rim

RIM

Brončano doba

-bakar + kositro=bronca-brončana ratna oprema-dolazi do razvoja ratničke aristokracije što dovodi do raslojavanja društva

Prve kulture apeninskog poluotoka

- Apeninska kultura (Talijansko brončano doba) -kultura srednje i južne Italije, lončarija kulture je crna dekorirana raznim spiralama,točkama i zbog toga kulturu povezujemo s egejskom kulturom- Kultura Terramare (brončano doba od 18-8 st.pr.kr) -na sjeveru Italije,dobila ime po crnoj boji zemlje(terremare) -javlja se još u 2. Tisućljeću,to je prvi val koji spaljuje mrtve,poznaju preradu i uporabu bakra-Vilanovska kultura (željezno doba) -drugi naseobinski val, ime je dobila prema nekropoli Villanova kod Bologne,karakteristična upotreba željeza-prvi stanovnici(Mediteranci),spaljivali mrtve, a to je utjecaj s Egeja-latini su plod kulturne asimilacije starosjedioca i pridošlica

NARODI ŽELJEZNOG DOBA

-znanje o uporabi željeza imali su keltski ljevači metala-Halštatska kultura(1000 g.pr.kr.) -rana halštatska kultura željeznog doba oko 800-600 g.pr.kr. razdoblje je pojave utvrda na brdima i raskošnih kraljevskih grobnica-prve keltske kneževine pojavile se u srednjoj Europi oko 600 g.pr.kr.,nikada nije postojalo keltsko carstvo,narodi neujedinjeni-Latenska kultura(450 g.pr.kr.) -dobila ime prema lokalitetu La Tene u Švicarskoj-metalno doba donosi tehnološke inovacije,a to dovodi do klasifikacije unutar samoga društva,potiče se trgovina i ratovanje-Gali(Galija-Francuska) -govorili keltskim jezikom,Grci ih poznavali pod imenom Keltoi-u Italiji željezno doba započine vilanovskom kulturom(Toskana), a pravo željezno doba započinje pojavom Etrušćana

TALIJANSKI POLUOTOK

-željezno dobna kultura villanova započinje krajem 2.tisućljeća pr.kr. i traje do oko 800 g.pr.kr. te dolazi do miješanja etničkih grupacija, te se oblikuju zasebni, ali srodni „italski narodi“

-središnja Sicilija-Sikuli ili Sikani; sjeverozapadna Italija-Liguri-Mediteranci spojeni s indoeuropskim došljacima(prvo terramare kultura,pa villanova kultura) iz čega nastaju Italici, primjer toga Latini-italske skupine: Umbri u Umbriji, Apulci u jugoistočnom dijelu Apulije, Veneti u Veneciji, Latini u Laciju-Cisalpinska Galija-Etrušćani na sjeveru se javljaju 800. G. pr. Kr.,bave se trgovinom i rudarstvom-toskanski otok Elba obilovao je rudačama željeza, vrlo razvijen obrt-Grci, doseljenici na jugu osnivaju „Magna Graecia“ Velika Grčka( kolonija Cumae u Napulju oko 745 g.pr.kr),donijeli umijeće pisanja, 733g.pr.kr.osnivaju Sirakuzu, a 720 g.pr.kr.Sybaris,Agrigento-prvi kontakti na Sredozemlju odvijaju se na moru, a more je povezalo talijanske narode s Grcima s Egeja i Kartažanima s obale Sjeverne Afrike

ETRUŠĆANI

TRADICIJA O NARODU I ZEMLJI-Grci Etrušćanski narod nazivaju tirenskim, a rimljani tuskanskim, etrušćanskim-najvjerojatnije narod koji poznajemo iz grčkih izvora kao Tirence-grčki povjesničar Dionizije Halikarnašanin nastoji pobiti tu tvrdnju, on smatra da su autohtoni narod-Herodot kaže da su Etrušćani u Italiji migrirali iz Lidije i egejskog mora negdje u 12 st.pr.kr.-najvažniji etrurski gradski centri: Clusium, Tarquinii, Caere(najjužniji), Veii, Voltera, Perusia-etrušćanski dodekapolis-savez 12 gradova-Etrušćani zauzeli Rim 616 g.pr.kr. i osnivaju kolonije na obali Korzike, Elbe, Sardinije, na Balearima, u Španjolskoj-crna lončarija(bucchera)-506 g.pr.kr. Etrušćani poraženi od Grka i Latina u Kampaniji kod Arcije-474 g. pr.kr. Etrušćani poraženi od kumanskih i sirakuških Grka u pomorskoj bitci kod Kume-Rimljani su dugo bili u savezu sa stanovnicima grada Ceare, „Divide et impera“-Etrušćanski kralj Porzena u 6.st.pr.kr. zadavao Rimljanima mnogo problema-rodovske poglavice oslobodile su se kralja i uvele svoju kolektivnu aristokratsku upravu, tzv. Lukumonia

RELIGIJA,PISMO,SPOMENICI-dominirala je trijada Jupiter-Junona-Minerva-„diciplina Etrusca“-propisi etrušćanskih svećenika i aristokrata-etrušćanski jezik razlikuje od svih ostalih, sličan mu je jedino jezik s grčkog otoka Lemnosa-tombe a pozzo(najstariji grobovi),tombe e fossa(jama),tombe e camera(soba)-na otoku Ceara sačuvala se jedna od najznemenitijih etrušćanskih grobnica-gajili kult mrtvih-nacionalno glazbalo-dupla flauta, kapitolijska vučica smatra se dijelom etrušćanske umjetnosti-zagrebačka lanena knjiga rukopis je s najduljim sačuvanim tekstom etrušćanskog jezika

POSTANAK GRADA RIMA

LACIJ I RIM-glavno središte Latina bio je Alba Longa-753 g.pr.kr. osnutak Rima-7 rimskih brežuljaka, brežuljak Palatin jezgra najstarije Rima

MIT O ENEJI-Eneja je praotac rimskog naroda-trojanski junak,opjevao ga je Vergilije-Enejin sin Askanije osnovao Alba Longu, njegovi daleki potomci su Romul i Rem

LEGENDA O ROMULU I REMU-vučica Martia nahrahila dojenčad-kraljev pastir Faustul našao blizance i odnio ih kući-Romul:“tako ubuduće bude propao svatko tko pređe moje zidove“-od godine osnutka Rima Rimljani računaju vrijeme

SEDAM RIMSKIH KRALJEVA-Romul -osnovao Rim,senat i kurije,podijeli građane na patricije i plebejce,izvršio podjelu zemlje,osnovao vojsku -uz njega se veže legenda o „otmici Sabinjanki“ -uredio prve rimske zakone,nakon smrti postao božanstvo Kvirin-Tit Tacije -kralj grada Curesa, a osvojio je kapito zahvaljujući izdaji Tarpeje -ne računa se u „Sedam kraljeva Rima“-Numa Pompilije -sabinjanin,bio je oženjen Egerijom-boginjom izvornosti i poroda -podjela zemlje na tzv.page,dolazi do raspodjela oranica -reforma kalendara,dodao je januar i februar, a godinu podijelio na 12 mjeseci-Tul Hostilije -bio je ratnik,Rimljani su u razdoblju njegove vladavine osvojili Albu Longu(Legenda o Horacijama i Kurijacijima)-Anko Marcije -kralj mira i vjerovanja -osnivač plebsa i plebejaca -izgradnja luke Ostije,uspostavljanje solana, izgradnja zatvora -pokorio brojne gradove Lacija, a njihove građane preselio u Rim na brdo Aventin -Ankom Marcijem završava doba latinskog-sabinskog kraljevstva i primitivne rimske zajednice-Tarkvinije Prisko -razdoblje etrušćanskih kraljeva u Rimu -počeo graditi Kapitolijski Hram-Servije Tulije

-sklopio savez s Latinima i Rim postao glavno središte Lacija -pripisuje vojno politička odnosno društvena reforma koja u načelu odgovara Solonovoj reformi u Ateni -Uvođenje gradske kanalizacije(Cloaca maxima)-Tarkvinije Oholi -posljednji rimski kralj -potjeran s vlasti i istjeran s Rima -dovršio Circus Maximus-trke kola i razna sportska natjecanja-Znakovi kraljevske moći: zlatna kruna, žezlo od bjelokosti, prijestolje od bjelokosti,bijeli ogrtač s purpurnim rubom( toga praetexta)

RANO DRUŠTVENO UREĐENJE RIMA-stanovništvo podijeljeno u 300 rodova(gens),rodovi udruženi u 30 bratstva(curia), 10 bratstva činilo pleme(tribus)-patriciji-povlašteni sloj rimskog društva-plebejci-ostali stanovnici Rima,pućani-klijenti-slobodni ljudi koje je u zaštitu uzeo ugledan ili bogat Rimljanin-proleteri-gradska sirotinja

DRUŠTVENO UREĐENJE RIMSKOG KRALJEVSTVA-rimski senat-državno vijeće staroga Rima,utemeljio ga Romul-comitia curiata-građani 30 gradsih curia, birala kralja, ratificiralo kraljevske prijedloge objave rata ili mira

URBANIZAM

OSNIVANJE GRADA PO ETRUŠĆANSKOM OBREDU

-sakralni čin prema kojem čovjek uspostavlja vezu s bogovima-četiri obredne faze: inauguratio,limitatio, orientatio, consacratio-prvi čin(inauguratio) -izbor mjesta budućeg grada -svećenici haruspici(tumačili volju bogova po anatomskim nalazima žrtvovanih životinja) i auguri(volju bogova prema letu ptice,grmljavini,oblacima) -rimski teoretičar arhitekture Marko Vitruvije Polio-„Deset knjiga o arhitekturi(prvi poznati udzbenik graditeljske teorije i prakse)-drugi čin(limitatio) -odnosi se na omeđivanje položaja grada(iskopali kružnu jamu „mundus“ koja je predstavljala nebo) -sveta brazda označavala buduće granice gradskih zidina -prostor neposredno uz gradske zidine naziva se pomerium-treći čin(orientatio) -određuju se smjerovi dviju glavnih ulica(„etruscu ritu“) -ulica u smjeru istok-zapad(decumanus maximus) -ulica u smjeru sjever-jug(cardo maximus)

-pravokutne gradske četvrti-insulae -drveni štap kao instrument orijentacije-„litus“-četvrti čin(consacratio) -završava posvetnim činom,tim činom grad dobio bogove zaštitnike -dan osnivanja grada „diesnatalis“ proglašen je glavnom svetkovinom u gradu -zaštitnik Rima je bog Mars -šire izvangradsko poljoprivredno područje-ager -velike zemljišne jedinice-centuriae -zamisao stvaranja rimskog i etrurijskog grada nastao na istim propisima šti ih određuje „Libri rituales“

RIMSKO URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO-zakon XII. Ploča nastao je sredinom 5 st.pr.kr i određuje širinu i kategoriju ulice-via predstavlja ulicu ili cestu najmanje širine 2,70m-Lex Iulia Municipalis(pripisuje kakav treba biti ustroj grada) nastaje 45 g.pr.kr a donosi ga Cezar

RIMSKI GRADOVI-vojni gradovi,rimski vojni tabor je castra-castra stativa-stalni vojni tabor;castra aesiva-ljetni;castra hiberna-zimski-castron je bio manja vojna utvrda-gradovi razvijeni iz kastruma:Aosta,Torino,Beč,Strasbourg-gradovi tipa kastruma:Bologna,Pariz,Firenca,Timgrad-gradovi tipa urbs quadrata:Trier,Aries,Barcelona,London-kolonija je naseobina koje su vlasti osnovale radi obrane osvojenih krajeva, a u početcima kolonije su bile vojna uporišta-colonia označavalanajviši status koji je neki grad mogao dobiti u starorimskoj državi-municipij-drugi razred gradova,njihovi gradovi nisu imali rimsko državljanstvo nego latinsko pravo-izvršnu vlast vršila četiri magistrata izabrana na godinu dana-dva duumvira i dva edila,dok su savjetodavnu vlast vršili dekurioni-municipiji izgubili značenje kada je 212 g.pr.kr. Karakala svim rimskim podanicima dao rimsko državljanstvo-Kastrametacija-planimetrijski i prostorni ustroj vojnog logora,tabora(castruma)-gradovi na limesu Sava-Drava- Dunav:Emona(Ljubljana),Poetovia(Ptuj),Mursa(Osijek),Singidunum(Beograd),Aquincum(Budimpešta),Vindobona(Beč)-gradovi na limesu Dunav-Majna-Rajna:Radasbona(Regensburg),Moguntiacum(Mainz),Colonia Agripiensis(Koln),Augusta Treverorum(Trier)-Centurijacija-podjela zemljišta na centrurije odosno kvadrate površine 50ha,stranica oko 710m, 1 centrurija sastojala se od 100 parcela-zemljište su mjerili agrimenzores i gromatici a alat za mjerenje zemljišta zove se gromaU sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podižu grad tipa castruma

JAVNI PROSTORI I GRAĐEVINE RIMSKOG GRADA

-Kapitolij je posvećen prostor,na povišenom mjestu, kompozicijski povezan s forumom.(hramovi Jupiter,Junona,Minerva)-Forum je gradski trg, pravokutnog oblika,prisutan utjecaj helenizma i u njemu se nalaze vjećnica(curia),zatvor,sudnica(basilica),tržnica,trgovine(tabernae)-Rimsku arhitekturu možemo podijeliti na nekoliko segmenta: -kultna arhitektura u koju spadaju hramovi svetišta i sakralni objekti -memorijalna arhitektura u koju spadaju slavoluci,počasni stupovi,grobnice,memorije,heroni -stambena arhitektura u koju spadaju prostori za stanovanje,kuće,palače… -inženjerska arhitektura:ceste,mostove -vojna arhitektura:objekti koji se rade u vojne svrhe(tornjevi,vojni logori)

GRAD RIM-osnovan 753.g.pr.kr.na brežuljku Palatinu-policija se sastojala od 7 postaja svaka sa 1000 policajaca(gradska kohorta)-nakon velikog požara 64.g.pr.kr. Neron donosi propise o stambenoj izgradnji(ograničena visina,najviše 70 stopi)-prometni sustav u Rimu bio je zvjezdolikog oblika

RIMSKA REPUBLIKA

RUŠENJE KRALJEVSTVA I RAĐANJE REPUBLIKE

OSNIVANJE RIMSKE REPUBLIKE-svrgavanjem Tarkvinija Oholog ukinuta monarhija-Lucije Junije Brut- osnivač Rimske Republike i po tradiciji jedan je od njenih prvih konzola(509g. pr.kr,postao je jednom od najvećih ikona republikanske ideologije) -praosnivač porodice Junija u kojoj je bio i njegov znameniti potomak Marko Junije Brut(44g.pr.kr. nagovoren da sudjeluje u ubosjtvu Cezara)-Rimska Republika(509-23.g.pr.kr.),uvedena je Res publica(stvar naroda)-Rimom upravlja Senat koji donosi zakone

DRŽAVNO UREĐENJE RIMSKE REPUBLIKE-Rimski senat je glavno upravno vijeće Rimske Republike i Rimskog Carstva-riječ senatus dolazi od latinske riječi senex, što znači „starca“ odnosno Vijeće starijih-svi članovi senata u početku republike su patriciji(rimsko stanovništvo u 2 klase:patriciji i narod,plebejci-nisu članovi senata)-senat se sastoji u zgradi zvanoj Kurija na rimskom Forumu-SPQR-Senatus Populus Que Romanus(Rimski senat i Rimski narod)-Bellone(hramovi u kojima se odvijaju ratni sastanci)-Cenzori su vršili nadzor nad senatskim spisima i izbacivanje članova zbog neprikladnih djela-Kvestor je bio najniži čin u političkoj karijeri rimske Republike-Edili bila je izvorno plebejska služba-Konzul je položaj dvojice najviših državnih službenika od Republike(vlast vršena zajednički,formalna razlika-collega mairor i collega minor)

-prema Licinijevu zakonu iz 367g.pr.kr.jedan od konzula može biti i plebejac-s titulom prokonzula konzul je mogao ostati još jednu godinu na čelu-znakovi časti i funkcije:toga praetexta(toga s širokom grimiznom prugom),sella curulis(stolac na rasklapanje od bjelokosti),dvanaest liktora-na bojnom polju konzul je nosio paludamentum,kratki crveni plašt-Pretor je bio stalni zamjenik konzula u rimskoj Republiki(pretor urbanus-odgovarao za pravno stanje unutar grada i tumačenje pravnih normi i pretor peregrinus-rješavao pravne sporove između rimskih građana i stranaca)-Diktator je bio osoba koja je birana u vrijeme velike opasnosti,sva vlast na 6 mjeseci-Liktor je službeni pratitelj državnih dužnosnika,12 liktora pratilo kralja

ŠIRENJE RIMSKE VLASTI U ITALIJI

RATOVI U ETRURIJI

-osobito težak rat su rimljani vodili protiv Porsene, etrurskog kralja grada Kluzija-Ekvi su narod na sjeveroistoku Lacija i tradicionalan neprijatelj Rima(bitka kod Mons Algidusa 458g.pr.kr-rimska pobjeda)-Veji-najbogatiji grad Etrurske lige(osvojio rimski diktator Marko Furije Kamilo 396g.pr.kr)

LATINSKI SAVEZ-naziv za konfederaciju gradova i naselja u Laciju

RAT SA SABINJANIMA(506-504 G.PR.KR)-Publije Valerije „Publikola“-okončao sukobe privukavši na svoju stranu sabinskog patricija Atija Klausa koji je 504 g.pr.kr s 5000 pristaša došao u Rim i postao praotac uglednog klana Klaudijevaca

KORIOLAN I RAT S VOLČANIMA-rimski konzul koji je bio zagovornik aristokracije i protivio se demokratskim reformama u korist plebejaca-preobratio se i predvodio vojsku Volčana i opsjeo Rim,pa nakon toga raspustio vojsku-on se navodi kao sinonim za izdajnika

POLITIČKA BORBA PATRICIJA I PLEBEJACA-sukob traje od 494-287 g.pr.kr(borba za politička prava,borba za zemlju)-od 471g.pr.kr.postoje pučki tribuni(dvojica predstavnika plebsa),oni su imali pravo veta i poništenje odlukaa ako nije pravedna za plebejce-450 g.pr.kr. deseteročlano povjerenstvo trebalo popisati zakone(5 plebejaca i 5 patricija)-Zakonik dvanaest ploča-prva i najvažnija kodifikcija rimskog građanskog prava,sadrži pravila privatnog prava,kaznenog prava, nasljednog prava-Nobili-novi društveni sloj koji su sačinjavali patriciji i imućni plebejci,oni su obnašatelji magistratura-287 g.pr.kr.donesen je Lex Hortensia kojim su svi građani dobili jednaka glasačka prava

KELTI

-latenska kultura,lokalitet La tene,nalazište iz mlađeg željeznog doba,pronađeno je keltsko oružje i predmeti svakodnevne upotrebe iz razdoblja 500 g.pr.kr-120 g.pr.kr-koristili lončarsko kolo-Rimljani ih nazivaju Galima-potisnuli su Etrušćane,a 387 g.pr.kr osvojili i opljačkali Rim-„guske su spasile Rim“,guske su bile čuvarice Junonina hrama na Kapitoliju

NAVALA GALA-pleme Senona počela opsjedati grad Kluzij-Kluzijski Etrušćani zvali u pomoć Rimljane,koje su Gali porazili kod bitke kod rječice Alije-Gali su došli do Rima,osvojili ga i spalili

PRVI SAMNITSKI RAT(343-341 g.pr.kr)-upad Samnita u Kampaniju-Kapuanci pozvali Rimljane i ponudili im svoj grad-Rimljani pobijedili

LATINSKI RAT(340-338 g.pr.kr)-u prvom samnitskom ratu na strani Rimljana borili su se Latini-nesuglasice između latinskih gradova i Rima-rat-Rim pobijedio i postali vladari cijelog Lacija-stanovnicima latinskih gradova Rimljani priznali status saveznika-socii

DRUGI SAMNITSKI RAT(327-304 G.PR.KR)-Rimljani su rat prenijeli na samnitski teritorij te su u Apeninskim brdima u Kaudijskom Klancu 321g.pr.kr. doživjeli težak poraz-rat se nastavio na prostoru Etrurije i Kampanije,Rimljani na kraju odnijeli konačnu pobijedu i prisilili Samnićane na mir 304 g.pr.kr

TREĆI SAMNITSKI RAT(298-290G.PR.KR)-Rimljani su 295 g.pr.kr. u bitci kod Sentiuma u Umbriji porazili udružene Gale, Umbre i Samnićane-290 g.pr.kr. obnovljen rimsko-samnitski mir

OSVAJANJE SREDNJE ITALIJE-Rimljani pobijeđuju u bitci kod Vadiminskog jezera u Etruriji 283.pr.kr,te proširiju granice sve do rijeke Rubikon

RIMSKO-TARENTSKI RAT-„Velika Grčka“-južna Italija-najsjeverniji gradovi: Kuma i Neapolis-Tarenćani suočeni s mnogo jačim protivnikom zovu u pomoć epirskog kralja Pira

RAT S PIROM EPIRSKIM-u bitci kod Herakleje 280 g.pr.kr Pir je pobijedio Rimljane upotrijebivši slonove i služeći se prednostima helenističke vojske i taktike

-u bitci kod Asculuma 279 g.pr.kr ponovno pobijedio Rimljane,međutim doživio velike gubitke-„pirova pobjeda“-Rimljani su ga porazili u bitci kod Beneventa 275 pr.kr.RAZDOBLJE PRVOG I DRUGOG PUNSKOG RATA

PRVI PUNSKI RAT(264-241 PR.KR)-Feničani iz grada Tira osnovali su 814 pr.kr. na sjevernoj obali Afrike naseobinu koju su oni nazvali (Kart-hadašt) „Novi grad“-Kartaga se razvila u oligarhijski polis kojim su upravljala: dva sufeta, geruzija od 30 članova, vijeće stočetvorice, narodna skupština-kartaška religija: kult Baala, Moloha i božice Tanit-Rimljani su s kartažanima imali dobre odnose i s njima zaključili tri vojna saveza, treći i posljednji bio je onaj protiv Pira 279.pr.kr-Sicilija je bila podijeljena na dvije interesne sfere, istočna Sicilija je bila dio „Velike Grčke“, a zapadna je bila u rukama Kartažana-Rimljani su zahvaljujući jakoj mornarici i izvrsnom zapovjedniku konzolu Gaju Duliju izvojevali pobjedu nad Kartažanima u bitci kod rta Mila 260 g.pr.kr.-rimska inovacija „corvi“(kuka kojom su prihvaćali neprijateljske brodove)-255 pr.kr. na kartaškom tlu rimljani poraženi, a konzul Atilije Regul je zarobljen-Rimljani su obnovili rat na Siciliji i 254 pr.kr. osvojili grad Panourmus, a osvojeni su i Eryx, Thermae i Liparski otoci,Kartažani su se još branili u lučkim utvrdama Lilybaeum i Drepanum-254 pr.kr. u bitci kod Drepane Rimljani doživjeli težak poraz-u ratovima na kartaškoj strani istaknuo se Hamilikar Barka-Konzul Gaj Lutacije Katul u pomorskoj bitci kod Egadskih otoka 241 pr.kr.porazio Kartažane-Kartažani su izgubili Siciliju koju su morali predati Rimu

AFRIČKI RAT(241-236PR.KR)-Sicilija, Korzika i Sardinija prvi su rimski posjedi izvan Italije. Rimljani su ih nazivali provincijama

PRVI ILIRSKI RAT(229-228 PR.KR.)-primorska plemena Histri, Liburni, Dalmati,Ardijejci, Plereji, Daorsi za rimske osvajače bili su Iliri-kraljica Teuta protiv rimskog konzula Lucija Postumija-Demetrije se tijekom rata priklonio Rimljanima i dobio pravo na samostalnu upravu otokom Farom(Hvar)

DRUGI ILIRSKI RAT(219 PR.KR.)-rimska vojska zauzima Dimale i Pharos(Hvar)

DRUGI PUNSKI RAT(218-201 PR.KR.)-Kartažani započeli osvajati Hispaniju-Hanibal “zakleti neprijatelj Rimljana“ izazvao je rat s Rimljanima osvojivši 219 pr.kr. hispanski grad Saguntum koji je bio u savezu s Rimom-u bitci kod Trazimenskog jezera 217pr.kr. Hanibal se posčužio varkom te je prešao preko močvara i zaobišao vojsku konzula Flaminija i žestoko je porazio,konzul poginuo,Hanibal izgubio oko

-diktator Fabije Maksima nije se upuštao u borbu s Hanibalom, već ga je sa svojom vojskom pratio,mudro oklijevao(zbog toga dobio nadimak Oklijevalo)-216 pr.kr. došlo je do bitke kod Kane,Rimljani strahovito poraženi,poginulo 70 000 rimskih vojnika, a s njima i konzul Emilije Paul, a sam opis bitke donose Polibije i Livije-to je bio crni dan „dies ater“ za Rimljane-nakon bitke kod Kane Rimljani u strahu počeli govoriti „Hannibal at portas“(Hanibal na vratima)-„vidim sudbinu Kartage“, izjavio je Hanibal kada mu je bačena bratova glava u logor-odlučna bitka između Hanibala i Scipiona odigrala se kod Zame 202 g.pr.kr.,Scipion pobijedio, te je s njom okončan drugi punski rat(Scipion dobio nadimak „Afrički“)

OD DRUGOG DO TREĆEG PUNSKOG RATA

PRVI MAKEDONSKI RAT(215-205 PR.KR.)-rat makedonskog kralja Filipa V. protiv Rimske republike, Od 211.pr.kr. kao rimski saveznici u tom ratu se ratu bore Etolski savez i pergamski kralj Atal I-u dvije bitke kod Lamije 209 pr.kr. Filip V. pobjeđuje Rimljane i Etolski savez-Filip V.bio je prisiljen pristati na mir koji je sklopljen 205 pr.kr. u gradu Phonike,tim mirom morao je priznati sve rimske posjede na balkanu zajedno s Korkirom

DRUGI MAKEDONSKI RAT(200-196 pr.kr)-Filip V.Makedonski i Antioh III. Sklopili su savez i provodili osvajačku politiku ugrožavajući interese Grka i manjih helenističkih država, a čak i ptolemejskog Egipta-ugroženi Egipat,Pergam,Rodos,Atena,Etolski i Ahajski savez sklapaju savez s Rimom-konzul Kvint Flaminin izvojevao je konačnu pobijedu 197 pr.kr. u bitci kod Kinoskefale u Tesaliji-konačni mir zaključen 196 pr.kr., a na Istamskim igrama iste godine Flaminin je svečano proglasio slobodu svih Grka

SIRIJSKI RAT(192-188 PR.KR)-Rimljani su porazili Antioha III.(obnovitelj velikog Seleukidskog carstva) u bitci kod Termopila 192 pr.kr.(s vojskom povukao u Malu Aziju)-za njim su išla braća Scipioni i u bitci kod Magnezije u Joniji 189 pr.kr. porazili Antioha III. u bitci koja je odlučila ishod rata(Lucije Scipion dobio nadimak „Azijski“)-mir je zaključen 188 pr.kr. u Apameji

TREĆI MAKEDONSKI RAT (171-168 PR.KR.)-Filip V.Makedonski umire 179pr.kr.,a naslijeđuje ga sin Perzej-Pergamski kralj Eumen ostaje čvrsti rimski svaznik i navodno na njegov zahtjev Rimljani započinju treći makedonski rat.-168 pr.kr. u bitci kod Pidne konzul Emilije Paul porazio je Perzeja-pretor Lucij Ancij porazio je ilirskog kralja Gencija u bitci kod Labeatskog jezera-pobijedivši Perzeja Rimljani su uništili staru makedonsku kraljevinu Antigonidu

TREĆI PUNSKI RAT(149-146 PR.KR)-„Uostalom,mislim da kartagu treba razoriti“ rečenica je kojom bi Katon završavao svaki svoj govor u Senatu

-Rimljani optužili Kartagu da su prekršili mirovni ugovor-povod ratu-149 pr.kr. rimska vojska opsjeda Kartagu-146 pr.kr.Rimljani zauzeli,opljačkali, razorili Kartagu,stanovništvo prodano u rublje-na širem području Kartage osnovana provincija Africa

BRAĆA GRAHKO I NJIHOVO DOBA

REFORME BRAĆE GRAHKO-davanje zemlje iz fonda ager publicus stalno je bilo središnje političko pitanje-nitko više od 500 jugera iz fonda-u V.st.pr.kr. prvi puta je donesen zakon o agraru(Lex agraria)-Gens Sempronia vrlo ugledan plebejski rod-Tiberije Sempronije Grahko postao pučki tribun 134 pr.kr. zajedno s Markom Oktavijem Cecinom(Sempronijev zakon o agraru)-prvi članovi komisije bili su braća Grahko(Tiberije i Gaj) i Apije Klaudije-zakon o agraru(lex agraria) obnovljen Tiberijev zakon, a ponovno je uspostavljena trijumvirska služba-zakon o žitu(lex frumentaria) po kojem je svaki plebejac mogao kupiti žito po vrlo sniženoj cijeni-zakon o osnivanju naseobina-prema tom zakonu,kada su se iscrpile posljednje mogućnosti daljne kolonizacije u Italiji, 6000 kolonista dobilo je zemlju na području porušene Kartage-nakon što je Gaj Grakho izgubio na izborima, zbog nezadovoljstva njegovih pristaša senat proglasio da je država u opasnosti i ovlastila konzula Omipija da s vojskom intervenira

RIMSKE VOJNE AKCIJE NA SREDOZEMLJU OD 133-100 PR.KRAzija -bitka kod Stratonikeje 129 pr.kr.-Rimljani pobijedili, a pergamski kralj Aristonik zarobljen i ubijen(od pergamske kraljevine osnovana rimska provincija Asia) Hispanija i Galija -Rimljani osnovali u sredozemnom galskom primorju u podnožju Alpa do Pirineja, provinciju Gallia Narbonensis, po imenu glavnog grada NarbaIlirik -155 pr.kr. ruše Delminij -jedna od rimskih baza na kopnu za napredovanje prema Balkanu bila je kolonija Akvileja -treći histarski rat završio osvajanjem moćnog istarskog grada Nezakcija 177 pr.kr.

GAJ MARIJE I NJEGOVE REFORME-Gaj Marije-namjesnik u provinciji Hispania Ulterior,te kasnije zapovjednik vojske u jugurtinskom ratu(rat pobjedonosno završio i zarobio Jugurta)-Cimbri(germansko pleme) zadali težak poraz Rimljanima 105 pr.kr, kod Arausiona u u Transalpinskoj Galiji-Gaj Marije 102 pr.kr.zadao je Teutonima(germansko pleme) konačan poraz kod grada Aquae Sextiae, a 101 pr.kr. Cimbrima kod Vercellae u dolini Pade-nakon petog konzulata Marije je želio i šesti i dobio ga je uz jaku opoziciju optimata,a podržavali su ga populari

-Optimati-zastupali konzervativniji smjer; populari-okupljali ljude sklone napretku(Konzul Marije,pučki tribun Saturnin i pretor Glaucija bili su prvaci populara i nastavljali politički program braće Grakho)-Marijeve vojne reformeRIMSKA VOJSKA

REFORMA SERVIJA TULIJA-Servije Tulije proveo je političku i vojnu reformu uvođenjem imovinskog cenzusa i podjelom rimskih građana na centurije-s obzirom na starosnu dob vojnici su se dijelili na mlađe ljudstvo(iuniores) od 17.do 45 god.,te na starije ljudstvo(seniores) od 45 do 60 god.-u središtu tabora nalazio se žrtvenik, šator zapovjednika i zborno mjesto

REFORMA MARKA FURIJA KAMILA-u tom razdoblju prvi se puta javlja legija(lat.legio) koja točno određuje vojnu postrojbu(Legio-narod iz kojega se podižu vojni obveznici, oni koji plaćaju porez i općenito vojska)-važna reforma bila je uslojavanje novih taktičkih jedinica-manipula(sastoji se od dvije centurije)-u prvom bojnom redu djelovala je teška pješadija najmlađi vojnici hastati; srednji bojni red činili su vojnici zrele dobi principi; posljedni bojni red sačinjavali su veterani i najiskusniji vojnici trijari-roarii i acensi,nekadašnja četvrta i peta klasa postaju laki pješaci veliti

REFORMA GAJA MARIJA-najveće promjene i reforme uveo je Gaj Marije oko 100 pr.kr.-najveća novina je nova taktička jedinica-kohorta-služba u vojsci trajala je 16,a kasnije 25-26godina-zbog tereta koji su nosili,koji je znao doseći i do 40 kilograma, vojnici su dobili pogrdni naziv „Marijeve mule“

IMPERIJALNA LEGIJA-pun putencijal legije iskoristio je Julije Cezar-pobjedom Augusta nad Markom Antonijem i Kleopatrom u bitci kod Akcije 31g.pr.kr broj legija se smanjuje na 28(legija i dalje ima sastava 10 kohorti)-Pretorijanska garda-spominje se prvi puta prilikom opsade Numancije 133 pr.kr koju je vodio Scipion Emilijan-Gradske kohorte-osnovao je August-Vigli-u principu vatrogasci

LEGIJA U PRVOM I DRUGOM STOLJEĆU-od Augusta do Trajana „klasična“ legija je na vrhuncu moći te nema sile koja joj može odoljeti,a u isto vrijeme formirane su pomoćne čete(auxilia)-u Hadrijanovo doba započela je provincijalizacija i barbarizacija rimske vojske te opadanje vojne discipline(osim lake konjice u doba cara Hadrijana u službu se uvodi teška konjica unovačena na istoku tzv.cataphracti)

LEGIJA OD TREĆEG DO PETOG STOLJEĆA

-u doba cara Galijena centralizirala se glavna vojska ustrojena od pješačkih odreda,veksilacija-car Dioklecijan, a nakon njega Konstantin Veliki podijelili su redovitu vojsku na graničnu vojsku (limitnei) i na pokretnu vojsku(comitatentes)-vojska kasnog četvrtog stoljeća dijelila se na redovitu i plačenićku-poraz u bitci kod Hadrijanopola 378 g. bio je prijeloman događaj za vojni ustroj kasnorimske vojske(otad je sve više konjaništva u rimskoj vojsci,legije kao takve nestaju,a rimska vojska se sve više popunjava pripadnicima doseljenih barbarskih plemena (foederati)

ZAPOVJEDNI LANAC LEGIJE-na čelu vojske nalazio se imperator,konzuli ili imenovani zapovjednici od konzula ili Senata-legijom je tri do četiri godine zapovijedao legat(imao 6 pomoćnika tribuna)-zapovjednik logora-jedini pravi profesionalni visoki časnik zadužen za organizaciju,obuku i opremu legije(veteran sa 30 godina aktivne službe)-za svakodnevne poslove legije bio je zadužen prvi pilum

ODLIČJA I ZNAKOVLJE LEGIJA-vojnici i dočasnici mogli su zaslužiti ogrlice i narukvice-centurion i obični vojnici mogli su zaslužiti zlatni vijenac,a posebna čast je bilo zaslužiti vijenac sa zida,a on bi se zaradio kada bi se prvi časnik ili vojnik legije popeo na protivnički zid i osvojio ga-primus pilus mogao je dobiti srebrno koplje-najveće odlikovanje bilo je Corona Triumphalis-njega je Senat dodjeljivao vojskovođi za pobijedu u ratu(u Jupiterovu hramu prinio je žrtvu zahvalnicu)-znak legije-5 različitih vrsta:orao, vuk, minotaur,konj i vepar(Marije je u svojoj službi zadržao orlove zbog povezanosti s Jupiterom,ispod orla ugravirana poznata slova SPQR)

PLAĆA LEGIONARA-u vrijeme cara Augusta godišnja plaća legionara je 3 zlatnika,Domicijan je povećao plaću na 12 zlatnika

MORNARICA-Rimljani su svoje brodove opskrbili takozvanim „gavranima“ (corvi)-ova novina donosi dvije ključne pobijede u pomorskim bitkama kod Mile 260 pr.kr i kod egatskih otoka 241 pr.kr.

RATNE SPRAVE-u 3 st. bacač za kamenje „onager“(magarac), manji katapulti nazivali su se „škorpion“ (scorpio)-sprave za rušenje zidina kao ovan(aries) kojim se udaralo u zidine, istoj namijeni služilo i bušilo

SULINO DOBA

SAVEZNIČKI RAT(91-88PR.KR.)-pokoreni gradovi Italije sa Rimom sklapljali ugovore(fodera)-91. Pr.kr. počeo rat u Piacenumu(ustanak italika)-ustanička plemena formirala dvije glavne grupe,sjevernu(sabelsku) i južnu(samnitsku) -vojno administrativno središte svih ustanika bio je grad Corfinium, a rat se naziva bellum sociale,bellum Italicum

-Rimljani su razjedinili ustanike(divide et impera) dajući rimsko grđansko pravo civitas pojedinim skupinama

PRVI RAT S MITRIDATOM(93-85 PR.KR)-na sjeveroistočnoj obali Male Azije bilo je smješteno helenističko kraljevstvo Pont(dinastija Mitridatida)-Mitridat 93.pr.kr. zbacuje kraljeve Bitinije i Kapadokije(koji su postali socii populi Romani) i postavlja svoje vazale-Senat je zapovjedništvo nad vojskom povjerio konzulu Suli koji se istaknuo u ratu s Jugurtom i u ratu s Cimbrima, a tada je bio Marijev legat-Sula je pobijedio Mitridata i istjerao iz Grčke 87-86 pr.kr.,a istovremeno vojska Valerija Flaka izbacila je Mitridatovu vojsku iz Makedonije-mir zaključen 85pr.kr.u Dardanu

SULINA DIKTATURA-borbe između Marijevih populara i Sulinih optimata koje su počele 88 pr.kr. („prvi građanski rat“)-Papirije Karbo i mladi Gaj Marije vodili teške borbe sa Sulinom vojskom(odlučne bitke su se vodile kod grada Preneste)-Sula je pobjedonosno ušao u Rim 82 pr.kr,proglašena diktatura-u Rimu je objavio „Tabulam proscritionis“,ploču s popisom i listama marijevaca osuđenih na smrt,osobe koje je svatko mogao ubiti ili predati uz nagradu

SPARTAKOV USTANAK(73-71 PR.KR)-u Italiji je 73 pr.kr buknuo ustanak robova pod vodstvo roba gladijatora Spartaka-ustanak se razvio u dugotrajan rat,bellum servile,koji su Rimljani jedva nakon 3 godine priveli kraju-zapovjedništvo nad vojskom preuzima Licijnije Kras i u odlučnoj bitci kod rijeke Silarus 71 pr.kr. pobijedio robovsku vojsku(Spartak poginuo)

DRUGI RAT S MITRIDATOM(83-82 PR.KR)-drugi rat s Mitridatom izazvao je rimski namjesnik provincije Azije,Murena-rat je završio mirom u Dardanu

TREĆI RAT S MITRIDATOM(74-65 PR.KR.)-u početku rata Mitridat je imao uspjeha,a važnu ulogu u ratu odigrao je i njegov zet Tigran(kralj Armenije),koji je zauzeo Siriju i Palestinu-rat je priveo kraju Pompej-taj rat veoma važan jer su tada Rimljani osvojili cijelu Malu Aziju i Siriju i osnovanli nove provincije: Kilikiju,Bitiniju i Pont,Siriju-osvajanjem rimske provincije Sirije 64 pr.kr. prestalo je postojati helenističko kraljevstvo Seleukida

CICERONOVO I CEZAROVO DOBA

KATILININA UROTA

-Gnej Pompej Veliki pokazao okrutnost prema svima koji su pokazivali znakove otpora:“Prestanite nam citirati zakone, mi nosimo oružje“-nakon brojnih pobjeda u Africi,Pompeja su njegove trupe proglasile imperatorom i dali mu nadimak Veliki-zauzeo Pont,Bitiniju,Kikiliju,Siriju,Jeruzalem(rimske provincije)-Pompej sa Cezarom i Krasom sklopio prvi trijumvirat-Pompej poražen od Cezara 48 pr.kr. u bitci kod Farsala te je pobjegao u Egipat gdje mu je Ptolomej XIII odsjekao glavu po nalogu Cezara-Marko Lucinije Kras nosio je nadimak Dives(najbogatiji)-63 pr.kr. Kras i Cezar pred Senatom optuženi da su sudjelovali u uroti koju je pokrenuo Lucije Sergije Katalina(Marko Tulije Ciceron zatražio smrtnu kaznu, međutim obojica su oslobođeni)-Kras je kao guverner Sirije poražen u bitci kod Harana 53 pr.kr. od Partskog generala Surena(kras poginuo)-Ciceron je bio bogati vitez iz Arpinuma-Katilina je bio osiromašeni patricij i senator;kako nije uspio postati konzulom,organizirao je s pristašama urotu da silom prigrabi vlast,urota je bila otkrivena a sudionici prošli nekažnjeno („Prva Katilina urota“)-u bitci kod Pistorije 62.pr.kr Ciceron svladao Katilininu vojsku(Katilina poginuo,najgori moralni propalica)

PRVI TRIJUMVIRAT-dvije opširne Cezarove biografije donose Plutarh i Svetonije-Cezar,Pompej i Kras sklopili prvi trijumvirat-Trijumviri su se sastali 56 pr.kr. u Luki(Lucca) u Etruriji, a tamo su odlučili da konzuli budu Pompej i Kras,te da svaki od njih postane prokonzul, a Cezar bi dobio produženje prokonzulskog mandata i ostao bi u Galiji,Pompje bi dobio Hispaniju, a Kras Siriju

GALSKI RAT-Cezar imao upravu nad Cisalpinskom i Transalpinskom Galijom(galskim plemenima vladali „vagroberti“, a važno mjesto imali i druidi,svećenici-suci)-Galski ratovi započinju u trenutku kada su Helvećani htjeli iz svog područja,današnje Švicarske,preseliti preko rimske provincije na zapad-Cezar ugušio veliki ustanak galskih plemena pod vodstvom Vercingetoriksa 52pr.kr.-Cezar na kraju odlučio obračunati s otpornim protivnicima 49 pr.kr. prešao Rubikon uz poznatu izjavu „Alea iacta est“(kocka je bačena)

DRUGI GRAĐANSKI RAT I CEZAROVA DIKTATURA-važne borbe odvijale su se u Iliriku,a poznate su: bitka kod Krka 49pr.kr. u kojoj je Marko Antonije poražen od strane pomejevaca, te bitka kod Šipana u kojoj je Cezarov legat Publius Vatinius porazio Pompejevo brodovlje(Cezar u „komentarima o građanskom ratu“ opisuje događaje na Jadranu)-Cezar u Hispaniji porazio vojsku Pompejevih legata, a glavna bitka vođena je kod Ilerde 49 pr.kr.-u bitki kod Farsala Pompej doživio katastrofalan poraz-„veni,vidi,vici“ javio je Cezar u Rim nakon što je na brzinu pobijedio Farnaka- u odlučujućoj bitki kod Munde45 pr.kr. Cezar porazio Pompejevce,njegove sinove Gneja i Sektu-Cezar je postao apsolutni pobijednik

-za Cezarove diktature donesene su mnoge zakonske uredbe-Leges Iuliae-Cezar je 45g.pr.kr zakonskom uredbom o municipijima Lex Iulia de municipiis izjednačio administraciju svih gradova u Italiji-na Cezarov zahtjev astronom Sosigen napravio je reformu kalendara-Cezar je dao izgraditi veličanstveni Forum Iulium s bazilikom- basilica Iulia-15.ožujka 44 g.pr.kr, na matrovske ide Cezar je ubijen u uroti(glavni organizator bio je Gaj Kasnije Longin, a važnu ulogu imao je i Marko Junije Brut,Cezarov miljenik-„et tu,Brute,fili mi“, izgovorio je Cezar prilikom atentata)

REPUBLIKA PRED VOJNOM DIKTATUROM

DRUGI TRIJUMVIRAT-Marko Antonije-najvjerniji i najbolji prijatelj Cezara(čuvao Kleopatru u Egiptu)-bitka kod rta Akcija 31 pr.kr. Antonije i Kleopatra poraženi od Oktavijana-Oktavijan 30 pr.kr. osvojio Egipat i proglasio ga rimskom provincijom-Marko Emilije Lepid-pretor,konzul,pristaša Cezara(bio je i Pontifex Maximus);zagovarao osvetu zbog Cezarove smrti-August,Gaj Julije Cezar Oktavijan-pranećak Julija Cezara i prvi rimski car-Oktavijan priveo gotovo kraju 100-išnje razdoblje građanskih ratova i donio Rimski Mir(Pax Romana)-U povijesti ostao poznat kao August, što je titula koju mu je Senat dodijelio 27 pr.kr.(Uzvišeni), i tim se činom, ta godina računa kao početak Rimskog Carstva-Cezar Oktavijana 44 pr.kr. u Albaniji proglašava drugim čovjekom u državi-dva dana nakon ubojstva Cezara Marko Antonije sazvao je senatore u hram božice Tellus gdje je donesen zaključak da je Cezarovo ubojstvo nekažnjivo u interesu sloge, „Amnestia“ i „homonia“-43 pr.kr. u Boniji(Bologna) Oktavijan, Mako Antonije i Lepid sklopili su „drugi trijumvirat“(sklopljen na rok trajanja od 5 godina)-prema dogovoru Lepid je trebao dobiti upravu nad Narbonskom Galijom i Hispanijom, Antonije Cisalpinsku i ostalu Galiju, a Oktavijan Afriku i Siciliju-zakonski prijedlog T.Ticija(Lex Titia)-trijumviri mogli samostalno postavljati magistrate i dijeliti zemlju-trijumviri su se prvo htjeli obračunati sa Brutom i Kasijem koji su pobjegli u Rim-Sekst Pompej zapovijedao rimskim brodovljem na zapadnom Mediteranu

FILIPI I AKCIJ-KRAJ REPUBLIKE-Senat je proglasio Julija Cezara bogom 42 pr.kr.-39 pr.kr. trijumviri su se sastali sa Sekstom Pompejom u Puteoli kako bi s njim postigli sporazum oko spornih pitanja-za trajanja rata protiv Seksta 37 pr.kr. trijumviri su sporazumom u Tarentu obnovili svoj politički pakt,produživši trijumvirat na još 5 godina-od 35-32 pr.kr. vodio se ilirski rat-veće bitke s Japodima u Lici,s Panoncima i Delmatima-u razdoblju kada je oktavijan ratovao sa Sekstom i Ilirima, na istoku je Antonije ratovao s Partima-Antonije je 36 pr.kr. poveo rimsku vojsku na Parte i prodro preko Armenije do Iranske visoravni(doživio neuspjeh)-Antonije ustupio Egiptu rimske posjede u Fenekiji,Siriji,Kikiliji, te otoke Kretu i Cipar-u bitci kod Akcija 31 pr.kr. Oktavijan porazio Antonija(Oktavijanov najzaslužniji zapovjednik Marko Agripa)

-30 pr.kr. Oktavijan osvojio Aleksandriju-samoubojstvom Kleopatra i Antonije došao je kraj posljednjoj helenističkoj državni,kraljevstvu Ptolomejevića-29 pr.kr. Oktavijan se vratio u Rim i proslavio tri trijumfa jedan za „ex Iliryco, drugi za „ex Atiaca“ i treći „de Cleopatra“(time dokrajčio građanske ratove)

ŽIVOT I KULTURA DO KRAJA REPUBLIKE-Familija je temelj društva,na čelu familije je pater familius uz kojeg je bila mater familias-prisutni su kućni bogovi: lari-izvan kuće,penati-zaštitnici obitelji, genij-zaštitnik člana obitelji

RIMSKO CARSTVO

AUGUST(27-14 PR.KR.)-princepus senatus bio je tradicionalan naziv prvog senatora(principata uveo Oktavijan)-Oktavijan sastavio novi Senat od 1000 članova,a na čelu mu je bio on kao princeps senatus(Tiberije kasnije isticao da je on bio „princeps za Rimljane“, a „imperator za vojnike“-Oktavijan se osobito čuvao nepopularnog naziva dominus-Idus Ianuariae 13.1.27 pr.kr, tradicionalni datum osnivanja principata i Rimskog Carstva-Cezarske i Senatske provincije-kao prokonzul, vojni zapovjednik, Oktavijan je imao Imperium(osnova svih kasnijih Rimskih careva)-27 pr.kr. dobiva naziv Augustus(Imperator Caesar Augustus)-„tribunicia potestas“-pošto nije mogao biti pučki tribun23 pr.kr. dobio njihova prava- Senat i rimski narod 2 pr.kr. Augustu dali naziv pater patriae(otac domovine)-vojna diktatura-u tirenskoj luci Mizenumu imao je jednu, a u Raveni drugu flotu-osnovao je pretorijansku gardu kao svoju zaštitu(pretrijanski prefekt bio zapovjednik)-blagajna-fiscus; država-aerarium-manifest Res gestae-želio obnoviti „mores maiorum“(dobre običaje i moral starih Rimljana,čestitu obitelj)-nije imao sinove,treća žena Livaja imala Tiberija(livija osigurala principat) i Druza(poginuo u Germaniji)-Marko Agripa-izvrstan vojskovođa; Mecena-bogati aristokrat, vodio financije; Marcelo-Augustov zet-rimska provincija Ilirik dijelila se na Illyricum Superior(južna,provincija Dalmatia) i Illyricum Inferior(sjeverna,provincija Pannonia)-na prostoru današnje istočne Švicarske i Bavarske stanovali su Raeti i Vindelici koje su Rimljani smatrali Ilircima-Panonsko-delmatski ili ustanak dvaju Batona-oružani ustanak protiv rimskih osvajača,Rimljani vršili mobilizaciju vojske u Panoniji i ostalom iliriku za vojni pohod na Markomana(na prostoru Češke i Slovačke država pod kraljem Marobodom) -jedina bitka vođena 9 g. kod Andetriuma(Tiberije pobijedio)-August je oslobodio grčke oblasti zavisnosti namjesnika Makedonije i osnovao novu prijestolnicu Achaia(sjedište rimskog namjesnika postao je Korint)-Kantabrijski rat-Augustovi ratovi u Hispaniji, ratoborno pleme Kantabri koji su odolijevali sve do 19 g. kada ih je pokorio Agripa(u Hispaniji osnovane tri provincije-Hispania Terraconensis,Lusitania na prostoru Portugala i Baetica)

-u gradu Lugdunumu(Lyon) sjedište imao glavni namjesnik Galije-u 9 g. u Teutoburškoj šumi u današnjoj Westfaliji, Germani su pod vodstvom Arminija doživjeli poraz-do Augustova doba u Maloj Aziji bile su osnovane rimske provincije: Azija,Pont i Bitinija,Galatija te provincija Kikilija(namjesnik Kikilije imao vlast nad Ciprom)-partski kralj Frahat IV prijateljski je vratio Augustu orlove i druge znakove pobjeđenih Krasovih legija u bitci kod Harana 53 g.pr.kr-Marko Agripa,Augustov zet, nakon njegove smrti podigao je Panteon-August je na Marsovu polju oko 13 g.pr.kr dao podignuti žrtvenik Mira-August je umro u gradu Noli 14 g. u mjesecu sextilius(august)

OD TIBERIJA DO VESPAZIJANA

TIBERIJE(14-37 G.)-Tiberije kao Augustov posinak 14 g. postao je prinsceps senatus i dobio od Senata svu vlast-ugušio u Panoniji i Germaniji pobune legija-važnu ulogu na početku vladavine imaju Livija i Germanik(osnovao provinciju Kapadokiju, bio je opasan suparnik Tiberiju pa ga on poslao na izmišljenu misiju na istok, umro u Antiohiji)-represalije(prisilne mjere) vodio je Sejan,pretorijanski prefekt

KALIGULA(37-41 G.)-sin Germanika i Augustove unuke Agripine(Kaligula na latinskom znači „čizmica“)-svoje uspjehe je zamračio svojim prelaskom na apsolutizam(umjesto augostovskog principata htio uvesti despociju helenističkog tipa)-„oderint dum meuant“-neka me mrze,samo nek me se boje-smatrao se reinkarnacijom Jupitera, a svog je konja proglasio senatorom i konzulom

KLAUDIJE(41-54 G.)-pretorijanci jednostavno prisilili Klaudija da preuzme vlast-prvi car koji je vjernost svojih vojnika i pretorijanske garde nagrađivao novcem-stekao ljubav i odanost naroda(odbio je ime Imperator zbog skromnosti)-organizirao dovoz žita u Rim preko luke Ostije-Skribonije,namjesnik provincije Dalmacij, 42 g. pokušao izvesti urotu protiv cara(neuspješna)-otad dvije rimske legije u Dalmaciji Legio VII(sjedište u Tiluriumu) i Legio XI(sjedište u Burnumu) nose počasni naslov „Claudia pia fidelis“-u Mauretaniji osnovane dvije provincije: Mauretania Caesariensis(gl.grad Caesarea) i Mauretania Tingitana (gl.grad Tingis)-pohod na Britaniju 43 g. osvojen velik dio na jugu zemlje i osnovana provincija Britannia(Klaudije dobio naziv Britannicus)-osnovana jako vojna uporišta:Vindobona(Beč),Carnutum(nedaleko Beča),Singidunum(Beograd)-Agripina otrovala Klaudija, a vlast je preuzeo Neron

NERON(54-68 G.)-zadnji car iz Julijo-klaudijevske dinastije,prvih pet godina vladao normalno,slušao savjete učitelja(filozofa Seneke) i oslanjajući se na Bura(pretorijansko prefekta) i suprugu Oktaviju-nakon 59g. počinje prevođenje monarhističkog apsolutizma

-dao otrovati svog brata Britanika,a 59g. pogubio vlastitu majku,62 g. pogubio Bura i Oktaviju-želio je obnoviti djelo Aleksandra Makedonskog, te je vodio skupe i neuspješne ratove na istoku pokušavajući osvojiti Armeniju,sj.obalu Cnog Mora i Etiopiju-64 g. Rim strahovito stradao u požaru-započeo sa sustavnim progonima kršćana(stradali Isusovi apostoli Petar i Pavao)-protiv Nerona je 65g. organizirana urota koja je otkrivena, urotnicima se sudilo po zakonu „O uvredi veličanstva“-često se pojavljivao u kazalištu kao glumac,pjevač,svirač i sudionik u utrci dvokolica-Neron je poslao u Palestinu vojsku pod zapovjedništvom legata Flavija Vespazijana(kad su legionari u Siriji, Judeji i Egiptu saznali za Neronovu smrt, 69 g.proglasili su Vespazijana carem)-Nerona proglasili neprijateljem carstva,pobjegao iz Rima i počinio samoubojstvo-posljednje riječi:“kako velik umjetnik umire sa mnom“

JUDEJSKI RAT (66-73 G.)-povod samom oružanom ustanku Židova bio je rimski prokurator Gesija Flora koji je opelješio blagajnu jeruzalemskog hrama-Vespazijanov sin Tit 70 g. osvojio Jeruzalem-važno je spomenuti i Judejca Josipa koji je sudjelovao u ratu i donosi iscrpan izvještaj o tijeku rata(prešao na stranu Rimljana i uzeo ime Josip Flavije

DINASTIJA FLAVIJEVACA

VESPAZIJAN(69-79 G.)-Senat je zakonskom uredbom „Lex de imperio Vespasianii“ utvrdio njegove imperiji-svoje sinove Tita i Domicijana proglasio cezarima-Tita je uzeo za suvladara i zajedno s njim proslavio trijum „de Iudeas“-Vespazijan sanirao drž. financije prihodima iz Egipta“Fiscus Alexandrius“ i plijenom iz jeruzalemskog hrama-dao latinsko građansko pravo stanovnicima Hispanije-podigao najznamenitiji amfiteatar Koloseum,koji su dovršili njegovi sinovi-vladao „pax Romana“

TIT(79-81 G.)-za njegove vladavine dogodila se erupcija Vezuva 79 g.,pogodila gradove Pompeje, Herkulanej i Stabije

DOMICIJAN(81-96 G.)-vladao kruto i apsolutistički, u suprotnosti s učevim i bratovim načelima-83 g. osobno poveo četiri legije na germanske Hatte i vratio se kao pobjednik-za njegovo vrijeme se počinje graditi limes,pogranične utvrde duž Rajne i Dunava za obranu od germanski napadača -njegovom smrću ugasila se dinastija Flavijenaca

DINASTIJA ANTONINA

NERVA(96-98 G.)-Senat je na vlast postavio svojeg čovjeka koji je uskladio sistem principata s interesima senatora

TRAJAN(98-117 G.)-iz gensa Ulpius,rođen je u hispanskoj Italici i u tom smislu je „provincijalac“-Prvi dački rat(101-102 g.) započeo je Trajan nakon što je s vojskom prešao Dunav i ušao u Daciju, zemlju kralja Decebala;Trajan je osvojio prijestolnicu Sermizegutusu i prisilio Decibala na kapitul.-Drugi dačkim ratom(105-106 g.) Trajan je zadao konačan poraz Dačanima i osvojio cijelu Daciju koja je proglašena rimskom provincijom,a svoj uspjeh Trajan ovjekovječio podizanjem spomenika u obliku stupa, Columna Traiana(sadrži opise dačkih ratova)-u doba dačkih ratova na azijskom je istoku Cornelius Palma legat Sirije osvajao područje jugoistočno od Judeje,kraljevstvo arapskih Nabatejaca; osnovao je i provinciju Arabiju-nakon dačkih ratova Trajan je boravio u Rimu i to je razdoblje jače državničke aktivnosti „najboljeg“ cara „optimus princeps“, naziv koji mu je dao Senat-114g. pohod na Parte, najprije osvojio Armeniju(proglasio provincijom), pa potom Mezapotamiju i kao osvajač, osnovao je provincije Asiriju i Mezapotamiju-umro je u Selinutu u Kikiliji,a koliko je velik car bio govori činjenica da se u Senatu svakom novom caru klicalo neka bude „felicior Augusto, melior Traiano“

HADRIJAN(117-138 g.)-razborit i realističan vladar koji nije volio osvajačke ratove,Rim uživao mir osim epizode u Judeji-ugušio je ustanak u Judeji kojeg je podigao Simon Barkokhba,nako toga obnovio je Jeruzalem koji je Tit bio razorio,a grad je dobio novo ime Aelia Capitolina-numere-tzv. čete korištene za obranu granica Carstva- u Britaniji dao podići jak zid koji je štitio od upada barbara sa sjevera, tzv. Hadrijanov zid-učeni pravnici,sa Salvijem Julijanom na čelu izradili su Hadrijanov Edictum perpetuum,koji je sintetizirao sve prijašnje edikte-Hadrijanov naziv „restitutor orbis terrarum“ govori da je bio sposoban car i napredan kozmopolit-Hadrijanova vila u Tiburu(Tivoli)-Hadrijanova grobnica, Castel Sant Angelo

ANTONIN PIO(138-161G.)-prema njemu cijela dinastija dobila ime-bio je prema povijesno tradiciji nosilac zlatne ere Rimskog Carstva-carev nadimak „ampilator civium“,vjerojatno govori o dijeljenju rimskog građanskog prava,uveo je i neke olakšice robovima

MARKO AURELIJE(161-180G) I LUCIJE VER(161-169G)-obojica naslijedila Antonina-Marko Aurelije,car filozof,sačuvana zbirka njegovih filozofskih misli pod naslovom „Samome sebi“(Eis heauton)-razdoblje njihove vladavine obilježeno je stalnim ratovanjem,jer su granice carstva bile ugrožene upadima barbara-ratovali s Partima(162-166)koji su prodrli u Armeniju,zatim i Siriju,a rat je završen povlačenjem Parta i statusom quo

-nakon partskog rata preko Dunava prodrla germanska(Kvadi i Markomani) i sarmatska(Jazigi i Roksolani) plemena i ugrozili provincije Panoniju,Norikum,Daciju,Dalmaciju-Lucije Ver umire 169g,Marko Aurelije preuzima težak teret ratovanja-Marko Aurelije podigao stup s reljefima koji prikazuje ratove s Germanima i Sarmatima-barbari su vrhunac svog uspjeha postigli 171 g. kada su prodrli do Akvileje,te su jedva odbijeni

KOMOD(180-192 G.)-sin,suvladar i nasljednik Marka Aurelija bio je potpuna suprotnost svojim predčasnicima,obranu granica prepustio je svojim legatima,unutrašnje poslove prefektu pretorijanca,a sam lagodno živio u Rimu(ubijen u zavjeri 192g. i s njime završava dinastija Antonina

DINASTIJA SEVERA

SEPTIMIJE SEVER(193-211 G.)-rodom iz rimskog grada Lepis Magna u Africi-morao se obračunati sa svojim pretedentima,najprije je svladao Pescenija Nigra u borbama koje su se vodile na istoku kod Kizika,Nikeje i Isa, a zatim Klodija Albina kojeg je svladao u Galiji-bio je sposoban ratnik i vojskovođa,dobio nadimke Parthicus,Arabicus,Adiabenicus-umro u gradu Eburakumu,glavnoj vojničkoj bazi Britanije,gdje je ratovao i osigurao granicu

KARAKALA(211-217 G.)-Septimija naslijedila dva sina Basijan i Geta,Basijan naredio da se Geta ubije-Basijan uzeo ime Antonius,iz poštovanja prema carevima Antoninima(dinastija Severa naziva i „drugom antoninskom“)-popularan je bio carev nadimak Karakala,najznačajnije za njegove vladavine je izdavanje edikta iz 212 g. Constitutio Antoniana kojim je rimsko građansko pravo dano slobodnom stanovništvu cijelog Carstva-osobita su znamenitost i Thermae Antonininae

ALEKSANDAR SEVER(222-235 G.)-imao pomoć odličnog pravnika Ulpijana-na istoku, u Partiji na vlast dolaze perzijanci koji su osnovali Sasindsku Perziju, te su pod vodstvom kralja Ardašira počeli prodirati prema zapadu i ugrožavati Siriju i Kapadokiju(odbijeni uz velike gubitke)-posljednji predstavnik dinastije Severa

BURNE GODINE CARSTVA-GODINE „VOJNIČKIH CAREVA“

MAKSIMIN TRAČANIN(235.238 G.)-izdigao se od običnog vojnika na mjesto cara,a mrzio je senatore-držao se uputa Septimija Severa:“nadarite vojnike, pa se za drugo ne brinite“-uspješno je ratovao s Germanima,Sarmatima i Dačanima, te nikada nije bio u Rimu, a kada se zaputio, ubijen je na putu kod Akvileje

FILIP ARAPIN(244-249G.)

-sklopio mir s Perzijancima davši im znatne ustupke

DECIJE(249-251 G.)-legionari su u Meziji proglasili carem svog zapovjednika Decija(ostao zapamćen kao veliki progonitelj kršćana)-poražen od Gota

TREBONIJAN GAL(251-253 G.)-sklopio s Gotima nepovoljan mir i krenu na Rim

VALERIJAN(253-268 G.)-ratujući u Mezapotamiji poražen od perzijskog kralja Šapura I. u bitci kod Edese 260 g. pri čemu je sam Valerijan pao u doživotno zarobljeništvo,što je za Rimljane bilo osobito sramotno

GALIJEN(253-268 G.)-spominje se oko 30 samoprozvanih careva „trignita tyranni“, a najveći uspjeh od njih imao Postum-proglasio se za cara u Galiji, a njegov Imperium Galliarum priznale su vojske u Britaniji i Hispaniji-velike zasluge stekao Odeinat,sirijski vojskovođa iz Palmire(vratio Siriju do Eufrata),dobio naziv Corrector Orientis-„palmirska carica“ Zenobija

KLAUDIJE II. GOTSKI(268-270 G.)-proslavio se pobjedom nad Gotima u bitci kod Niša 269 g.,te je zbog toga dobio naziv „Gotski“

AURELIJAN(270-275 G.)-stah od napada barbara rezultiralo je izgradnjom poznatih Aurelijanovih zidina koje su opasavale Rim-srušio Palmirsko carstvo(caricu Zenobiju)-potukao Jutunge u bitci kod Pavije 271 g.

DIOKLECIJAN I KONSTANTIN VELIKI

DIOKLECIJAN(284-305 G.)-rodom iz Dalmacije,vjerojatno iz okolice Salone-proglasio je cezarom Maksimilijana,svog ratnog druga,a iduće 286g. uzeo ga je za suvladara davši mu naslov augusta(nadimak Herculius)-dva augusta i dva cezara formirala su carski sustav poznat pod grčkim nazivom tetrachia-Dioklecijan je upravljao istočnim dijelom Carstva s prijestolnicom u bitiniskoj Nikomediji-Dioklecijan je s Dunava odbijao germanska plemena 285 g. i kao pobijednik dobio naziv „Germanicus maximus“, potukao je i Sarmate 289 g. i dobio naziv „Sarmaticus“-u Egiptu je izbio veliki ustanak pod vodstvom Ahileja,Dioklecijan je morao 7 mjeseci opsjedati Aleksandriju,Ahilej poražen 295g.-Perzijanci su napali rimske posjede u Siriji, izbio je rat, koji je završio porazom Perzije- mirom u Nisbisu Perzijanci su morali priznati Rimlljanima prevlast u Armeniji i kavkavskoj Iberiji-Dioklecijan je napustio augustovski principat, te je uveo dominat,punu monarhističku autarhiju-Dioklecijan je podijelio Carstvo u dvanaest dijaceza(I Orientis, II Pontica, III Asiana…)

-povećao je broj legija s 35 na 60, ali je legiji smanjio broj vojnika-podijelio je trupe u stalne pogranične trupe(limitanei) i mobilne(comitatenses)-„Aurum coronarium“-porez koji su bogati i prije plaćali carevima svake pete godine ostao je na snazi-301 g. objavljen je Dioklecijanov „Edictum de pretiis rerum venalium“, edikt o maksimalnim dozvoljenim cijenama proizvoda i usluga, a to je jedan od najznamenitijih antičkih tekstova ekonomskog sadržaja-carev stručnjak Gregorius objavio je zbirku carskih konstitucija „Codex Gregorianus“-Dioklecijan je provodio krvave progone kršćana te je izdao i nekoliko edikta o progonu kršćana-znameniti građevinski radovi poput Limes Syriacus,put i vodovod kroz transjordansku pustinju-u Splitu podigao svoj Palatium(Dioklecijanova palača)

KONSTANTIN VELIKI(306-337 G.)-Konstancij Klor i Galerije postali su augustima,a njihovi cezari Maksimin Daja i Flavije Sever(druga tetrahija)-Konstancij umire 306 g., a vojska je imperatorom proglasila njegova sina Konstantina, a Galerije ga je priznao cezarom(dolazi do treće tetrahije)-Konstantin je bio gospodar Galije,Britanije i Hispanije-Konstantin je poveo građanski rat protiv Maksencija,pobijedio ga je u Rimu u bitci kod Milvijskog mosta 312 g.-Konstantin s Licinijem u Milanu objavio edikt i slobodi i legalnosti kršćanske i drugih vjera(„Milanski edikt“)-nakon što je porazio Licinija u Trakiji i Bitiniji,dao ga je pogubiti u Tesalonici 324 g., te je postao jedinim gospodarem Carstva-podijelio je Carstvo u četiri prefekture: Italia(s Afrikom), Illyria(srednji i južni Balkan), Gallia(s Britanijom, Hispanijom i dijelom sjeverozapadne Afrike) i Oriens (Trakija, azijske provincije i Egipat)-dugo je ratovao s Gotima i Sarmatima koji su se doselili na prostor Carstva, doseljeni Goti su kasnije bili odani čuvari rimske grobnice na Dunavu-Konstantinov zlatnik „solidus“-sudjelovao je na ekumenskom koncilu biskupa u Nikeji 325 g., na kojemu je osuđena Arijeva hereza o sinu božjem-324 g. osnovao je novu prijestolnicu Konstantinopol na Bosporu,na mjestu starog Bizanta(sagrađen je velebni Forum Constantini)

OD KONSTANTINA VELIKOG DO ROMULA AUGUSTULA

KONSTANCIJ (337-361 G.)-protjerao je Alamane nakon bitke kod Argentoratuma(Strasbourg)

JULIJAN APOSTATA(361-363 G.)-Eutropije ga uspoređuje s Markom Aurelijem-kršćanski su ga pisci nazvali Julijana Apostatom(odmetnikom),davao je prednost mitraizmu

JOVIJAN(363-364 G.)-sklopio s Perzijancima nepovoljan mir jer im je morao predati grad Nisbis,važnu rimsku bazu

TEODOZIJE VELIKI(379-395 G.)-prihvatio se glavne zadaće,zadaće očuvanja Rimskog Carstva od Gota i drugih barbara koji su nakon pobijede kod Hadrijanopola krenuli na Konstantinopol pljačkajući sve na svojem putu-posljednji univerzalni rimski car-kršćanski pisci nazivaju ga Velikim zbog vanjskopolitičkih zasluga-objavio je edikt kojim je kršćanska religija postala obaveznom za sve podanike Rimskog Carstva, ediktom u Konstantinopolu 381 g. proglasio je kršćanstvom obaveznom ideologijom Nikejskog koncila-umro je 395 g., a pred samu smrt Carstvo je podijelio na istočno koje je dao sinu Arkadiju i zapadno koje je dao sinu Honoriju

DVA CARSTVA, PAD ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA

HONORIJE(393-423 G.)-Honorijev tutor bio je Stilihon „magister utriusque militae“, romanizirani Vandal koji je zadržao položaj vrhovnog zapovjednika svih, istočnih i zapadnih rimskih legija koje mu je Teodozije Veliki povjerio-Stilihon je dugo godina bio pravi regent zapadnog Carstva (395-408), a to doba naziva se Stilihonovo doba, a tu ulogu u istočnom carstvu imao je najprije Rufinus koji je ubijen 396 g., pa Etropius, a svi su nosili naziv „praefectus praetoril“-Alarik,kralj Vizigota postao je „magister equitum“ istočnog carstva-Stilihon je žestoko porazio Vizigote koji su se povlačili kod Polencije i Verone-Ravena je izabrana za prijestolnicu zapadnog carstva kao strateški najpogodnija u provalama barbara iz srednje Europe-u Raveni 408 g. je ubijen Stilihon,sposobni vojskovođa koji je spasio zapadno rimsko carstvo u teškom razdoblju upada barbara-Alarik je poveo Vizigote u Italiju 408 g.,a zauzeo je Rim 24.kolovoza 410 g.,Alarik je prisilio rimski Senat da svrgne Honorija, a za cara je proglašen senator Atal Prisk

VALENTIJAN III.(425-455 G.)-kao ranije Stilihon,sada je glavnu vanjskopolitičku ulogu odigrao Flavius Aetius-na početku Valentijanova vladanja, konačno je ustupljena istočnom carstvu dugo osporavana praefectura Illyricum koja se sastojala od dvije dijaceze, Graecia(Macedonia) i Dacia-429-439 g. vandali su osvojili sve rimske posjede u Africi od Gibraltara do Kartage-442 g. Valentijan je morao ustupiti Vandalima Prokonzularnu Afriku s Kartagom i sve rimske posjede zapadno od nje osim Mauritanije i dijela Numidije,Rim je ostao bez afričkog žita-Atila, „bič božji“, prvi kralj Huna 447 g. provalio sve do juga do Termopila-Atila je provalio iz srednje Europe preko Rajne u Galiju-Rimljani pod vodstvo Aetiusa i Vizigoti pod vodstvom Teodorika I. porazili Atilu u bitci na Katalunskom(Chapagne) polju 451 g.-neki narodi koji su bili pod hunskom vlašću osnovali su svoje države, najjistaknutije je kraljevstvo Ostrogota u Panoniji

ROMUL AUGUSTUL(475-476 G.)-bio je posljednji nepriznati car koji je vladao Zapadnim Rimskim Carstvom

-posljednji priznati car od strane istočnorimskog carstva bio je Julije Neput-Odoakar je poveo pobunjene Ostrogote i one koji su se pridružili na Ravenu koju je zauzeo i s vlasti zbacio Romula Augustula,time je došao pad Zapadnog Rimskog Carstva, a to se dogodilo 4. Rujna 476 godine(Romulu Augustulu odredio boravište u Kampaniji-Odoakar mudro priznao cara Zenona gospodarom cijelog Rimskog Carstva, a zemlja je zapravo postala kraljevina Ostrogota

ISTOČNO RIMSKO CARSTVO

TEODOZIJE II.(408-450 G.)-iz njegove vladavine treba spomenuti „Codex Theodsianus“-najizvorniji dokument o službeno sankcioniranom životu Istočnog i Zapadnog Rimskog Carstva

ZENON(474-491 G.)-u razdoblju njegove vladavine propalo je Zapadno Rimsko Carstvo