Područje Dinarskog luka koje obuhvaća Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu
i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju svjetski je značajna
regija biološke raznolikosti čije rijeke i s njima povezane močvare
i podzemne vode pružaju bogata staništa brojnim biljnim i
životinjskim endemskim vrstama. Rijeke su temelj zdravog okoliša
jer pružaju niz važnih usluga opskrbe (voda za piće i
navodnjavanje, izvor hrane i energije te resurs za različite
gospodarske djelatnosti) i regulacije (pročišćavanje,
uravnoteživanje i obnavljanje zaliha podzemnih voda, sprječavanje
zaslanjivanja, ublažavanje poplava, transport i zadržavanje
sedimenata) te podržavaju funkcije slatkovodnih ekosustava
(kruženje hranjivih tvari, primarna proizvodnja, održavanje
biološke raznolikosti). One također ljudima pružaju i raznovrsne
kulturne usluge: rekreacijske mogućnosti, estetske i duhovne
vrijednosti. Sve ekološke usluge koje ti dobro očuvani slatkovodni
sustavi daju čovjeku i prirodi ugrožene su prevladavajućim trendom
izgradnje novih hidroelektrana u zemljama Dinarskog luka.
Put prema održivoj hidroenergiji u Dinarskom luku
Rijeka Vjosa, Albanija © Goran Šafarek WWF-Canon
Slatkovodna oaza ugrožena hidroenergijom
BROŠURA
2014
Hidroenergija kao održivi izvor energijeNepromišljeno
iskorištavanje rijeka danas imat će značajan štetni utjecaj na
ljude, prirodu i gospodarstvo u budućnosti. Zemlje Dinarskog luka -
sa svojom širokom mrežom dobro očuvanih rijeka - u jedinstvenom su
položaju osigurati dugoročno očuvanje egzistencije ljudi i zdrav
okoliš za njihov život. WWF smatra da bi se razvoj hidroenergetike
trebao razmatrati u sklopu održive energetske politike i
realizirati u skladu s međunarodno priznatim standardima i
najboljim primjerima iz prakse. Postojeća, neučinkovita
hidroenergetska postrojenja potrebno je obnoviti kako bi se
povećala njihova proizvodnja i smanjio nepovoljan utjecaj na
okoliš, prije razmatranja izgradnje novih hidroelektrana. Nova bi
se postrojenja smjela graditi samo izvan slatkovodnih područja
visokog ekološkog značaja. Pažljivim planiranjem zemlje Dinarskog
luka izbjeći će značajne troškove u budućnosti, učeći na primjeru
brojnih europskih zemalja koje izdvajaju velike svote novca za
projekte obnove na rijekama koje su uništene lošim planiranjem i
gospodarenjem.
Postojeća hidroenergetska
postrojenja i povezana infrastruktura
desetljećima su stara te generiraju velike gubitke
energije u proizvodnji i prijenosu i gubitke
bioraznolikosti koji se mogu izbjeći.
Petra RemetaStručna savjetnica za vode i energetikuWWF
[email protected]
Bojan StojanovićKomunikacije za pitanja vodaWWF
[email protected]
croatia.panda.org mediterranean.panda.org
Kontakti
BROŠURA 2014
© 1986. Panda simbol WWF-a – World Wide Fund For Nature ® “WWF”
zaštićeni je znak WWF-a
MEDITERRANEAN.PANDA.ORGMED
Zašto smo ovdje
www.panda.org/mediterranean
Da zaustavimo degradaciju okoliša i izgradimo budućnost u kojoj
će ljudi živjeti u skladu s prirodom.
© A
nd
rijA
Vr
do
ljAk
/ WW
F-cA
no
n
WWF poziva vlade zemalja Dinarskog luka, potencijalne
investitore i financijske institucije da slijede ili u svojim
zahtjevima uvjetuju ove smjernice za nove hidroenergetske
zahvate:
• Povećatiučinkovitostpostojeće energetske infrastrukture prije
planiranja novih izvora energije.
• Osmislitiodrživuenergetskupolitikukoja će uravnotežiti
ekološke, gospodarske i socijalne aspekte i koja će se
zasnivatinakombinacijirazličitihobnovljivihizvoraenergije sukladno
stručno utemeljenoj procjeni nacionalnog potencijala obnovljivih
izvora energije.
• Poboljšatipostojećapostrojenja (tehnička i ekološka
poboljšanja) prije planiranja novih hidroenergetskih
kapaciteta.
• Poštivatizoneisključenjaza razvoj hidroenergije, uzimajući u
obzir utjecaje na razini riječnog sliva.
• Implementiraticjelovitemjereublažavanja,a posebno u smislu
ugrađivanja režima ekološki prihvatljivog protoka i prolaza za ribe
u projekte hidroelektrana (postojećih i planiranih).
Održiva hidroenergija u praksiRijeke i riječni segmenti od
iznimnog značaja za Hrvatsku
© W
WF M
Ed
iTEr
rA
nE
An
"
"
Osijek
Slavonski Brod
Drava
Vuka
Bosut
Karašica
Dunav
Kupa
Mirna
Dragonja Rječina
Raša
Kupa
Glina Or
ljava
OrljavaLondž
a
Radlova
čka r.
Voćinska r.
Una
Una
Zrmanja
Krupa
Lika
Jadova
Gacka
Krbavica
Krbava
JezeroKruščica
Plitvička jezera
Krka
Čikola
Cetina
Cetina
Neretva
Korana
Mrežnica
Dobr
a
Dretulja
Dobra
Sava
Sava
Sava
SunjaMaja
Sava
Sava
Lonja
Krapina
Sutla
Bednja
PakraV. Strug
Bijela
Ilova
Toplica
Česma
Drava
Drava
Mura
Varaždin
Tuzla
Zenica
Banja Luka
Zadar
Pula
Šibenik
Bihać
Sarajevo
Mostar
Dubrovnik
Split
Zagreb
Rijeka
Karlovac
Najočuvaniji riječni segmentiRiječni segmenti važni za
kontinuitet tokaOstali vrednovani riječni segmenti Hidrotehnički
objekti za zadržavanje voda
Iz publikacije Rijeke: linije života Dinarskog luka: Očuvanje
najvrjednijih rijeka jugoistočne Europe, WWF Mediteran 2014.
http://awsassets.panda.org/downloads/rijeke_linije_ivote_dinarskog_luka.pdf
Močvare rijeke Neretve u Hrvatskoj © Andrija Vrdoljak
WWF-Canon
Ured Mediteranskog programa WWF-a je 2014. godine u suradnji s
relevantnim institucijama za zaštitu okoliša u zemljama Dinarskog
luka proveo znanstvenu analizu 296 rijeka u Albaniji, Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori (ukupna duljina analiziranih
rijeka iznosi 13.278 km).
Analiza je pokazala da je razina cjelovitosti riječne mreže
Dinarskog luka izrazito visoka te da su mnoge rijeke još uvijek u
vrlo dobrom ili dobrom stanju. Ukupna duljina tih iznimnih dijelova
rijeka iznosi 8.739 km, što obuhvaća 66% ukupne duljine
analiziranih rijeka. Zemlja s najvišim postotkom očuvanih rijeka je
Crna Gora sa 76% iznimnih rijeka (898 km), za njom slijede Hrvatska
sa 73% (3.301 km), Bosna i Hercegovina sa 60% (2.632 km) i Albanija
s također 60% (1.907 km).
Karta izrađena na temelju tih rezultata pokazuje koje su rijeke
i riječni segmenti najvrjedniji. Na temelju toga trebale bi se
utvrditi zone isključenja za hidroenergetske zahvate kao idući
korak u provedbi Smjernica ICPDR-a.
WWF će nastaviti surađivati s relevantnim državnim institucijama
kako bi pomogao pri definiranju tih zona isključenja i pridonio
njihovoj potpunoj i cjelovitoj zakonskoj zaštiti2.
Određivanje zona isključenja u Dinarskom luku
2Više pojedinosti možete pronaći u WWF-ovoj publikaciji Rijeke:
linije života Dinarskog luka na adresi http://
awsassets.panda.org/downloads/rijeke_linije_ivote_dinarskog_luka.pdf
“Smjernice ICPDR-a po prvi puta jasno naznačuju kako se može
postići održiva hidroenergetika konkretno u kontekstu
Jugoistočne Europe danas i, što je vrlo važno, na to su se u
jednakoj mjeri obvezali tijela vlasti, privatni sektor i
nevladine
udruge za zaštitu okoliša.”
Irene Lucius, voditeljica odjela za politiku i zelenu
ekonomiju
u WWF-ovom Dunavsko-karpatskom programu
Zone isključenja su područja koja nisu prikladna za nove
hidroenergetske zahvate. Definirane i kartirane na znanstveno
utemeljenim
kriterijima na razini cijeloga sliva, njihova zaštita treba
postati zakonski obvezujuća.
Nakon provedbe nacionalne kampanje “Planinske rijeke: posljednja
prilika” koju je 2013. pokrenuo WWF u Rumunjskoj, a koja je
mobilizirala ribare, istraživače, akademsku zajednicu i
eko-turističke udruge, 20.000 ljudi potpisalo je peticiju za
zaustavljanje odobravanja projekata malih hidroelektrana prema
postojećim zakonima.
Kao rezultat toga potpisan je Memorandum o razumijevanju između
izaslanika Ministarstva za vodno gospodarstvo, šumarstvo i
ribarstvo i WWF-a s ciljem usklađivanja rumunjskog zakonodavstva sa
zakonima Europske unije te kako bi se odredile zone isključenja u
kojima gradnja malih hidroelektrana ne bi bila dozvoljena ili bi
bila jako ograničena. Ministarstvo je privremeno obustavilo
postupak odobravanja novih hidroenergetskih zahvata i osnovalo
zajedničku radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka iz vlade i
civilnog društva za razvoj dodatnih kriterija za izgradnju
hidroenergetskih postrojenja i propisivanje zona isključenja.
Ono što je važno za sljedeće programsko razdoblje jest da je
novi Sporazum o partnerstvu između Rumunjske i Europske komisije
isključio mogućnost financiranja malih hidroelektrana iz fondova
Europske unije do 2020.
Primjer malih hidroelektrana u Rumunjskoj
Konvencija o suradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke
Dunav i načela održive hidroenergetike
1Detaljni pregled preporuka ICPDR-a možete pronaći na stranici
Smjernica za održivu hidroenergetiku u
Dunavskom slivu na adresi
http://www.icpdr.org/main/activities-projects/hydropower.
Nacionalni park Sutjeska (BiH) u kojem je planirana izgradnja
nekoliko malih hidroelektrana © Đorđije Milanović
IzraduSmjernicazaodrživuhidroenergetikuuDunavskomslivu potakli
su ministri ugovornih stranki Konvencije o suradnji na zaštiti i
održivom korištenju rijeke Dunav (DRPC), tražeći skup smjernica za
održiv, uravnotežen i integrirani pristup razvoju i korištenju
hidroenergije. Dokument je pripremila Međunarodna komisija za
zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) u širokom participativnom procesu u
kojem su sudjelovali predstavnici vlada (sektori energetike i
okoliša), hidroenergetski sektor, nevladine udruge i znanstvena
zajednica.
Smjernice ICPDR-a daju sveobuhvatne preporuke osmišljene kao
potpora pravovremenom postizanju ciljeva obnovljivih izvora
energije uz istovremeno ispunjavanje ciljeva zaštite okoliša i
gospodarenja vodama.
Ugovorne zemlje Konvencije o suradnji na zaštiti i održivom
korištenju rijeke Dunav prihvatile su Smjernice i sukladno tome bi
trebale omogućiti njihovu provedbu kroz vlastite nacionalne
zakonodavne okvire. Ključne preporuke Smjernica su sljedeće:
• razmotriti ekološke, socijalne i gospodarske čimbenike
projekata na uravnotežen način,
• provesti strateško planiranje putem procjene na dvije razine:
regionalnoj razini, na kojoj se određuju riječni segmenti na kojima
je izgradnja hidroenergetskih objekata zakonski zabranjena (zone
isključenja) ili bi se trebala izbjegavati (manje pogodne i
nepogodne zone); te razini projekta, na kojoj se procjenjuje
utjecaj određenog projekta u razmjerima čitavog sliva,
• osigurati ekološki prihvatljiv protok i migraciju riba kao
primarne mjere ublažavanja za održavanje i poboljšanje ekološkog
statusa voda1.
WWF preporučuje dva važna alata za osiguranje održivosti novih
hidroenergetskih postrojenja koja se lako mogu primijeniti u
cijeloj regiji:
• SmjernicezaodrživuhidroenergetikuuDunavskomslivuMeđunarodne
komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) i
•
KartarijekairiječnihsegmenataodiznimnogznačajazaDinarskilukizrađena
uz podršku WWF-a.
Budući se temelje na načelima održivosti, ovi alati nude
ujednačeni, sveobuhvatni i holistički pristup smještanju i
izgradnji hidroelektrana. Namijenjeni su nadležnim javnim i
državnim tijelima, ali su isto tako važni za potencijalne
investitore i financijske institucije, nevladine udruge i
zainteresiranu javnost.
Potpuna implementacija ovog pristupa – kako u planiranju, tako i
u izgradnji novih hidroenergetskih kapaciteta – osigurala bi
održivi razvoj hidroenergetskog potencijala i zaštitu
najznačajnijih rijeka i riječnih segmenata ne samo u pojedinačnim
zemljama, već i u Dinarskom luku kao cjelini.
Alati za održivu hidroenergiju
Prolazi za ribe projektirani u brane omogućuju autohtonim
vrstama prolaz do mrijestilišta.
Ekološki prihvatljiv protok oponaša prirodni protok u smislu
balansiranja količine, kvalitete i vremena protoka vode uzimajući u
obzir stvarne potrebe ekosustava i zajednica koje se nalaze
nizvodno.
Rijeke: linije života Dinarskog luka
80 analiziranih rijeka
ukupna duljina rijeka 4.522 km
73% ukupne duljine analiziranih rijeka je iznimno (3.301 km)
ukupna površina sliva
oko 69.092 km²
Očuvanje najvrjednijih rijeka jugoistočne Europe