ne vri, a mnogo toga uope ne pie u kunom redu, to se u praksi i te kako vri.

To su u prvom redu batine.

Batine se primjenjuju u tolikoj mjeri da robija ne moe zamisliti kaznione u kojima se ne tue. Tue se jednako u Mitrovici kao u Lepoglavi, u Mariboru kao i Skoplju. Njima se jednako slue upravnici kao i posljednji straari. U Lepoglavi je zlostavljanje robijaa tako razvijeno, da se organi nisu acali "tui pojedine ljude na sred etnje pred stotinama drugih osuenika. Tako je jednog dana neki straar poeo pendrekom tui luake (u odjelenju za neuraunljive) na oigled esdesetorice politikih osuenika. Jednog izmeu bolesnika zvanog Hea, oborio je na zemlju i stao ga nemilosrdno pendreiti. Politiki osuenici, koji su se nalazili u neposrednoj blizini, poee protestirati. Tek tada je taj straar prestao tui bijednog luaka, ija se sva krivnja sastojala u tom, da se je htio poaliti s jednim svojim drugom. I dok su se njih dvojica alila uz glasni smijeh, naiao je straar sav ljut i sretan to je naao nekoga, na kome moe iskaliti svoj bijes poeo ih bjesomuno mlatiti.

Zbog toga protesta straar izvede na raport etvoricu politikih osuenika, komuniste Milovana Djilasa, ora Jovanovia, Petka Miletia i Borisa Boia. Svaki dobije po 15 dana samice. U prepirci koja se razvila na raportu, izjavio je Boko Kosti, lepoglavski zavodski uitelj, pod ijom se vlau nalazi preko 1000 osuenika:

Lopov se mora tui . . . Batina je najbolje odgojno sredstvo!

Lepoglavski zapovjednik Nikolajevi bio je strah i trepet robijaa. On je tukao vlastitom rukom jednako .kriminalce kao i politike osuenike. Tako je meu ostalima tukao: hrvatskog narodnog borca Juku Klanca, Santu Frlana, Josipa Matijaa, komunistu Mesuda Mujkia i mnoge druge. to vie ni sam upravnik Spasojevi nije se acao da tue osuenike i to Hrvate naprosto zato, jer su Hrvati i jer

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

6

ne e da se odreknu svoga hrvatstva za volju velikosrpske gospode, komuniste tue zato jer su komunisti, a kriminalce zato jer su kriminalci. Jedino pronevjeritelje i to one pametne pronevjeritelje, koji su znali dignuti teke milijune, ne tue! S njima je vrlo prijazan i dobar. Njima on daje najbolja mjesta: u bolnici, pisarni i si.

U Mitrovici je isto tako. Tuku svi. Bez ikakva povoda. Recimo zato to ne ete da teretite svoga druga za ono to bi straar htio. Ili zaostanete na etnji za pola koraka, tako da se odstojanje produi sa 3 na 3 i jednu polovinu koraka. Jo prije nego to to i opazite, teki sveanj kljueva vam se zarije u rebra. Ili zasvrbilo vas je na vratu, pa se poeete. Straar misli da dajete kakav znak i pone ukati da se prizna kome je znak bio upuen. Ako na etnji netko apne tako nespretno da uje straar, ovaj ne istrauje mnogo. Naprosto pozove 23 osuenika k sebi i savjetuje ih da izdadu krivca. Tko ne e ili ne znaju, onda istue njih. Njemu je svejedno bio Janko ili Marko. Glavno da je netko dobio!

Vojno - sudskog krivca Milosavljevia, osuenog na 19 god. i 8 mjes. robije, ovakva kazna, kao i teina prvih dojmova robijakog ivota toliko je potresla, da je siao s uma i zavrtio sebi u glavu da e ga otrovati. Zato je nekoliko puta odbio hranu. Straari Planti i Antoni strunjaki ocjenie to kao simulaciju i odluie da ga izlijee na svoj nain. Jednog dana provalie u njegovu eliju i grozno ga ispremlatie. Kad su nakon nekog vremena pokuali ponoviti svoju kuru, mladi se opre. Tada ga Planti sabljom obori na zemlju, da se onda zajednikim silama bace na bijednoga mladia. Tukli su ga dugo, to se moglo razabrati po onom priguenom hroptanju i ostavili ga tek onda, kad je mladi ovjek ostao leati bez svijesti u lokvi krvi. Tada naloi Planti istaima da oiste krv sa poda, i nikom nita.

Kad su kasnije politiki osuenici doznali za ovaj sluaj protestirali su kod tamniara. Ovaj je najprije negirao da bi se to takova moglo dogoditi u ovoj kaznioni, a kad se javie svjedoci, onda tamniar pone braniti Plantia i Antonia da su to napravili u samoobrani, jer da ih je mladi napao. A svatko znade da se iz tamnice, kroz zatvorena vrata, ne moe niko napasti.

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

7

Ostale kaznione ne zaostaju nimalo za Mitrovakom i Le- poglavskom. Vjena sramota Mariborske kaznione i njenog u- pravnika Vzabla ostat e mladi Hercegovac Ante Aleksi iz Ne- vesinja. To je mladi od dvadeset dvije tri godine, slab, krljav, izubijan, navukao tuberkulozu. Vjeno u kazni. Tuen je desetak puta. Kada god koji mariborski straar ne zna na kome bi iskalio bijes, odilazi bolesnom, tuberkuloznom Aleksiu da ga bije. Svi ga tuku. To znade upravnik, jer mu se Aleksi nekoliko puta tuio. To znade i lijenik antel, jer je imao prilike da gleda modrice na slabanom tijelu toga mladia. To znade tamniar. To znade i sveenik. To znadu svi, ali nitko, nijedan od' tih kulturnih ljudi poam od upravnika pa do duobrinika nije ni pokuao da zaprijei muenje jadnoga mladia. Nasrnu tako tri etiri straara u njegovu eliju i ponu da ga mlate. Skinu mu odijelo, ostave ga golog u vlanoj podrumskoj eliji i narede mu da klei satima. I on onako slab i bolestan drhturi na zimi i klei do iznemoglosti. Vlaga mu se uvlai u kosti, koljena bole, glad harai crijevima, ali on mora da klei . . . Ne smije da se die, inae e ga opet tui. A strani su oni udarci! Teke su straarske izme, kad ponu tabanati po ovjeku, kao da lome sve u njemu. Zamjenik tamniara Boto' jednomu je bokserom razrezao usnicu tako da ju je lijenik morao ivati. Bijedni mladi vie nije znao to da uini. Nije vie nalazio izlaza iz tekog poloaja . . . Pade u oaj. I u tom oaju odlui se na samoubistvo. Razbije staklo na sitne komadie i pone da ga guta. Tada su naili straari, vidjeli ga gdje se gri od boli, i odveli ga u bolnicu. Vratie ga u ivot, ali samo zato da i dalje podnosi sve one strahote polaganog umiranja u tamnici . . .

Podnarednik Pichler komandant kleti je potpun i neo-granien gospodar u svome odjeljenju, tamo on harai, tue i prebija robijae bez ikakove odgovornosti pred bilo kim. Teko onome robijau koji se poali pred upravnikom, taj znade to ga eka, kada se vrati natrag u Pichlerovo carstvo!

U Niu 1935. je strahoviti reim izazvao pobunu, u kojoj su ubijena tri robijaa. Pomislite kakov mora da je poloaj tih ljudi, kad se goloruci diu proti oruane sile. Svijesni su toga da e doivjeti poraz, ali drugo im zaista ne preostaje.

Javnost uope ne zna za grozote robijakog ivota pa ni ne poduzimlje nita da im ga pobolja. I tako preputeni sami

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

8

sebi pokuavaju da si vlastitim snagama, uz najtee rtve, bar koliko toliko olakaju poloaj. Batine su najei povod svima akcijama robijaa i zato vidimo uvijek meu prvim njihovim zahtjevima ukidanje batina. U disciplinskim kaznama kriju se takoer ogromne mogunosti za sadistiko muenje i postepeno ubijanje robijaa. Kazne su razliite: obina samica, mrana samica, post, tvrdi leaj, vezanje, okovi, oduzimanje privatne poboljice u hrani i t. d. Te se kazne onda mogu kombinirati na najrazliitije naine. Disciplinske kazne omoguuju najgore nasilje i bezakonja. Budui da primjena svih tih vrsti kazni ovisi iskljuivo o volji upravnikovoj, to ih on primjenjuje prema svome raspoloenju. Jedamput kazni za neki prekraj 23 dana samice, a drugi put kad je recimo neraspoloen (tko bi sve znao zbog ega, moda zbog ena, ili zbog gubitka na kar-tama) za isti taj prekraj odrapi po 23 mjeseca. Dakako da primjena kazni ovisi i o politikoj situaciji u zemlji. Kad u zemlji bjesni reakcija, onda se ona odrava i u kaznioni.

Trei momenat koji igra vanu ulogu je: sloga i jednodunost politikih osuenika. Ako su oni jednoduni, sloni i spremni da reagiraju na drakonske kazne, onda upravnik ne e ba tako olako da ih izazivlje time. U protivnom sluaju, t. j. ako su osuenici pocijepani, ini upravnik to hoe!

Samica ve sama po sebi je teka za izdravanje, jer disci- plinarac nema pravo ni na knjige, ni na nuzuitak (t. j. na privatnu hranu). Ostavljen na onoj mravoj i nedovoljnoj dravnoj hrani, disciplinarac slabi i propada fiziki. Bez knjige, bez olovke i papira, osamljen potpunoma, preputen sam sebi i tekim mislima, koje ga saljeu, disciplinarac, naroito ako je kanjen na due vrijeme, slabi nervno. U bespomonosti poinje sam sa sobom da razgovara i da se glasno smije. To dugim boravkom u samici prelazi pomalo u naviku, koje se kasnije vrlo teko oslobadja. Zato vidimo da su ljudi koji provedoe dulje vrijeme u samici potpuno rastrojeni ivano, a mnogi i s uma sidjoe. Grozan primjer posljedica dugog boravka u samici je mitrovaki kanjenik atentator na Paia Raji, koji je proveo oko 14 godina u samici. Njega je samica utukla duevno i tjelesno, i tko zna da li e se ikada vie oporaviti. Drugi jo tei sluaj je sa komunistom Spasojem Stejiem, koji je osuen na 20 godina robije zbog pokuaja atentata na kralja 1921. (poznati

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

9

Vidovdanski atentat). On je proveo preko 7 godina u samici s okovima na nogama. Ni samice ni okovi nisu ga idejno skrili. Kao neko, on i danas nepokolebivo vjeruje u pobjedu radnog naroda, ali njegov um je pomraio, on sate i sate govori sam sa sobom, vodi prepirke sa protivnicima, sam pita i sam odgovor daje.

A kad se samica pojaa tvrdoleom, postom ili mrakom, onda sav taj proces sistematskog ubijanja tee bre.

Tvrdole to je kazna, kojom se osueniku oduzme sva posteljina osim jedne deke. Bez obzira bilo ljeto ili zima mora da spava na golom podu ili prinama sluei se onom jednom dekom kako znade i umije.

Kad je osuenik kanjen postom, onda mu oduzmu svu hranu osim kruha i vode. Postovi se odravaju u samici.

Mrana samica ili mrana elija, to je ostatak srednjevjekovnog sistema tamnovanja. Osuenik se baci u vlanu podrumsku eliju, na kojoj su prozori vrsto zatvoreni eljeznim kapcima, koji ne proputaju ni traak svijetla. U nekim kaznionama, kao na primjer u Lepoglavskoj, kazna mranom elijom ukljuuje u sebi i kaznu tvrdoleom, jer dolje nema ni kreveta ni slamarice. Osuenik dobije samo jednu deku i nita vie. to znai provesti u takvim okolnostima dane, tjedne, i mjesece, naroito zimi uz temperaturu od10 do 20 C, moete si misliti. Reuma u najveem stupnju, tuberkuloza i sline bolesti su neposredna posljedica ovakovih kazni. Upravnici sami znadu u kakovo oajno psihiko raspoloenje moe ovjeka dovesti takova kazna, pa da preduprede sve pokuaje samoubistva oduzimlju disciplinarcima remenje, vezice iz cipela i sve ono to bi moglo posluiti za oduzimanje ivota. Krivo bi bilo misliti da je bog zna kakov prekraj potreban da se dospije u mranu eliju. Najmanji razlog, recimo niste primijetili straara, ili kojeg inovnika, pa ga prema tome niste mogli ni pozdraviti. Ili: na etnji ste proaptali koju rije. Pa ne treba ni to, dosta da se kakovom prerevnom straaru priini da ste uinili kakov prekraj i t. d. Za svaki od ovih sluajeva moe vas dopasti mrani podrum. Ba zato to se tako olako izriu ove kazne, mrane elije su gotovo uvijek pune disciplinaraca.

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

10

Okova ima vie vrsti: lakih, teih i dvostrukih. Oni predstavljaju jednu od najgrubljih zakonskih kazni, ovjeku nabiju po nekoliko mjeseci okove, a esto puta ni za to. Tako je hrvatski narodni borac Nikola Devi, seljak, okovan zbog sumnje da je poderao dravni runik! Drugi hrvatski narodni borac Ivan Prpi, student, baen je u okove zato to je pozdravio svoje drugove na rastanku. Hrvatski narodni borac, koji je 1936. godine pao rtvom bijelog terora, ostavivi u jugoslavenskoj tamnici svoje kosti, starina Stjepan Javor, nosio je nekoliko mjeseci okove pod sumnjom da organizira osuenike za trajk. Hrvatski narodni borci: Ivan Glavak, Bla Badalec, Ivan Horvatinovi, svi seljaci, nosili su okove, a da nisu na njih ni kanjeni. Naprosto zato to ih je upravnik slao na vanjske radove (rad u polju, umi i t. d.), pa pod izlikom da ne pobjegnu, nabio im na noge okove. Poznati hrvatski borac radnik Josip uni, nosio je nekoliko mjeseci okove zbog veze sa Javorom. Komunista Viktor Suki baen je u okove zbog pisma u kojem je pozivao hrvatskog narodnog borca Ivana Bernardia da se prikljui akciji ostalih politikih osuenika. Hrvatski narodni borac Josip Miklaui, osuen na vjeitu robiju, kanjen je okovima takoer zbog nekog pisma. Komunista Radivoj Davidovi nosio je okove zbog inkriminiranog mu napisa: Dolje krvavi kralj! I tako u beskonanost: Vuki, Sudar i drugi.

Ve iz ovih ukratko navedenih injenica moe se vidjeti, koliko smo imali pravo kada smo kazali da je svrha robije u primjeni na politike osuenike: najbrutalnije slamanje poli-tikih protivnika reima, i to bez obzira bili oni hrvatski narodni borci, makedonski nacionalni revolucionari ili komunisti.

Ovu svrhu robije, uostalom, i sami tamniki funkcioneri otvoreno priznaju. Ve pri samom dolasku u kaznionu oni to politikim osuenicima otvoreno i kau. Tako je 1929. godine tadanji zamjenik upravnika, a sadanji upravnik mitrovake kaznione Petrovi napao komunistu Hebranga kad je uo da je osuen na 12 godina robije: Ostavit e ti ovdje svoje kosti, ja ti to kaem.

Moe biti, ali time ne ete zaprijeiti pobjedu radnog na-roda, odgovori Hebrang.

Petrovi je htio da pobjesni, te baci Hebranga u okove.

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

11

Upravnik lepoglavske kaznione, Spasojevi, doekao je hrvatskog narodnog borca Miju Gredieka i Danu aleca, osuenoga na 18 godina robije, rijeima: Treba vas sve poubijati kao paad!

Nato se okrenuo tamniaru Nikolajeviu: Pritisni ih na moju odgovornost, da se naue pameti!

to znai nauiti se pameti?

To znai odrei se ideje zbog koje si pao na robiju, to znai izdati pokret kojem si pripadao, pljunuti na zastavu kojoj si sluio i napisati molbu za pomilovanje.

Dakako da se ni Grediek ni alec, uza sve ikane kojima su bili izvrgnuti, ne nauie pameti. Ostadoe kao to su i bili nepokolebivi borci za slobodu hrvatskog naroda!

Ovakva nastojanja uprave i njenih organa skoro uvijek o- staju bez uspjeha. Ogromna veina politikih osuenika, kako hrvatski narodni borci, tako makedonski nacionalni revolucionarci i komunisti podnose sve te udarce nepokolebivo i s vrstim uvjerenjem u pobjedu pravedne stvari. Nad mnogima od njih ispunie se dodue Petrovieve rijei: oni uistinu ostavie svoje kosti u kaznionskim zidinama, ali vjera u pobjedu ostaje. Ona ivi meu tim ljudima, koji sav svoj ivot posvetie narodnoj stvari. Ona im daje snage da u neprestanoj borbi, najgrubljoj, najsvirepijoj borbi golorukih zarobljenih boraca s daleko nadmonijom upravom, ustraju smjelo i nepokolebivo.

Ta borba je teka i nejednaka. Ona nije nita drugo nego dio ope narodne borbe. Jedna fronta narodne borbe. Istina najtea fronta na kojoj se sukobljuju dvije nejednake sile: u- prava, kao predstavnik reima i reakcije, oboruana pukama i bajunetama i poduprta paragrafima s jedne strane, a goloruki, nezatieni revolucioneri borci Slobode i Pravde, nosioci Napretka, s druge strane. I kao to vani reim nastoji da ugui svaki narodni pokret, koji ide za obaranjem reima, tako i uprava ima zadau da slomi prvoborce tih pokreta masa; da ih lomi duevno i tjelesno, da ih prisili na molbatvo, ili ako joj to ne uspije, da ih onesposobi za svaki aktivni narodni rad, kad iziu napolje. Politiki osuenici pak po najjednostavnijem principu samoodranja, odupiru se tome nasilju. I tako se ta borba na robiji postavlja kao borba

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

12

za ivot, za goli ivot. I treba, zaista, mnogo duha, jakog, nesalomivog duha da se odupre toj brutalnoj sili. Jedini saveznik robijaima u toj borbi je javno miljenje, koje kad se pokrene moe mnogo da olaka ivot osuenicima, da im pomogne u njihovoj tenji za stvaranjem takvih ivotnih uslova u kojima ne e biti izvrgnuti neovjenom postupku.

Ishod tih borbi ovisi o raznim okolnostima. To je u prvom redu sloga i jednodunost svih politikih osuenika, bez obzira kojoj ideji pripadaju.

Bez te jednodunosti nema uspjene borbe. Uprava ih pocijepane lake kri. Lake zavodi nad njima svoj nasilniki reim i lake izvruje svoju zadau. Ona ne pita jesi li ti komunista, ili hrvatski narodni borac, ili makedonski revolucionar, nego sve bez razlike jednako lupa, kad god moe i gdje god moe. Ona s jednakom nemilosrdnou udara po hrvatskim narodnim borcima i po makedonskim narodnim borcima, kao i po komunistima: i jedne i druge i tree baca po samicama, baca ih podjenako u okove, a straari ih sve mlate istom grubou. To su politiki osuenici vidjeli kroz duge godine svog robijanja i zato nastoje da istupaju zajedniki. Isti ivotni interesi, iste patnje i bolovi stvorie kod politikih osuenika jaku svijest zajednikih akcija!

Uprava bizantinskom prepredenou nastoji da zavadi pojedine politike grupe meu sobom. Pri tome se slui svim i svaim: laima, klevetama i podvalama. Ako je potrebno, ona prividno pravi razlike u postupanju s pojedinim grupama, samo da ih razdvoji, pa da ih onda onako razjedinjene lake skrha.

Drugi laki moment koji odluuje ishod borbe jest interesiranje javnosti za akcije robijaa, kao i pomo koju im ona ukazuje u tim akcijama. Iskustvo je pokazalo kako snaan faktor moe da bude javnost u odluivanju. Pritisak javnosti (protesti, mitinzi, demonstracije) moe da odlui o tome da li e robijai i dalje da budu izvrgnuti strahotama jednog nasilnikog reima, ili e im se ivotni uslovi poboljati. To najbolje po kazuju akcije politikih osuenika. One koje su bile poduprte pomou iz vana, svravale su redovito s uspjehom, a one koje nisu imale te pomoi doivjele bi neuspjeh.

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

13

Koliko javno miljenje moe da utjee na sudbinu robijaa najbolje pokazuju amnestije, koje je beogradski reim davao uvijek, kad se je uzburkala narodna masa i postavila zahtjev za putanjem politikih osuenika. Mi znamo da vlastodrci ne daju amnestije ni iz kakve ljubavi ili samilosti prema politikim osuenicima, nego je to uinjeno pod pritiskom narodnih masa. Ali obje one amnestije, kako prosinaka, tako i oujska nisu nikako zadovoljile zahtjev hrv. naroda, koji je kroz usta predsj. Maeka odluno zatraio opu amnestiju za sve pol. osuenike! Obje ove amnestije obuhvatile su svega neto preko stotinu ljudi, dok jo mnogo stotina politikih osuenika: hrvatskih narodnih boraca, komunista, makedonskih narodnih boraca i dalje gnjije u tamnicama, oekujui onaj as, kada e javnost prisiliti vlastodrce na davanje jedne nove, ali i potpune amnestije! To oekuju prvoborci Narodne Slobode i Pravde, koji jo uvijek ame u jugoslavenskim kazamatima:

MITROVICA PRVI PERIOD

I prije proglaenja estojanuarske faistike diktature jugoslavenske kaznione krile su u svojim zidinama mnoge borce narodne slobode. Ve od samog postanka ove drave nacionalni borci potlaenih nacija, kao i radniki i seljaki borci, koji se nisu mogli pomiriti s postojeim stanjem, bacani su u tamnice. (Hrvati narodni borci: Milan uflaj i drugovi, Makedonski narodni borci: Konstantin Cipuev, Kama Zafirov i drugovi, Mia Derviev i drugovi; komunisti: Ljudevit aki, Spasoje Steji, Moa Pijade i mnogi drugi). Ali za vrijeme 6. januarskog, reima, koji je narodu oduzeo sve slobode, zaredae svakodnevna apenja politiki nepoudnih elemenata. Bezbroj poznatih i nepoznatih boraca muke je ubijeno po policijama i andarmerijama, a oni, koji preivjee njihove torture, izvedeni su pred Sud za zatitu drave, koji ih je onda slao na vjeala ili na robiju. Palo je etrdesetak smrtnih osuda . . . pale su tisue i tisue godina robije . . .

1929. godine stiu u Mitrovicu prvi politiki osuenici, osuivani pod estojanuarskim reimom. S njima se postupa kao s najobinijim drumskim razbojnicima. Tue ih se. Rade po pranim i nehigijenskim radionicama i mranim podrumima. Izaziva ih se na svakom koraku, i vrijeaju im

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

14

politika uvjerenja. Jednom rijeju uprava nastoji svim moguim sredstvima da ih obori na nivo puzavaca i klecikoljenaa. Ona upotrebljava sve metode koje joj stoje na raspolaganju, poev od najlukavijih podvala, pa do najrafiniranijih muenja, ne bi li ih prisilila na kapitulaciju, t. j. da dadu izjavu kojom bi se odrekli svoga rada i obeali lojalnost reimu. A kad politiki osuenici, osim par izdajica ostadoe vjerni svojoj ideji, onda uprava nastupa kao predstavnik i sluga beogradskog reima, proganja ih bez obzira bili Hrvati ili komunisti.

Ve pri samom ulazu u kaznionu, nastoji uprava da ustra- i osudjenike, i zato im se grozi; u samicama za vrijeme prvostepene kazne, tue ih preko svojih organa i svakojako ih maltretira da time pojaa prve teke, neposredne dojmove robijakog ivota. Ona rauna na psiholoki momenat: ovjek sam, odvojen potpuno od svih svojih, izvrgnut batinama, postovima, mranim podrumima, sjedi u samici i slua kako kroz tamniki prozor dopiru zvui dalekog ivota to napolju struji svojim tokom, dok on ovdje skapava u tamnikim zidinama naputen, izvrgnut gladi i barbarskom zlostavljanju, s crnim perspektivama dugih, dugih godina, koje e morati provesti ovdje, u zidinama mrtvog doma ... Tu e mu teki robijaki ivot izcrpsti snage, iznuriti ga fiziki, unititi ga duevno, dok jednog dana ne doivi sudbinu Rajia, iji luaki smijeh sablasno odjekuje pustim hodnicima samike zgrade . . .

Najbolji primjer kako se uprava sprema da doeka politi-ke osudjenike, pokazuje sluaj s grupom hrvatskih narodnih boraca iz procesa dra Maeka (Bernardi, Paver, Matekovi, Praneki, Ban, trtak). Njima je uprava zbog borbenog dranja na sudu odluila pripremiti za dobrodolicu luake koulje, koje je trebao saiti kom. Aleksander Rankovi, krojaki radnik. On, kad je doznao da su te koulje namijenjene hrvatskim narodnim borcima, nije htio da ih ije. Uprava je ostala bez luakih koulja, ali je Rankovi kanjen sa 6 tjedana samice.

Po izdranoj prvostepenoj kazni osuenici prelaze u t. zv. drugostepenu kaznu, t. j. u skupni zatvor. Otuda idu svaki dan u radionice gdje rade pod ubitanim radnim uslovima, u malim neprovjetrenim prostorijama 1012 sati na dan, uz mjesenu plau od 15 dinara.

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

15

Upravnici trae da u tamnikim prostorijama vlada pot-puna tiina. Pjesma, pa i glasniji smijeh su strogo zabranjeni. Svatko znade to znaci pjesma za ovjeka. Ona ga tjei u tuzi, bodri ga u borbi, njome iskazuje svoju radost i svoje boli. Ona ga die u asu klonua, ona je neophodna potreba ovjeja. A koliko je tek potrebna ovjeku, kojemu je tiran odnio sve od ivota. Zato robijai, uza sve zabrane i stroge kazne, znadu pokatkad zapjevati tiho, samo toliko da dadu oduka svome raspoloenju.

Jedne veeri komunistiki omladinci koji su se nalazili odvojeno od svojih starijih drugova, zbog loeg utjecaja Suki, imi, Popovi, Paunovi, Marinkovi, Kolici i dr., pjevali su svoje pjesme. Sutradan su zato odvedeni na raport,

gdje ih je upravnik Pui kaznio sa 6 tjedana samice.

Koncem 1929 god. dola je u Mitrovicu grupa komunista iz Bekereka (Aleksi, Trajkovi, Davidovi, A, Seny, Servo, Funk i dr.). Oni su kao i ostali osuenici bili izvrgnuti strahovitom zlostavljanju, to je Davidovia tako revoltiralo da je na porciju urezao rijei: Dolje krvavi Aleksander!

Straari su otkrili taj natpis i prepoznae Davidoviev rukopis. Upravnik Pui kazni ga dva puta po 4 tjedna okova, 16 tvrdolea i 8 postova. Upravo je bila zima. Snijeg i led pritisli zemlju svojim tekim naslagama, iva u toplomjeru pala duboko ispod nule, a na golim prinama vlane samice mitrovake kaznione leao je 20 godinji komunista Davidovi, gladan i bolestan, sapet u teke okove.

Posljedice te kazne poznaju se i danas na slabanom Davi- doviu.

Nakon izdrane disciplinske kazne podnio je upravnik tubu sudu, koji je Davidoviu dodao jo 3 godine robije. S prijanje 4 iznaalo je sve 7 godina.

Mitrovaka kazniona sastoji se od dva kompleksa zgrada, koji su meusobno potpuno odvojeni. Prvi kompleks sainjava: Velika zgrada s ogromnim skupnim sobama, zgrada samica, crkve, bolnice, radionice, kuhinja, pekarna i magazini. Drugi kompleks sastoji se od t. zv. Mladenake (danas politike) zgrade s mnogo manjim sobama i sa etrdesetak samica.

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

16

Do 1930 god. politiki osudjenici: Moa Pijade, Ljudevit aki, Rade Vujovi, Zlatko najder, Konstantin Cipuev i jo neki nalazili su se u Mladikoj zgradi, gdje su imali posebni politiki reim. Kad su uli za postupak uprave s ostalim pol. osuenicima, i da su tueni Petrovi, Paunovi, Hebrang i jo neki njihovi drugovi, koji su se nalazili u Velikoj zgradi, uloili su protest proti toga. Zbog tog protesta, kao i zbog spremanja nekog trajka, uprava ih premjesti u razliite zavode: akija i Mou poalje u Lepoglavu, Vujovia u Mari-bor, najdera u Zenicu, a Cipueva u Veliku zgradu.

Kako je u tom periodu hrana bila vrlo loa, poeli su robi-jai poboljevati i svakodnevno dolaziti na lijeniku pomo. Lijenik dr. Jurinac kazao im je:

Ljudi, ja vam ne mogu pomoi. To je zbog rave hrane a pogotovo zbog kruha . . . Ako si sami ne moete pomoi dru-gaije, a vi ga radije nemojte jesti.

Sutradan svi politiki osuenici koji su se nalazili u skupnim sobama javili su se na raport zahtijevai da im se pobolja kruh. Upravnik Pui im odgovori da e biti jo gori, jer da nisu doli na robiju da se tove. Nato politiki osuenici odmah drugi dan odbie primanje kruha. Upravnik ih razbaca po samicama. Punih 10 dana nisu htjeli primati kruh. Tek jedanaesti dan kad se kruh neto poboljao, poee ga primati.

Zbog te akcije 16 komunista bundija (Solari, Salaj, Traj- kovi, Levi, Jelavi, Flec, Gjorgjevi, Davidovi, Aleksi, olovi Valjin, Hebrang, Petrovi, Festini i dr.) je premjeteno u Lepoglavu.

Poslije ovih premjetaja, uprava je mislila da se rijeila glavnih kolovodja svih akcija, pa se svom silom bacila na preostale osudjenike. Pod izlikom da se dobro ne vladaju poela im je oduzimati pakete, skraivati pisanje nuzuitka (snab- djevanja hranom za vlastite novce). Kako osuenici imaju po zakonu pravo da ih posjeuju roaci, uprava im je i tu poela praviti neprilike. Skratila je trajanje posjeta na 5 minuta. Dogodi se na pr. da dodje kakva siromana majka, to je tekom mukom skucala novac da vidi svoga sina, a uprava joj ne dozvoljava nego 5 minuta, bez obzira na to to

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

17

se ve godinama nisu vidjeli, bez obzira na to to se jo godinama vidjeti ne e.

Slali su ih na najtee i najnezdravije radove: u uaru, u magazine, i t. d. Morali su nositi vree do 85 kg. teine.

Rad se obavlja vrlo intenzivno. Straari bdiju nad osudjenicima i budno paze da se ne gubi vrijeme. U radionicama straari imaju neiscrpivih mogunosti da izazivaju osudjenike i da ih lano tuakaju na raportu. Upravnik je nemilosrdno kanjavao osudjenike koji su sporije radili. Tako je na pr. hrvatski narodni borac Marko Oani kanjen 6 tjedana samice sa tvrdoleom i 3 puta nedjeljno po pola hrane.

Slian sluaj desio se sa komunistom Dimetom Velikovim. On je radio u uari i izradjivao ulare, dok je nad osudjenicima bdio straar Baniek, koji je ve jednom imao sukob sa Velikovim. On je stalno prigovarao Velikovu da sporo radi. Velikov mu jednog dana odgovori da radi onoliko koliko moe, i da ne e za volju nikoga da izgubi svoje zdravlje u ovolikoj praini. Banieku kao i ostalim straarima nikako ne ide u glavu kako to da se jedan obini robija tamnikom uvaru usudi prigovarati, pa ga je gurnuo u ledja. Ovaj ga upozori da ga ne gura, nego ako misli da je to pogreio neka ga vodi na raport. Baniek sav bijesan na ovoliku drzovitost poleti k Velikovu, a ovaj da se obrani podigne ruku. U tom momentu straar zgrabi svoj bajonet i zarine ga Velikovu u miicu. Ostali osuenici, koji su se nalazili u blizini, poeli su da protestiraju, nato Baniek uz pomo jo nekih straara odvede Velikova u samicu. Upravnik povrh svega toga kazni Velikova i drugove sa 6 nedjelja samice, a oni revoltirani ovakim nepravednim ka-njavanjem rijeili su da ne prime hranu. Da tu svoju namjeru lake mogu sprovesti, sutradan kada su se vratili sa etnje, udju svi u jednu samicu. Upravnik naredi da ih se silom izvede, zbog ega se oni zabarikadirae. Tada su straari po upravnikovu naredjenju isjekli sjekirama vrata na eliji, njih izvukli na polje i sputali ih u ludjake koulje.

Politiki osudjenici ivjeli su kroz itavo to vrijeme pomijeani s kriminalcima, medju kojima je uprava imala svojih konfidenata. Ti konfidenti dojavljujui sve upravi, onemoguavali su politikim osudjenicima dogovaranje. Zato

VALENTINAHighlight

18

su oni vie puta traili da im se dadu posebne sobe. Uprava nikako ne htjede pristati na to. Konfidenti ne samo da su prijavljivali sve to god se razgovaralo, nego su i lagali, samo da se to vie ulaskaju upravi. Kad sve molbe nisu pomogle, politiki osudjenici u znak protesta napustie rad. Tada upravnik Pui baci njih tridesetak u samice. Sutradan i ostali politiki osuenici napustie rad i solidarno sa svojim drugovima odoe u

samice. Pui ih na to kazni svakog po tri mjeseca samice, 15 tvrdolea i 15 dana po pola hrane. Na ovu kaznu oni odgovorie protestnom demonstracijom. Pui sav bijesan dojuri u zgradu samica, i provali u eliju hrvatskog narodnog borca Marka Oania, mislei da je on kolovoa, i uperivi u njega revolver poeo ga guiti i udarati mu glavu o zid:

to vie derao se neurastenik Pui, s napetim revolverom prema Oanievim grudima.

Vikao sam, viem, i vikat u, doklegod budete ovako postupali s nama odgovori Oani.

Sutradan su Marku Oaniu okovali ruke i noge duplim okovima, koje je nosio 6 tjedana. Osim njega dao je Pui okovati jo Aleksandra Rankovia, Vitomira Sukia, Stanka Paunovia i dr., da su toboe organizatori ovih demonstracija.

Ali akcija ipak nije bila bez uspjeha. Politiki osudjenici dobie skupne sobe zasebno od kriminalaca.

Medjutim je upravnik podigao tubu protiv Marka Oania hrv. nar. borca, imputiravi mu da je za vrijeme demonstracija povikao: ivio komunizam! To je bila prosta la, jer su svi osuenici, a i straari uli da je Oani zaviknuo: ivjela solidarnost!. Sud se nije obazirao na sve te svjedoke, nego izrabivi ovu priliku da egzemplarnom kaznom zastrai politike osuenike, osudi Oania na dvije godine robije po Zakonu o Zatiti Drave.

Marko Oani, poznati je hrvatski omladinac, od najranije mladosti sudjeluje u hrv. narodnoj borbi. Kao izraziti revolucioner bio je ve 1923. god. uapen zbog sumnje da je za vrijeme demonstracija ubio policajskog narednika Galovia. Od tada njegov ivot nije nita drugo

VALENTINAHighlight

19

doli niz progona i apenja, dok konano nije u prosincu 1928. god. uapen zbog atentata na inovnika min. unutranjih djela Grauera. I ako nije nita priznao, i ako je imao nesumnjiv alibi, potvren od tolikih svjedoka sud za zat. drave osudi ga na 15 god. i dva mjeseca robije (dva mjeseca dobio je zbog toga to je na raspravu doao za znakom Hrv. Narodne Omladine). S ove dvije godine, koje je dobio na robiji Oani je potpuno nevin trebao da provede 17 god. u jugoslavenskim tamnicama.

Oaniev sluaj, t. j. sluaj da ovjeka potpuno nevina osude na robiju, nije osamljen. Nekoliko godina kasnije u slinim okolnostima osuen je Bojan Kugler na vjeitu robiju. A Oania i Kuglera imade mnogo, vrlo mnogo!

Cenzura nad knjigama bila je vrlo otra. Nisu im htjeli proputati nita, osim nekoliko udbenika i rijenika. Pod takvom nesnosnom cenzurom ivjeli su politiki osuenici sve do kolovoza 1931 god. Tada im oduzee i to. Pa ne samo da su im oduzeli sve knjige i teke, nego i sav pisai pribor.

Politiki osudjenici kako hrvatski i makedonski narodni borci, tako i komunisti vidjeli su jasno to uprava eli od njih uiniti, eli ih liiti potpuno svakog intelektualnog rada da ih potpunu idiotizira kao to je uinila s onim politik. osuenicima koji su ranijih godina stizali ovamo. Strana slika njihovih starijih drugova: Spasoja Stejia i Milutina Rajia, koje je uprava drala godinama u samicama bez knjiga i ikakve razonode, lebdjela im je pred oima. I zato politiki osuenici odluie radije stupiti u borbu, pa makar i uz cijenu rtava, nego li da ih se dovede do tog stanja.

Stupili su u trajk gladju 1931 god. mjeseca rujna. Sa etiri dana trajka politiki osuenici izvojevae ponovno ono to su im bili oduzeli; dapae dobie dozvolu na pakete do 10 kg., pisanje nuzuitka onoliko koliko je tko imao materijalnih mogunosti, nabavljanje svih knjiga i asopisa koje su dozvoljene u zemlji, osloboenje od rada i jo neke olakice.

Tada je doao za upravnika kaznenog zavoda Bralovi, koji je odmah ispoetka poeo da pogorava poloaj politikih osuenika. On je nakon kratkog vremena poeo ponovno oduzimati tekovine zajednike borbe, kao na pr. poboljicu hrane, zaustavljati po nekoliko mjeseci knjige na cenzuri i

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

20

zabranjivati prepis novca s jednog pol. osuenika na drugog, to je vrlo vano u robijakom ivotu, da si i oni siromaniji mogu nabavljati lijekove i sline stvari.

On je uveo i nov nain kanjavanja t. zv. kratko vezivanje koje bi osuenicima izranilo ruke. Mrana elija je poela raditi sve ee. Bili su kanjeni mnogi osuenici kako hrvatski narodni borci tako i komunisti.

1932 god. osudjenici koji su se nalazili u kaznionskoj bolnici pripremali su bijeg pa su u bolnici bili i politiki osu-enici; hrv. nar. borci Josip Miklaui, Ivan Rukan, te kom. Ibrahim Babovi, odluie i oni da se prikljue bjeguncima. Meu tim kriminalnim osuenicima-bjeguncima bio je jedan upravin konfident koji ju je tono obavijestio o svim potankostima. Dakle, uprava je mogla da pravovremeno sprijei pokuaj bijega, ali to nije uinila, nego je prolila krv, da na taj nain primjereno kazni bjegunce, a one koji se bave takvim mislima da ustrai. Zato je pred bolnikim vratima postavila zasjedu. Ovi osuenici koji su se odluili na bijeg, imali su ve nekoliko dana unaprijed alat za otvaranje bolnikih vrata i tako su oni jedne noi oko 12 sati otvorili sobna vrata i uputili se hodnikom glavnim bolnikim vratima. Kada je osuenik Keda otvorio vrata i stupio na prag, jedan straar mu zarine bajunet u prsa i premda je Keda bio jak, ostade na mjestu mrtav. Zatim je i na ostalima izvren i pravi pokolj, osuenike su boli u

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

21

Dr Milan uflay

Zlatko najder

Stjepan Javor

Nai mrtvi

MILOSAVLJEVI,

UFLAY,

BABOVI,

SCHNEIDER,

FESTINI,

23

Robijai na grobu predsjednika Stj. Radia i drugih rtava od 20.

VI. 1928.

24

lea, noge i ruke i udarali ih kundacima po tijelu. Nakon toga su

osuenici u tekom stanju baeni u samice, gdje je nastavljeno s

mrcvarenjem. Naroito su politiki osuenici hrv. nar. borci

Miklaui i Rukan, te kom. Babovi bili strano izmrcvareni.

Babovi je teko obolio od toga i 1934 umro u Lepoglavi, a

Rukan i Miklaui jo ni danas nisu ozdravili od tog groznog

masakra. U pokolju najvie se isticao narednik Husnjak.

Sutradan su politiki osuenici protestirali protiv tog po-kolja ali uprava da bi prikrila svaku svoju krivicu, podigla je optubu protiv bjegunaca. I tako su ljudi jo osueni na robiju i disciplinsku kaznu, pored ve navedenog mrcvarenja.

Godine 1930 doao je osuenik Jovanovi u kazneni zavod na izdravanje kazne. Ono svakodnevno stenjanje i jaukanje tuenih osuenika djelovalo je porazno na njega. U vjeitom strahu pred batinama, popustili su mu ivci, pa ovjek esto nije znao to ini. Jednoga dana kada su osuenici iz samica izlazili na etnju, Jovanovi je zalutao po stepenicama. Straar Aleksa Zavii vidjevi to odmah je zaviknuo na Jovanovia i pristupio k njemu i podboio ga nekoliko puta pod rebra, da je ovaj zaurlao od bolova. A kada su se osuenici povratili sa et-nje i kada su ih ve zakljuali, tada je Zavii jo s jednim straarom, koji se zvao Mato Kocijan, otiao u Jovanovievu eliju, gdje su ga obojica stali ponovno tui. Otada je Jovanovi jo vie bulaznio i strahovao. Tako, da su ga ve dotle doveli, da je glasno poeo jaukati i razgovarati, i onda kada ga nitko nije tukao. Straari su to po starom obiaju smatrali za najobinije simuliranje, pa su ga jo vie tukli. Vie puta zbog smijeha i zabave, koju im je prualo ono luako urlanje. Kad su vidjeli, da Jovanovi svakodnevno sve vie propada i ludi, oni su tada obavijestili lijenika, koji je isto pod uplivom straara mislio, da Jovanovi simulira i naredio da mu se navue luaka koulja. No poslije nekoliko dana lijenik je bio primoran da ga otpremi iz samice u ludnicu. To je bilo u prosincu 1930. Sama ludnica je betonirana soba bez ikakove posteljine. Neprestano svezan u ludjakoj koulji u hladno zimsko doba, na slaboj hrani i nikakovoj brizi lijenika, Jovanovi je po cijeli dan leao skuen, a kraj toga mokar od mokrae i zamazan od izmetina propadao je vidno iz dana u dan, dok nije nakon jedan mjesec dana ovakog groznog muenja podlegao. Umro je u najgroznijim mukama.

25

Batine se ponovno uvedoe nad novodolim osuenicima u samici. to vie straari su svojevoljno poeli osuivati na po-stove i tvrdolee.

S bolesnicima se postupalo s bezobzirnom grubou. Primjer kako je umro komunista Janko Barle, najbolje e ilustrirati taj

postupak. Barle je ee dobivao napade padavice. Jedne veeri

je imao 7 napada, pa su politiki osuenici poeli dozivati i lu-

pati na vrata, da se ovjek odvede u bolnicu i da mu se prui

pomo. Tamniar Flegar je odgovorio da se po noi nikoga ne

vodi iz sobe. Politiki osuenici su protestirali proti takvog bar-

barskog postupka, traei i dalje da se Barle poalje u bolnicu.

To upravu nije nita smetalo. Ona je ostala kod svoje odluke.

Oko 4 sata ujutro, u tekim bolovima, umro je Janko Barle.

Njega je bolest hvatala periodino, ali do sada uvijek preko dana,

tako da mu se je odmah mogla pruiti hitna pomo. Da su mu i

sada pritekli upomo, ostao bi ovjek na ivotu.

Politiki osuenici su odmah sutradan predali karte na tu- beni raport protiv uprave. Tamo su zapisniki iznijeli groznu smrt svoga druga Barlea, koju je skrivio bezduni tamniar. Sluaj Janka Barlea jo ih je vie potakao na borbu protiv ova- kvog postupanja, nastojei da makar u budue zaprijee po-navljanje ovakovih neovjenih postupaka. Kako su svi protesti zavravali obeavanjima, koja se nisu nikada izvrila, to osuenici stupie ponovno u trajk i postavie odluan zahtjev za uvadjanje jednog ovjenijeg reima. trajk je trajao punih jedanaest dana. Politiki osuenici su traili meu ostalim i premjetaj u Mladiku zgradu. Rezultati toga trajka bili su slini prvome, t. j. dobili su neke stvari. Ali i to nije potrajalo dugo, jer se je uprava vladala prema kursu ope politike situ-acije. Kakav je kurs vladao vani, takav je i uprava primjenjivala unutar kaznionskih zidova.

LEPOGLAVA

PRVI PERIOD

I u lepoglavskoj kaznioni, kao i u ostalim kaznionama ove drave, bilo je pol. osuenika i prije dolaska 6. januarskog re-ima. Poam od dvadesete godine slane su ovamo itave kolone Makedonskih narodnih boraca; kasnije dolaze komunisti (Pe- trovi, Lopandi, olakovi) koji su osueni na 12 godina robije

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

26

kao sudionici u Alijagievom atentatu na ministra Drakovia 1921. godine.

1930. godine premjeteni su iz Mitrovice u Lepoglavu Moa Pijade i Ljudevit aki, a kratko vrijeme iza toga jo 16 komu- nista-bundija.

Kao i njihovi stariji drugovi i novodoli su morali raditi u radionicama. Inae za vrijeme uprave Bohaeka, reim u kojem su ivjeli bio je prilino snoljiv. Ali kada ve slijedee godine dolazi na njegovo mjesto novi upravnik Spasojevi, on odmah pristupa k likvidaciji toga reima. Najprije poalje nekoliko komunista (Levija, olakovia, olovia, Trajkovia) u Maribor, a nad ostalima pone uvoditi reim jake ruke. Neke izmeu njih premjesti u Novu zgradu, t. j. zgradu koja imade preko 300 elija i koja je potpuno odvojena od stare. Pol. osuenici, to je sasvim razumljivo smatrali su to napadajem na svoje pozicije. Najprije se javie na albene i protestne raporte, a kada to nije imalo gotovo nikakvog uspjeha, odluie da borbom sauvaju svoje pozicije. U mjesecu srpnju 1931. stupie u trajk glau, koji je imao samo obrambeni karakter. Upravnik Spasojevi sa svojom svitom: uiteljem Kostiem, lijenikom dr. antelom i zapovjednikom Nikolajeviem odluie skriti trajk. Skriti ga po bilo koju cijenu. Sprovaajui dosljedno tu svoju odluku uprava nije prezala ni pred kakvim sredstvima. Najprije je porazbacala sve osuenike po samicama, nadajui se da e time oslabiti borbeni moral trajkaa. Kada to nije uspjelo, onda im je donaala bolju hranu u samicu, stavljala je na stol, da trajkai to tee osjete teinu gladovanja. I zbilja trebalo je mnogo jake volje i energije da se moe s uspjehom odolijevati mirisu jela, to se irio samicom draei nosnice izgladnjelih ljudi.

Uprava je i dalje stvar izvaala nevjerojatnom preprede- nou. Njeni organi obilazili su samice nagovarajui pojedince da se ne daju voditi od nekoliko pokvarenih tipova. Onda bi onako, toboe u povjerenju aptali kako su ve neki trajkai primili hranu. Ali drugarsko povjerenje bilo je jae. Ono duboko pouzdanje koje se raa meu robijaima nije se svim tim intrigama pokolebalo.

Uprava vidjevi da joj sve to nita ne pomae odlui se na druge, grublje, balkanskije metode. Zavodski lijenik dr. antel poeo je osmi dan trajka na umjetan nain hraniti trajkae. I on se savjesno baci na posao. Svakog dana obilazio je samice s nekoliko straara da s gumom u ruci prisilno hrani trajkae. Ondje gdje nije mogao ni najsurovijim nainom da otvori usta

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

27

robijau, on ga je naprosto hranio kroz stranjicu. I to se onda izmjenjivalo redom: negdje kroz usta, negdje kroz stranjicu, dok ne bi obiao sve. Nakon prisilnog hranjenja klistirao je osuenike-trajkae. Tamo, gdje se koji pokuao oprijeti, on nije acao ni pred udarcima. Tako je na pr. stari Franjo Jelavi tuen dok god se nije pustio klistirati. Klistir koji je davao dr. antel nije bio obini klistir: mlaka voda, nego voda mijeana s jo nekim sastojinama, koje su prouzrokovale krvarenje. To mrcvarenje trajalo je itave sate, pa su osuenici, iznemogli od gladi, iscrpljeni od nasilnog hranjenja po cijele dane sjedili na kiblama krvarei. Ovako zvjerski nain postupanja sa trajkaima koji se moe roditi samo u bolesnoj fantaziji zloinca, nije ostao bez posljedica: komunista Festini koji je bio osuen na 10 godina robije, umro je kratko vrijeme iza svretka trajka, kao rtva jake ruke upravnika Spasojevia i lijenika antela.

etrnaesti dan trajk je s potpunim neuspjehom zavrio. Ali sva ona strana mrcvarenja trajkaa nisu zadovoljavala sadistike nagone Spasojevia. On ih, im su se oporavili toliko da su mogli ii, pobaca u mrane podrumske elije, okovavi im ruke. Tako ih je drao 15 dana, a onda ih premjesti, oduzevi im kroz 3 mjeseca svako pravo na poboljavanje hrane, na pri-manje paketa i pote. Iznureni 14-dnevnim trajkom, mranom samicom i nedovoljnom hranom, mnogi od ovih osuenika teko obolie da nikada vie ne ozdrave potpuno.

U isto vrijeme Spasojevi je podnio sudu tubu proti ko-muniste Davidovia da je irio kom. propagandu meu krimi-nalcima. Varadinski sud ga osudi na 6 mj. robije, ali stol se-dmorice povisi osudu sa 6 mj. na 5 godina. Tako je Radivoj Da- vidovi pored prve osude u Beogradu na 4 god. i druge u Mitro- vici 3 god., dobio jo jednu osudu od 5 god. robije, u Lepoglavi i ponovno 3 god. u Mitrovici ili svega 15 godina.

Poslije izdrane disciplinske kazne upravnik strpa pol. osuenike u dvije male sobice rasporedivi ih tako da su u je-dnu doli pripadnici imunijih obitelji, oni koji su primali potporu od kua, a u drugu siromaniji, oni koji nita nisu primali. I ovo je bilo dobro sraunato. Time je naime upravnik mislio da e pobuditi izvjesno neraspoloenje jednih prema

drugima, pa e ih onako zavaene lake skriti, ali mu namjera nije uspjela.

Koncem te godine doe grupa hrv. nar. boraca- (Javor i drugovi) u Lepoglavu. Upravnik Spasojevi ih doeka kao to ve jedan beogradski sluga moe doekati hrvatske borce. Jo

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

28

dok su izdravali prvostepenu kaznu, t. j. 3 mjeseca samice imali su prilike da osjete na sebi Spasojevievu mrnju.

Poslije, kad su preli u drugostepenu kaznu, uprava im nije htjela dati zajednike sobe, nego ih je i dulje zadrala u samicama. Radili su kao i kriminalci po svim radionicama. Bili su izvrgnuti vjeitom izazivanju sa strane straara, koji su se natjecali tko da ih vie ponizi. Ilo se tako daleko da su ih stavljali pod nadzor povjerljivih kriminalaca. Dakako da sve to skupa nije moglo skriti stare i prokuane hrvatske nacionalne borce kao to je bio Stjepan Javor i njegovi drugovi.

No upravnik Spasojevi htio je poto-poto da izazove osu- enike-Hrvate, da ih moe kanjavati onako, na svoj nain. Naroito nije mogao trpjeti starog Javora. Nastojao je da mu to podmetne, kako bi imao formalni povod disciplinskom proganjanju. I zbilja jednog dana optui ga da se je dopisivao s drugim hrvatskim nacionalnim revolucionerom, Josipom uniem, o tome kako da organiziraju trajk u kaznioni. Bez ikakve istrage baci Javora i unia u okove, a zatim u podrum, gdje su odleali dva mjeseca.

(Josip uni je hrvatski omladinac, radnik, osuen je na 15 god. robije zbog atentata na beogradsk. novinara Ristovia, koji je u svome listu Jedinstvo, podstrekavao na umorstvo hrvatskog narodnog voe Stjepana Radia. I ako je dakle djelo poinjeno iz pol. motiva, uni je osuen po krivinom zakonu i itavo vrijeme svoga robovanja proveo je kao kriminalac. Velik dio svojeg tamnovanja proveo je u disciplinskoj kazni: u okovima i mranoj eliji, jer nije htio da se odrekne svog Hrvatstva! Obiao je kao i svi bundije razne zavode: Lepoglavu, Mitrovicu, Maribor).

Nekoliko mjeseci zatim Spasojevi ponovno baci Javora u okove. Ovog puta s motivacijom da je pokuao prokrijomariti neko pismo.

1932 godine stigao je u Lepoglavu hrvatski narodni borac ime Smoli, seljak iz Dalmacije. On je osuen zbog ustake propagande na 10 god. robije. Doavi u Lepoglavu bio je kao i ostali pol. osuenici maltretiran i ikaniran. U roku od godine dana, Smoli nije primio ni jedno pismo od kue, gdje je ostavio enu i 8 nejake djece. Sva pisma mu je kaznionska uprava plijenila, tako da kroz itavo vrijeme nije dobio ni glasa o svojoj siroadi.

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

29

1933. god. dola je u Lepoglavu grupa od dvadesetak hrvatskih narodnih boraca veinom seljaka iz Dalmacije. Oni svi su osueni kao ustae. Upravni organi nisu se acali ni da ih fiziki napadaju. Tako je na pr. sam zapovjednik Nikolajevi iukao jednog izmeu njih, Juku Klanca.

U mjesecu studenom 1933. god. svi pol. osuenici Lepoglav- ske kaznione premjeteni su u Mitrovicu, gdje je tada izvrena koncentracija pol. osuenika iz cijele drave.

MITROVICA DRUGI PERIOD

Poslije uspjeno provedenog trajka 1932 god. prestale su batine u samicama. Ali samo za vrlo kratko vrijeme. Ve poetkom 1933 god. uvaaju se ponovno. Tako je te godine straar Antoni u vie navrata ispremlatio etvoricu hrvatskih narodnih boraca Franu Frlana, Stjepana Tomljenovia, Nikolu Bu ljetu i imu Balena. Kasnije su tueni hrvatski narodni borac Rubi. te komunisti Boi, Pron, Jeji, Sedmak i dr.

Kad su za to doznali politiki osuenici koji su se nalazili u skupnom zatvoru, poveli su ponovnu akciju za ukidanje ba-tina. Na dvoritu su se skupili svi pred zgradom uprave i nisu se htjeli razii dok tamniar nije dao izvjesne garancije da e povesti istragu (koju meutim nikad nije poveo) i da se u bu- due tako to vie ne e dogoditi.

Tih dana dola je u kaznionu velika grupa likih ustaa i komunista, a meu njima i poznati crnogorski revolucioner Petko Mileti.

Petko Mileti, stolarski radnik, rodom je iz Rovaca u Crnoj Gori. Ve preko dvadeset godina sudjeluje u borbi. Kad su po prevratu crnogorska ujedinjenaka gospoda izglasali prisajedinjenje Crne Gore Srbiji, crnogorsko seljatvo se nije moglo sloiti s izdajnikom politikom svoje gospode, nego se diglo na oruje proti prodiranja srpske vojske. I Petko Mileti kao dvadesetgodinji mladi, stupa u redove crnogorskih Ustaa, da zajedno s njima, pukom u ruci brani posljednje ostatke crnogorske nacionalne slobode. Poslije dugogodinje borbe, srpski imperijalisti su u krvi i plamenu pokorili Crnu Goru, a stotine boraca poslae na robiju. Tada je i Mileti odleao godinu i po okovan u uzama podgorikog suda.

1932 god. uapen je pod sumnjom radi komunistike pro-pagande i nakon tromjesene torture u beogradskoj glavnjai

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

30

predan je Sudu za zatitu drave, koji ga osudi na 7 god. robije.

U drugoj polovici iste godine poeo se naglo pogoravati poloaj osuenika. Naroito je pootrena cenzura nad knji-gama. Mjesecima se nije moglo dobiti ni jedne knjige. Tako na pr. tamniar nikako nije htio propustiti enoinu knjigu Se-ljaka buna, naprosto zato to knjiga ima u naslovu rije bu-na. Isto tako nije htio dati Miguetovu Francuska revolucija, kao ni Deelievu Osnovi nacionalnog gospodarstva s moti-vacijom da prva govori o revoluciji, a druga da donaa ustav SSSR, prema tome da su to komunistike knjige. Radievu Boinicu nije nikako htio propustiti, ali je zato lanu Bo-inicu izdajice Karla Kovaevia slao po svima sobama! Straari su poeli izvaati ljude na raport ni zbog ega. Upravnik je dakako drakonski kanjavao sve prekraje. Jednom rijei osjetio se jaki kurs pootravanja reima. Dokle je taj kurs jake ruke znao dovesti najbolje pokazuje sluaj hrvatskog narodnog borca Julija Lenca i Marka Oania. Julije Lenac, hrvatski Ustaa osuen na 16 godina robije, po zanimanju brijaki radnik, vraajui se sa etnje, nasmijao se ali jednoga druga, koja je ila na raun drugoga druga. Straar Ostoji, koji spada meu one revnije ljude, smatrao je da je to vrlo zgodna prilika da izvede Lenca na raport, i da tako dobije jo koje priznanje za savjesno vrenje nareenja. On zaista zapie Lenca, da se je nasmijao njemu, straaru Ostojiu. Svi robijai, koji su se vraali sa etnje, vidjeli su bezobraznu podvalu i poee se gibati. Onda istupi iz reda Marko Oani i poe glasno protestirati proti ovakovog naina, koji nije nita drugo nego najprostije izazivanje. Njegovom protestu pridruie se ostali politiki osuenici.

Sutradan izvede straar Lenca i Oania na raport. Uprav-nika je zamjenjivao lijenik dr. Roguli. Htijui strogo provaati upravnikovu naredbu on kazni ljude ni krive ni dune svakog na 15 dana mrane i 15 dana obine elije. Ovako drakonska kazna prenerazila je sve. Ona je bila posljednja opomena osuenicima, koja im je jasno govorila kakav im se reim sprema. Zato odluie da drugove oslobode te kazne. Sutradan pri izlasku okruie svi politiki osuenici tamniara, a delegati Ivi i dr. Tot protestirae proti te kazne, rekavi da politiki osuenici ne e dozvoliti da se njihove drugove krivo optuuje i baca po elijama. Tamniar pozove osuenike da pou na etnju, inae da e biti prisiljen da pozove strau. Politiki osuenici mu odgovorie da se ni pod koju cijenu ne e razii, dok god im ne puste drugove. Nekoliko sati su trajale demonstracije na dvoritu, onda lijenik ublai kaznu na

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

31

mjesec dana obine elije za svakoga. Robijai ni na to ne pristadoe, nego ostadoe uporno na svome stanovitu. Tek kad je sam Marko Oani zahtijevao da se Lenac pusti napolje, a da se njega zadri u samici, politiki osuenici sloie se s takvim rjeenjem i mirno se razidjoe po sobama.

Kad se upravnik povratio, poeo je pojaanim tempom zaotravati reim. Hrana i onako loa, naglo se pogorala, cen-zura uope nije proputala knjige pa ni pisma, straari su iza-zivali na sve mogue naine. Uz to se jo pribliavala i zima, pa su osuenici traili prostorije sa drvenim podom, to im je jo poslije prvog trajka obeano. Medju politik. osuenicima poelo se aptati o akciji koju treba poduzeti da se stane na put toj samovolji Bralovievoj. Naalost nije medju politikim osuenicima moglo doi do jedinstvenog gledanja na akciju, pa je samo jedan vei dio komunista i manji dio hrvatskih narodnih boraca i makedonskih narodnih boraca, odluio poi u borbu, dok se manji dio komunista, vei dio Hrvata i vei dio makedonskih narodnih boraca nije htio solidarizirati s akcijom.

19. X. objavljen je trajk i postavljeni su pismeni zahtjevi. Prva etiri dana uprava nije poduzimala nikakove nasilne mjere, nadajui se da e trajk sam od sebe propasti.

Tek peti dan provalie straari u sobe i pozvae osuenike da iziu napolje. Oni nisu htjeli. Bili su ve preslabi da prue bilo kakav otpor, ali ipak nisu htjeli da sami iziu napolje. Zato su ih straari dva po dva izvlaili za noge iz kreveta i onako gole ih vukli po hodnicima, stepenicama i dvoritu, nakon ega su ih porazbacali po elijama. Iste veeri su pokuali trajkae umjetno hraniti ali se ovi oduprijee. Poneki se zabarikadirae u samicama navukavi na vrata krevet, stol, kiblu i sve to im je dolo pod ruke. Ipak je straarima uspjelo da izvuku nekolicinu na hodnik, gdje je zavodski lijenik sa jo dva pripomona privatna lijenika umjetno hranio ljude. Osudjenici nisu htjeli primati hranu. Zato su ih najprije vezali u ludjake koulje, a onda im eljeznim ipkama otvarahu usta da im mogu proturiti tanku gumenu cjevicu kroz koju su ulijevali mlijeko. im su prvi izvedeni napolje poee ostali lupati u elijama i vikati. Za par sekundi itava zgrada samica orila se od zagluene vike i lupe. Njihovim demonstracijama prikljuie se i oni politiki osuenici, koji nisu stupili u trajk, a koji su se nalazili u skupnim sobama. Lijenik vidjevi na kakav je otpor naiao prestade s umjetnim hranjenjem. Demonstracije se produie do u kasno na veer. Bilo je u ovoj borbi zaista potresnih prizora. Ljudi iznureni od gladi, meu kojima se nekoji nisu

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

32

ve mogli drati na nogama, napinjali su svoje posljednje snage, lupajui i viui do iznemoglosti.

Osmi dan stie odgovor ministarstva, koje je odbilo sve zahtjeve politikih osuenika. Neto velika iznurenost, neto negativan odgovor, a najvie ona samika osamljenost kad je ovjek potpuno odvojen od svojih drugova, uinie svoje. Bor-beni moral poe padati. Deveti dan neki ljudi napustie trajk. To je bio poetak propadanja. Za njima podjoe drugi. I tako je propao taj trajk, koji je zavren tek 14. dan.

Za mnoge ljude bio je taj trajk katastrofalan, veliki broj njih se nikad nije oporavio od posljedica.

Nakon sloma prebaci upravnik sve politike osuenike

osim komuniste Kajia, Vilmoa, Stejia te makedonskih na-

rodnih boraca i novodolih, u drugu, odvojenu zgradu, t. zv.

mladiku zgradu.

I sad se dogodilo ono to se obino dogaa u ivotu: ono to je trajkaima dato za kaznu, ono je isto zadesilo i netrajkae, t. j. oduzeta je slobodna etnja, a ostao svega jedan sat mrtve etnje dnevno, uvedena je jo stroa cenzura knjiga, oduzeto je puaima pravo na duhan, zabranjen prelaz iz sobe u sobu. Povrh toga trajkaima je oduzeto na tri mjeseca pravo na knjige i pisma i nuzuitak. Medju trajkaima je zavladala uasna glad. Organizam je traio hrane, a hrane je bilo premalo. Samovolja upravnikova bjesnila je svom estinom. Razbijeni i nejedinstveni bili su redovi politikih osuenika. A osim toga bio je onemoguen svaki kontakt izmeu pojedinih soba.

Nadalje dovedoe ovamo politike osuenike iz ostalih kazniona: iz Zenice, Maribora, Poarevca, Lepoglave, St. Gra-dike i Skoplja. Tako da se skupilo dosta novih elemenata. Svi ovi momenti onemoguivali su jednu uspjenu akciju, koja bi se mogla povesti. Sadistiki Bralovi slavio je slavlje, uvjeren da je doao as, kad treba svom snagom udariti po politikim osuenicima, ne bi li sada u momentu ope zabune, koga mi-lom a po koga i silom uspio nagovoriti da uini molbu za pomi-lovanje. I zaista, uspjelo mu je, ali kod svega 56 ljudi. Ostali politiki osuenici ostadoe nepokolebivi.

Treeg prosinca 1933 dovedeni su u Sremsku Mitrovicu na izdravanje kazne studenti: Ivan Randi, stud. tehnike iz Su-aka, Ante Marasovi, stud. tehnike iz Bijeline, Gligorije Fii stud. iz Skoplja. im su doli u samicu u Staroj zgradi, pred-

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

VALENTINAHighlight

33

vedeni su na raport upravniku Braloviu, koji im ree da su zidine kaznione vre od njihovih glava i da su mnoge glave ovdje umekane. Iza raporta odvedeni su u elije, gdje su ih straari neprestano vrijeali rijeima:

ubre, ukelo! i slino.

Na njihovo traenje da ih se vodi na albeni raport, ko-mandant samice narednik Planti, smijao se je vrijeajui ih i izazivajui. Sistematsko izazivanje trajalo je nekih 10 dana i kada ih nisu mogli izazvati, Planti ih je lano optuio da su razgovarali i odvede ih na kazneni raport. Sva trojica poale se na straara Plantia. Upravnik ih saslua i ne rekne im da su kanjeni. Uvee iznese Planti svoj trojici krevete i rekne im, da su kanjeni tvrdoleom, te im dade dasku i jedan pokriva. Fii, Marasovi i Randi koji su doli u Mitrovicu poslije 5 mjeseci strahovitog muenja od strane Vujkovia i Kosmajca u beogradskoj Glavnjai, bili su vrlo slabi. Marasovi je toga dana u jutro bio na lijenikom pregledu i imao je temperaturu i lijenik je naredio da mu se uvee mjeri temperatura, to je bio znak da je bolestan. Bez obzira na sve to bacie i njega u asfaltiranu eliju. Ta no bila je ubitana za Marasovievo zdravlje, jer kad je u jutro ponovno iao na lijeniki pregled, lijenik je konstatirao pleuritis exudat (upalu porebrice sa vodom) i veliku temperaturu. Marasovi je bio u smrtnoj opasnosti nekoliko mjeseci, a godinu i pol proveo je u bolnici kao teki bolesnik. Prije apenja on je bio potpuno zdrav ovjek, to se dokazuje i time, da je bio primljen u vojnu pomorsku akademiju.

Fii i Randi videi da je Marasovi otpremljen u bolni-cu, i da uprava ide zatim da i njih fiziki i moralno uniti, stupili su u trajk gladju sa zahtjevom da ih se premjesti u Mladiku zgradu, da tamo izdre ostatak prvostepene kazne. Poslije 10-dnevnog trajka preneseni su u bolnicu, i obeano im je da e biti premjeteni u Mladiku zgradu, ako prestanu sa trajkom. U bolnici su prekinuli trajk i zadrani na lijee-nju, jer su jako oslabili. U samici su se Randiu smrznula tri prsta, jer mu straar Planti nije htio putati paru u njegovu eliju.

U bolnici su nali komunistu Milana Gavria, koji je tih dana takoer trajkovao sa zahtjevom da ga se premjesti u Mladiku zgradu, kamo su otili svi iz njegovog procesa. Fii i Randi odmah su se solidarizirali s njim, traei da i Gavri ide onamo. Tamniar Flegar to im je i obeao, nato su oni prestali sa trajkom. im su se malo oporavili u bolnici, upravnik Bralovi naredi da se Fii i Randi odvedu natrag u

34

samice a Gavria koji je meutim doivio potpuni slom ivaca poalje u beogradsku ludnicu. Videi da su prevareni i da e ponovno stradati pod terorom Plantia, Fii i Randi nisu htjeli da idu u samicu, nego su najavili ponovno trajk gladju, traei da ih se premjesti k drugovima u Mladiku zgradu. Upravnik ih silom prebaci u samice, ali Fii i Randi i dalje produie sa trajkom. Jednoga dana provalie u Fiievu eliju straari Planti, Popovi i Koak, htijui ga prisiliti da primi hranu. A kad on nije htio na to pristati, obore ga na zemlju, navuku mu luaku koulju i stanu ga mlatiti pesnicama, kljuevima i nogama, dok god nije pao u nesvijest. Tako izmrcvarenog ostavili su ga leati. Ali Fii je trajkovao glau i eu jo 7 dana. Osmi dan ga lijenik poeo umjetno hraniti. Na njegov nagovor i obeanje da e ii u Mladiku zgradu, poeo je Fii primati hranu. U bolnici je zadran potpuno iscrpljen, tako da je uprava slubeno obavijestila njegovu majku, da je na umoru, pa da ga moe posjetiti. Upravnik Bralovi premda je po izvjetaju lijenika znao zdravstvena stanje Fiia, naredio je da se poslije kratkoga vremena ponovno povrati u samicu. Tu je Fii dobio jake ivane napade, kao neposrednu posljedicu tog neovjenog i barbarskog zlostavljanja. Ponovno ga premjestie u bolnicu, gdje je ostao do konca maja 1934, kada je zajedno s Randiem preveden u skupnu sobu Mladike zgrade. Dakle poslije 6 mjeseci samice.

Doavi u Mladiku zgradu uprava ih nije htjela primiti u bolnicu, premda su obojica bili jo bolesni, nego ih je smjestila u skupne sobe na obinu, vrlo lou hranu.

Na Fiiu je, poslije 4 mjeseca, ustanovljen oiljak na leima od batina dobivenih u samici. O tome postoji uvjerenje na sudu u Srijemskoj Mitrovici, gdje je uprava lano optuila Fiica za neke parole, koje da je on ispisao na nekoj knjizi. Budui da se nije mogao utvrditi njegov rukopis, i da kod njega nisu nali nikakvu olovku, rijeen je na sudu. ivei pod strahovitim reimom u Mitrovakoj kaznioni Fii se vie nikada nije mogao oporaviti od zlostavljanja kojemu je bio izloen za vrijeme izdravanja prvostepene kazne. Spao je na 40 kg. teine i ivano je potpunoma oslabio, te je poetkom 1936 otpremljen u beogradsku ludnicu.

Milan Gavri, student iz Tuzle, osuen na 6 god. robije zbog komunistike propagande, doao je u Mitrovicu s ostalim drugovima iz svoga procesa, u vrijeme kad su politiki osuenici ovoga zavoda trajkovali glau. On i njegovi drugovi (Krndija, Markovi, Gjermanovi, Banker, Kobi, Paaga, Mikii i dr.)

35

odmah su se prikljuili trajku. Po svretku trajka, kad su svi stari osuenici, osim Stejia i Naneva premjeteni u Mladiku zgradu, Gavri i njegovi drugovi ostadoe u zgradi samica da izdre tromjesenu prvostepenu kaznu: Na teror Plantia, koji je poeo tui neke izmeu njih, oni odgovorie kolektivnim protestom. Uprava je smatrala Gavria zaetnikom toga protesta, pa je poela prema njemu primjenjivati naroiti reim, kaznivi ga mranom elijom i posebnom etnjom. Sam upravnik Bralovi kada je jednom doao u njegovu samicu istukao ga je i time pokazao straarima kako treba da postupaju s politikim osuenicima. Gavri je u znak protesta stupio u trajk glau, traei da se premjesti u Mladiku zgradu kamo su u meuvremenu bili premjeteni svi njegovi drugovi. Uprava ga na to baci u mranu eliju, gdje ga straari vezahu u luaku koulju, muei ga tako rafinirano, dok nije potpuno ivano propao. Na to je premjeten u bolnicu, a odavde u beogradsku ludnicu, gdje je zadran 7 mjeseci na lijeenju. Nakon toga vraen je ponovno u mitrovaku kaznionu, ali ve nakon 5 mjeseci upuen je natrag u ludnicu, gdje se i sada nalazi.

32

Mrane elije poele su se puniti politikim osuenicima. Postovi i tvrdolei zaredae svakoga dana. Podrumske samice bile su neprestano pune disciplinskih kanjenika. A sve to za najmanju sitnicu. Jedan jedini pogled kroz prozor ili aptaj na etnji bio je dovoljan da ovjek dospije u kaznu, da odlei dane, tjedne, pa i mjesece u samici, potpuno izoliran. (Paver, Seka, Rukavina, Asanaji, Matekovi, Guti, Balen i dr. od hrvatskih narodnih boraca, Markovi, Velikov, Kra, Ranko- vi, Andrejev, Martinovi, Venigerholz, Levi i dr. od komunista.)

Kako su te kazne znale biti nepravedne najbolje pokazuje sluaj komuniste Stanka Paunovia. On je jednog dana po dunosti istio prozore. Neki prerevni straar izveo ga je na raport da je gledao kroz prozor. Upravnik ga zbog toga kazni samicom na neizvjesno vrijeme. To neizvjesno vrijeme trajalo je punih 6 mjeseci. Bosanske komuniste: Dragu Krndiju, Leonarda Bankera, Ahmeda Kobia, Ivana Markovia, Ristu Mikiia, Paagu Mandia, Gjermanovia i jo neke kaznio je takoer samicom na neizvjesno vrijeme zbog toga to su se kao novodoli solidarizirali s listopadskim trajkom svojih drugova. Nekoji od ovih komunista proveli su punih 18 mjeseci u samici!

Narednik Husnjak, zapovjednik Mladike zgrade bio je najopasniji izaziva. Uza to ovjek naroito ponosan na svoje zvanje, a podmukao poput Bizantinca (i ako je rodom iz Hrvatskog Zagorja). Osim toga sebe je smatrao najpametnijim ovjekom iza upravnika Bralovia. On je bio poznat kao muitelj osuenika i kao ubojica jednog bjegunca. Jednom rijeju ovjek kakvog je ba trebao Bralovi. Zato ga je i dao politikim osuenicima za komandanta. On je izazivao na svakom koraku: hrvatske narodne borce je napadao da hoe oivjeti Austriju, a komuniste da bi htjeli ivjeti na tui raun, i kao to su hrvatski narodni borci bili za nj najobiniji plaenici Bea i Pete, tako su komunisti bili plaenici Moskve. Njegov dresirani pandurski mozak nije htio nikako shvatiti da ima ljudi koji mogu da se bore za ideale.

Izazivao je nevjerojatnom prepredenou. Tako je jednom u crkvi napao Jucu Rukavinu, a sutradan ga izveo na raport. Upravnik dakako ne moe vjerovati da bi robija mogao imati, pravo i baci Rukavinu u samicu na neizvjesno vrijeme.

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

32

Stevan (bivi tef) Husnjak naroito je uivao u tome da se postavi uza vrata kad bi robijai prolazili na etnju i da promatra te tipove, kako mu pri ulasku i izlasku skidaju kape. Jedan za drugim prolaze tako mirno i utke osuenici, profesori, doktori, oficiri, studenti i druga gospoda (na radnike i seljake on se ni ne obazire) pokraj njega i skidaju kape, a on, kr. tamniki narednik Stevan Husnjak, komandant Mladike

zgrade, komandant tolikih ljudi, naslonivi se na staru

marija- terezijansku sablju zabacivi ponosno ajkau na

glavi, stoji i s finim ironinim posmijehom na usnama

nemarno ih promatra. Uza nj se ukoio njegov liebling pa

umjesto njega odzravlja kimajui glavom, ponosan na tako

vanu funkciju. Kada ga jednoga dana mladi crnogorski

pjesnik komunista Stefan Mitrovi, nije htio pozdraviti u znak

protesta zbog njegovog izazovnog dranja, izveo ga je na

raport. Na upravnikov upit zato nije pozdravio g. narednika i

komandanta Husnjaka, Mitrovi je odgovorio

Ovakove izazivae ne u da pozdravljam.

Za to je kanjen samicom na neizvjesno vrijeme. Odleao je 6 mjeseci, t. j. sve do dana svoga izlaska.

Petru Gruberu, tada tuberkuloznom komunisti osuenom na 12 godina robije, takoer je pribavio samicu sa neizvjesnim vremenom, samo zbog toga to mu ovaj nije dozvolio da na nj vie. I on je leao oko 6 mjeseci. I tako su se nizale kazne jedna za drugom. Husnjak je izazivao, lagao i izvodio na raport a Bralovi je drakonski kanjavao. Straari su ili tako daleko da su osuenicima poeli psovati majke, vrijeati ih najprostijim rijeima, pa ak su pokuavali i fiziki ih napadati. Sve je bilo elektrizirano. Trebala je samo iskra da padne, pa da onaj gnjev, koji se nagomilao kod osuenika, provali novom snagom.

Tih dana stigla je u Mitrovicu grupa hrvatskih narodnih boraca, Ustaa iz Dalmacije, sve tekih robijaa (Vjekoslav Smoli, vjeito, braa Marinovii po 15 god., Joko Baradi, 14 god., Andrija Kartelo, 12 god., Krian Bulat, 12 god., Petar Polegubi, 18 god.) I ako je ve prola godina dana od njihova ap- enja, na njima su se poznavale rane od muenja na andarmeriji, tako da se je i sam lijenik dr. Roguli,

[email protected]

[email protected]

32

prenerazio. Lea Joke Baradia i Kriana Bulata bila su potpuno modra, kao da su juer tueni, a ne pred itavu godinu. Kako je u to vrijeme osvanulo nekoliko lijepih dana, te se osjeala snaga sunanih zraka, zamolili su oni lijenika, da im dozvoli sunanje, jer to blagotvorno djeluje na rane. Lijenik im to odobri. Ali kad su oni na etnji skinuli kapute i koulje, straar Proki poznat zbog svoje upravo luake strogosti, napadne ih zbog toga i naredi im da se obuku. Tada se umijeae i ostali osuenici odredivi Balena da protestira protiv ovog samovoljnog nasilja Prokieva. Balen to i uini. Doe do otrog objanjavanja, jer Proki nikako da popusti, a ni osuenici ne htjedoe popustiti, tim vie to su za to imali lijenikovo odobrenje, a epilog svega toga bio je raport na kom je upravnik Balena kaznio sa 10 dana mrane elije.

Ba u to vrijeme Husnjak odredi da disciplinski kanjenici eu na jednom zabaenom mjestu, kuda se bacalo smee, gdje nikad nije bilo sunca i gdje je zrak uvijek bio nabijen smradom. Disciplinarci ne htjedoe pristati na to. A to je i razumljivo. Ovi ljudi morali su provesti jo mjesece i mjesece u samicama. I zar sve to vrijeme da eu na smetlitu? Zar i onaj jedan sat etnje dnevno, koji bi imali da sprovedu na svjeem uzduhu, da provaaju u jo pokvarenijem i smrdljlvijem zraku nego to je onaj u samici? A sve to za volju siledije Husnjaka!

Husnjaka, koji je ivio u uvjerenju da se pod njegovom monom rukom osuenici nikad vie ne e usuditi na bilo kakvu akciju, to je tako razbjesnilo da nije znao to ini. I ako zakon izriito kae da osueniku koji je kanjen mranom elijom, moraju jedan sat dnevno otvoriti eljezne kapke na prozoru elije da se prozrai, Husnjak odlui da Balenu zbog tog to se solidarizirao sa ostalim disciplinarcima ne otvori kapke. Drugi dan, kad je dolo vrijeme da se otvore kapci straar Husnjak naloi da kapci ostanu zatvoreni. Na to Balen pone da lupa o kapke protestirajui protiv toga bezakonja. Njegovi drugovi, hrvatski narodni borci i komunisti, koji su se toga dana nalazili na etnji, dodjoe pred samicu s namjerom da mu otvore kapke, ali im to zaprijei Proki. Razvilo se je objanjavanje koje je bivalo sve glasnije i sve otrije tako, da su ga uli i osuenici po skupnim sobama. Oni brzo istrae na prozore, da vide to se to vani zbiva. U tom momentu straar Proki upravo je izvukao bajunetu, da njome uvrsti kapke. Osuenici koji su sve to gledali s prozora, mislei da Proki vadi bajunet na njihovog druga

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

32

Davidovia, koji se nalazio tik uza nj, poee vikati. Dotrae osuenici koji su etali na drugom dijelu dvorita. Sobi broj 7 i 10 prikljuie se i ostale sobe i tako zapoe velika dvodnevna demonstracija. Osuenici razbie disciplinu. Kroz prozore se dogovorie i izabrae akcioni odbor u koji su uli komunisti i hrvatski narodni borci. Odbor odmah preuze vodstvo u ruke i izradi zahtjeve. Kroz prozor pojedinih soba izvjesie odmah velike transparente s natpisima:

Dajte nam zraka! . Dajte nam hrane!

Ve istog poslijepodneva dojuri upravnik Bralovi u pratnji tamniara Flegara, te obidjoe neke sobe i tada im osuenici iznijee bezakonja, koja se ovdje nad njima sprovaaju i koja oni t. j. upravnik i tamniar ne samo da ne suzbijaju, nego jo i podupiru sa svoje strane. Nakon toga iznijee osuenici svoje zahtjeve: ukidanje drakonskih kazni i nepravednih ikanacija, dva sata etnje dnevno to im i zakon predvia, a to im Bralovi protuzakonito ne da, ukidanje batina u samicama. Dakle minimalni zahtjevi potpuno u okviru zakona, zahtjevi apsolutno potrebni za odravanje golog ivota. No silnik Bralovi ni da uje:

Krv e da padne, ali ne u da popustim!

Nato su se demonstracije nastavile sve do veeri. Lupa porcijama i vika ule su se u grad Mitrovicu, koji se nalazi do- sta daleko od kaznionice, i to okupi vei broj ljudi. Uprava je poduzela sve mjere sigurnosti. Odmah je obustavljen posao kod kriminalaca, i zatvorila ih u sobe, jer se bojala da e se prikljuiti demonstracijama politikih osuenika. Pozvala je i andarmeriju, koja je rastjerala narod to se je skupio oko kaznione.

Sutradan su se demonstracije nastavile i trajale su cijeli dan uz manje prekide. Kako je straarima uspjelo skinuti jueranje transparente, osuenici izvjesie druge s istim parolama. Toga dana uprava zatvori vodu, tako da su osuenici ostali bez kapi vode, ali su demonstracije ipak nastavljene. Na veer pozove upravnik andare i s bajunetima na pukama obidjoe oni neke sobe prijetei osuenicima. Drugi dan obustavi uprava davanje hrane. I tako je najgrubljim sredstvima skrena i ova akcija osuenika, koja je izazvana protuzakonitim postupanjem uprave i njezinih organa.

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

32

Osuenici jo proglasie mjesec dana protestnog trajka etnjomm. t j. itavi mjesec nisu izlazili na etnju.

Bralovi je politike osuenike kaznio oduzimanjem svih poboljica i olakica u trajanju od 5 mjeseci, t. j. kroz to vrijeme nisu smjeli pisati ni primati pisma, nadalje nisu mogli dobivati privatne hrane, niti nisu smjeli primati posjetu.

Ova, kazna primijenjena je na sve politike osuenike hr-vatske narodne borce i komuniste, osim na sobu broj 4, koja nije sudjelovala u akciji i iji su neki lanovi zbog lojalnog dranja prema upravi dobili posredovanje ili uslovni dopust.

Bijeli teror je bio na vrhuncu. Oboruan pukama i bajunetama, likovao ie nad golorukim politikim osuenicima. Mislio je da je sada doao onaj eljno oekivani trenutak, kad treba da se svom silom obori na nezatiene protivnike, ne bi li ih slomio, ne bi li nekoji od njih slijedili put one nekolicine izdajica (Zelnika, Ivankovia od Hrvata, a Mesaroa i Kadia od komunista), koji su se odrekli svoje ideologije i stupili u njegovu slubu. Ali sve to skupa: ni drakonska kazna, ni poraz u borbi nije slomila narodne borce.

Ljudevit Czaky

[email protected]

[email protected]

32

Onda je uprava podigla tubu protiv politikih osuenika inkriminiravi Hrvatima sobe broj 7, da su za vrijeme demon-stracija vikali: Dolje krvavi kralj, a komunistima da su pje-vali revolucionarne pjesme. Dravno odvjetnitvo podie optu nicu i odrae se dva procesa. Jedan protiv hrvatskih narod-

Petko Mileti

Andrija Hebrang Stanko Paunovi

[email protected]

32

Kazimr Koelj Mara Pui

Grupa seljaka iz Like na robiji u Zenici.

12

-nih boraca, na elu s dr. Gutiem, a drugi protiv komunista

na elu s Moom Pijade.

Kad su optueni hrvatski narodni borci ili na sud, na etnji su se upravo nalazili drugi hrvatski narodni borci iz sobe br. 5 (najveim dijelom Ustae iz Dalmacije). Oni su po-zdravili svoju brau, doviknuvi im da se vrsto dre na sudu. Zato su odvedeni na raport i kanjeni oduzimanjem knjiga i s nekoliko postova.

A onoga dana kad je poelo suenje, prireeno je, na pri-jedlog Hrvata, u itavoj kui demonstrativno pjevanje u podne.

Prvo se vodio proces protiv hrvatskih narodnih boraca, u kojem su sueni:

Dr. Viktor Guti na 1 godinu Ante Dobrila na 10 mjeseci Julije Lenac na 10 mjeseci Vladimir Seka na 10 mjeseci Nikola Devi na 10 mjeseci Juraj Frkovi na 10 mjeseci Nikola Asanai na 10 mjeseci Albin Hamermit na 10 mjeseci Josip Japuni na 10 mjeseci

Juco Rukavina, koji je bio osuen najprije na smrt na

vjealima, pa pomilovan, osuen je sada na 6 mjeseci odu-

zimanja svih poboljica i olakica.

Na procesu su optuenici iznijeli teki poloaj u kojem se nalaze osuenici. Kad je sudac pitao osuenog Josipa Japun- ia da li se kaje, rekao je da se ne kaje i svoj odgovor popratio je povikom:

ivio Ante Paveli!

Drugi proces vodio se proti 28 komunista i u njemu su o- sueni:

Radivoj Davidovi na 3 godine Moa Pijade na 2 godine

Ivan Milutinovi na 2 godine Branko Solari na 2 godine

Stevan Boljevi na 2 godine Dimitrije Aleksi na 2 godine

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

13

Boris Vojnilovi na 2 godine Konrad Wenigerholz na 2 godine Franjo Jelavi na 2 godine

Gjuro Pucar na 2 godine Branimir Friedmann na 2 god.

Gjuro Koar na 2 godine Mustafa Pai na 2 godine Dr. Branko Buji na 2 godine Antun Salaj na 2 godine

Milorad Petrovi na 2 godine

Momilo Djordjevi na 2 god.

Dr. Pavao Gregori na 2 god.

Trajkovi Jovan na 2 godine

Mijalkovi na 2 godine i t. d.

Posebno je odran proces proti komuniste Paage Mandia, kojemu je inkriminiran poklik: Dolje krvavi Beograd, Dolje krvavi kralj. Osuen je na 1 godinu robije.

Poslije ovih procesa reim nad politikim osuenicima se pootrio. Straari, tamniari i uprava dobile su tom zakon-skom presudom odobrenje za svoj protuzakoniti postupak i to ih je jo vie sokolilo da nastave i dalje svojim nasilnikim reimom. Mrane samice su se punile politikim osuenicima: 55 god. starac Franjo Jelavi, komunista, baen je na mjesec dana u tamnu eliju, jer nije htio odati svoga druga, kad su to organi zatraili, hrvatski narodni borac Josip Japuni ka-njen je najprije 20 dana obine samice i 20 dana mrane e-lije, komunist Maks Valentini kanjen je 20 dana mrane elije, jer nije htio teretiti jednoga druga, hrvatski narodni borac dr Guti 25 dana mrane elije s postom i tvrdoleom zbog nekih papiria. Kod dr. Tota su tako nali neke papirie i zato je kanjen jo mjesec dana bez poboljica i olakica. Ova nasilja su samo jo pojaala nezadovoljstvo kod politikih osuenika i zato se poee spremati na novu borbu.

U to doe i 20 lipnja. Hrvatski narodni borci odluie da i ove godine javno odadu priznanje svojim voama, koji padoe u borbi za slobodu hrvatskog seljakog naroda, od plaenike velikosrpske i imperijalistike klike, i zato se dogovorie da jedan lan sobe br. 7 koja ee izmeu 1012 sati na dvo-ritu, vikne:

Slava Stjepanu Radiu! to su druge sobe imale prihvatiti s trokratnim: Slava.

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

14

I zbilja ova manifestacija je odlino ispala. Kad je jedan lan sobe broj 7 povikao Slava Stjepanu Radiu, sa prozora ostalih soba zaori:

Slava! Slava! Slava!

Sam upravnik povede istragu za taj zloin. Svi hrvatski narodni borci priznae da su vikali i da su time izvrili samo svoju dunost prema svome mrtvome Uitelju, koji je svoju glavu dao za one iste ideale, za koje oni podjoe na robiju. U- pravnik kazni sobu br. 7 sa tri posta.

Tjedan dana zatim doe naredba da se 16 hrvatskih narodnih boraca i 50 komunista odvoji u posebne sobe i da ih se prebaci u Lepoglavu.

Prvo nastojanje uprave po odlasku tog dijela politikih o- suenika u lepoglavski kazneni zavod, bilo je ruenje zajednikog fronta svih politikih osuenika, koji je spontano stvoren tokom akcija, a koji se je onako snano manifestirao u oujskoj demonstraciji.

I onako skuene mogunosti saobraanja izmeu pojedinih soba, onemoguene su razliitim sredstvima. Tako je na primjer ve prije preko prozora prebaena gusta eljezna mrea, da se time onemogui davanje znakova kroz prozore, dodavanje listova pomou konca i t. d.

U takvoj situaciji bilo je gotovo nemogue poduzimati bilo kakove akcije. Pored toga upravnik je htio da ustrai osuenike tekim disciplinskim kaznama. Prva tri mjeseca poslije transporta u Lepoglavu, eljezni kapci mranih elija nisu se otvarali. Jedan za drugim izmjenjivali su se politiki osuenici u podrumu.

Zakonski data norma, koja u svim stvarima ima svoju snagu uzakonjenoj klauzuli po vlastitom nahoenju go-spodina upravnika omoguuje upravnicima svih kazniona sadistiko naslaivanje nad teroriziranim politikim krivcima.

Bralovi je mislio, da e odlaskom onih najgorih uspjeti demoralizirati borbeni duh meu onima koji ostadoe. To si je postavio kao zadatak, koji su njegovi organi zduno vrili. Da ga lake sprovede, navalio je divljakim i grubim metoda-ma. Straarima je dao izvanredna prava, koja su oni

[email protected]

[email protected]

[email protected]

15

nemilosrdno primjenjivali na svakom koraku. Prvi kazneni

raport po njihovom odlasku znaio je ve prve pobjede nagovjetanog sistema. Na desetke ljudi bilo je izvedeno na raport i drakonskim kaznama kanjeno. Uvedeni su i okovi za ije su ukidanje i privremenu likvidaciju bile voene tolike borbe.

Na pomenutom raportu Ivan Prpi za neduni pozdrav, kojim se je oprostio od ostalih drugova bio je kanjen sa pet-naest dana okova i petnaest dana samice.

U niz onih tekovina, koje su politiki osuenici tokom prijanjih borba izvojevali, spadalo je i slobodno pjevanje u sobama.

Jednoga dana doe zabrana, kojoj se osuenici isprva ne pokorie, ve nastavie s pjevanjem svaku veer, kao to je to bilo ve uobiajeno. Kazna za sve bila je trodnevni post. A kada osuenici nisu htjeli ni tada da prestanu s pjevanjem, u- pravnik poe kanjavati pojedince i to egzemplarnom kaznom. Nemogue je registrirati sve kazne, koje je upravnik Bralovi izrekao. Raportna je knjiga najbolje ogledalo tekog ivota politikih osuenika u onom periodu. Konani je rezultat, da je s obzirom na poputanje pojedinih sob