Prika;i Prilozi, 44, S<Jrajevo, 2015. 209-237. Robert Donia, Radovan Karadiic,Architectofthe Bosnian Genocide. New York: Cambridge University Press, 2015,351 str. hjstorjografjjj, ali i Siroj Robert Donja kao vrstan hjstoricar plodan autor po- znat vec nekoljko desetljeca. strucni svjedok za Medunarodnj krjvicni sud za blvsu Jugoslavjju (MKSJ) podnjo nekoliko izvjestaja analiza koje se odnose na bo- sanskohercegovacku historjju posljednjeg rata jz prve polovice 90-jh go- djna dvadesetog stoljeca. Knjiga Radova- nu Karadzicu, jednom od optuzenjka pred MKSJ, napjsana dok proces sudenja jos uvijek traje. Autor na tom istom pro- cesu ucestvovao kao strucnjak jz hjstorije kako jznio pozadjnu i hjstorjjski kontekst ratnjh dogadaja u Bosni Herce- govjnj. U uvodu knjige u kojem u kratkjm cr- tama daje osnovne informacije jz bosan- skohercegovacke i jugoslavenske hjstorije od najranjjeg do stvaranja krhke federativne drzave u dvadesetom stoljecu, Donia pruza zaista vrijedne ijcne opaske Karadzicevoj strategijj obrane pred broj- nim optuzbama koje ga terete. Karadzic roden kao prvo od petero djece Jovanke Vuke Karadzjca 1945. godi- ne u crnogorskom selu Petnjjca. U potrazi za zaposlenjem KaradziCi sele prvo u Sav- nik, potom u Niksjc odakle Radovan 1960. godine na skolovanje u Saraje- vo, glavni grad Bosne Hercegovine. student medicine tokom protesta 1968. godine dolazi u kontakt s "humanistickom 234 tada se okusava kao pje- snik (jji opskurni izraz, mjsterjozan stjl i asketski jdiom uspjo prjvuci pozornost odredenog pjesnickog kruga, ali izdavac- ke kuce Svjetlost koja stampala dvije Ka- radZiCeve pjesama koje napjsao za studentskih dana. psihijatar na kosevskoj bolnici radjtj od 1977. go- dine, tu ostati zaposlen sve do 1992. godine kada napusta Sarajevo. Tokom ka- rijere radio i kao organizator kulturnih u radnickom domu, tokom kra- ceg i kao savjetnik za beogradski · fudbalski klub Crvena Zvezda. Tokom 70-ih i 80-ih prijateljuje sa Gojkom fJogom, koji ga uvodj medu krug beogradskih intelek- tualaca, pisaca i disidenata. Zbog prone- vjere navca iz Energoinvestovih fondova u novembru 1984. godine zatvoren. Donja najvjse paznje i prostora u knjizi posvetio Kardzjcevom politickom djelovanju od 1990. godjne i osnivanja Srpske demokratske stranke do podizanja optuznice MKSJ od 24. jLtla 1995. godine, kada postaje najtrazenjjj u Europj. Autor nas kroz poglavlja zanjmljjvjh naslo- va vodi KaradZiCevom poljtjckom karije- rom, etapno, kroz uspone padove, stalna skretanja nastojanja u naporima kojima se odrzavao u vrhuscj vlastj s kojom u kratkom unesrecjo i zapecatio stotjne hiljada ljudskih Poglavlje pod naslovom Zrtveni osnivac opisuje po- liticka kretanja koja su omoguCila osniva-
4
Embed
Robert Radovan Karadiic,Architectofthe Bosnian Genocide. York: …iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/09/44-Prilozi... · 2019-09-09 · stiпu srpskog naroda iznio sest strategij
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Robert Ј. Donia, Radovan Karadiic,Architectofthe Bosnian Genocide. New York: Cambridge University Press, 2015,351 str.
Bosanskohercegovaёkoj hjstorjografjjj, ali i Siroj citalaёkoj puЬiicj Robert Ј. Donja је kao vrstan hjstoricar ј plodan autor poznat vec nekoljko desetljeca. Као strucni svjedok је za Medunarodnj krjvicni sud za blvsu Jugoslavjju (MKSJ) podnjo nekoliko izvjestaja ј analiza koje se odnose na bosanskohercegovacku historjju ј razdoЬije
posljednjeg rata jz prve polovice 90-jh godjna dvadesetog stoljeca. Knjiga о Radovanu Karadzicu, jednom od optuzenjka pred MKSJ, Ьila је napjsana dok proces sudenja jos uvijek traje. Autor је na tom istom procesu ucestvovao kao strucnjak jz oЫastj hjstorije kako Ьi jznio pozadjnu i hjstorjjski kontekst ratnjh dogadaja u Bosni ј Hercegovjnj.
U uvodu knjige u kojem u kratkjm crtama daje osnovne informacije jz bosanskohercegovacke i jugoslavenske hjstorije od najranjjeg razdoЬija do stvaranja krhke federativne drzave u dvadesetom stoljecu, Donia pruza zaista vrijedne ijcne opaske о Karadzicevoj strategijj obrane pred brojnim optuzbama koje ga terete.
Karadzic је roden kao prvo od petero djece Jovanke ј Vuke Karadzjca 1945. godine u crnogorskom selu Petnjjca. U potrazi za zaposlenjem KaradziCi sele prvo u Savnik, а potom u Niksjc odakle се Radovan 1960. godine росј na skolovanje u Sarajevo, glavni grad Bosne ј Hercegovine. Као student medicine tokom protesta 1968. godine dolazi u kontakt s "humanistickom
234
inteligencijom'~ tada se okusava ј kao pjesnik (jji је opskurni izraz, mjsterjozan stjl i asketski jdiom uspjo prjvuci pozornost odredenog pjesnickog kruga, ali ј izdavacke kuce Svjetlost koja је stampala dvije KaradZiCeve zЫrke pjesama koje је napjsao za studentskih dana. Као psihijatar росео је na kosevskoj bolnici radjtj od 1977. godine, а tu се ostati zaposlen sve do 1992. godine kada napusta Sarajevo. Tokom karijere radio је i kao organizator kulturnih zЫvanja u radnickom domu, а tokom kraceg razdoЫja i kao savjetnik za beogradski
· fudbalski klub Crvena Zvezda. Tokom 70-ih i 80-ih prijateljuje sa Gojkom fJogom, koji ga uvodj medu krug beogradskih intelektualaca, pisaca i disidenata. Zbog pronevjere navca iz Energoinvestovih fondova u novembru 1984. godine Ыо је zatvoren.
Donja је najvjse paznje i prostora u knjizi posvetio Kardzjcevom politickom djelovanju od 1990. godjne i osnivanja Srpske demokratske stranke do podizanja optuznice MKSJ od 24. jLtla 1995. godine, kada postaje najtrazenjjj ёovjek u Europj. Autor nas kroz poglavlja zanjmljjvjh naslova vodi KaradZiCevom poljtjckom karijerom, etapno, kroz uspone ј padove, stalna skretanja ј nastojanja u naporima kojima se odrzavao u vrhuscj vlastj s kojom је u kratkom razdoЬiju unesrec jo i zapecatio stotjne hiljada ljudskih sudЫna. Poglavlje pod naslovom Zrtveni osnivac opisuje politicka kretanja koja su omoguCila osniva-
Prikazi · P1·ilozi, 44, Saгajcvo. 2015. str. 209-237.
nje stranke srpskjh nacjonalista u Bosni i Hercegovjnj, dogadaje vezane za dolazak Mjlosevjca na vlast u 5rblji, pojavu Memoranduma 5ANU, raspad 5aveza komunjsta na 14. vanrednom Kongresu. Kratko se Oonja osvrnuo ј na Karadzjcevo krejranje mjta о samome sebl kao о osnjvacu pokreta ј mucenjku koji је ubrzo postao kreator 505-ove poruke srpskjm glasa(jma. Tokom jzborne kampanje KaradziC је radjo na homogenjzacjji srpskog naroda pozjvajucj na ujedjnjenje komunista, partjzana i simpatizera cetnickog pokreta u jednu politicku stranku ј pokret posvecen nacionalnom budenju. U ovom predizbornom razdoЬiju је Karadiic isticao krivjcu komunjsta i Ьivse vlastj optuzujuci ih za neslogu medu bosanskohercegovackim narodima, а glasacko tijelo је uvjeravao da 505 nema namjeru da dijelj Bosnu ј Hercegovinu. Neposredno nakon novembarskjh jzbora 1990. godine Bosnu i Hercegovinu vjdj u sklopu Jugoslavjje koja се Ьitj uredena kao federalna drzava. OzЬiljne nesuglasice medu nacjonal jstj(kjm koafjcjonjm parterjma postale su vjdfjjve ј prjje 1991. godine, sto је Ьiо ogroman korak prema mogucoj podjelj Bosne i Hercegovine. KaradiiC se nije kandidrao na drzavni pofjticki polozaj iako је na jzborjma doЬio impresjvan broj g lasova. Zadrzao је duinost predsjednjka 505-а, а duinosti u zajednickom Predsjednjstvu prepusta stranackim kolegama i suradnicima (Biljanj Plavsjc ј Nikolj Koljevicu), а mjesto predsjedavajuceg 5kupstine 5RBjH prepusta Momcilu Krajjsniku, suzatvoreniku iz 80-jh godjna. Као predsjednjk stranke pocinje da polako krejra i jznosi vlastite pol jticke odluke ј uvjerenja te da izmice beogradskom patronatu. Upravo је ovo jedna od znacajnijih etapa Karadzjceve politicke avanture. 5am autor tvrdi da nasuprot opceprihvacenog stajal ista
kritjcara Miloseviceva rezima, sam Mjfosevic njje davao nedvosmjsfenu podrsku Karadzj(u za poljtjcko ostvarjvanje Vefjke 5rblje. Zbog javnog spomjnjanja i odobravanja ujedinjenja pojedjnjh regija ј oЫastj
u jednu vefjku srpsku dr.Zavu Milosevjc је svoje poljticke sljedbenike ј jstomjsljenjke prekoravao (73). Nakon sto је u decembru 1990. godjne u Hrvatskoj stvorena 5АО Krajina, slican se scenario ponavlja i u Bosni i Hercegovjnj, te је u septembru 1991. godine stvorena Autonomna Regija Krajina. Formiranje AR Krajine i namjeravanje da se ova politicka kreacija u ljeto 1991. godine ujedini s RepuЬiikom 5rpskom krajjnom ј prjstupj Jugoslaviji, izazvalo је trvenja unutar srpske politicke elite u 505, nesuglasice u odnosima s Milosevicem i medunarodnom zajednicom (81). Oonia је maestralno oslikao zaista zamrsena politjcka kretanja, planove, nastojanja i pokusaje rjesavanja bosanskohercegovacke ustavno-pravne krjze koja su isla u pravcu da kroz pregovore koji su se odvijali tokom ljetnih mjesecj 1991. godjne, nazvane "Beogradska jnjcjjativa·; Bosna i Hercegovjna ostane u drzavno-pravnom okvjru kakvog је nudjo Mjlosevic. Nova Karadzjceva etapa ј metamorfoza, od "ponjzna lutka" do mentorova saveznjka kojj jos uvjjek postuje zelje nadredenog, slijedj na jesen 1991. godjne, kada autor pratj transformacije vezane za Karadziceve javne istupe. Oonia smatra da је tada Karadzj( postao frustriran nemogucnoscu utjecanja na tok pofjtj(kjh desavanja te u javni djskurs uvodj prijetnju nestajanja i istrebijenja bosanskohercegovackih Muslimana. Tokom svojih zapaljivih govora је vrlo lukavo i promjsfjeno korjstjo kraljevsko "Mi'; prj ёemu sebe vidj kao provodjoca ielje srpskog naroda, а jstj kao provodjoca uvjetovanog jstreЬijenja. 5еЬе liSava svake odgovornostj
235
Pt·ika=i Prilozi. 44. Sarajevo, 2015. str·. 209-237.
u sluёaju роёiпјепih пedjela. U privatпim razgovorima KaradziC је u ovom razdoЬiju ozivio smrtonosпi seпzibllitet i s/ike svog mladalackog pjesпickog stvaralastva. U javnost је diskurs "nestajaпja" naglo dospio tokom odrzavaпja visednevпe Osme zajedпiёke sjednice vijeca Skupstiпe SR Воsпе i Hercegoviпe, паkоп koje Karadzic svoje politicke odluke росiпје da donosi promisljeпije i planski. Naime, sa svojim sljedbenicima је 24. oktobra 1991. godine formirao zasebnu Skupstinu srpskog naroda nastalu iz jezgra koje је ciпio Кlub srpskih delegata Skupstine.
Ovu novooformljenu i пelegalnu Skupstinu је, da Ьi Ьila visestranaёka, formalno sacinjavalo i nekoliko srpskih poslanika koji nisu Ьili Clanovi SDS-a. Prvi zadatak ove Skupstiпe Ьilo је organiziraпje i provoaenje pleblscita medu srpskim пarodom u Bosni i Hercegovini koji је provedeп 9. i 1 О. novembra 1991. godine, ёiji rezultati su Karadzicu omogucili da planjra stvaranje zasebпe jednonacionalne paradrzavпe tvorevine unutar Bosne i Hercegovine. Moguce prjpajanje ove politiёke kreacije Ьiti се stalaп uzrok пeslaganja delagata na skupstinskim sjednicama srpskog naroda do kraja ratnih de.Savanja. Karadzic је svoje planove s kraja 1991. ј prve polovjce 1992. godine kreirao u skladu s pretpostavkom da се se Europska zajednica kod rjesavaпja politicke krize u Jugos/aviji pridrzavati nacela narodnog samoodredenja, sto nije Ьiо slucaj. Kraj februara 1992. godine se ciпio kao vrhunac пjegove politicke vlasti, uspjelo mu је usutkati autoпomaska kretanja u Кrајјпј, ucvrstio је poziciju stranaёkog vode, nakon razgovora u Beogradu znao је da ima podrsku JNA u svojim politiёkim nastojanjima. Nakon marta i poёetkom aprila Ьiо је spreman na nasilno i vојпо djelovanje kako Ьi sprijecio Ьоsап-
236
skohercegovacko stjecanje пezavisпosti.
Ostav/jajuci Sarajevo u vojnom obruёu,
povlaёi se па РаЈе, odakle се voditi krvavu bosaпskohercegovaёku dramu. Uvod u najkrvaviji evropski pohod nakon Drugog svjetskog rata zapoceo је kada је Radovan Karadzic 12. maja 1992. godiпe pred Skupstiпu srpskog naroda iznio sest strategijskih ciljeva srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Tokom trajaпja vojnog sukoba KardiiCeva је politicka uloga роёеlа gublti па znacaju, odnos s Milosevicem se postepeno pogorsavao, а s vojnim zapovjednistvom RepuЬ/ike Srpske је Ьiо u konstantпoj zavadi. Као samozvani zastupпik interesa srpskog пaroda пiје uspio da pred medunarodnim pregovaracima u potpunosti legitimira srpske nacjoпaljstiёke zahtjeve. Skupstina bosanskohercegovaёkih Srba redom је odbljala niz mirovnih prijedloga i planova za ustavno-pravпo i teritorijalпo uredenje Воsпе i Hercegovine, zbog ёеgа је meaunarodna zajednica pritiskom па sluzbeni Beograd uspjela postepeno nametnutj rjeseпje krize ј okonёati rat u Bosni i Hercegoviпi. Као osoba trazena od MKSJ, KaradziC је Ьiо primoran da napusti polozaj predsjednika RepuЬ/ike Srpske ј
sve funkcije vezane za politj(ko djelovanje. Meautim, arhitekt bosanskog geпocida је uz podrsku iпstitucija, brojпih saradnika uz uspjesnu tjelesnu preobrazbu u okultnog lijecnika, izbjegavao hapsenje sve do sredine jula 2008. godine.
Autor је nesumnjivo izvrsni poznavatelj arhivske grade koja је tokom i nakon rata prikup/jena za potrebe suda u Haagu. Najveca vrjjednost kпjige koja је opremljena i s Kronologijom dogaoaja, neko liko fotografija i crno-Ьijelih karata, Popisom kratica i lndeksom /j ёnih imena, geografskih mjesta ј pojmova, а koja је pred bosanskohercegovackom puЬiikom dostupna
Pl·ika=i Pri!ozi. 44. Saщjcvo. 2015, str. 209-237.
na engleskom jeziku, jeste da se temelji na relevantnoj literaturi, dnevniёkim Ьiljeska
ma sudionjka, stenografskim Ьiljeskama i presretnutim i snjmljenim telefonskjm razgovorima politiёkih ј vojnih aktera koji su oЬiljezili desavanja s poёetka 90-jh godina. Sve navedeno govori о tome da је djelo pisano 5 velikom precjznoscu, а stavovi i
mШjenje autora се morati Ьiti uzimani za primjer u svakom daljnjem razmatranju tematike koja se dotiёe pitanja vezanih za bo5anskohercegovaёku historiju 5 kraja dvade5etog stoljeca, buduci da ostavljaju mjnimalan prostorza manipulacjju bllo kakve vrste.
Edin Omerёic
Srpske politicke elite i Londonska konferencija, То т 1: stenografske beleske sa sednice Saveta za usaglasavanje о driavnoj politici Savezne RepuЬ/ike
Jugos/avije (Priredio Vladimir Petrovic}, lnstitut za savremenu istoriju, Beograd, 2014.
lnstitut za savremenu jstoriju је u svojoj ediciji pod naslovom Jugoslovenska kriza, а u sklopu projekta Srpsko drustvo u jugoslovenskoj drzavi u 20. veku: izmeau demokratjje ј diktature, od 201 О. godjne objavio nekoljko izdanja dokumenata ј stenografskjh Ьiljeski. Dosadasnjih pet tomova su hronolosko-tematski vezanj za dokumente sa sjednica Predsjednjstva SFRJ tokom 1991. godjne, stenogramske Ьiljeske ј 5tavove srpske poljtjёke elite oko Vance-Owenovog mirovnog plana iz 1993. godine, а objavljena је i zblrka dokumenata jz razdoЬija januara do sredjne maja 1992. godine vezana za poёetak rata ј agre5jju na Bosnu i Hercegovjnu. Ovj su dokumentj sjroj javnostj do5tupnj ј kao dokaznj predmeti па mreznoj stranici Medunarodnog krjvjёnog suda za Ьivsu Jugoslavjju.
Vladjmir Petrovic nam kao priredjvaё u ovom novom tomu edicije paznju skrece na stavove koje је zastupala srpska politjёka eljta u toku samjh prjprema jugoslovenske delagacjje za odlazak na Londonsku
konferenciju koja је 5а zasjedanjem роёеlа krajem avgusta 1992. godine. Nakon uvodnjh napomena i 5tudije u kojoj tumacj hj5torijskj kontekst i ambljent u kojem 5U sjednice odrzane, na uvjd nam је ponudio stenografske Ьiljeske sa prve ј druge sjednjce Saveta za usaglasavanje stavova о drzavnoj poljticj, odrazanih 11. ј 18. avgusta 1992. godine.
Nakon sto је Bosna ј Hercegovina meaunarodno priznata pocetkom aprila, а
krajem istog mjeseca 1992. godjne proglasena i Savezna RepuЬiika Jugo51avija prema kojoj su zbog povezanosti 5 ratnjm desavanjima, progona nesrpskog stanovnistva ј zauzjmanja niza gradova u Bosnj ј Hercegovjni, uvedene medunarodne sankcjje kroz rezolucjju Savjeta sjgurnostj UN 757 izglasanu krajem maja 1992. godine, Mjlosevjc је Ьiо prjsiljen da trazi nove nacjne kako Ьi op5tao na vlasti. Svoj је opstanak na vlasti vezao za pitanje odbrane srpstva, za sefa drzave postavio Dobricu Cosjca, а na mjesto predsjednika Savezne