Rimske krovne opeke s radioničkim zigovima na području sjeverne Liburnije: Le tegole bollate romane nel territorio della Liburnia Settentrionale,

RoBERT MATIJASIC

RIMSKE KROVNE OPEKESJEVERNE LIBURNIJE

LE TEGOLE BOLLATE ROMANE

S RADIONICKIM ZTCOVIMA NA PODRUCJU

NEL TERRITORIO DELLA LIBURNIA SETTENI]RIONALE

UDK 902/904-03 (49?.13) >652<Original Scienttfic paperIzvorni znanstveni dlanak

;:'#][!ili zo. rx. reae.

Mr. Robert MatijaSidYU - 52000 pulaArheolo5ki muzeJ Istre,Mate Balote 3

zigovi na rimskim krovnim opekam a zauzimaju posebno mje-sto u okviru proudavanja gospodarskih odnosa u antici, jer dajuobilje podataka o organizaciji trgovadke mreZe i o trgovadkimtokovdma. Prema dosad objavljenoj gradi i nekim

""onl"ur:""i*primjerima s podrudja s3everne Liburnije, podijeliii smo cjelo-kupnu gradu na tri skupine zigova: u prvu pripadaju jako destii ra5ireni Zigovi Pansiana, Solonas, e. Ctod,i- Ambrosi i g. for_soni Af,, u drugi veci broj zigova koji su ravnomjerno zastuplje-ni na svim vaznijim todkama: oni su podijeljeni u sest grup. porasprostranjenosti u regijama. posljed.nju, treiu skupinu br"o-stavljaju malobrojni zigovi koji se javrjaju samo na ovom pod-rudju. sliiedi ooqis skupina i podsku'pina i,igova na teguramas literaturom te katatog 18 dosad neobjavljenirr zigova iz osora,Senja i Plomina.

U sklopu jstrafivanja gospodarskih od_nosa u antic,i na pod-rud.iu sjwernog Jadra_na, o demu se u_posl.jednje-vrijeme"podinjepojavljivati sve bogatija

-literafura r -poseb-

no mjesto zauzirnaiu Zigovi na rjmskim-krov-nim opekama, na opekama, amforama i ter_ri sigillati.z Iako .'ie ta kategorija epigrafskihlpomerrika u5la na dostojagr naSin u i{orpusInscriptionurn Latinarum*3 te je nakon tiig"za podrudje Istre provedeno nekoliko kaie-gorizaciia materijala,4 ipak danas .joi uvijekmoramo reci da su takva istr.aZivanja tek"napodetku. Vei je krajem pro5log shljeca Car-1o 9regorutti saiinio dv; pregieda Agouu i^podludje Istre i Aquile.je,i ali- u na5oi novi-joj. bibhogr.afiii niie ;uSinjeno gotovo ni5ta.\Jsun nekoliko spo,mena Zigova na tegularnau, s.klopu obra{e nalaziSta'iti

"Ui"f.tr ?; p"_gloji zasad hF" jedan .iedinstveni korpus

3gova, tako niti pokuiaji obrade ;";.iih ij;_]ina. Tek je nedavno zapodeo sustavni rad na$gatom fundusu muze.ja u Istri i 56;;_qt "p -primor:iu? i to daie nadu aa ee se uffg]edlo vrijeme. do,ii do potpunijih poda_taka. Zapodeo je i rad na sustivnqr kata6_

gizacij! Zigova na keramidkom gradevinskomrnaterijalu Akvilejskog muzer'alb dime iemodobiti potpuni uvid u tu vritu epigrafskihspomenika na Sirem podr"ud.ju, te la,okruZe-nu !ftr proizvodnie, trgovine i upotreberimskih krovnih opeka na podrudiu Sj.rru"-n,og Jadrana.

Rimske kro'rne opeke, tegul,ae, katego-rija su keramidkog materi.iali kod ko:i" -.u

Zigosan.je imenom vlasnika'ili r*kr;prrlt a ra-di'onice susreie u vrlo velikorn postbtku, ba_rem u odnosu na druge slidne proizvodee (o-peke lateres, tubul,i, zmbrices, elementihipokausta, podne plodice * spicae itd.). U_pravo Zigovi, kao i na amforarn,a,t0 ou:rdgu-6ujy pracenje kretanja, dakle trgovine "odproizvodada d,o potroSada na cjelokupnom o-balnom podrudju s..jevern;og .iiAranE oa a_quileie-, preko Jstry i Liburnije do Dalmaciie,a na obalama Itali.je o,d Aquileje preko Emi-lije i obalno,g dijela Umbri-je do otoUce An_cone u Picenu. Jasno ,d,okumenfirani epigraf_ski podacj ne ostavljaiu mjesta sumnji ,i ,rr-1o Siroko trZi5te i dobru prodaju koju su tiproizvo,di imal,i barenr u prva dva'stoljeia

6l

fzdanja, 13/1988, str. 61-?1n. lilEta-sic,--frimir<e riovne opeke s radionidkim Zigovima ' ' '

4iriD!r-r4:s

#tlwi{1$JJ*jY"

Mrgid.{i.4n

a{r'+sqtilM

Sgi'id$r,atr"il

dd,,#es4}'tSllii{;i{s,.!ii{

n. e. uz jadransko primorje. Medutim, imaj,oB mnogo, ne.iasnih detal.ia u vezi s pr"oiz-voanSom i Zigosanjem tegula. Kljuino .je pi-tanje, <ilro kojega se miiil.jenia ille sla'ilu, za-Bto se uqpie .favlja Zigois,anj'e tegu'la, pret-postavljamo, da .i,e rijed o 'dva moguia r'az-loga: razlikovanie proizvoda iz vi5e radio-nica koje su se pekle u zajednidkim peci.-ma, odnosno gariancija kvalitete na trZi5tu.llPn:va pne,tpostavka, o p'oistojanju zajednid-kih peZi, ni.ie sasvirn uvj*l.jiva, ier se s ob-zirom na kolid,inu. velidinu i teiinu proizvo-da,lz te5ko m.oZe pretpostaviti postojanig. k1-tegorije sitnih proizvodada, koji bi 'izradivalimile ierije oil nekoliko stotina ko'mada. S

obzirom na to da je i za pokrivan.ie sasvimmalitr gradevina bilo potreb,no nekoliko' tisu-da komada, ni.je vjero.jatna proizvodnja u ma-lim serijama. Zajednidke peii mogle su po-stojati za finu i grubu ku'iansku kerarnikuili za ul;jarrice, al,i ne i za opeke, tegule i s1.13

Vrlo je vjerojatnij,i drugi, nazovimo ga

triiinim razlogom Zigosanja tegula' to znadi

Dalmaci.'iu. Neke tvrde kako su postojale vr-1o udal.'iene radionice istog vlasnika. Kemij-ske analize tek trebaju dokazati ili opovriinehe aa tifr tvrdnji. Na pnzi se pogled ipakmo'g,u'raztrikovati sarno dviije wste proirio-da: keramitki predmeti iz Fadske nizine, ko-.ji su crvenkaste boje, i onih iz okolice Aqu-ilqe, hq'ii viBe :naginju Zutoj boji.rr

Sto se tide krivotvorenja, A. Ca1'derinil6je o'tiSan. tako daleko da .ie ustvrdio' kakotreba tek dokazati da su dalmatinske teguleoriginalne, odnosno da nisu falsifikati. Protivieza o krivotvoren-iu iznsseno je nedavrlo rI€-koliko vrlo uv.ierljivih argumenata: da sujadranski Zigovi prisutni samo u obaln<vmpojasu, iako bi se, da su krivotvoreni, jav-tjuU i u unutra5njosti, te vrlo mali broj im-perijatnih Zigova na podrudju Dalmac,i.je, iakoLi oni nalvi5e privukli f,alsi'fikatore.rT Tezuo prijevozu tegula morem samo kao balastza-opterecenje bro'dova prvi .je iznio GlgSo-rutti 1BBB. Bodinel8. Po njegovim rijedima,ta bi trgovina izgledala ovako: brodovi kojisu u Aquileju dovozili proizvo'de iz Istre iDalmaciie, ti iz Picena, 'da se ne b,i vraialiprazni, ukrcavali su teret tegula i time is-korGtavali brodski prostor na povratnom pu-tovan.iu, a istovremeno'su tegule slu*iJe i zaoptereeivanje broda. Dok on definira takavtovar samo kao balast, val.ja ozbiljno' uzeti uobzir i moguinost da je ri.ied o rzvozu, dakleo trgovini u pravo'ln smislu rijeti, trgovinikao ivakim drugim izvoznim proizvodom, ko-ji se, osim toga, nadobro pnodavao.

obalama Jadrana vrlo

Prate6i, prema objavljeni.m primj,ercimaZigova na tegulama sjeverne Liburnije, da-kle s podrudja Hrvatskog primorja, te otokaKrka, Raba, Paga, Cresa i Iro5inja, raspro-stranjenost pojedinih Zi,go,va, anoZe se razli-kovati desetak grupa prerna teritorijalnoj d"i-stribuciii. Jasno su uodl-jive iznad svega triskupine ko.ie obuhva,ia.ju viSe grupa raspro-stranjenosti: tegule sa Zigovirna koje su se

uvozile s podrud.ja s.jeverne ltalije, dakle iz-medu deite rijeke Pada i Aquileje u golemimkolidinama, zatim skupina tegula sa f,govi-ma s istog podrudja, a1i koje su se uvozile umnogo manjim kolidinama, te tegule sa Zi-govirna lokalne proizvodnje, ko'ie -medutimsamo sponadidno dotidu podrudje koje -nasovd.je zanima, a i'e5ie se susreiu na podm-dju Zadra i SoHna.

Pnm skupinu vrlo rasprostranjenih i broi-nih teguila di,ne ietini podskupine Zigova, ko.jti

zu tipriint za sve oba'le Jadran:,a, qt -Picenapreflc6 Em,llije, Aqurileje 'i Istre, do Liburnije

da bi Zig bio, nami.ienjen olak$avan.juznavanja od strane potro$ada. MoZdame povezan i jo,i jedan praktidniji

prepo-je s ti'razlog:

zbog gubitka vlage prilikom suSen.ia prijepedenja, glina tegule se stezala, i to za oko20%. Taj postotak je 'ovisio o stupn'iu su5e-nja, a time su se mijenjale i 'dimenzije te-guta. I zaista, ,one su vrlo razlidite: dok jepropisani modul ,3,irine 1,5 stopa i duZine 2

stope, fj. 44 x 59 cm, di,menzije gotovih te-gula su mnogo man.je i neujednadene: 30 xx +S cm, 22 x 43,cm, 35 x 44 cm, 31 x 5? cm,28 x 43 cm. MoZda .ie, stoga, prepoznavanjemiiga proizvodada, kupac mogao biti siguranu ujeanadene dimenzi.ie, tegule, jer je jednaradionica mogla ko,ntrolom vremen,a suienjagaranti.rati stalno iste dimenzije. A to je m9-gto Uiti v,eorxa va,Zlro, za popr,avke i pneg'rad-njre :do koji,h .i,e u amtidkoi arhitel<turi, Dairo-dito onoj mstidkog karaktera, prilidno destodolazilo,r4 Zig je dakle mogao sluZiti kao ga-rancija kakvoie, ali i kao garaneija veli'dineproizvoda.

Vrlo Siroka rasprostranjenost nekih ii'go-va na svim ,obalama s.ievernog i srednieg Ja-drana dovela je do'. nekoliko pretpostavki,kojima se poku5alo proturnaditi taj fenomen.Kao da se nije htjelo priznati postojanje tr-govadkih odnosa u pravom smislu. Neke odpretpostavki smatraju da su postojale dislo'cirmre radionice istog vlasnika u raznim po-drudjirna, zatim da su se tegule krivotvorile,te da su sluiile samo za, opterecivanje bro-dova na povratn'om putovanju iz Aquileje u

E2

IzdanJa, 13A9BB, str. 61-?1R. MatijaSid, Rimske krovne opeke s radionidkim Zigovima. . .

i DaJa:r,acije. To su, s}ijedom udestalosti: PAN-SIANA, A. FAESONI AF, ,SOLONAS i Q,CLODIUS AMBROSIUS.

Za ra'd"ionicu trji Zigovi donose pridjwPawi,ana u raznirn varij,antarna,, posto5t naj-bqgatija literafura i ti se proizvodi ,izuzet-no' desto susreiu na .'iadranskom primorju.Pretpostavl.ja se da se radionica nalazila ju-1o od u6,6a ri.ieke Pada, a izvozila se u go-Iemim kolidinama u Picen, fstru, Liburnijui Dalmaciiu.le U Aquileji se javlja samo spb-radidno i relativno ri.'ietko s obzirom na zna-6enje te luke-g trgovini tegulama na s.jever-nom Jadranu20. Na podrudju sjeverne fubur-nije te Zigove nalazim'o u Plominu. Labinu.Osoru, Karlobagu, Senju, Puntu na Krku iu Selcima kod Crikvenice,20 Proizvodi ra-dio'nice Pawiana mogu se, za razliku od ve-6ine drugih tegula sa Zigovima, todno kro-

C,TffiRfifrfis 5

B, {lIJ\

'NJANA",1CLLW11

J NSIdAO

l?tt SIANAS1. 2 - Plomin, 8-11; Senj, L2-L3

noloriki definirati, "jer se u tekstu figa jav-lja ime imperatora. Nai,me, prvobitni vlas-nik radio,nice, Vi'bius Pansa, poginuo je ubici kod Modene 43. g. pr. n. e.21 Vjerojat-no su imanja C. Vibi.ja Panse preSla naj-prije u drZavni fisk, a zatirn medu carskaimanja, tako da se od drugog des,etljeca 1.

st. n. e. javlj.a Lig Pa'nsis'na bez ikakrrih dru-gih atributa. Pretpostavljamo da .je rijed oZigu iz vremena vladavine cara Augusta (27.g. pr. n. e. - 14. g. n. e.). U razdoblju iz-medu smrti prvobitnog vlasnika, dije se imejavl,ja na tegnrlarnia u oblikiu Pansae Vibt, do27. g. pr. n. e., val.'ia smjestiti .jedan vrlorijetki Zig: A. C, P. Pawt'ana koji jq5 nijena zadovoliava.juii nadin protumad e#2.

Nakon Augusta, svaki vl,adar uz pridjevPanszana stavl.ja u Zig jo5 i svoje i.me, takoTiberi Pansiana pripada Tiberiju (1a-3?. S.n. e.), C, Caesari.s Pansiana Kaliguli (3?-41.g. n. e.), Ttberi, Claudi, PansLanc4 cartr Kiau-di.ju (41-54. g. n. e.), Neronis Claudi Pan-srarw canr Neronu (54-6S. g. n. e.)23. Slije-di samo jedan poznati Zig s im.enom Galbda(68-69. g. n. e.) i posljednja serija cara Ves-p,azijrana sa *igoim \/espwiani Qaesaris Pan-siana, Nakon toga prestaje pojava pridjeva

l\LJ.

10

63

rr'}6NS ilA

TililPANSI

mI51. 1 - Osor, 1-5; Plomin, 6-?

.ffit.

Izri?riie- filflffi str. 61-?lA-u;ArffiTi-hifiiJ riiovne opeke s radioniekim ztgovima ".

Fs'nsef,ne na Zigovima na tegulam'a. Znan:noda su i dalje razna Chrska irnanja proizvo-dila keramidlru ambalaZu (amfo'r'e) i tegulef$[,enra, Trajan, Septimi.ie S'ever i Konstan-ti#5), a1i "nernamo todni.ie podatke kojimabismo mogli dohazati kontinuitet proizvo'd-nje u fiziikom smish.r.

Druga je "jadranska.. radionica, s vrloSirokom rasprostranjenoddu, ona sa Zigom A.Feesoni, Af, To .ie vrlo homqgena skr-lpinaiigova gotovo bez vrijednosti, poznata je sa-mo vrlo matren broi primjeraka varij,anteAfaeson26. Lrgatr.ra posljednja dva slova Af,ispred kojih $e na neki,rn primjercima vrlojasno, vldi interpunkcija, upuduje na ditanjeA(uli1 Faesoni At(ncam), a ,rle A(uli) F(ilz|.Javlja se dakle kognomen, a ne filijssija,Sto moZe biti vrlo znada.ino u buduiim kro-nolo6ki,m analizama s obzirom na m'o'rfolo-giju imenske formulez7. I ta se radionica na-Iazila negdje na obali izm,edu padske deltei Ancone; aU .ie todni.iu lokaciju bez podrob-nije anatrize nemoguie defini::ati. Znatno jeoteZavajtie okolnost Sto se gentilicii Fge:sonii, javlja u vrlo, rnalom broju poznatihnatpirsa. U poanatim eplgrafslcim p:irnjeri-ma javlja, se tek nekolik'o puta, uvije$ usrednloi Itafiji: Pisa, Firenze, Rim, A1!*no28. U Liburniji se taj tig na teguli j"yljtrelativno rijetkq samo u Plominu i u Za-gorju kod Brseda, dakle samo na isto-dnojoUaU Istre. U,'italskorn dijelu Istre, medu-tirn, izuzetno je brojna.

Jedini 1ig za koji ss'.s ,odred'enom sigur-no$iu moLe pretpostaviti .da ne predstavljainre vlarsrndka haro, fieidlre oso,be, vei ,ime et-nidke zajednice, d,aktre, rekli bismo, pravneosobe, jest 'onaj ,kqi;i s'e javlja,u relativnovelikom broju primjeraka .s nekotriko orto-gnafskiilr vairt:j'arrti: Solon, Solenas 't Solona'tum. Solomates spominje Plinije kao jednuod autohtonih ciuitate's 'u obalnom d:ijeluAemiliae, dakle u R'egio VIII. Po karakteruslova i obliku kartuie, te po f,akfuri kera-rnike, taj je Zig vrtor siitan Zlgovia:na Fan-siane, kojima je vjerojatno i vrernenski bli-zali,'5to bi znadilo da ga rmoZemo s'mjestitiu pnru, polovicu L. st. ,n. e.30, Javlja se u re-l,atiVno v€likom broju u Aquil'eji, trstri, Ve-netu, ,Emiliji, Picenu i Dalmaciji:31 U s.'ie-

vernoj Libu:rnijd s,usreiemo ga u Labimu, O--

so,ru, -Bakru i Sv. Jakovu kod Cr"ikvenice3z,

dakle uglavno,m u na.'iSjevernijem dijelu ko:iije bio u bliZem dodiru s Istrom. Vrijedi spo'rnenuti i da s'e jedira' izuzettw rijetka vari-janta javtrja',osinn'Emil1.ie i Picena, jo$ Sa'rn.u Zadru. Unutar velikih slova iiga Solonas

64

umetnuto .je pet maniih slova koji zajednodaju Cgpro\7, moZda irne radnika ili zakup-nika, po analogiji na destu pojavu na, arnfo-rama nb kojim,a nalazimo dva iiga"u.

Proslj,edgji, ali ne i mar{e vaZan iig 'oveprve skuping javlja se u samo jednom ob-liku, bez vari.janti: Q. Cto6i Ambrosi,. S ob-zirom na to da se javl:ja u rrlo velikom bro-ju primjeraka neki autori smatraju da jenjegova pdava vezana za jednu odredenunarudZbu u Aquiieji, jer se radionica (iliradionice) nalazila u okolici grada35. I gen-tilicij Clodii vrl,o je dest upravo u Aquitrejii susjednoj koloniji Tergeste, a javlja se ina drugirn Zigovima na tegulama.so Na kartiresrpo:oshranrj €nosfi mc/zc- se vrilo _podrrobrrc pra-titi shqr.rra rzvoza iz Aquil-eje3?: wlo je destna zapadrqi obali Istre, nestaje na otocimaLiburnije, ali se javl.ia u kopnenom' dijelusjeverne Liburnije: u Labinu, Plominu, kodCrikvenice i u Karlobagu, a zattm u Stari-gradu, Zadru, Klambetama, Burnumu, Ase-rij;i i na Ugljarur38. Prisutan je u Salo'ni, azattm se javlja sporadidno sve do Lje5a uAlbaniji. Nema ga oko u$ia Pada, a juZnood Rimini;ia vide se .io5 dvije manje koncen-tracije nalaza3e. Zanimljivo je da se taj Ligne pojavljuje u kr:ajevima gdje se pretpo-stavlja d,a se natazil,a uad:ioiraica figova Pm,-siana i, Solonafes, 51p bi moglo upuiivati nakomplementarnost i ko,nhurentno'st prdiZ-vodnje izmedu Aquileje i EmiJije, iako jeng Q. Clodr,us Ambrost'us svakako ml,adi odPo,nstane barem za neko'liko ,desetlj,eda.a0

Ako prihvatimo Aquileju kao lokaciju radi-onice i centralnih skladi5ta, iagno razlikuje-rno detiri punkta izvoza: PoIn, Iader, Salonai Artmint{@, iasno, s bliZim o-kglnim p'odrud-jem, ali posto.ie i sporadi'dni prodori na dru-gim lokalitetimaal.

Druga skupina Zigova, .koii se.javljaju .umartjeni bro.iu na .'iadranskom primorju, uhsu ipak p,risutni na svim vaZnijim PY"}lo-vimi, takoder se moZe podijel.iti u neko'Ukopodslmpina i to s obzirorn na njihovu ras-prostran.jenost.

U p,** podskupiim.r rasprogtrqpjeurosti ko-ju dine: Llburnija, Da1macijaaz, Aquileia,Istra, Concord"ia, Picen nalazimo tn Liga. C.Titz Hermerotr,s .javlia se u Karlobagu .i,Se-nj:u/'3. I(ogiromen orijentalnog porijekla u-puiuje na ,osiobodenika jli poto'mka oslobo-denika iz druge polovice 1. st. n. e. L. Mi-wci Pudgrvtts je jedan 'od malobrojnih iigo-va s legendom u dva re;da, Nalaziano ga uKarl'oba'gt, i Labinuaa. Valeriae Magnae Epi-di,an pone5to je specifidan Lig, na kojern se

Izdanja, 13/1980, str. 61-?1n. MatijaSld, Rimslce krovne opeke s radionldkim Zigovima. .

$,

i,i,

:$pvlja Zena kao zakupnik railionice koja jepripa'dala familiji Eptdir., akvilejskog pori-gekla. Nije potpuno jasno sv'e u vezi s mo*guiim zakupnidkirn odnosima izm,edu vlas-nika i zakupnika na podrudju s.j,evern,og Ja-drana (conducti,o - locatt'oa'), di se dini da3e jedna familija, ko:ja je davala u zakuppojed,ine dijelove svo.jih imanja s radionica-nta, zahtijevala ,da se u Zigu istakne i pri-djevski oblik im'ena te familije. (Epidt'i,Epidiana, Statti, - Statzamo dva su na ovompodrudju najpoznatiia prirnjer:a.)1'6 Sva trispomenuta Liga im,aju iste mor{o}oBke ka'rakteristike: slova 7,iga su urezana, relativ-no malih 'dimenz-Lla i v.'iero.jatno su sva triiz druge polovice L. st. ili podetka 2. st. n. e.Yjer'ojatno su sva tri akvilejskog porijekla,a po'd tim se pod.razumijeva da su se radio-niee nalazile na podrud.ju akvilejskog agera,odakle su se izvozile na obale sjevernog Ja-drana i Picena.

Drugoj podskupini rasprostranjenosti pri-padaju dva Ziga ko.ie naiazimo u Liburniji,Dalmaciji, Istri, Aquileji i Picenu. Prvi Zig,C, Iuli Africani,.javl.ja se u Karlobagu i Ful-finunru,4? a 'dnrg., M. Albi Rufi prisutan .'iesamo u Karlo,bagu/.8. Oba Lrga imaju slovamalih d,imenzi.ja, urezani su i u svemu slid-ni spomenuto,m Zigu Kvinta lilodija Ambro-zija. DoJr, j,e prvi pripadao vlasniku Ubertin-skog poriiekla, drugi nosi gentilicij vrlo po-znate akvile.jske famiU.'ie Albxl.

Treia podskuprimra o'buhvaia podr.r.rdje Li.-burnije, Aquileje, Istr-e i Picena, a nalazimosamo jedan Zig, L. Sf. Iusti. Gentilicij Sta-tius upuiu.je moZda na familiju ko.ja je ima-la veii bro.j radi,onica ko:je su b,ile date u za-kup treiim osobama, ali su u il,gu zadrlale

Liburniji, Dalmacij,i, Istri, Aquileii i Vene-tu, predstavljena je samo jednim ilgon, A-leti, Romant,, ko:'ii s,e morfo,l,oSki bilno raz-likuje ,od dosad spomenutih5lt o'rr je rnalihdimenzija, slova su u reljefu unutar udub-liene kartu5e, a u imenskoj formuli javljase samo gentilicij i kognom,en, te vjerojatnovalja pornGljati i .ovd.je na libertinsko pori-jeklo vlasnika. Tai j'e Lig osobito dest napodrudju s.jeverno od padske .delte, na pod-rudju oko Patavija i sve do Verone, pa i sje-vernije. Prisutan je u Istri, u liburnskorndijeJ.u Istre u Labinu, a salno jednim pri-mjerkom u okolici Aquile.je52. Radionicu vrlja traZiti vjerojatno u okolici Padove.

Neobi,6a,n ii,'g A. Caect'Ii, Flaptani jiavljase u dvije vari.ianter sa slovirna unutar kru-ga i sa slovima i ravnoi lidilra. Za jediniprimjerak koii-je pronaden na po$rudjg _ko-je nas ovdje zartima, u Senjq,. nije zabilje-Zeno o kojoj je varijanti rijedsa, ali je upra-vo stoga gotovo sigurno ,da su sl'ova bila uravnom klasidnom raspo,r'edu, jer bi takvaneobd,dnrost kao' kr,uZnrj" Zig vj'erojbtno bila za-biljeZena55. Ta.j Zig d.ini petu podskup,inu ras-prrorstranj,enosti: Lib,u,rnija, Aquilei'a. Vrlo jebrojan u akvileliskom ageru, a nema ga uIstri56.

I u skupini rasprostranienosti koja obu-hvaia Liburniju, Aquileju, Istrl. nalazinrosamo j edan Lig: C, T . Hermetiss7 . Prisutanje samo u Osoru, r& jednoj teguli na kojojje dva puta otisnut. Vrlo je sbdan spomenu-torn Zigu C. T. Hermerotis, morfolo'5ki istogkaraktera, inseetno siidne imenske formule:razlika je samo u kognomenu Hern&sHermeros, po d,emu bi se moglo zakljuditida je rijed 'o krvnim srodnicima, odnosno daje drugi potomak prvog58.

Posljednju, treiu skupinu predstavljajuZigovi s podrud.ja Liburni.je koji se ne jav-ljaju u 'drugim di.jelovima Jadrana, p& jeopravdano pretpostaviti za nj, barem na sa-dainjem stupnju poznavanja problematike,lokalnu keramidku proizvodnju. Osim ilgaModesti. A, tz Kartrobagase, koji nas ovdjejedini zatrima, postoje .jo,S tri Liga tz Zadra iNina60 koji ,izlaze tz geografskog okvira ko-jim smo ogranideni. Svi oni zajedno svje-dode o postojanju keramidarske aktivnostina po,drudju sjever:ne Dalmacije, gdje je bilopogodnih terena za eksploataciju gline. Natom su podrudju oko po,lovice 1. st. n. e. dje-lovale i vojnidke radionice tegula tako da .iesigurno p'ostojala priro.dna osnova za razvl-tak te djelatnosti0t. V.jerojatno su razvojerngradevinske aktirmosti na po,drudju llirika,odnosno Dalmaci.'i'e, u .obalne gradove odmahpodeli pr:istizati kontingenti tegula za po\ni-vanje krovova, najprii e za iavne zgrade62, azattm se krug korisnika pro6irio i na privat-ne gradnje. To je vrijeme najveieg zamahatrgovine tegulama izmedu sjevernog Jadra-na (Aquileia i delta Pada) i Dalmaciie. Na-kon polovice 1. sL. n. e. kolidina uvoza opa-da, a razvija.ju se prve domaie tvo'rnice, nej-pije one vojnidke, a zattm i privatne, kojepreuzimaju najveci .dio trZj5ta.

Iako kronologija tigova na tegulama ko''je se pojavljuju na .'iadranskom primorju ni-je, osim ri.'ietkih izuzetaka, do danas dvr5'iedefiniranaos, rnoZe se upozor:iti na nekoUko

65

$rdsBie. LB.jlSeq @., fil-?lffi" Maitla$fifl En6$s*l kovae opelie s -radionidkim Zigovima. . .

r:ttii,

"i$Itr

J,iliiia,i

::.!

iii,

Hrn:

Iti,i3i

tjd:71,!l

isifxti

i.fi;

"{iix!';

jlt,.ii,:.

;itii

friltilii!!:ir lr.ni::l

llilflli.'

H!i,:g::

riil#;;iT

iri

;;;i

t'it'i

f*'lF.d,''

i+ll9s:

iiil.${,jl

i;r:ilri;ii'

i;ii. ,

i-fn

6!lir lMii:ri

qf4 it4ltliri

h]ftf.:(q{r-lI${!:i,k9af,::

'M!iM;l'ild{Fi l

F,reyr.j.E}flstt u r€sviflru trgovine tim proizva_dfi@m- F#s podrudju sjeveine Liburnj.je Zigo-fiw&sitmule ps,qinju se .iavljati odmah nakollssgamleacije provineije poslije vehkog ustan-ka S-$- g. n. e. Na.jraniji prim.jerci koje@fiEtrea todno vremen$ki odrediti jesu pro-

figsrli na koiima se nalazi sigia Pawinrtabee ikakvih I drugih atrjbuta. I{akon njih,koji pripadaju vremenu viadavine cara Au-.ust4 javl.jaju se Zigovi s imenskim formu-

lema drugih careva do Vespazijana, Sto zna-€i ^$a .'ie uvoz tz te radio,nice ,(ili tih radioni-ca$) potrajao d.o sedamdesetjh go,dina 1,. st.n. e. Istovremeno se u jednorn tr:enutku natri$tu .javila i radionica Solonas, vjerojatnosredinom 1. Et. n. e., iU nesto malo prije.Q.tvoreno_'ie pitanje, jod uvijek, dataoij-e ia.-dionice Faesonia. Gotovo svi ostali iigovi,koji donose irnena raznih privatnih vtasni-{a .

ra'dioni.ca, ukliudu.ju,ii ovdje i Klodija.\mbrozija, vremenslqi moZemo smjestiti ddpolovice 1. st. n. e. do podetka 2. st. n. e.:C, Tttus Hermes, C, Tttis Hermeros, L. Mi,-ntctus Pudens, C, Iulius Africamts, M. Ahb!,us Rufus, A. Ca,ecr,lius Flauzanus', L, Sta-tzus lustus. Zaniml.jivo .ie da su svi oni vje-rojahro iz akvileisko,g kruga, slidne rnorfo-lo5ke strukture Liga i wuzetie h,omogenostifu:rens'ke for,mule. Uvi.j,e[< se javlja praens-rrLen - nornen - coqtuo?nen, sto poinoVo p0-tvretuje pripadnost jednom ,r"em"rrrkorm ho-rizontu. I n.iihova ie soci;ialna str"uktura rav-nomjerna: o,d osam gore spomenutih ffgova,na detiri nalazimo pripadnike uglednih i i-muinih akvile"'iskih familtja (Clodit,, Mr.ruczi,,Albxi, Caesi\1i, Statii,1, a tri 'upuiuiu

na o_slo'bodenidko porijekio vlasnikj rad.ionic e (C.Tj,lus Herrnes, C, Titus Hermeros, C. IulzusAfricanus).

Izuzetak mqtt, spornenutirn Zigovima sa-m,o su Aletus Romq,nus ,i Mod,estil,s; prvi sesastoji 9q kognom.ena i gentilicija,- i drugj:3.mo od kogno,mena. Taj posljednji je nariAto, pnimljiv,, ..ier pripida sftupini koja jenastala na p,odrudju juZne Liburnile.

$a pgdrudju koje smo razmotrili, tegulesa- ligoyima, bar,em one objavljeng

'nisu o-

solito brojne, ali su koncentriiane'u neko-El.o urbanih i ruralnih lokaliteta : Aluona,!,b!oy, .Apsorus, Ad. Trtrres, Seni,a, Lop-st'ca,. V_egtum, Arg17runtum65. Tegule ulaze'uupotrebu u suglasnosti s procesom urbani-zacije_i podizanj,em gradevjnskog standardau ,obalnim podmdjirra koja su lr.akorr' g. g.l. e._organizirana u provinciju. Naravno da.je odmah u51o u naviku ,da ie takvi proiz-

66

vodi uvoze v vei poznatih proizvodadkihpodrud.ja, a tek se kasni.je razvila i lokaleaproizvodnja. Dok .'ie u prvoj p,olovici 1. st.prevladavao uvoz keramike tz podrudja ju-i;no oQ delte ri.ieke Pada, pa s,u v,lSe lo,ristiplori'ni-put Ravenna - PuG - Liburnija -Dalmacija, u drugo.j polovici dolazi doprom.jene utoliko Sto prim at jzvvza u Libur-niju i Dalmaci.ju Aquiieia, te se shodno to-me mijenja i pomo,rska ruta. Sve tegule ko-je nalazirno u Dalmaciji i Liburniji. pa jFjcenu, susrei,emo i u Istri66, pa .je l,sgidnopretpostaviti da .'ie Pula, zbog svojeg speci-iigtog geografskog poloZaja na Jadianu, slu-Zila kao'tranzitni centar67. U znanstvenoj li-teraturi tek su nadeta ta teorijska pitanjaproievodnje, transporta i plasmaJta tegula isl,idnog keramidkog materiiala, pa do pra-vih rezultata istraZiv.an.'ia ko.j,e ie obuhvatitiSire podrud.je tek treba'dod.

RASPROSTRANJENOST ZIGOVANA TEGULAMA PO SKUPINAMA

I PODSKUPiNAMA6S

I. Datmatia, Ltburnia, Histria, Aquileia,V enetia, Aemilia, Picenum

PANSAE VIBI,6s Labin, CIL III, 821A, 1; AMSI, 2, 1?Q. C. P. PT4.NSIANA, Zad,ar, neobjavljenToPANSIANA, Labin, CIL III, 3,ZLB, Z; AMSI, Z, ZL,

23; AT, II/14, L40Pl,omin, No6c., 4, 402Bakar, CIL III, 3980Sule na Krku, VHAD, n.s., VI, 224 ,

Karl'obag, CIL III, 151.15 .

Senj, Glavidii, 19?3, 460Asser.ia, BASD, 26, L4B; dva neobjavijenaZadar, BASD, 26, 748; neobjavljenVrana, BASD, 25, 149,Nin, Suko5an, Birbinje, neobjavijeni

TIB. PAN,SIANA, Zadar, VAHD, 53, 266; neob-javljenLabin, AMSI, 2,Asseria, CIL III,26, 148

C. CAESARI PANSIANA, Labin, CIL IIT,32L3, 4;AMSI, 2, 43Zadar, CI.L III, BZIB,50-51-52, 266Krk, VHAD, n.s., VI,

TIB. CLAVDI PANSIANA, Zad.ar, CIL III, gZLg, 5Asseria, BASD, 26, L4B

NER. CLA. PANSI/NA, Labin, AMSI, 2, bB; CILIII, 3213, 6; AMSI, Z, 58, 61

Pu,nat na Krku, CIL III, 9219, 6Zada't, CIL III, 6434, i, hAsseria, BASD, 26, 148Bakar, CIL III, 3BB0

38; Bakar, CIL I.II, BgB032L3, add. p. 232gna. BASD.

4; BASD, 26, t4g; VAHD,

224

Izdanja, 13/1988, str. 61-71ii. ra;tij;sic, riimsr<e krovne opeke s radionidkim zigovima . . .

**

VESP. CAES. PANSIANA, Labi'n, CIL III, 3213, ?

A. rAEsoNr AF, Zagorje kod Brseda, cIL III'10183, 61Plomin, neobjavljeni PrimjerciTl

soLoNASTz, Labin, cIL III, 3214, 13

Osor, neobiavljeni Pr,imjerakBakar, CIL III, 3380

Sv. Jakov ko Crikven'ice, neobiavlien

A. CLODI AMBROSf, Labin, CIL III, 3214

Flomin, neobjavijenSv. Jakov kod C'rikvenice, neobjavljenKarlobag, CIL III, 15115, 1

Argyruntum, JOAI, 12, 61

Zad-at, CIL III; ZZt4, 2, BAD, 26, t49; CIL IIl'10155Clambetae, JOAI, 8, 4?

Burnum, CIL V, 8110, ?0

Asser'ia, BASD, 26, 149; JOAI, 11, 86

Ugijan, Diadora, 2, 1960-61, 306, i 308

fi. 1. Dalmatia, Aqui'let'a, Histria,Concor d,i,a, Pt,cenum, Lzburnt'a

C, TITI HERMERO?IS, Senj, VHAD, 11, 1889, 106;

VHAD, 13, 1891, 97; VHAD, fl.s', 3, 1BgB, 158;

VHAD, n.s., 5, 1901, 93

Karlobag, VHAD, n.s,, 1898, 158

Zadar, CIL III, 10183, 49

VALERIAE MAGNAE EPIDTANA, LAbiN, CIL, III,32L4, L5

Karl,oba'g, CIL III, 3214, 15

L, MINICI PVDENTIS, Labin, CIL III, 101'83, 35

Karlobag, VHAD, 11, 1889, 106; VHAD, 13, 1891,

9?-98; VHAD, n.s., 3, 1898, 158-VIII; VHAD,n.s., 5, 1901, 93

lL 2, Dalmati,a, Liburnia, HLstria,Aquileia, Picenum

C. IVLI AFRICANI, Om'i5ali, CIL III, 3214, B

Karlobag, VHAD, l'3, 189'1, 98; VI{AD, r's', 3,

1898, 158-IVM. ALBI RVFI, K'a'rlobag, VHAD, 13, 1891, 97;

VHAD, n. s., 3, 1898, 158-V

Il. 3. Liburnia, Htstm'a, Aquileia, Pt"cenum

L. S?. IVSTI, Omi5alj, CIL III, 15115, 7Karlobag, VHAD, L2, 1891, 98; VHAD. fl'S', 3'

1BgB, 158-IX; VHAD, D.s., 5, 1901, 93

lL 4. Dalmotia, Liburni'a, HLstria,Aquil,eia, Venetia

ALETI ROMANI, Labin, CIL III, 3214, 10 et add.

fi. 5, Li'burnta, Aquileio

A. CAECILI FLAVIANI, Senj, VHAD, n. s', 4,

1900, 182

Il, 6, Lt'burnt'a, Aquil'eta, Histria

C, T. HERMETfS, Osor, CIL III, 10183, 46

lll. Liburnia

MODESTI. A.. ., Ka,rlobag, eIL III, 15115, 6, VHAD,D. s,, 3, 1BgB, 15'8-III

L. MALTINI ABASCAN?I, Zadar, CIL III, 3214, IMVTTIENI, Zadar, CIL III, 6434, 3

EX. OF" L. TETTI DE SEDES, Nin, CIL III, l'0183'

47

TEGULE SA ZIGOVIMA IZ OSORA,PLOMINA I SENJA

K,oristim se ovom pr'ilikom da prikaZem neko-liko tegula s radi'onitkim Zigovima. Zahva)jujemkolegama Jasminki Cus-Rukonii i Anti Glavitiiuna susretlj.ivosti.

1. Djelomidno saduvana tegula okerno crveneboje, sa Zigom PAIVSIAIVA. Zie je u potpunostisaduvan. Slova su maniih dimenzija, u reljefuunutar udubljene kartu5e. Nema ligamenata iskraienica niti interpunkciia. Ztg pripada nazdob-lju izmedu 2?. g. pr. n. e. i L4. g. n. e.?r Nalazi5teOsor, pobliZe okolnosti nalaza nepoznate, dimen-zije 4L x 27 X 2,5 co, bez inv. broj (ArheoloBka

zbirka Osor).

2. Djelomidno saduvana tegula okerno crvene

boje sa Zigom C CAESAR PANS. Saduvan je di-tav iig unutar udubliene kartu5e, slova su dobro

izraZena. Interpunkcija izmedu tri elementa Liga

nerna, a povezane su g,rupe slova AE i AN: C'

Coesaris Panstana. Pripada vremenski razdoblju'vladavine Kaliguie.?2 Nalazi5te Osor, pobliZe okol-nosti nalaza nepoznate, dimenzije 34 X 39 X 2,4

cfr, bez inv. broia (Alheolo5ka zbirka Osor)'

3. Djelomidno saduvana tegula okerne boje s

djelomidno saduvanim Zigom TI' PANSI " ' Slova

su manjih dimenzija, kao i kod prethodnih pri-mjera u reljefu unutar rrdubljene kartu5e' Liga-tura nema, a izmedu dva elementa Tlben' PAN-

SI(ana) interpunkcija ie u obl'iku okomite liniie'Radena ie za vladavine cara Tiberijs'73 Nalazi5te

Osor, pobliZe okolnosti nalaza nepoznate' di1g."-ziie'26 x57x2,3 cffi, bez inv. broja (Arheolo5ka

zbirka Osor).

4. Ulomak tegule, dielomidno saduvane, od cr-vene ker'a'tnike, s dielomidno saduvanim Zigom

. . . ONAS. Slova su izrazito velika, liiepo obl'ikova-na u reljefu unutar udubliene kartu5e. Saduvan je

samo krainii dio li'ga koii zavr5ava interpunkci-jom u obiiku trokuta. Rekonstrukcii'a i'iga glasi

SOLO]VAST4. Nalazi5te Osor, pobliZe okolnosti na-Laza nepoznate, dimenziie 23 X 24 X 3,1 cF, bez

inv. broja (ArheoloSka zbirka Osor).

5. Polov,ica saduvane tegule od Zudkaste kerarni-ke s dva utisnuta identidna i:iga C. T' HERMETIS:oba Ziga su iako utisnuti u povr3inu gline, te niiejasan razlog dvostrukog Zigosanja. Oba se Ziga na-

laze na istom dijetru, uz gornji ravni rub, horizon-talno utisnuti.T5 NalaziSte Osor, pobiiZe okol'nostinalaze nepoznate, dimenzije 45 x 28 x 3,6 cD, inv'br. 854 (st. inv. broi 420) (Arheolo5ka zbirha Osor)'

6. Ulomak tegule od crvene keramike s dije-lom Ziga PAN. .. (Pansiana), nedostaje sredi5nj'i

i zavrSn'i dio. Slova su disto izvedena, u reljefu'Pripada seriji Zigova vremena ca'ra AugustaTo' Plo-

67

'EE;r:!&tn.is" n$j $w_ s&;.,tr-?Ler ${q*SEWi},SsWfu &E:svss,€ Wee s. r,adoatrtbrrr Zlgovlma...

jffi| ,....,tq

:'':t$:.1.t,,i?

.,.,i:jil,.ili?,i

.rl

-,,irn.'-**l'ffi

ii:.i

#t

i:iii[t::i

rjiiir'

'li{rlT#.

fii':;il*:

ll$ij$*l

+a!t

t{tili.q!-

n$

fiiitl;jj

irii:;;;i

lilifi;,,jii;

Yrir,irili{,11

il'iif,ili

lljll'

;Y,ir

.Yr

l+:

4ql

ff;:itis

ili',,i?:ri3il

fii},,

'9.i

f3- l

v"':

tfli,i

l[iifiij14l

iilrii'.it',.$?1

i*,,$ii$$iffiits?rYY,j,.

id,l{*.'

lq:,'silt .nhiftf/iw:;ilf;!$i:r

ii|lliiil#f,;q5:.ii

rla;n, $iobtriEe s&sirwii oa'!:za nisu poulate, dimen-ai$e Sx9"Bx{$ om, inv. broj A 10689 (AMi pula).'"?,,'i3' k:,tggr e sd'',skbr'ne smed€ keramike s

*ti*om f;iga $E... u ligatuni, pri demuie d€me fumta slova lV zajednidka s hastom slovag': @$e se r€konstruirati kao jedna od varijantit$pa FFer,oltf's Ct&udi Pansiana??. Plomin, pobliZe o-'&q,,Itlos,ti $alaaa nisu poznate, drimenzije 1b,b x 18 xit $J etrs, .in:r. broj A 10b84 (AMI pula).

8- Ilionnak tegule od okenre Bmede keramike sa,w,r$nim diielom liga . . . RI u li:gB,tulri. pripada6gu Citra;ana luli Pri(mi,|ts. plomin, luka, rastre-siti nara-z 1982. g.7e, dimenzije tl xt,i,6x3 cm, inv.bro$ A,10585 (AMI Pula).

9. Ulomak tegule od crvenkaste keramike, sasredi5njim dijelorn Liga .. . NNIAN A. I . . ., tj. Cin-nu,na luli Pri(mi,), pri demu je l,igaturo,m pove-zana grupa slova NI. Interpunkcija je u oblikupravilnog distog trokutae. piomin, luka, rastresritinalaz 1982. godine, dimenzije 18;6 x 11,6 x Z,B cffi,i,nv. broj A 10586 (AMI pula).

10. Ulomak tegule od okerne crvene keramike sdijelom Ziga NN. . ., koji takoder pripada Zi-Eu Ci,nniana Iul,i, Pri(mi.). Slova su, kao i kod pret-hodna dva primjera, velika i 5iroka, Iijepo obiito-

I Nako,n predaje rukopisa ovog ,rada, objavije-na su dva priloga pisca ovih redaka, sa slidnomtematiko,m, pa ih ovdje navod,i,mo: R. MATIJASIC,La produzione ed il commercio di tegole ad Aqu-ileia, Antichitd, Attoadriatiche, 29, 1gB?, 49S-b8,1;R. MATIJASI,C, Vecchi e nuovi rinvenimenti ditegole con bollo di fabbriea in Istria (I - trstriameridionalel, Arheolo|ki uestni.k, 3g, 1gg7,, 161.;1g2.

t S. PANCIERA, Vita econom,ica di Aquileia ineti Romana, Associazione nazionale per Aquileia,Quaderno, 4, tgST; V. JURKIC, Scavi in una partedella villa rustica romana a Cervera porto pressoParenzo (I), Campagne 1g?6-19?8, Atti, d,et Centrodi ricerche storiche d,i Roui,gno, g, 1g?B-tg7g, 264--298; M. J, STRAZZULLA RUSCONI, C. ZAC-CARIA, Spunti per un'indagine sugli insedriamentirustici di etA romana nel territorio Aquileiese, u:Problemi storici ed archeologici dell'Ital,ia nord.o-rientale e delle regioni l:imitrofe della preistor,iaal medioevo, Atti dei Ci.uici Musei di Storia ei|Arte di Trieste, Quaderno, IB-2, Lggg/}4, 118-1?0.

2 G. BERMoND MoNTANARI, I roiit laterizid'i Ravenna e Classe, Stud,i Rotnagn61i, 24, 1g?B;

ryt. B_UORA, Bolti su tegola del Museo di Cividale,Quaderni Cir:idalesi, 11, 1998, gb-bB; B. SLApSAK,?egula Q. Clodi Ambrosi; Situta L4:/n, tg74, Llg--181; G. LETTICH, Appunti per una storia delteryitori.um originario di Tergeste, Archeografo Tri-?!iyo, ser. IV, vol. 89, l9?9, narodito g6--106; F.TASSAUX, L'implantation territorialle des gran-

68

vana, u reijefu unutar udubljene kartu5esr. plo_min, luka, rastresiti naiaz 1g82. g., dimenzije 1g,B xx 7,5 x 3 cm, inv. broj A 10b82 (AMI pula).

11. Ulomak tegule od Zute keramike s ne5to pri-mjesa, s dijelom Ziga . . . CLODIAM . .. Od prvoeslova Q..saduvan je gprnji desni dio lcuga. inter_punkcija nema. Ligaturom povezana slova DI.Zbog jako utisnute matrice povezaina su slovaODIA. Pripada tipu A. Cbdi Ambrosisz. plomin,luka, rastresiti .nalaz 1g82. g., dimenzije 16,2 x 13,8 xx 3,4 cm, inv. broj A 10b7g (AMI pula).

12. Ulomak tegule od crvene keramike s dije_lom Ziga . . . AN,SIAIVA., malih slova, dobro izia-ienih oblika, u reljefu unutar udubljene kartu5e.Ligaturom povezana gnrpa slova AN. Iza posljed-njeg slova je vel,ika interpunkciia kruZnog oUii,ka.?ig se moZe rekonstruirati kao pansianilr. S*j,Stela, sonda A 5, bez inv. broja (Gradski mu""jSenj).

13. Uiomak tegule od okerne crvene keramikesa Zigom PANS/ANA, Sirolcih slova u ,reljefu unu_tar udubijene kartu5e. Djelomidno je oiteien nasredini, gdje jedno ,slovo nedostajes". Senj, Stela,bez irnv. broja (Gradski muzej Senj).*

des familles d'Istrie sous le Haut-Empire Romairr,u: Pr,oblemi storrici, cit., Igg-ZZg.

e cIL III, v, Ix, xI.'r C. GREGORUTTI, La figulina imperiale pan-

siana di Aquiieia ed i . prodotti fittili deII' I,stria,Atti e Memori,e (letta Soci,etd, Istriana di Archeolo-gia e Storia Patria, 2, 1886, 2t9-Zi2; C. GREGO-RUTTI, Le marche di fabbrica dei laterizi d"i Aqui-leta, Archeografo Tri,esti,no, nuova serie, L4, 1gBB,345-398.

5 Cf. prethodnu bilje5ku.0 S. iVtlaXAR, Neki novii antikni nalazi u Istri,

Jadranski zbornik, Z, L957, 438..:464; G. LETTICH,oit.; V. JURKIC, o.c., tab. II.

7 Osi,m vei objavlj,enih podataka o iigovirna nategulama iz Pomorskog muzeja -Sergej Ma5era.. uPiranu, cf. E. BOLTIN TOME, ZiSi na rimskihopekah iz depoja Pomorskega muzeja -sergej Ma-Seqa.. v Piranu, Arheoloiki oestni,k, ZS, Lg74, ZZS--232; u pripremi su radovi o fundusu koparskogPokrajinskog muzeja (M. Zupandid) i pulskog Ar-heolo5kog muzeja Istre u Puli (autor ovih redaka).

8 Na opseZnom projektu sustavne kategoriza-cije tog materijala rade C. Zaecafi,a i F. Tassaux.

e Ne moZemo za sada definirati n,iti pribliZnopostotak Zigosanih komada u okviru odredene pro-izvedene koUdine. Moglo se raditi o v,rlo malom(1-10%) do srednjem (b0%) postotku, a svakakomoZemo tvrditi da se nisu Zigosale sve tegule.

rl

Izdanja, 13/1988, str' 61-?1ii. Miiilasid, Rimske krovne opeke s radionldkim zigovima ' '

,&. .

t,',O

r0 Cf. npr. M. H. CALLENDER, Roman Ampho-rae, with index of ,stamps, Oxford 1965.

11 c. GREGoRUTTI, o.c., (Le manche. . .), 345.12 F. REBECCHI, Bolto d,i tegola MAT, proble-

mi della produzione laterizia neiia Cisalpina del Isec. a. C., Miscell,anea di studi archeologici e diarntichitd, I, Deputazione di storta patrza per Le

anti,che proutncie modenesi, Bi'blioteca, Nuova se-rie ?2, Modena 1983, 49-87, narodito str. 60.

13 TeSko se, zbog glomaznosti, i za amfore moZeprihvatiti postojanje zajednidkih peii.

t4 Cf. npr. mnogobr'ojne primjere u rustidkojarhitekturi u Istri iz rada R. MATIJASIC, RomanRura1 Architecture on the Territory of ColoniaIulia Pota, American Journal' of Archaeologg, B6/L,1982, 53-64; V. JURKIC, o.c.,

t5 Teorija nevjerojatna zbog speoiiitne organi-zaaije ekonomike na Jadranu u rimsko doba, a i usvjetlu novih teorija o karakteru Zigova: prema M.STEINBY, I senatori e f industria laterizia urba-na, Tituh,, 4, 1982, 227-237; Zigovi ne oznadavajuvlasnika (dominus) vei zakupn,ika ili predradn'ika(otticinator) od kojega ie dominus otkupliivao go-

tov proizvod i plasirao ga na trZi5te.16 A. CALDERINI, Aquileia Romana, Milano

1930. 31?.l7 G. LETTICH, o.c., 95.18 C. GREGORUTTI, o.c., (Le marc1"ts. . .), 345.le R. MATIJASIC, Cronografia dei bolli late'

rizi delia figulina Pansiana nelle regioni adriatiche,MLlanges d,e t'Ecole Frangaise de Rome, Antt'quit6,T. 95/1983, 2, 961-995, narodito 9'85-989.

20 c. GREGORUTTI, o.c., (Le marche...), br.140; C. GREGORUTTI, o.c., (La figulina...), br.23i za nalazi5ta na podrudju Liiburnije cf. popis.

21 R. MATIJASIC, o.c., (Cronografia...), 962-3;T. R. BROUGHTON, The Magistrates of the Ro-man Republic, 1952, 334; L SHATZMAN, Senato-rial Wealth and Roman Politics, 1975, 437.

n C. GREGORUTTI, o.c., (Le marc1lg...), 224.23 R. MATIJASIC, o.c., (Cronografia), 969-985.% Iz Cesene, CIL XI, 6685, 16; Voghenze (nesi-

gurno ditanie) Pads, Supplementa ltalica, 10?5, 61:noviji nalaz riz Voghenze je objavljen u radu: M.T. PELLICCIONI, Marchi di fabbrica dei laterizivoghentini, u: AA. VV., Voghenza - Una necro'poli di etA romana in territorio ferrarese, FerraraL984, 242, tip 6.

zs cIL v, B'110, zg-32;2, 4.

26 Neobjavljeno; u CILvarijanta FAESONIA.

Pais, Suppl, It., 1075, 1,

V, 8110, 82 spom'inie se

27 Postoje vei danas poku5aji kronolo5ke stra-tilikacije Zigova prema njihovim onomastidkim ka-rakteristikama, tj. prema tipu imenske formule ko-ju koriste, cf. M. J. STRAZZVLLA RUSCONI, C.

ZACCARIA; o.c.28 Pisa: CIL xI, 1454 : I. I. vII/l, 84; Firen-

zE: CIL XI, t734; R'im: CIL VI, 32520; Albano:Ann. Ep. 1968, 97.

2s G. UGGERI, La romanizzazione dell' anticotielta padano, Atti e Memorie della DeputazioneFrouinciale Femarese di, Storia Patri'a, S. III, Vol'?0, Ferra,ra 19?5, 150.

30 NH III, 116; J. J. wILKEs, Importation andManufacture of Stamped Bricks and Tiles i'n theRoman Province of Dalmatia, u: Roman Brick andTiIe. BAR lnt. 5.,.68, Oxford 1979, 68.

3t J. J. WILKES, o,c., 68.32 J. J. WILKES, o.c., 68.33 CIL XI, 668?, 4; L, MERCANDO, LA NECTO.

poli romana di Portonecanati, NSc., L974, 248. i 257;

J. J. WILKES, o.c., 69.?/' A. GNIRS, Eine Romische Tonwarenfabrik

in Fasana bei Pola, Jahtbuch ftir Altertumskunde,4, 1910, 84-86; F. TASSAUX, Laecan'ii, Recherches

s,ur u,ne famile s6nator"iale d'Ist'rie, M1l'anges de

l,' Ecol,e Frangaise d'e Rome, Antr'quit6, T. 94ltg92,t, 255-256.

35 B. SLAPSAK, o.c., 1?8-179.36 p. C. QVIR (P. Clod,i Qui,rinalis), C. GREGO-

RUTTI, o.c., (Le marche. . .), 356.37 B. SLAPSAK, o.c., t74.s8 g. SLaPSAK, o.c., L'15, s dodatnom literatu-

rom.gg B. SLAPSAK, o.c., 1?5-176.40 Te5ko je to decidirano tvrditi, ali stjede se

takav doiam iz morfoloikih karakteristika obaju ti-pova.

4t cf. bitj. 38. i 39.tz Razgrinidenje izmedu Liburnije i Dalmaciie

'ie provedlno zbog formalnih razloga koje zahtijgla

beografski okvir o,tog priloga, prema analogiji Li-burni - Delmati.

43 A. GLAVICIC, Izvje5taj arheolo5'kog is'kapa-

nia na Steli u Senju 1972. godi'ne, Seniski' zbor-

ni,k, 5/t973, 660.44 cril_ III, 15115.45 M. STEINBY, O.C.46 Za Stati,ana cf. CIL V, 8110, 59; za Epidiana

CIL V, 8110, 77, ?B i I52i za Auitiana CIL V'8110, 159 i 160.

47 Vidi popis zigova u Priiogu.48 vidi popis Ligova u Prilogu.4e cf. bitj. 46.50 V,idi popis Zigova u Prilogu.tl cIL v, 8110, 37; E. BUCHI, La produzione

laterizia dell' agro veronese e del Trentino meridio-nale in etd nomana, Atti deLI' Accadernia rooere-tana d'egli, Agiati, Contributi della Classe di Sci-enze umane, di lettere ed arti. Congresso Roma-nitb del T,rentino e di zone limitrofe, Anno 229,

19?9, ser. VI, vol. 19 f. A, 135-1?0'52 L. BERTACCHI, Presenze archeologiche ro-

mane nell' area meridionate del territorio di Aqu-ileia, Antichttd' Altoadriati'ch'e, 15, 1979, 266.

sa cll V, 8110, 60 navodi Litteres circulo scrip-tum, ali sam u spremi5tu akvilejskog rnuzeja mo-gao vidjeti jedan primjerak s ravnom kartu5omi slovima u reljefu.

54 VHAD, n. s. 4, 1900, LBz.55 Sumnje iskrsavaju samo ako se pomisli da se

Ljubi6 u citiranoj bilje5ci (prethodna bili.) mogao

o,sloniti na navod u CIL V, 8110, 60.ro Op5irnile o odnosu Zi$ova na tegulama iz

akvilejskog agera i s podrudia Istre bit 6e rijediu radu kojri 6u biti tiskan u "Antichit} Altoadria-tiche..,

69

Izdanja, 13i1988, str. 61_?1R. Matijasii, Rimske krovne opeke s radionidkim zlgovima. . .

. 57 Poznat je jedan primjerak i iz poreda, kojije, koliko mi je poznato, neobjavljen, a slidnih imau Aquilej,i, CIL V, 8110, 140 i 141.58 Hermeros je deminutiv upravo od. Hermes. tese moZe u ovome vidjeti i nasijednidki, vremen_

ski kontinuitet u vlasniStvu nad radionicom.:: yyoo,.N.: r. slBeB, 1bB, rrr; crr- B, tbllb, 6.

:: Cf. popis Zigova u pritogu.___-:t__c1! rrr, 10181, 10182, tiozt, L4022,1b110; J. J.WILKES, o.c., 65-67; G.'ALFOLDy. Die Verbrei_tung milittirischer Ziegelstempel ,in Dalmatien, Epi_graphische Studien, 4/ L967, 44_5I.

62 J. J. WILKES, o.c.,6i_68.63 Izuzetak su, naravno, Zigovi radionice pan_

siane, dwsto datirani (ter'rni.nis ante que,rn non)pojavom imena vladajuieg ca,ra; veiika je Steta Stoza na5e podrudje nema tipa iiga prisutnog u Rimui okolici, desto s konzularnim datumom; cf. M. J.STRAZZULLA RUSCONI, C. ZACCARIA, o.c., 186

-138.fr Moguie je ga su postojale radionice, ali smje--tlul" uinutar jedne uze regiie, a ne, kako bi Ze_ljeli neki autori, u razliditim'regijama.- _ffi Ovo nije niti pribiiZno A"iirritirrun popis io_Ital,iteta. Njihov se br:oj Siiri s naSi.m potpunij,lmpoznavanjem nalaziSta, na primorju nefJaa5nje Li-burnije.

- uu-u_? postoianie radionica u blizini potencijal-nih ieZi5ta giine na pod,rudju Ravnih liotara,

-sa_

znali- sT9 i za jedan takav lokalitet, keramidarskuped kod Dinji5ke na otoku pagu. O tome vidi pri_log F. Glu5deviia u ovom svesku.

07 Bolje redeno, veliku veiinu, odnosno gotovosve: tako se npr. spomenuti iig e. Caeeili Flitsi,anine javlja u Istri. Nema i nekih Zigova koje susre-i"T"o samo u Aquileji i u Daimaciji oko Soiina.

"" -t'retpostavke o postojanju skladi5ta i tran_zitnih skladiSta keramidkog materijala nisu zasadnidim. dokazane, ali je togidno odekivati njihovopostojanje u nekom obriku. sve dosad poznate ,,os-

tave<. ulomka keramidkog materijaia vezuju se zaproizvoiladke centre, ne trgovinske punktove, npr.FaZana, Loron itd.

6f Qvaj i:ie spuS,ta donju granicu pojave Zigo-sd,nih tegula na podrudju Lriburnije, i io prije gid,43. p{. tt. €.: ali se jedini primjerak javtji u f.iUi_nu, tj. na istodnoj obali Istre.

,o Zig 8. C. p. pansiana, koji se javlja u za_dru (zahvatjujem kolegici B. Nedved za informa_ciju), otvara nove probleme oko datacije te od,re_dene tegule i oko njezine distribucije.il R. MATIJASIg, o.c., 964_969, b8g, tip III/1.7z R. MATTJASIC, o.c., tip y/2.

zi] R. MATIJASIC, o.c., tip iV, t"b. IrI, 2g.7a Pripada tipu s izrazito velikim slovima, CILv, 8110, 136.i5 cIL III, 10183, 46.76 R. MATIJASIC, o.c., tip III, zbog f,ragmenti-

ran_osti je nemoguie odrediti varijantu./' R. MATIJASIC, o.c., tip VII, varijanta Z, 3,5, 10, 11, 13.

78 crl- IrI, 1o1BB, lb..

tn ry_" podrudju ispod gradinskog naseija, dana5_

njeg Plomina, .istralJvao je N. Novak iz Regional_nog zavoda za zaiti.tu spomenika kulture iz ni3uke,ostatke antidke arhitekture, vjerojatno urbano na_selje, a.ntidku Flan,onu, koja se nalazil a uz more,ispod starijeg i kasnijeg naselja; oilrriveni su ostacinekoliko prostorija s mozaicima, mnogo keramikei si.

80 cf. bi1j. ?8.Bl Cf. bilj. 78; ova tegula javlja se u manjem

!_to;!, na podrudju Istre, cf. C. GREGORUTTI, t.c.,(La fi.gulina . . .) br. 16-19.

(R.iza

ROBERT MATTJASIC (puta)

LE TEGOLE BOLLATE ROMANE NEL TERRITORIO DELLA

(Riosttntto)

NeIi' ambito delle ricerche sull, eco,nomia ed ileornrnercio in etd romana nel1, arco altoadriatico,Ie tegole bollate occupano una sempre piir impor-tarlte posizione. A pa,r,te alcuni cataloghi epigrafici,}s $estra conoscenza delia materia C anctri oggim"*itcr scarsa. con re ricerche sui boiii aquireiesilisirian!, r'lcerche in corso da poco tempo, speriamo

?#

ez B. SLAPSAK, o.c., !75, cf. bitj. 35_41.

_ sl Nije poznata varija,nta tipa ttl ovog ZigaMATIJASIC, o.c., 964-969) s velikom todko,mposljednjeg slova, ali je najbliZa varijanti 12.

et A. MaIIJASIC, o.c., tip IIT/1.

LIBURNIA SETTENTRIONALE

di ottenere un quadro integrale di questo tipo spe_eifico di materiale epigrafico nelle nostre regioni.Sulle tegole i bolli appaiono in una percentualeabbastanza alta, e, come nei ca,so delle anforebollate col nome del proprietario della figuli,na, sipossono seguire le rotte commerciali tra le regioniproduttrici e quelle consumatrioi, su gran parte

Izdanja, 13/1988, str. 61-71n. uitijaSic, Rimske krovue opeke s radionickim Zigovima .

dell' Adriatico: dal Piceno e I' Emilia, {rassandoper Aquileia e I' Irstria, fino aila Liburnia e laDalmazia.

A'nalizzando i bolli su tegole che provengonodalta Liburnria Sette'ntnionale, ciod dal Litora'le del-la Croazia, dalle isole d'i Veglia, Cherso, Irussino,Arbe e Pago, si distinguo'no chiaramente tre grup-pi di bolli secondo la loro dist'ribuzione territoria-Ie: le tegole che venivano importate dal delta pa-dano e da Aquileia in qua'ntitd enormi, quelleimporate delle stesse regioni, ma in qua'ntitit moltominori, e quelle di fabbricazione locale.

I1 primo gruppo di teg,ole ditfusissime d com-posto da quattro specie di bolii. Sono caratteristi-ci per tutte Ie sponde dell' Adriatico, dal Ficenoalla Dalmazia. Esse sono, in ordine d' importanza:PANSIAN,A, A, FAESONI AF,, SOLONAS C Q.CLODIUS TA.MBROSIUS. Le tegole dell' officinaPansiana appaiono nella Liburnia al tempo di Au-gusto, anche se c' d un esempiare di Vibio Pansa

da Albona, databile nel quinto decennio del I. sec.

a. C. Appaiono poi tutte le seguenti varianti delbollo, di Tiberio, Caligola, Claudio, Nerone e Ves-pasiano. It bollo A. FAESONI AF. b abbastanzararo: compare soltanto nella frazione dd Zagorjepresso Bersez (Brsed) sulla costa orientale dell'Istria. Il bollo SOLONAS, appartenente probabil-ment alla comunitir mun'ici,pale omonima nell' Ae-inilia, lo ritroviamo ad Albona, Ossero, Buccari_evicino a Crikvenica. L' ultimo b'ollo, A. CLODIAMBROSI, veniva fabbricato nelle vicinanze diAquileia, ed esportato in tutte le regioni adriati-che. Appare ad Albona, Fianona, Cnikvenica e Kar-lobag, ed 6 molto frequente nella Liburnia Meri-dio,nale, ciod nell' entroterra di lader (Zara).

I1 secondo gruppo di tegole bollate, quelle che

si esportavano dalle regioni produttfici i'n numero

Iimitato, si pud dividere in sette aree di diffusio-ns. Quasi tutti (otto dei nove bolli) sono morfo-logicamente simili: lettere incavate senza cartiglio;anche le ioro composizione onomastiche lsono sem-pre (o quasi) del ti,po praenornen' no'n1'en' eogno-men, e da tutto cid si pud dedurre che quasi tutteveniva,no imporate da una regione, con tutta pro-babilitA da Aquileia.

I1 terzo gruppo consiste di un bollo apparente-mente di produzione locale dalmata. Ll unicoesemplare compare a Karlobag, ma nei d'intorni diIader e nella sola Iader sono stati trovati anchealtri bolti non conosciuti altrove' Nelle regione diIader c'erano pure due o tre officine di tegole che

lavoravano per i stanziamenti militari in Dalma-zia.

Anche se ia cronologia dei bolli non b stata fi-nora ainalizzata in dettaglio, si possono fare alcuneconsiderazioni sulla circolazione e la produzionedi tegole nelle regioni in esame. Le tegole bollateappaiono verso la fine del I. sec. a. C. nei territoriche verranno pacificati soltanto dopo la grande ri-volta di Batone nel 6-9 d. C. Anche se questiprimi carichi di tegole provenivano dalle regioniattorno il delta padano, ben presto anche f indu-stria aquileiese si introdusse nel mercato' Quest'ultima mantenne un certo livello fino alla finede1 I. sec. d. C., o al massirn'o fi'no agli inizi delII sec. d. C., quando ,si sviluppa'rono anche le off"i-cine locali dalmate.

Segue una lista d,i bolli s{.1 tegole secondo learee di dist'r,ibuzione; si conclude con il catalogodi alcuni bolli conservati nella Collezione Archeo-logica di Ossero, nel Museo Archmlogico dell' Istriadi Pola (Fianona) e nel Museo Cittadino di Senj.

Traduzione d.'i : Robert MatiiaF;id

'11