-
RačunovodstvoRevizija iFinancije
POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA
SADRŽAJ
PR
ILO
G U
Z R
RiF
br.
11/
14.
RAČUNOVODSTVODanka MIHALJEVIĆ, dipl. oec.
Kontrole potrošnje izvora financiranja u sustavu državne riznice
.....................................................................................
3
JAVNE FINANCIJEIvana KUNIĆ, dipl. oec.
Kako pravilno ispuniti obrazac standardne metodologije za
procjenu fiskalnog učinka zakona i drugih propisa
........................................................................................................
6
Ivana KUNIĆ, dipl. oec.; Ana MICHIELI PAVUNA, dipl.
oec.Suglasnost za preuzimanje obveza
....................................................................................................................................
11
Maja CONER, univ. spec. oec, bacc. adm. publ., ovl. rač. i ovl.
rač. forenzičarUtjecaj poreznih reforma na fiskalni kapacitet
lokalnih zajednica
....................................................................................
15
JAVNA NABAVAZoran VUIĆ, dipl. iur.
Izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi
....................................................................................................................
18Ante LOBOJA, dipl. iur.
Nabava usluga iz Dodatka II. B Zakona o javnoj nabavi
....................................................................................................
27Sandra PERKO, oec.
Nabava građevinskih radova u otvorenom postupku javne nabave
male vrijednosti
...................................................... 35
LOKALNA SAMOUPRAVAKatarina SERDAR, dipl. iur.
Odnos lokalnog predstavničkog i izvršnog tijela
..............................................................................................................
43
PLANIRANJE I PRORAČUNMr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.
Proces planiranja na državnoj te lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) razini za razdoblje 2015. -2017.
.............................. 50Iva BRKIĆ, mag. oec.; Hana
ZORIČIĆ, dipl. oec.
Financijski plan ustanova u kulturi - primjer kazališta
.....................................................................................................
54
RADNO PRAVOFadila BAHOVIĆ, dipl. oec.
Granski kolektivni ugovor u osnovnom obrazovanju
........................................................................................................
59Fadila BAHOVIĆ, dipl. oec.
Administrativno-tehničko i pomoćno osoblje u školskim ustanovama
.............................................................................
63
REVIZIJAVladimirka TELENTA, dipl. oec.
Uočene nepravilnosti u poslovanju JLP(R)S-a
.................................................................................................................
69
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI2
ACCOUNTINGDanka MIHALJEVIĆ,BSEc
Control of Spending Source of Financing in State Treasury System
..................................................................................
3
PUBLIC FINANCESIvana Kunić, BSEc
Proper Filling in Form of Standard Methodology of Evaluation of
Fiscal Effect of Act and Other Regulations ...................
6Ivana Kunić, BSEc; Ana Michieli Pavuna, BSEc
Consent to Take over Liabilities
........................................................................................................................................
11 Maja Coner, univ.spec.oec, bacc.adm.publ. CPA, CCFA
Impact of Tax Reforms on Fiscal Capacity of Local Units
.................................................................................................
15
PUBLIC PROCUREMENT Zoran VUIĆ,LLB
Exemptions from Application of Act on Public Procurement
............................................................................................
18 Ante Loboja, LLB
Procurement of Services from Annex II B of Act on Public
Procurement
........................................................................
27Sandra Perko
Procurement of Construction Works in Open Procedure of Public
Procurement of Small Value .....................................
35
LOCAL SELF-GOVERNMENT Katarina SERDAR, LLB
Relationship between Representative Body and Executive Body on
Local Level
............................................................ 43
PLANNING AND BUDGET Ivana Jakir-Bajo, MSEc
Process of Planning on State, Local and Regional Levels for
Period from 2015 to 2017
................................................. 50 Iva Brkić,
MSEc; Hana Zoričić, BSEc
Financial Plan of Cultural Institutions – Example of Theatre
...........................................................................................
54
LABOUR LAWFadila Bahović, BSEc
Administrative, Technical and Support Staff in Schools
...................................................................................................
59Fadila Bahović, BScE
Branch Collective Agreement in Sector of Primary Education
.........................................................................................
63
AUDITVladimirka TELENTA, BSEc
Irregularities Observed in Operations of Units of Local and
Regional Self-Government
.................................................. 69
CONTENTS
Ova knjiga daje uz računovodstvene motrište proračunskog sustava
koji ima svoje temeljne sastavnice i svoje posebitosti i njihova
pojaš-njenja. Stoga se u knjizi uz pregršt knjigovodstvenih
primjera pojaš-njavaju i temeljne sastavnice proračunskog sustava:
sustav proračuna, proračunske klasifikacije i planiranje te
posebitosti u poreznom okru-ženju i radno-pravni položaj osoba u
javnom sektoru. U računovod-stvenom dijelu se uz posebitosti
evidentiranja određenih poslovnih događaja daju i temeljne postavke
računovodstvenog sustava te popis imovine, čuvanje knjigovodstvene
dokumentacije i poslovnih knjiga te financijsko izvještavanje. Uz
sve to knjiga sadrži i temeljni pravni okvir proračunskog sustava.
Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.
RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKAIII. Izdanje:
Zagreb, ožujak 2011.
Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom:
[email protected]
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 3
Danka MIHALJEVIĆ, dipl. oec. UDK 336.1/ 336.7
Kontrole potrošnje izvora financiranja u sustavu državne
riznice
Proračunske klasifikacije omogućavaju da se priho-di i primitci
te rashodi i izdatci u državnom prora-čunu iskazuju i prate prema
nositelju, cilju, namjeni, vr-sti, lokaciji i izvoru
financiranja.
Prihodi i primitci povezani su s rashodnom stranom proračuna
tako da je u sustavu državne riznice uvedena automatska kontrola
trošenja rashoda i izdatka prema pojedinom izvoru.
O vrstama izvora (osim skupine izvora 2 - Doprinosi za obvezna
osiguranja) i kontrolama njihova trošenja u okviru državnog
proračuna, piše autorica ovog članka.
1. UVODProračunske klasifikacije omogućavaju da se
prihodi i primitci te rashodi i izdatci u državnom proračunu
iskazuju i prate prema nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i
izvoru financiranja. Zadnja klasifikacija, izvori financiranja,
uvedena je 2007. kao preduvjet proširenju obuhvata jedinstvenog
računa državne riznice, a omogućila je da se svi priljevi ostvareni
na jednom računu kategoriziraju kroz razrađen sustav šifriranja u
skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdatci
određene vrste i namjene. Prihodi i primitci pove-zani su s
rashodnom stranom proračuna tako što je u sustavu državne riznice
uvedena automatska kon-trola trošenja rashoda i izdatka po
pojedinom izvo-ru. Za određene izvore limit trošenja je godišnji
plan proračuna, a za one za koje je preduvjet naplata pri-hoda,
svota naplaćenih prihoda. Izvori financiranja omogućili su ne samo
povećanje transparentnosti kod planiranja i trošenja proračuna nego
i adekvat-no praćenje same naplate prihoda. U nastavku se daje
pregled izvora financiranja s kontrolama kori-štenja (potrošnje)
ugrađenih u informacijski sustav državne riznice.
2. OPĆI PRIHODI I PRIMITCI (SKUPINA 1)Skupina izvora 1 - Opći
prihodi i primici sasto-
ji se od sljedećih izvora: 11 - Opći prihodi i primici, 12 -
Sredstva učešća za pomoći, 13 - Sredstva učešća za zajmove i 14 -
Neutrošena sredstva za financira-nje prenesenih EU aktivnosti i
projekata te kapitalnih projekata.
Opći prihodi i primitci evidentiraju se u infor-macijskom
sustavu državne riznice na razini uku-pnog proračuna, a ne
pojedinog korisnika. Računi (zahtjevi za plaćanje) koji se
izvršavaju iz općih pri-hoda i primitaka mogu se unositi u sustav
državne
riznice do visine plana, što znači da je limit za izvr-šavanje
rashoda i izdataka iz tih izvora godišnji plan proračuna. Stoga,
kod unosa računa (zahtjeva za plaćanje) iz izvora financiranja Opći
prihodi i primi-ci nije postavljena kontrola s obzirom na uplaćeno
u proračun, već kontrola s obzirom na plan. Za unos računa
(zahtjeva za plaćanje), osim dostatnih sred-stava u financijskom
planu, prethodno mora biti evidentirana i rezervacija sredstava.
Rezervacijom se najavljuju obveze i ona predstavlja korak u
pro-cesu izvršavanja državnog proračuna te je preduvjet unosu
računa (zahtjeva za plaćanje). Svota računa ne može biti veća od
svote rezervacije po pojedinoj proračunskoj adresi.
Neiskorišteni plan u tekućoj godini može se pre-nijeti na
trošenje u iduću proračunsku godinu samo za aktivnosti i projekte
koje se financiraju iz sredsta-va Europske unije i kapitalne
projekte uz uvjete pro-pisane Zakonom o proračunu (Nar. nov., br.
87/08. i 136/12.) i Zakonom o izvršavanju državnog proraču-na za
pojedininu proračunsku godinu.
3. VLASTITI PRIHODI (SKUPINA 3)Vlastiti se prihodi i rashodi
planiraju prema ko-
risnicima. Ostvareni prihodi evidentiraju se u in-formacijskom
sustavu državne riznice na razini korisnika, tj. na razini
proračunske glave ili samoga proračunskog korisnika, odnosno RKP-a
(njegova broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih
korisnika).
Kod unosa računa (zahtjeva za plaćanje) iz izvora financiranja
Vlastiti prihodi postavljena je kontrola s obzirom na uplaćena
sredstva u proračun. Dakle, zahtjev za plaćanje iz izvora
financiranja vlastiti prihodi može se odobriti isključivo nakon što
su pri-hodi iz ovog izvora uplaćeni i evidentirani u susta-vu
državne riznice, do visine uplaćenih sredstava. Raspoloživost
sredstava provjerava se na razini pro-računske glave ili samoga
proračunskog korisnika, odnosno RKP-a (njegova broja iz Registra
proračun-skih i izvanproračunskih korisnika). Ovom izvoru
financiranja dana je značajna fleksibilnost kod tro-šenja. Rashodi
financirani iz ovog izvora mogu se izvršavati iznad plana do visine
uplaćenih prihoda, za što je potrebno ishoditi suglasnost
Ministarstva financija. Suglasnost se traži na Obrascu: SUGLA-SNOST
za izvršavanje izvora/aktivnosti/stavke do ra-zine ostvarenja
prihoda u državnom proračunu, koji je dostupan na mrežnim
stranicama Ministarstva financija. Nadalje, ovi se prihodi mogu
koristiti iako nisu planirani u financijskom planu prema naknad-no
utvrđenim aktivnostima i/ili projektima, ako
RAČUNOVODSTVO
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI4
se tijekom godine ostvare. Za navedeno je ponovo potrebna
suglasnost Ministarstva financija koja se podnosi na obrascu:
SUGLASNOST za otvaranje no-vog izvora / aktivnosti / stavke u
državnom proraču-nu, a nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva
financija.
4. PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE (SKUPINA 4)Skupina izvora 4
Prihodi za posebne namjene sa-
stoji se od sljedećih izvora: 41 Prihodi od igara na sreću, 42
Prihodi od spomeničke rente i 43 Ostali pri-hodi za posebne
namjene. w
Prihodi za posebne namjene i rashodi koji se nji-ma financiraju
planiraju se po korisnicima. Uplaće-ni prihodi od igara na sreću i
prihodi od spomeničke rente evidentiraju se u informacijskom
sustavu dr-žavne riznice po korisnicima na razini proračunske
aktivnosti. Evidentiranje prihoda po aktivnostima znači da se isti
mogu utrošiti isključivo za financira-nje rashoda na tim
aktivnostima, odnosno, kontrola raspoloživosti spuštena je na
razinu aktivnosti. Za razliku od prihoda od igara na sreću i
prihoda od spomeničke rente, ostali prihodi za posebne namje-ne
(participacija za HZZO, dopunsko zdravstveno osiguranje, ostali
prihodi državne uprave za poseb-ne namjene itd.) evidentiraju se u
informacijskom sustavu državne riznice na razini korisnika, i to na
razinu proračunske glave ili samoga proračunskog korisnika, odnosno
RKP-a (njegova broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih
korisnika).
Kod unosa zahtjeva za plaćanje iz izvora finan-ciranja 41
Prihodi od igara na sreću i 42 Prihodi od spomeničke rente
postavljena je automatska kontrola s obzirom na uplaćeno u
proračun, i to na razini ak-tivnosti. Dakle, zahtjev za plaćanje iz
izvora finan-ciranja 41 i 42 može se unijeti nakon što su priho-di
iz ovog izvora uplaćeni i evidentirani u sustavu državne riznice na
razini proračunske aktivnosti, do visine uplaćenih sredstava. S
obzirom na to da se prihodi iz izvora 43 Prihodi za posebne namjene
evidentiraju u sustavu državne riznice na razini korisnika, kod
unosa zahtjeva za plaćanje u sustav državne riznice kontrola
raspoloživosti je na razi-ni glave ili samoga proračunskog
korisnika, odno-sno RKP-a (njegova broja iz Registra proračunskih i
izvanproračunskih korisnika).
Grupi izvora financiranja 4 Prihodi za posebne na-mjene dana je
maksimalna fleksibilnost kod troše-nja, što znači da se rashodi i
izdatci koji se izvršavaju iz ovih izvora mogu izvršavati iznad
plana do visi-ne uplaćenih prihoda. Nadalje, ostvareni prihodi iz
ovog izvora mogu se koristiti iako nisu planirani u financijskom
planu, prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima do
visine uplaćenih sredstava. Ako uplaćeni prihodi prelaze razinu
utvr-đenu planom, mogu se izvršavati do visine uplaće-nih prihoda,
uz suglasnost Ministarstva financija. Prihodi za posebne namjene
koji nisu iskorišteni u tekućoj proračunskoj godini, mogu se
prenijeti na trošenje u iduću godinu. Također je bitno naglasiti da
korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo do visine uplaćenih
sredstava, neovisno kolika je pla-nirana svota.
5. POMOĆI (SKUPINA 5)Skupina izvora 5 Pomoći sastoji se od
sljedećih
izvora:51 Pomoći EU-a52 Ostale pomoći53 Inozemne darovnice55
Refundacije iz pomoći EU-a 551 Europski poljoprivredni jamstveni
fond
(EAGF) 559 Ostale refundacije iz pomoći EU-a56 Fondovi EU 561
Europski socijalni fond (ESF) 562 Kohezijski fond (CF) 563 Europski
fond za regionalni razvoj (ERDF) 564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF)
565 Europski poljoprivredni fond za ruralni ra-
zvoj (EAFRD)57 Ostali programi EU-a 571 Program Schengen 572
Fondovi za izbjeglice i povratak 573 Instrumenti Europskoga
gospodarskog
prostoraRazradi i proširenju skupine izvora financiranja
iz skupine 5 Pomoći intenzivnije se pristupilo s po-četkom
korištenja prvih financijskih instrumenata Europske unije. Pristup
novim europskim fondo-vima zahtijevao je nastavak razvoja i
uvođenja no-vih izvora financiranja u okviru osnovne skupine 5
Pomoći. Proširen je postojeći izvor financiranja 55 Refundacije iz
pomoći EU i uvedene nove skupine izvora financiranja 56 Fondovi EU
i 57 Ostali progra-mi EU s podizvorima koji će se po ukazanoj
potrebi dodatno proširivati.
Prihodi iz izvora financiranja 51 Pomoći EU, 52 Ostale pomoći,
53 Inozemne darovnice planiraju se u državnom proračunu i
evidentiraju u informacij-skom sustavu državne riznice na razini
proračun-ske glave ili samoga proračunskog korisnika, odno-sno
RKP-a (njegova broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih
korisnika). Zahtjev za plaćanje iz navedenih izvora može se unijeti
ako su prihodi iz ovih izvora ostvareni i evidentirani u sustavu
dr-žavne riznice i to do visine uplaćenih (ostvarenih) sredstava.
Kod unosa zahtjeva za plaćanje postavlje-na je automatska kontrola
s obzirom na uplaćeno u proračun, i to na razini proračunske glave
ili RKP-a. Za navedene izvore financiranja vrijedi pravilo da se
mogu izvršavati iznad plana do visine uplaćenih sredstava bez
obzira na to jesu li planirani, također do visine uplaćenih
sredstava prema proceduri opi-sanoj u okviru izvora financiranja 3
Vlastiti prihodi i 4 Prihodi za posebne namjene. Nadalje, uplaćena,
a nepotrošena sredstva po ovom izvoru mogu se pre-nositi iz jedne u
drugu proračunsku godinu. Obveze i plaćanja mogu se preuzimati do
visine uplaćenih sredstava neovisno o visini plana.
U državnom proračunu određene aktivnosti i projekti, kao što su
izravna plaćanja poljoprivred-nim proizvođačima i mjere tržišta
poljoprivrednih proizvoda imaju posebnu proceduru financiranja. To
su oni rashodi koje zemlje članice Europske unije najprije
financiraju iz nacionalnih sredstava, nakon čega Europska unija
certificira isplaćene troškove i refundira sredstava u svoti
priznatih troškova. Re-
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 5
fundacije sredstava od strane Europske unije evi-dentiraju se u
okviru izvora financiranja 55 Refun-dacije iz pomoći EU.
Dosadašnji izvor financiranja 55 proširen je uvođe-njem
podizvora: 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) i 559
Ostale refundacije iz pomoći EU.
Prihodi i rashodi u državnom proračunu plani-raju na razini
proračunskog korisnika (glava/RKP), dok se uplate prihoda
evidentiraju na razini uku-pnog proračuna. Kod unosa zahtjeva za
plaćanje iz izvora 55 nije postavljena kontrola raspoloživosti s
obzirom na uplaćeno u proračun, već kontrola s ob-zirom na plan.
Ovaj način izvršavanja rashoda po-stavljen je zato što se rashodi
obuhvaćeni izvorom 55 moraju najprije isplatiti iz nacionalnih
sredsta-va, nakon čega Europska unija obavlja refundaciju. Izvor se
ponaša kao i izvori financiranja u skupini 1 . Rashodi koji se
podmiruju iz izvora u skupini 55 mogu se izvršavati isključivo do
visine godišnjeg plana, što podrazumijeva da nema prijenosa
neu-trošenih sredstava iz godine u godinu. U slučaju da sredstva
utvrđena financijskim planom nisu dostat-na, moguće ih je osigurati
izmjenama i dopunama proračuna i/ili preraspodjelom sredstava.
U okviru izvora financiranja 56 definirani su po-dizvori kao
slijedi:
561 Europski socijalni fond (ESF) 562 Kohezijski fond (CF) 563
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 564 Ribarski fondovi
(EMFF i EFF) 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni ra-
zvoj (EAFRD).U skupinu izvora financiranja 56 Fondovi EU
uključeni su prihodi Europske unije koje će Repu-blika Hrvatska,
kao članica Europske unije, ostvariti iz Europskog socijalnog
fonda, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj,
ribarskih fon-dova i Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni
razvoj.
U okviru izvora financiranja 57 Ostali programi EU definirani su
podizvori kako slijedi: 571 Schengenski instrument, 572 Fondovi za
izbjeglice i povratak i 573 Instrumenti Europskog gospodarskog
prostora.
Prihodi iz EU fondova klasificirani u podizvore 561, 562, 563,
564, 565, 571, 572 i 573 planiraju se na razini ukupnog proračuna,
a ne po korisnicima. Za razliku od prihoda, rashodi u državnom
proračunu iz ovih izvora planiraju se zasebno po nadležnim
ministarstvima i operativnim programima (aktiv-nosti / projekti)
koje provode.
Uplaćena sredstva iz izvora financiranja 56 i 57 evidentiraju se
u informacijskom sustavu državne riznice kao primljeni predujam.
Prihod se priznaje u trenutku trošenja, u visini izvršenih rashoda
i evi-dentira na odgovarajućem analitičkom kontu priho-da i izvoru
financiranja.
Na temelju rezervacije sredstava od strane pro-računskih
korisnika Ministarstvo financija obavlja „punjenje“ izvora
(podizvora), odnosno omogućava korisnicima da u informacijskom
sustavu državne riznice unesu zahtjev za plaćanje.
Kod unosa zahtjeva za plaćanje iz izvora financi-ranja 56
Fondovi EU i 57 Ostali programi EU postav-ljena je automatska
sustavna kontrola raspoloživosti sredstava s obzirom na napunjeni
podizvor. Nakon provedenog plaćanja u informacijskom sustavu
dr-žavne riznice automatski se evidentiraju izvršeni rashodi i u
istoj visini ostvareni prihodi.
Rashodi i izdatci koji se izvršavaju iz izvora 56 i 57 mogu se
obaviti iznad plana. S obzirom na to da se prihodi planiraju i
evidentiraju na razini ukupnog proračuna, a ne po korisnicima, u
sustavu državne riznice nije uspostavljena kontrola raspoloživosti
po korisnicima. Nadalje, ovim se prihodima može kori-stiti iako
nisu planirani u financijskom planu prema naknadno utvrđenim
aktivnostima i/ili projektima, za što je potrebna prethodna
suglasnost.
6. DONACIJE (SKUPINA 6)Skupina izvora 6 Donacije sastoji se od
sljedećih
izvora: 61 Donacije i 63 Inozemne donacije.Prihodi i rashodi iz
ovog izvora planiraju se i evi-
dentiraju u informacijskom sustavu državne riznice na razini
korisnika. Također je i automatska kontro-la kod unosa zahtjeva za
plaćanje iz skupine izvo-ra financiranja 6 Donacije postavljena s
obzirom na uplaćeno u proračun, i to na razini proračunske glave
ili samoga proračunskog korisnika, odno-sno RKP-a (njegova broja iz
Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika). Dakle,
zahtjev za plaćanje iz ovog izvora financiranja može se unijeti
nakon što su prihodi iz ovog izvora uplaćeni i evi-dentirani u
sustavu državne riznice, i to do visine uplaćenih sredstava. Izvoru
financiranja iz skupi-ne 6 Donacije dana je maksimalna
fleksibilnost kod trošenja kao i skupini izvora 4 i 5.
7. NAMJENSKI PRIMITCI OD ZADUŽIVANJA (SKUPINA 8)
Skupina izvora 8 Namjenski primici od zaduži-vanja sastoji se od
sljedećih izvora: 81 Namjenski primici od zaduživanja, 82 Namjenski
primici od za-duživanja kroz refundacije i 83 Namjenski primici od
inozemnog zaduživanja.
Primitci i izdatci iz izvora financiranja 81, 82 i 83 planiraju
se u državnom proračunu i evidentiraju u informacijskom sustavu
državne riznice na razini korisnika, tj. na razini proračunske
glave ili samoga proračunskog korisnika, odnosno RKP-a (njegova
broja iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika). Kod
unosa zahtjeva za plaćanje iz skupi-ne izvora financiranja 8
postavljena je automatska kontrola s obzirom na uplaćeno
(ostvareno), i to na razini proračunske glave ili korisnika.
Zahtjev za plaćanje iz skupine izvora financiranja 8 može se
odobriti nakon što su prihodi iz ovog izvora upla-ćeni i
evidentirani u sustavu državne riznice, i to do visine uplaćenih
sredstava. Izvor financiranja iz skupine 8 karakterizira
fleksibilnost kod trošenja kao i skupine izvora 4, 5 i 6.
Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo
javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail:
[email protected]
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI6
JAVNE FINANCIJE
Ivana KUNIĆ, dipl. oec. UDK 336.12
Kako pravilno ispuniti obrazac standardne metodologije za
procjenu fiskalnog učinka zakona i drugih propisa
Svaki je predlagatelj propisa uz prijedlog zakon-skog ili
podzakonskog propisa te akta planiranja koji donosi Vlada Republike
Hrvatske ili koji Vlada Repu-blike Hrvatske predlaže na donošenje
Hrvatskom sabo-ru, dužan izraditi i Iskaz o procjeni fiskalnog
učinka koji se daje na Obrascu PFU.
Obrazac se rabi i pri nekim postupcima kojima se traži davanje
suglasnosti za zaduživanje.
1. UVODObveza prilaganja Iskaza o procjeni fiskalnog
učinka predloženih propisa (zakona, uredaba, stra-teških
dokumenata i drugih propisa) koji se daje na Obrascu standardne
metodologije za procjenu fi-skalnog učinka (dalje: Obrascu PFU) na
državni pro-račun, proračune jedinica lokalne i područne
(regi-onalne) samouprave te na broj državnih službenika i
namještenika propisana je prvenstveno Zakonom o proračunu (Nar.
nov., br. 87/08. i 136/12., čl. 15.), ali i Poslovnikom Vlade
Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 154/11., 121/12. i 7/13., čl.
27.a.).
Slijedom toga, svaki je predlagatelj propisa uz pri-jedlog
zakonskog ili podzakonskog propisa te akta planiranja koji donosi
Vlada Republike Hrvatske ili koji Vlada Republike Hrvatske predlaže
na dono-šenje Hrvatskom saboru, obvezan izraditi i Iskaz o procjeni
fiskalnog učinka koji se daje na Obrascu PFU. Odluku o Obrascu
standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka (Nar. nov.,
br. 73/08.) Vlada je donijela u lipnju 2008. Sastavni dijelovi
Odluke su Obrazac standardne metodologije za procjenu fiskalnog
učinka te Upute za njegovo is-punjavanje. I Odluka i Obrazac PFU u
Excel forma-tu i Upute za njegovo ispunjavanje dostupni su na
mrežnoj stranici Ministarstva financija
www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna.
Ispunjeni se Obrazac PFU zajedno s prijedlogom zakonskog ili
podzakonskog propisa odnosno akta planiranja podnosi na očitovanje
Ministarstvu fi-nancija. Ministarstvo financija pregledava i
ana-lizira tekst prijedloga propisa i Obrazac PFU. Ako Ministarstvo
financija ima primjedbe, Obrazac se, zajedno s primjedbama,
dostavlja predlagatelju propisa. Ako Ministarstvo financija nema
primjeda-ba, predlagatelju se upućuje pozitivno mišljenje na
predloženi propis i vraća ovjereni primjerak Obras-
ca PFU. Predlagatelj propisa je obavezan Vladi, uz prijedlog
propisa, dostaviti i Obrazac PFU u kojem je ovjereno očitovanje
Ministarstva financija.
Kako bi se cjelokupni proces procjene fiskalnog učinka
pojednostavio te predlagateljima propisa olakšala izrada Obrasca
PFU, izrađena je web-apli-kacija. Web-aplikaciji pristupa se, kao i
ostalim apli-kacijama Ministarstva financija, logiranjem putem
tokena u sustav Državne riznice i to na internetskoj adresi
https://sdr.mfin.hr/ (umjesto dosadašnje https://wmf4.mfin.hr/).
Proračunski korisnici dr-žavnog proračuna ovlastili su određen broj
svojih službenika i namještenika za rad s web-aplikacijom te se od
početka produkcijskog rada iste (3. siječnja 2011.) svi Obrasci PFU
Ministarstvu financija pod-nose putem web-aplikacije (uz
zadržavanje podno-šenja Obrasca i u papirnatom obliku do uspostave
sustava elektroničkog potpisa).
2. POPUNJAVANJE OBRASCA PFUObrazac PFU podijeljen je na dvanaest
točaka u
koje se unose podatci o predlagatelju, samom pri-jedlogu propisa
ili akta planiranja, povezanosti tog prijedloga s državnim
proračunom, učinku koji ima na državni proračun, na proračune
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
izvanprora-čunske korisnike i broj državnih službenika i
namje-štenika, podatci o očekivanoj uspješnosti primjene propisa
ili akta planiranja te obrazloženje predlaga-telja i očitovanje
Ministarstva financija koja ovjera-vaju odgovorne osobe tih
tijela.
Obrazac PFU omogućava povezivanje troškova provedbe prijedloga
zakona, drugog propisa ili akta planiranja s organizacijskom,
programskom, funk-cijskom, ekonomskom i lokacijskom klasifikacijom
proračuna.
❑Točka 1. PredlagateljPod ovom točkom unose se podatci o
predlagate-
lju propisa ili akta planiranja. Na temelju Poslovnika Vlade i
Odluke o Obrascu standardne metodologije za procjenu fiskalnog
učinka, predlagatelji su sre-dišnja tijela državne uprave
(ministarstva, središ-nji državni uredi i državne upravne
organizacije) i stručne službe Vlade.
Bitno je istaknuti kako u Obrascu PFU u ulozi predlagatelja mogu
biti isključivo ona tijela koja su na prvoj razini organizacijske
klasifikacije, na
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 7
razini razdjela. Za ona tijela koja su na nižoj razi-ni
organizacijske klasifikacije (primjerice razini glave), a koja mogu
biti predlagatelj nekog propisa ili akta planiranja, Obrazac PFU
popunjava njima nadležan razdjel. Naime, limiti ukupnih rashoda
državnog proračuna utvrđuju se na razini razdje-la i upravo je zato
iznimno bitno da razdjeli budu upoznati sa svim obvezama koje su
preuzela tijela iz njihove nadležnosti.
❑Točka 2. Osnovni podatci o prijedlogu propisa / akta
planiranja
U ovom dijelu unose se naziv, vrsta (zakon, uredba, odluka,
zaključak, strategija, akcijski plan, ugovor, program i slično),
svrha prijedloga propisa, odnosno akta planiranja, te zakonska
osnova za njegovo do-nošenje, ako postoji. Pod svrhom propisa
ukratko se navodi osnovna namjera donošenja propisa.
U naziv propisa upisuje se onaj naziv koji će propis imati
stupanjem na snagu. Dakle, iako je tijekom procedure donošenja
riječ o prijedlozima, konačnim prijedlozima, nacrtima i slično, u
ovo se polje upisuje Zakon o…, Odluka o..., Zaključak o... i
slično, a u skladu s tim odabire se vrsta propisa, odnosno akta
planiranja.
Pod zakonskom osnovom podrazumijeva se odredba iz zakona u kojoj
je naveden temelj za do-nošenje propisa / akta planiranja. Zakonska
osno-va nije i ne može biti Ustav Republike Hrvatske niti Poslovnik
Vlade Republike Hrvatske.
Ako se kao zakonska osnova pojavljuje zakon koji je imao velik
broj izmjena i dopuna, dovoljno je unijeti podatke o zadnjoj
izmjeni i dopuni, a sve će se ostale izmjene i dopune
podrazumijevati.
U nastavku je dan primjer popunjene t. 1. i 2. U ovom konkretnom
slučaju predlagatelj propisa je Ministarstvo financija, a riječ je
o Uredbi o granič-nim prijelazima Republike Hrvatske. Iako je riječ
o propisu koji je u nadležnosti i Ministarstva financija i
Ministarstva unutarnjih poslova, predlagatelj pro-pisa prema Vladi
Republike Hrvatske je Ministar-stvo financija i slijedom toga
Ministarstvo financija popunjava Obrazac PFU u web-aplikaciji.
Dakle, u ovom slučaju Ministarstvo financija je u t. 1. u
aplikaciji automatski odabrano kao predla-gatelj propisa. U t. 2.
je kao vrsta propisa odabrano DA pored Uredbe, a u naziv je
upisano, iako je riječ o prijedlogu, „Uredba o graničnim
prijelazima Repu-blike Hrvatske“ jer će to biti službeni naziv
propisa nakon stupanja na snagu. Kao zakonska osnova za donošenje
ove Uredbe upisan je Zakon o nadzoru državne granice jer je čl. 12.
istog propisano da Vla-da uredbom određuje granične prijelaze,
vrijeme i način prelaska preko državne granice. S obzirom na to da
je u ovom primjeru uzet Zakon o nadzoru dr-žavne granice iz 2003.
Godine, koji je imao nekoliko izmjena i dopuna, kao zakonska osnova
su upisane samo zadnje izmjene i dopune iz 2011. godine. Kao što je
već navedeno, to ne znači da su samo te izmje-ne i dopune zakonska
osnova za donošenje predlo-ženog propisa, već se time podrazumijeva
i temeljni Zakon iz 2003. godine sa svim izmjenama i dopuna-ma koje
su od tada učinjene.
❑Točka 3. Povezanost prijedloga propisa / akta planiranja s
državnim proračunom
Pod ovom točkom navodi se proračunska pozi-cija/pozicije na
kojima su osigurana sredstva za provedbu predloženog propisa / akta
planiranja. U ovom se dijelu fiskalni učinak provedbe propisa /
akta planiranja povezuje s programskom klasifi-kacijom državnog
proračuna, čime je Ministarstvu financija omogućen izravan uvid u
raspoloživost sredstava potrebnih za provedbu predloženog pro-pisa.
S obzirom na to da su proračunska sredstva ograničena, ovim se
povezivanjem u većoj mjeri prenose odgovornosti na središnja tijela
državne uprave kao nositelje provedbe programa. Naime, predlagatelj
prilikom izrade pojedinog propisa, od-nosno akta planiranja, mora
imati na umu koliko je sredstava već angažirao za provedbu nekih
drugih propisa / akata planiranja iz svoje nadležnosti.
U praksi se često događa da u provedbi nekog propisa / akta
planiranja osim predlagatelja sudje-luju i druga tijela. U tom
slučaju predlagatelj ima mogućnost i mora navesti sve proračunske
pozi-cije s kojih će se financirati provedba. Dakle, Mi-nistarstvu
financija predlagatelj dostavlja jedan objedinjeni Obrazac PFU u
kojem su navedene sve proračunske pozicije i sva sredstva potrebna
za provedbu propisa / akta planiranja. Naravno, prije dostave
objedinjenog Obrasca Ministarstvu finan-cija, predlagatelj
prikuplja od svih tijela zaduže-nih za provedbu potrebne podatke
kako bi mogao ispravno popuniti objedinjeni Obrazac PFU. Kako bi se
predlagatelju olakšalo prikupljanje potrebnih podataka, na mrežnim
stranicama Ministarstva fi-nancija još uvijek je moguće preuzeti
Obrazac PFU u Excel formatu koju sunositelji provedbe mogu popuniti
i dostaviti predlagatelju. Ističemo kako se u web-aplikaciju unosi
isključivo jedan objedi-njeni Obrazac PFU od strane predlagatelja
propi-sa i samo se taj dostavlja Ministarstvu financija uz
prijedlog propisa.
Dakle, u slučaju Uredbe o graničnim prijelazima, a budući da u
provedbi iste i sredstva za njezinu pro-vedbu osigurava i
Ministarstvo unutarnjih poslova, podatke o sredstvima potrebnim za
provedbu ove Uredbe iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih po-slova
kao i proračunskim pozicijama na kojima su ista osigurana,
Ministarstvo financija traži pisme-nim putem od Ministarstva
unutarnjih poslova. U web-aplikaciji Ministarstvo financija pri
izradi obje-dinjenog Obrasca PFU u t. 3., osim svojih proračun-skih
pozicija na kojima osigurava sredstva potrebna za provedbu Uredbe
iz svoje nadležnosti, odabire i proračunske pozicije Ministarstva
unutarnjih poslo-va koje je ono navelo i na kojima se osiguravaju
sred-
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI8
stva potrebna za provedbu Uredbe iz njegove nadlež-
nosti.
❑Točka 4. Lokacija Ispunjava se podatcima o području
provedbe
predloženog propisa ili akta planiranja, odnosno lo-kaciji
potrošnje proračunskih sredstava, a može se odnositi na pojedine
gradove, općine ili županije, cijelu Republiku Hrvatsku te ako je
npr. riječ o me-đunarodnim ugovorima, na druge zemlje.
U slučaju Uredbe o graničnim prijelazima, u t. 4. je kao
područje provedbe, osim Republike Hrvatske, odabrano i područje
Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Naime, Uredbom se određuju granični prijelazi Republike Hrvatske sa
svim navedenim zemljama te se na određeni način Uredba, odnosno bar
jedan njezin dio, provodi i na području tih zemalja.
❑Točka 5. Podatci o zaposlenicimaOva se točka ispunjava ako će
provedba nekog
propisa / akta planiranja imati utjecaja na broj dr-žavnih
službenika, namještenika, sudskih službe-nika i drugih čije se
plaće osiguravaju u državnom proračunu. Ovdje se unose podatci o
tome zahtijeva li provedba propisa / akta planiranja zapošljavanje
novih djelatnika ili otpuštanje postojećih i u kojem broju. Unose
se i podatci o izmjeni okvirnog broja djelatnika nekoga tijela, u
slučaju da propis odnosno akt planiranja na to utječe.
U ovom se dijelu također mora voditi računa utječe li provedba
propisa / akta planiranja na broj zaposlenih u drugim tijelima.
Dakle, nije dovolj-no iskazati promjenu broja zaposlenih samo kod
predlagatelja, već se procjena daje za cijelu držav-nu upravu.
U danom primjeru provedba Uredbe ne zahtije-va novo
zapošljavanje ni kod Ministarstva financija ni kod Ministarstva
unutarnjih poslova, ali ni bilo kojega drugog proračunskog
korisnika državnog proračuna. Stoga su brojčani podatci iskazani u
Po-stojećem i Novom stanju identični. (Napominjemo kako su brojčani
podatci u cijelom primjeru ilu-strativni i ne odgovaraju stvarnim
podatcima).
❑Točka 6. Fiskalni učinak Sadržava ukupnu procjenu fiskalnih
posljedi-
ca provedbe predloženog propisa / akta planiranja na državni
proračun. Iz ove točke mora biti vidljivo povećavaju li se na
temelju predloženog propisa ili smanjuju prihodi i primitci ili
rashodi i izdatci dr-žavnog proračuna te što je tome razlog.
Navedene promjene vežu se za ekonomsku klasifikaciju, jer se i sam
državni proračun temelji na istoj. Razrada prihoda i rashoda
također je vezana za srednjoročni okvir proračunskog planiranja pa
se, izuzevši uči-nak u tekućoj godini provedbe propisa, predviđa i
projekcija utjecaja u sljedeće dvije godine proračun-skog
planiranja. Ako se fiskalni učinak proteže na dulje razdoblje,
potrebno ga je detaljno objasniti u dijelu Obrazloženja promjena u
rashodima i izdatci-ma te prihodima i primitcima.
Pod ovom se točkom odvojeno unose podatci o utjecaju provedbe
propisa ili akta planiranja na ras-hodovnu i prihodovnu stranu
državnog proračuna.
❑ Točka 6.1. Rashodi i izdatci državnog prora-čuna
Pod ovom točkom iskazuje se trošak provedbe predloženog propisa
/ akta planiranja sljedeći eko-nomsku klasifikaciju.
Trošak se raspoređuje po stupcima ovisno o godi-nama u kojima
primjena propisa ili akta planiranja ima utjecaj na državni
proračun.
Za troškove vezane za tekuću godinu, uz trošak provedbe kroz tu
godinu, po stupcima se unose i troškovi uspostave, odnosno početni
rashodi i iz-datci koji su rezultat pripremnih radnji nužnih za
provedbu predloženog propisa / akta planiranja u tekućoj godini.
Naime, propis / akt planiranja može zahtijevati određeno ulaganje u
samom početku provedbe, a koje se neće javljati u sljedećim
godi-nama. To je ulaganje inicijalni trošak i preduvjet početka
provedbe tog propisa / akta planiranja. U ovom se dijelu također
navodi koliko je od ukupno potrebnih sredstva za provedbu ujedno i
planirano u državnom proračunu za tekuću godinu.
Ako provoditelj predloženog propisa / akta plani-ranja nije u
tekućoj godini u okviru relevantnih pro-računskih pozicija, odnosno
odgovarajućih stavaka ekonomske klasifikacije koje se odnose na
provedbu propisa / akta planiranja planirao potrebna, odno-sno
dovoljna sredstva, ista može preraspodijeliti, u skladu sa Zakonom
o proračunu, sa svojih drugih pozicija unutar državnog proračuna.
Svota sred-stava koja se predlaže preraspodijeliti unosi se na
skupinu računa ekonomske klasifikacije na kojoj je planiran (s koje
će se preraspodijeliti na novu).
Ako provedba predloženog propisa / akta plani-ranja zahtijeva
sredstva i u narednim godinama, po-punjavaju se stupci sljedeća
godina n i godina n+1.
U ovom se dijelu iskazuju konkretni troškovi provedbe
predloženog propisa / akta planiranja, a ne sva sredstva osigurana
u državnom proraču-nu Republike Hrvatske za područje koje se
pred-loženim propisom / aktom planirana uređuje ili mijenja i
dopunjuje. Dakle, ako je riječ, primjeri-ce, o izmjenama i dopunama
nekog propisa / akta planiranja, trošak provedbe nisu i ne mogu
biti sva
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 9
sredstva osigurana na proračunskim pozicijama s kojih se
financira provedba, već se iskazuju samo sredstva potrebna za
provedbu tih izmjena i dopu-na. Isto se odnosi i na unos odobrenih
sredstava unutar državnog proračuna te za unos troškova provedbe u
narednim godinama.
Podsjećamo da ako se fiskalni učinak proteže na dulje razdoblje,
isti je potrebno detaljno objasniti u dijelu Obrazloženja promjena
u rashodima i izdat-cima te prihodima i primitcima.
U navedenom je primjeru Ministarstvo financija u t. 6.1.
iskazalo koliko je sredstava potrebno za pro-vedbu ove Uredbe, i to
tako da je odabralo skupinu računa ekonomske klasifikacije i unutar
nje u jednu od ponuđenih proračunskih pozicija (prikazuju se samo
one koje su odabrane u t. 3.) upisalo podatke o sredstvima koja su
potrebna i planirana u tekućoj godini i u narednim godinama i za
Ministarstvo fi-nancija i za Ministarstvo unutarnjih poslova.
❑ Točka 6.2. Prihodi i primitci državnog pro-računa
Ako će primjena određenog propisa / akta plani-ranja imati
utjecaja na prihode i primitke državnog proračuna, taj se utjecaj,
sljedeći ekonomsku klasifi-kaciju, iskazuje pod ovom točkom.
Utjecaj na prihodovnu stranu također se iskazuje po stupcima,
ovisno o godinama u kojima primje-na propisa ili akta planiranja
ima utjecaj na državni proračun. Ako će provedbom propisa / akta
plani-ranja nastati novi prihodi i primitci ili se povećati,
odnosno smanjiti / ukinuti postojeći, isti se unose u stupac koji
se odnosi na očekivane prihode i primit-ke. Prihodi i primitci koji
će se ostvariti i bez primje-ne predloženog propisa / akta
planiranja unose se u plan prihoda i primitaka.
Ako će provedba predloženog propisa / akta pla-niranja utjecati
na razinu prihoda i primitaka u narednim godinama, u stupce
sljedeća godina n i godina n+1 unosi se očekivana svota prihoda i
pri-mitaka u pojedinoj godini.
Ako se provedba propisa / akta financira ili su-financira iz
sredstava pomoći EU-a, darovnica, zajmova i slično, u Obrascu PFU,
u t. 6.1. Rashodi i izdaci državnog proračuna, trebaju biti
iskazana sva potrebna sredstva - to znači i rashodi koji se
fi-nanciraju iz EU pomoći, darovnica, zajmova i oni koji se
financiraju iz nacionalnog dijela, jer se i EU i darovnice i
zajmovi i nacionalna komponenta pla-
niraju u državnom proračunu. U t. 6.2. Prihodi i primici
državnog proračuna se iskazuju samo pri-hodi i primici od EU
pomoći, darovnica, zajmova.
U slučaju Uredbe o graničnim prijelazima, pro-vedba se dijelom
financira iz EU pomoći pa je u t. 6.2. iskazana samo svota
planirana na izvoru 51 Pomoći EU-a. Budući da su u t. 6.1. iskazana
sva sredstva po-trebna za provedbu (dakle i sredstva državnog
pro-računa i sredstva pomoći EU-a), upisivanjem samo svote
planirane na izvoru 51 u „Ukupno“ se auto-matski izračunava svota
koju je potrebno osigurati, odnosno koja je osigurana u državnom
proračunu.
❑ Točka 6.3. Obrazloženje promjena u rasho-dima i izdatcima te
prihodima i primitci-ma državnog proračuna
U ovom se dijelu detaljno obrazlaže zbog čega provedba određenog
propisa / akta planiranja izi-skuje troškove kao i uslijed čega će
se kreirati novi prihodi i primitci za državni proračun i koji su
to.
Pod ovom točkom daje se i detaljna razrada koli-ko je sredstava
potrebno za provedbu predloženog propisa / akta planiranja u
pojedinoj godini (za ci-jelo vrijeme trajanja provedbe), koliko je
od te svo-te osigurano na kojoj proračunskoj poziciji i kod kojeg
tijela nadležnog za provedbu. Ako sredstva za provedbu nisu
osigurana, ovdje je potrebno nave-sti točno koliko sredstava
nedostaje u kojoj godini te kako se ista planiraju osigurati.
U navedenom je primjeru detaljno obrazloženo koliko je sredstava
potrebno u pojedinoj godini za provedbu Uredbe s razradom na to
koliko od tih sredstava osigurava Ministarstvo financija, a koliko
Ministarstvo unutarnjih poslova. Za svako su mini-starstvo navedene
proračunske pozicije na kojima su osigurana sredstva i u kojoj
svoti, s tim da je za one proračunske pozicije koje imaju izvor 51
Pomoći EU-a napravljena i dodatna razrada da se vidi o kojoj je tu
svoti riječ.
www.rrif.hr
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI10
❑Točka 7. Potencijalne obveze za državni prora-čun
Ako će provedba propisa / akta planiranja, osim izravnih rashoda
ili izdataka, imati i potencijalne dodatne obveze (jamstva,
akreditive, kreditne linije te dugovanja na osnovi odštetnih
zahtjeva i nerije-šenih sporova po sklopljenim ugovorima), za
držav-ni proračun ispunjava se ova točka.
U ovom primjeru provedba Uredbe neće stvoriti nikakve
potencijalne obveze za državni proračunu.
❑Točka 8. Fiskalni učinak na druge proračune Pod ovom točkom
iskazuje se fiskalni učinak pro-
vedbe predloženog propisa/akta planiranja na pro-račune jedinica
lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i financijskih planova
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.
Za provedbu ove Uredbe nije potrebno osigurati sredstva u
proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
izvanproračunskih kori-snika državnog proračuna, a provedba iste ne
utječe ni na njihove prihode.
❑Točka 9. Pokazatelji uspješnostiKako bi se što objektivnije
sagledali svi učinci
provedbe nekog propisa / akta planiranja te dodi-jelila
odgovornost za postizanje ciljeva radi kojih je propis / akt
planiranja donesen, utvrđuju se poka-zatelji uspješnosti.
Pokazatelje i izvor praćenja nji-hova kretanja predlagatelj unosi
pod ovu točku.
Kako bi pratili provedbu Uredbe, u našem slučaju, kao pokazatelj
uspješnosti provedbe iste odabran je „Broj izgrađenih / obnovljenih
graničnih prijelaza“. Naime, pretpostavka je da će se utvrđeni
granični prijelazi ili tek izgraditi ili će raditi na njihovoj
mo-dernizaciji i obnovi kako bi bili funkcionalni i osigu-ravali
što brži protok robe i putnika.
❑Točka 10. Obrazloženje predlagateljaOvdje se ukratko opisuje
što donosi provedba pro-
pisa / akta planiranja. Obrazac u ovom dijelu pot-pisuje
ministar, državni tajnik središnjeg državnog ureda odnosno
ravnatelj državne upravne organiza-cije koji se ovjerava pečatom,
uz naznaku mjesta i datuma ovjeravanja.
Ako je riječ o Uredbi o graničnim prijelazima, a s obzirom na to
da je predlagatelj iste Ministarstvo fi-nancija, Obrazac PFU
potpisuje kao odgovorna oso-ba ministar financija bez obzira na to
što u provedbi sudjeluju i sredstva za njezinu provedbu, kao što je
i iskazano u primjeru, osigurava i Ministarstvo unu-tarnjih
poslova.
❑Točka 11. Kontakt osoba predlagatelja Ovo je zadnji dio Obrasca
koji ispunjava predlaga-
telj i ovdje se unose podatci (ime i prezime, položaj, broj
telefona i telefaksa te adresa elektroničke pošte) o osobi
zaduženoj za ispunjavanje Obrasca.
Ističemo kako se pod ovom točkom ne navo-de podatci o,
primjerice, pomoćnicima ministra, ravnateljima i slično, već o
osobi koja je ovlaštena za rad s PFU aplikacijom i koja je uistinu
unijela podatke u istu. Naime, zaposlenici Ministarstva financija
moraju moći stupiti u kontakt s osobom koja zna i može promijeniti
podatke iskazane u Obrascu te ih, ako za to postoji potreba,
uputiti na osobu zaduženu za sam tekst propisa / akta
plani-ranja.
Često u praksi predlagatelji dostave samo Obra-zac PFU, međutim,
Ministarstvo financija bez uvida u sam prijedlog propisa nije u
mogućnosti utvrditi je li procjena fiskalnog učinka dana u Obrascu
PFU ispravna ili ne. Nadalje, podatci iskazani u Obrascu PFU i
popratnom obrazloženju predloženog propisa (primjerice, često
korištena točka III. Ocjena sred-
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 11
stava potrebnih za provedbu) ne mogu i ne smiju biti
različiti.
Pridržavajući se navedenih uputa te dostavom kompletne i
ovjerene dokumentacije predlagatelji
mogu znatno ubrzati proces donošenja svoga pred-loženog propisa
jer se izbjegava nepotrebno vraćanje dokumentacije na doradu i/ili
traženje nedostajuće dokumentacije od strane Ministarstva
financija.
Ivana KUNIĆ, dipl. oec.Ana MICHIELI PAVUNA, dipl. oec.
UDK 336.2
Suglasnost za preuzimanje obvezaPrema odredbama propisa kojima
je uređeno poslo-vanje proračuna i proračunskih korisnika,
prora-
čunski korisnici u načelu ne mogu samostalno preuzimati obveze
na teret proračuna. Za njihovo preuzimanje po-trebna im je
suglasnost nadležnog proračuna odnosno odgovarajućih tijela unutar
proračuna. Ovo se ograniče-nje odnosi na proračunske korisnike svih
proračuna.
U ovom se članku odgovara na pitanje kako i zašto is-hoditi
suglasnost za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju
plaćanje u sljedećim godinama.
1. UVODKako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje
praćenje potrošnje te osigurala fiskalna disciplina potrebna za
makroekonomsku stabilnost, uvedeno je praćenje stvaranja
višegodišnjih ugovornih ob-veza, i to tako da je kroz propise
kojima se uređuje područje javnih financija za proračunske
korisnike propisana obveza ishođenja suglasnosti za preuzi-manje
obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaća-nje u sljedećim
godinama.
Da proračunski korisnici prije sklapanja ugovo-ra koji
zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama moraju ishoditi
suglasnost Vlade Republike Hrvat-ske (dalje: Vlada) po prvi je put
propisano Zakonom o proračunu iz 2003. godine (Nar. nov., br.
96/03.). Kako bi se osiguralo poštovanje ishođenja suglasno-sti već
su tada u dijelu kaznenih odredaba bile pred-viđene novčane kazne,
i to:§od 500.000 do 1.000.000 kuna za pravne osobe
ako proračunski korisnik preuzme obveze po ugovorima koji
zahtijevaju plaćanje u sljede-ćim godinama bez suglasnosti
Vlade
§od 21.000 do 100.000 kuna za odgovorne osobe proračuna i
proračunskog korisnika ako prora-čunski korisnik preuzme obveze po
ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama bez
suglasnosti Vlade.
Novim, trenutačno vrijedećim Zakonom o pro-računu iz 2008.
godine (Nar. nov., br. 87/08.) pre-uzimanje obveza na teret
proračuna (čl. 44.) je do-punjeno na način da se odredbe ovoga
članka na odgovarajući način primjenjuju na jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave (dalje: jedini-ce). Naime, starim
Zakonom o proračunu (čl. 37.), odredba o preuzimanju obveza na
teret proračuna odnosila se ponajprije na proračunske korisnike
državnog proračuna. S obzirom na to da su same
jedinice smatrale da je to dobar način održavanja fiskalne
discipline, propisano je i da proračunski korisnici jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu preuzeti obveze po
ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, uz
suglasnost u općini općinskog načelnika, u gradu gradonačelnika, a
u županiji župana (dalje: izvršno tijelo jedinice), a na prijedlog
upravnog odjela nad-ležnog za financije jedinice.
Nastavljajući se na navedeno, sada ni proračunski korisnici
državnog proračuna niti proračunski kori-snici jedinica lokalne i
područne (regionalne) samo-uprave ne mogu sklapati ugovore o nabavi
kojima se preuzimaju obveze na teret proračuna sljedećih go-dina
bez suglasnosti izvršnog tijela.
Ujedno, Zakonom o proračunu iz 2008. godine po-strožene su i
novčane kazne za nepoštovanje odreda-ba o preuzimanju obveza na
teret proračuna, i to:§od 500.000 do 2.000.000 kuna za pravne osobe
i§od 50.000 do 100.000 kuna za odgovorne osobe
proračuna i proračunskog korisnika.Prema čl. 3. Zakona o
proračunu iz 2008. Godine,
odgovorna osoba je čelnik proračunskog i izvanpro-računskog
korisnika, općinski načelnik, gradona-čelnik, odnosno župan i osoba
na koju je ta ovlast prenesena njegovom odlukom.
Odgovornost proračunskog korisnika da pri skla-panju ugovora
kojima se preuzimaju višegodišnje obveze na teret proračuna postupa
u skladu s odred-bama Zakona o proračunu dodatno je naglašena kroz
Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Nar. nov., br. 139/10. i 19/14.).
Prije svega, istim je pravilom, kao jednim od pravila za jačanje
fiskalne odgovornosti, propisano da se proračunskom korisniku
državnog proračuna, u slučaju stvaranja obveza s dospijećem iznad
visine predviđene državnim proračunom, vi-sina financijskog plana u
sljedećoj proračunskoj go-dini smanjuje za svotu stvorenih obveza
iznad visi-ne predviđene državnim proračunom.
Ujedno, jedno od pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti
provjerava jesu li se obveze po ugovo-rima koji zahtijevaju
plaćanje iz proračuna u slje-dećim godinama preuzimale uz
suglasnost Vlade Republike Hrvatske, odnosno općinskog načelnika /
gradonačelnika, odnosno župana, a na prijedlog ministra financija,
odnosno upravnog tijela nadlež-nog za financije jedinice. Uz
navedeno se kao dokaz prilažu preslike dobivenih suglasnosti.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Nar. nov.,
br. 136/12.) procedura davanja suglasnosti kod sklapanja ugovora
kojima se preuzi-
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI12
maju višegodišnje obveze na teret državnog prora-čuna je
skraćena za proračunske korisnike državnog proračuna. Naime, njime
je predviđeno da obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u
sljedećim godinama mogu preuzeti ne više isključivo uz su-glasnost
Vlade nego i uz suglasnost ministra finan-cija ako svota ukupne
obveze po ugovoru ne prelazi svotu utvrđenu Zakonom o izvršavanju
državnog proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog pro-računa
Republike Hrvatske za 2014. godinu (Nar. nov., br. 152/13. i
39/14.) ta je svota ukupne obveze po ugovoru utvrđena na razini
10.000.000 kuna.
Dakle, ako ukupna obveza po ugovoru ne pre-lazi svotu od
10.000.000 kuna, suglasnost pro-računskim korisnicima državnog
proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijeva-ju
plaćanje u sljedećim godinama daje ministar financija, a ako ukupna
obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama
prelazi tu svotu, suglasnost proračunskim korisnicima državnog
proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog
ministra financija
Jedinice također mogu godišnjom odlukom o iz-vršavanju svog
proračuna utvrditi svotu ukupne obveze po ugovorima koji
zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama do kojeg suglasnost može
dati pročelnik upravnog odjela nadležnog za financije jedinice.
Međutim, u praksi jedinice ovu iznimku, u pravilu, ne propisuju, te
suglasnost za sklapanje svih ugovora, bez obzira na svotu ukupne
obveze, daje općinski načelnik / gradonačelnik odnosno župan.
2. PREUZIMANJE OBVEZA NA TERET PRORAČUNA U PRAKSI
Proračunski korisnici upućuju zahtjev za dobiva-njem suglasnosti
tek nakon provedbe postupka jav-ne nabave u kojem se treba
istaknuti da će ugovor biti potpisan nakon dobivanja suglasnosti na
teme-lju čl. 44. Zakona o proračunu te da je u protivnom isti
pravno nevažeći. Naime, tek nakon provedenog postupka javne nabave
mogu se znati točne svote obveze u pojedinoj godini te samim time
omogućiti i priprema suglasnosti.
Proračunski korisnici koji su u skladu s čl. 13. Uredbe o
unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za središnju javnu nabavu
(Nar. nov., br. 31/12.) obve-znici središnje javne nabave, upućuju
zahtjev za do-bivanjem suglasnosti za preuzimanje višegodišnjih
obveza na teret proračuna za nabavne kategorije za koje se provodi
središnja javna nabava putem Dr-žavnog ureda za središnju javnu
nabavu, u protiv-nom isti upućuju izravno Ministarstvu
financija.
Vlada je Odlukom o nabavnim kategorijama (Nar. nov., br. 67/12.)
propisala robe, usluge i radove za koje se provodi središnja javna
nabava.
U slučaju da je riječ o nabavnim kategorijama propisanim ovom
Odlukom, proračunski korisnici svoje potrebe iskazuju Državnom
uredu za središ-nju javnu nabavu koji zatim provodi postupak
sre-dišnje javne nabave te nakon provedbe istog upu-ćuje
Ministarstvu financija zahtjev za dobivanjem suglasnosti na temelju
čl. 44. Zakona o proračunu
Za sve preostale slučajeve sklapanja ugovora kod kojih dolazi do
preuzimanja obveza na teret pro-računa, narednih godina proračunski
korisnik sa-mostalno provodi postupak javne nabave te nakon
provedbe istog sam upućuje Ministarstvu financija zahtjev za
dobivanjem suglasnosti.
2.1. AKO JE SVOTA UKUPNE OBVEZE VEĆA OD 10.000.000 KN
Nakon provedbe postupka javne nabave prora-čunski korisnik
dostavlja Ministarstvu financija, odnosno upravnom odjelu nadležnom
za financije jedinice, zahtjev u obliku danom u nastavku.
KLASA: URBROJ: (mjesto), (datum)
MINISTARSTVO FINANCIJA/ UPRAVNI ODJEL NADLEŽAN ZA FINANCIJE
JEDINICE
Z a g r e b
PREDMET: Davanje prijedloga (Vladi Republike Hrvatske, odnosno u
općini općinskom načelniku, u gradu gradonačelniku, a u županiji
županu) o dono-šenju Odluke o davanju suglasnosti (upisati naziv
proračunskog korisnika državnog prora-čuna ili proračuna jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave) za preuzimanje obveza
na teret sredstava državnog prora-čuna u (upisati cijelo razdoblje
za koje se preu-zima obveza primjerice „2015. i 2016. godini“) za
sklapanje ugovora o (upisati svrhu primje-rice „izvođenju radova na
adaptaciji zgrade“), u skladu s čl. 44. st. 3. Zakona o proračunu
(Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.).
- dostavlja se Molimo da nam se izda suglasnost za preuzimanje
obveza na teret sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske u
2015. i 2016. godini za sklapanje ugovora o izvođenju radova na
adaptaciji zgrade, u skladu s čl. 44. st. 3. Zakona o proračunu
(Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.).Ovdje objasniti o čemu je riječ.
Primjerice: Adaptacija je potrebna zbog ___ i ista uključuje
sljedeće radove: _________ . Sveukupna planirana vrijednost
izvođenja radova na adaptaciji zgrade _______________ u skladu s
prijedlogom ugovora je 11.500.000 kn (s PDV-om).Za plaćanja koja
proizlaze iz ugovora u tekućoj (2014. godini) (iskazuje se samo ako
je predviđeno plaćanje u tekućoj godini) sredstva su osigurana u
Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu na
poziciji/pozicijama A______, skupini računa ____ u svoti od
4.500.000 kn. (ako je riječ o proračunskom korisniku jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave, navode se njezine
proračunske pozicije na kojima su sredstva osigurana).Sredstva za
plaćanja u narednim godinama u ukupnoj svoti od 7.000.000 kn
osigurana su u Državnom proračunu za 2014. godinu i projekcijama za
2015. i 2016. Godinu, i to u 2015. godini na poziciji/pozicijama
A______, skupini računa ____ u svoti od 3.500.000 kn i u 2016.
godini na poziciji/pozicijama A______, skupini računa ____ u svoti
od 3.500.000 kn. (U slučaju da je riječ o više proračunskih
pozicija ili skupina računa, potrebno je točno navesti koliko se
sredstava osigurava na kojoj proračunskoj poziciji, odnosno skupini
računa. Jednako tako, ako se preuzimaju obveze u razdoblju duljem
od usvojenoga trogodišnjeg proračuna, potrebno je navesti svotu
sredstava i u tim godinama te navesti da će se sredstva i u tim
godinama planirati u okviru limita koje utvrđuje izvršno tijelo.
Naime, kao što je već prije
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 13
navedeno, u skladu s odredbama čl. 44., proračunski korisnici
obvezni su plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih u skladu s
istim uključiti u godinu u kojoj obveza dospijeva).
S poštovanjem,
POTPIS ČELNIKA proračunskog korisnika državnog proračuna ili
proračuna
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Uz ovakav je zahtjev potrebno dostaviti i takozva-nu „popratnu
dokumentaciju“ koja uključuje odlu-ku o odabiru najpovoljnije
ponude u provedenom postupku javne nabave i nacrt ugovora, a iz
koje je vidljiva ukupna svota obveze, razdoblje trajanja ugovora te
točna svota obveze u pojedinoj godini trajanja ugovora.
Budući da u ovom slučaju odluku o davanju su-glasnosti
proračunskim korisnicima državnog pro-računa donosi Vlada svojim
aktom, potrebno je izraditi i dostaviti Ministarstvu financija i
Obrazac standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka
(dalje: Obrazac PFU) koji se obvezno prila-že aktima koje donosi
Vlada. U ovom slučaju pod-nositelj zahtjeva mora, osim u samom
zahtjevu, i u Obrascu PFU iskazati proračunsku poziciju/pozicije na
kojima su osigurana sredstva za plaćanje obve-za koje proizlaze iz
ugovora te svote po godinama. Kako Obrazac PFU pruža mogućnost
unosa fiskal-nog učinka samo za tekuću i naredne dvije godine, u
slučaju da iz obveza preuzetih na temelju čl. 44. proizlaze
plaćanja u duljem razdoblju, za preostale je godine potrebno u
Obrascu PFU t. 6.3. Obrazlože-nje promjena u rashodima i izdacima
te prihodima i primicima navesti svotu obveze u tim godinama kao i
na kojoj proračunskoj poziciji/ama i skupinama ra-čuna će se
sredstva za podmirenje istih osigurati.
Prijedlog odluke Vlade, odnosno izvršnog tijela jedinice, o
davanju suglasnosti za preuzimanje ob-veza na teret sredstava
državnog proračuna Repu-blike Hrvatske u narednim godinama, u
skladu s čl. 44. Zakona o proračunu Ministarstvo financija,
od-nosno upravno tijelo nadležno za financije jedinice, priprema
nakon zaprimanja zahtjeva i provjere do-kumentacije te
raspoloživosti sredstava potrebnih za plaćanje obveza koje
proizlaze iz ugovora.
Prijedlog odluke o davanju suglasnosti proračun-skom korisniku
državnog proračuna šalje se prije upućivanja Vladi prvo na
mišljenje Uredu za zako-nodavstvo i Ministarstvu vanjskih i
europskih po-slova te drugim središnjim tijelima državne uprave u
čiji djelokrug zadire davanje te suglasnosti. Naime, Poslovnikom
Vlade Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 154/11., 121/12. i 7/13.)
propisano je da uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa te uz
prijedloge drugih akata Vlade, moraju biti priložena mišljenja
Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva
vanjskih i europskih poslova te drugih središnjih tijela državne
uprave u čiji djelokrug ula-ze pitanja koja se uređuju ovim
prijedlozima. Jedna-ko vrijedi i za izvješća, informacije i slične
materi-jale, ako sadržavaju prijedloge zaključaka kojima se
određuju obveze tijelima državne uprave ili stvaraju financijske
obveze.
Nakon zaprimanja mišljenja ovih tijela, Mini-starstvo financija
upućuje Vladi prijedlog odluke o davanju suglasnosti za preuzimanje
obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u
narednim godinama u skladu s čl. 44. Zakona o proračunu.
U nastavku dajemo primjer odluke Vlade o dava-nju suglasnosti,
kakva se preslika prilaže kao dokaz Upitniku o fiskalnoj
odgovornosti.
Na temelju čl. 31. st. 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske
(Nar. nov, br. 150/11.) i čl. 44. st. 2. Zakona o proračunu (Nar.
nov, br. 87/08. i 136/12.), Vlada Republike Hrvatske na sjednici
održanoj ___________________ donijela je
O D L U K U
o davanju suglasnosti (naziv proračunskog korisnika) za
preuzimanje obveza na teret sredstava Državnog
proračuna Republike Hrvatske u 2015. i 2016. godini za izvođenje
radova na adaptaciji zgrade xy
I.Daje se suglasnost _______________ za preuzimanje obveza na
teret sredstava Državnog proračuna u 2015. i 2016. godini u ukupnoj
svoti od 7.000.000 kn i to po godinama i u svotama kako
slijedi:
Godina Svota
2015. 3.500.000 kn
2016. 3.500.000 kn
za izvođenje radova na adaptaciji zgrade xy.
II.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
KLASA: URBROJ:Zagreb, (datum)
PREDSJEDNIK VLADE
2.2. AKO JE SVOTA UKUPNE OBVEZE MANJA OD 10.000.000 KN
(samo za proračunske korisnike državnog proračuna)Ako
proračunski korisnik državnog proračuna
namjerava sklopiti ugovor u kojem svota ukupne obveze za cijelo
vrijeme trajanja ugovora ne prelazi 10.000.000 kn, Ministarstvu
financija se nakon pro-vedaba postupka javne nabave dostavlja
zahtjev za dobivanjem suglasnosti na temelju čl. 44. Zakona o
proračunu i čl. 11. Zakona o izvršavanju državnog proračuna za
2014. godinu. Zahtjev koji se dostavlja vrlo je sličan danom
primjeru za svotu obveze veću od 10.000.000 kn. Jedina je razlika
ta što se ne traži davanje prijedloga Vladi već se Ministarstvu
finan-cija upućuje Zahtjev za davanjem suglasnosti Mini-starstvu Q,
za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2015.
i 2016. godini za sklapa-nje ugovora o izvođenju radova na
adaptaciji zgrade xy, sukladno članku 44. stavku 3. Zakona o
proraču-nu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.) i članku 11. Zakona o
izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu (Nar. nov., br.
152/13. i 39/14.). U primjeru se polazi od pretpostavke da je
ukupna vrijednost adaptacije
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI14
sukladno prijedlogu ugovora 8.000.000 kn od kojih će 1.000.000
kn biti plaćeno u tekućoj, 2014. godini, a za ostatak se traži
preuzimanje obveza na teret proraču-na narednih godina.
Jednako tako, s obzirom na to da u ovom sluča-ju odluku o
davanju suglasnosti donosi ministar fi-nancija, nije potrebno
izrađivati Obrazac PFU koji se inače obvezno prilaže aktima koje
donosi Vlada. Međutim, iz dostavljenog zahtjeva mora biti jasno
vidljivo na kojoj proračunskoj poziciji/pozicijama i u kojim su
svotama osigurana sredstva za plaćanje obveza koje proizlaze iz
ugovora, i to po godinama. Svote se iskazuju zajedno s porezom na
dodanu vri-jednost.
Po zaprimanju zahtjeva i provjere dokumentaci-je te
raspoloživosti sredstava potrebnih za plaćanje obveza koje
proizlaze iz ugovora ministar financija može donijeti odluku o
davanju tražene suglasnosti. U nastavku dajemo primjer odluke
ministra finan-cija o davanju suglasnosti preslika kakve se kao
do-kaz prilaže Upitniku o fiskalnoj odgovornosti.
Na temelju čl. 44. st. 3. Zakona o proračunu (Nar. nov, br.
87/08. i 136/12.) i čl. 11. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
za 2014. godinu (Nar. nov, br. 152/13. i 39/14.), ministar
financija daje
SUGLASNOST
Ministarstvu Q za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog
proračuna Republike Hrvatske u
2015. i 2016. godini za sklapanje ugovora o izvođenju radova na
adaptaciji zgrade xy
Daje se suglasnost Ministarstvu Q za preuzimanje obveza na teret
sredstava državnog proračuna u 2015. i 2016. godini u ukupnoj svoti
od 7.000.000 kn za sklapanje ugovora o izvođenju radova na
adaptaciji zgrade___________ u 2014. godini u svoti od 3.500.000 kn
i u 2015. godini u svoti od 3.500.000 kn.
KLASA: URBROJ: Zagreb, (datum)
MINISTAR FINANCIJA
2.3. KADA NIJE POTREBNA SUGLASNOST IZVRŠNOG TIJELA - IZUZEĆA
(samo za proračunske korisnike državnog proračuna)Ministarstvo
financija dalo je 2012. Naputak ko-
jim je utvrđeno da za sklapanje višegodišnjih ugo-vora koji su
vezani za rashode koji su kontinuirano dio redovitog poslovanja
proračunskog korisnika državnog proračuna te su kao takvi
predviđeni dr-žavnim proračunom i projekcijama, nije potrebna
suglasnost Vlade. Pod rashodima koji su kontinuira-no dio redovitog
poslovanja proračunskog korisnika državnog proračuna
podrazumijevaju se, primje-rice, troškovi komunalnih usluga
(opskrba vodom, odvoz smeća…) i drugi „režijski“ troškovi (troškovi
opskrbe strujom, plinom, troškovi usluge telefona, interneta…),
zatim troškovi redovitog održavanja postojećih informacijskih
sustava, obnavljanja po-stojećih licencija, redovite nabave
uredskog mate-
rijala i slični troškovi koji se ponavljaju iz godine u godinu,
i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s
proračunskom godinom ili ne.
U nastavku se daje pregled konkretnih primjera zahtjeva za
davanjem suglasnosti za koje, u skladu s navedenim Naputku, nije
potrebna suglasnost Vla-de, a u slučaju da je ukupna vrijednost
ugovora ma-nja od 10.000.000 kn ministra financija.
Proračunski korisnik državnog proračuna Y do-stavio je zahtjev
za davanjem suglasnosti za isplatu potpore. U ovom je slučaju riječ
o rashodima koje korisnik isplaćuje kao dio svog redovitog
poslovanja jer mu to ulazi u zakonom definirani djelokrug rada.
Navedena je sredstva obvezan osigurati u okviru svojih limita
ukupnih rashoda. Osim toga, iz pravil-nika kojim je uređen postupak
isplate ovih potpo-ra bilo je jasno da između proračunskog
korisnika kao davatelja potpore i krajnjeg korisnika ne nastaje
ugovorni odnos u smislu Zakona o obveznim odno-sima, odnosno,
ugovorni odnos u skladu s drugim, posebnim propisima, a odredbama
Zakona o prora-čunu propisano je da proračunski korisnici trebaju
suglasnost za obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u
sljedeći godinama. Jednako vrijedi i za slučaj u kojem je
proračunski korisnik dostavio za-htjev za sufinanciranje troškova
otkupa grožđa / mandarina / jabuka.
Proračunski korisnik državnog proračuna W do-stavio je zahtjev
za davanjem suglasnosti za sklapa-nje ugovora o kupoprodaji
eurodizela. Zakonom je definirano da kupnja i prodaja nafte i
naftnih deri-vata sa svrhom formiranja i obnavljanja zaliha nafte
pripada dijelu redovitog poslovanja proračunskog korisnika, stoga
nije potrebno ishoditi suglasnost.
Proračunski korisnik državnog proračuna X pro-veo je postupak
javne nabave usluga u elektroničkoj pokretnoj, komunikacijskoj
mreži mobilnih telefona i 3G modema te pripadajućih SIM kartica.
Budući da se sklapa okvirni sporazum na dvije godine, upućen je
zahtjev za davanje suglasnosti. Međutim, kako je ovdje riječ o
„režijskim“ troškovima, konkretno troš-kovima usluge telefona koje
je proračunski korisnik obvezan osigurati kao dio redovitog
poslovanja, a u skladu s Naputkom, u ovom slučaju nije potrebna
suglasnost.
Jednako se odnosi i na slučaj proračunskog ko-risnika državnog
proračuna koji je uputio zahtjev za davanjem suglasnosti za
sklapanje Okvirnog sporazuma i Ugovora o javnoj nabavi Microsoft
li-cencija. Osim što je riječ o obnavljanju postojećih licencija
(ne o nekoj značajnoj nadogradnji infor-macijskog sustava novim), u
Okvirnom je sporazu-mu predviđeno sklapanje Sporazuma na razdoblje
od tri godine. Propisano je također da isti ne pred-stavlja obvezu
na sklapanje ugovora i nastanak obveze tek zaključenjem
jednogodišnjeg ugovora. Slijedom toga, a uzimajući u obzir i da je
u skladu s Naputkom riječ o rashodu koji je kontinuirano dio
redovitog poslovanja, izdavanje suglasnosti nije bilo potrebno.
Još je jedan takav primjer i zahtjev proračunskog korisnika
državnog proračuna C za davanjem sugla-snosti za sklapanje Ugovora
o priključenju s Hrvat-skom elektroprivredom.
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 15
2.4. ŠTO SE NE MOŽE SMATRATI IZUZEĆEM(samo za proračunske
korisnike državnog proračuna)U nastavku se daje nekoliko konkretnih
primjera
višegodišnjeg ugovaranja za koje se ne može primi-jeniti izuzeće
istaknuto u prethodnom dijelu članka.
Proračunski korisnik državnog proračuna Q do-stavio je zahtjev
za davanjem suglasnosti za sklapa-nje ugovora o nabavi automobila
za koju su sredstva osigurana na proračunskoj poziciji kojoj je
jedini izvor financiranja 4 Prihodi za posebne namjene (konkretno
43 Ostali prihodi za posebne namjene). U ovom je slučaju potrebno
ishoditi suglasnost. Na-ime, u skladu s odredbama Zakona o
proračunu, namjenski prihodi ovoga proračunskog korisnika uplaćuju
se u državni proračun. Ako su namjenski prihodi uplaćeni u nižem
opsegu nego što je iskaza-no u državnom proračunu, korisnik može
preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, od-nosno
raspoloživih sredstava. Upravo stoga je nuž-no da Ministarstvo
financija raspolaže podatcima o preuzetim obvezama jer će u slučaju
da namjenski prihodi budu uplaćeni u nižem opsegu od očekiva-noga,
biti nužno osigurati sredstva za preuzete ob-veze iz nekih drugih
izvora financiranja.
Jedan od proračunskih korisnika je dostavio upit o potrebi
ishođenja suglasnosti u slučaju višego-dišnjih investicija za koje
se preuzimaju obveze za trogodišnje razdoblje (tekuća godina i
naredne dvije). Naime, državni proračun donosi se za teku-ću
godinu, ali se za naredne dvije godine donose projekcije. S obzirom
na to da projekcije nisu ob-vezujuće, odnosno mogu se mijenjati,
potrebno je ishoditi suglasnost.
2.5. UOČENE POGREŠKE PRI UPUĆIVANJU ZAHTJEVA ZA DOBIVANJE
SUGLASNOSTI
Zahtjev za dobivanjem suglasnosti proračunski korisnici državnog
proračuna razine razdjela do-stavljaju Ministarstvu financija na
čiji prijedlog za-tim ministar financija odnosno Vlada donosi
odluku o davanju suglasnosti. Međutim, ako je riječ o prora-čunskim
korisnicima druge i treće razine (agencije, ustanove u kulturi,
ustanove u zdravstvu i sl.), za-htjev se prvo dostavlja nadležnom
ministarstvu, a ono ga zatim dostavlja Ministarstvu financija.
Primjerice, muzej WQ dostavio je zahtjev za da-vanjem
suglasnosti Ministarstvu financija. Uvidom u Podatke iz registra
proračunskih i izvanproračun-skih korisnika utvrđeno je da je muzej
proračunski korisnik državnog proračuna. Međutim, isti je u
nadležnosti Ministarstva kulture, stoga je zahtjev potrebno
dostaviti putem Ministarstva kulture. Naime, limiti ukupnih rashoda
državnog proraču-na Republike Hrvatske utvrđuju se na prvoj razini
organizacijske klasifikacije, dakle razini razdjela (u ovom slučaju
Ministarstva kulture). To je razlog da se zahtjev upućuje putem
Ministarstva kulture kako bi isto pri raspodjeli dobivenog limita
na niže razine organizacijske klasifikacije raspolagalo podatcima o
preuzetim obvezama i u skladu s time dodijelilo sredstva potrebna
za podmirenje istih.
Dom zdravlja XX županije dostavio je zahtjev za davanjem
suglasnosti Ministarstvu financija. Budu-ći da je Dom zdravlja XX
proračunski korisnik pro-računa Splitsko-dalmatinske županije,
zahtjev je potrebno uputiti upravnom tijelu nadležnom za fi-nancije
Splitsko-dalmatinske županije koje pripre-ma prijedlog odluke o
davanju suglasnosti župana Splitsko-dalmatinske županije.
Maja CONER, univ. spec. oec, bacc. adm. publ., ovl. rač. i ovl.
rač. forenzičar UDK 336.2
Utjecaj poreznih reforma na fiskalni kapacitet lokalnih
zajednica
U ovom se članku razmatraju praktični problemi funkcioniranja
lokalnih zajednica uvjetovani ve-likim razlikama u fiskalnom
kapacitetu kao presudnom čimbeniku kreiranja lokalnog razvoja te
predvidivi učinci predstojeće porezne reforme poreza na dohodak. Uz
to autorica daje i svoja promišljanja u vezi s ovom temom.
1. UVODFiskalni kapacitet jedan je od najvažnijih fakto-
ra koji kreiraju status lokalne zajednice odnosno određuju
smjernice razvoja. Općine u Republici Hrvatskoj, kao polazišne
mikro društvene jedinice, imaju najmanji fiskalni kapacitet.
Međutim, veli-ke su razlike u financijskoj moći između
pojedinih
jedinica iste razine. Tako npr. velika općina može imati veći
fiskalni kapacitet u odnosu na mali grad. Najizdašniji prihod
lokalnih jedinica (gradova i op-ćina) je prihod od poreza i prireza
na dohodak. Vrlo je upitno hoće li nesmetano obavljati poslove iz
do-dijeljenog joj djelokruga te na koji će način općine i gradovi
nadomjestiti dio izgubljenog prihoda nakon uvođenja povećanja
neoporezivog dijela plaće i uki-danja porezne stope od 40 %.
Jedinice lokalne samouprave u svom samouprav-nom djelokrugu
obavljaju poslove lokalnog znače-nja kojima neposredno ostvaruju
potrebe građana. Sustav financiranja lokalne samouprave temelji se
na Ustavu Republike Hrvatske, općim i posebnim zakonskim propisima
kojima se uređuju pravno-fi-nancijski instituti u javnom sektoru i
odnosi glede pripadnosti i raspodjele javnih prihoda.
Financira-
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI16
nje poslova iz samoupravnog djelokruga tih jedinica (županije,
općine i gradovi) uređeno je Zakonom o financiranju jedinica
lokalne i područne (regio-nalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93.
- 25/12.), Zakonom o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br.
69/97. - 22/11.), Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 147/08. -
73/13.) te drugim zakonskim i podzakonskim aktima. Shodno navedenoj
pozi-tivnoj zakonskoj regulativi, jedinice lokalne i po-dručne
(regionalne) samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od
zajedničkih poreza i od dotacija iz državnog i županijskog
proračuna. Uz to, jedinice lokalne samouprave ostvaruju prihode i
iz drugih izvora i prema drugim posebnim propisima, kao što su
naknade, doprinosi i pristojbe. Među najizdašnije prihode, prema
posebnim propisima, svakako treba ubrojiti komunalnu naknadu i
komunalni doprinos čiji su razrez i naplata uređeni Zakonom o
komunal-nom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95. - 153/13.), a
provode ih gotovo sve jedinice samostalno.
2. DOSTATNOST PRIHODA Jedinice lokalne samouprave u obavljanju
poslo-
va iz svoga samoupravnog djelokruga samostalno raspolažu
ostvarenim prihodima na temelju pro-pisanih procedura. Također se
podrazumijeva da bi ubrani prihodi trebali biti dostatni za
podmire-nje rashoda kojima se financiraju poslovi stavljeni u
nadležnost lokalnoj razini. Međutim, u praksi su najčešći problemi
u ova dva područja. Prije svega, kad je riječ o Republici
Hrvatskoj, unatoč brojnim odredbama koje reguliraju samoupravni
djelokrug lokalne države, izražen je visok stupanj centraliza-cije.
Unaprijed je utvrđena namjena većine lokalnih prihoda, što javnom
menadžmentu na lokalnoj ra-zini stvara velike probleme kako u fazi
planiranja tako i izvršavanja proračuna. Naime, prihodi po
strukturi izvora financiranja ostvaruju se različito od jedinice do
jedinice i nemoguće je ostvariti ujed-načeni razvoj. Ovisno o
gospodarskoj i demograf-skoj strukturi te stupnju razvoja, općine
ostvaruju različite udjele u strukturi dodijeljenih im javnih
prihoda pa se često nađu u situaciji da im namjen-ski prihodi nisu
dostatni, stoga većinu rashoda fi-nanciraju iz općih odnosno
poreznih prihoda. Na-javljenim izmjenama poreza na dohodak najviše
bi izgubila upravo lokalna država. Naime, u 2013. udio lokalne
države u ukupnim poreznim prihodima bio je 85,5 % i udio države
14,5 %. Prihod od poreza na dohodak dijeli se između državnog
proračuna, pro-računa županija i proračuna jedinica lokalne
sa-mouprave na čijem se području ostvaruje dohodak. Grad ili općina
sudjeluje u poreznim prihodima od poreza na dohodak s 56,5 %, a
županija sa 16 %, dok je 12 % prihoda namijenjeno za
decentralizirane
funkcije1.
1 Izvor: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-2013-godina
9 Grafikon: Raspodjela poreznih prihoda izme-đu središnje i
lokalne države 2
Osnovna raspodjela prihoda od poreza na dohodak
Grad / općina 56,50 %
Županija 16 %
Državni proračun-pomoći izravnanja 15,50 %
Decentralizirane funkcije 12 %
U velikim su problemima ruralne općine koje ostvaruju mali
postotak poreznih prihoda, a iz prihoda, prema posebnim propisima,
ne smiju se financirati opće društvene i administrativne po-trebe.
Najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak lokalna država
izgubila bi dio poreznih prihoda te se postavlja pitanje daljnjeg
poslovanja odnosno završetka započetih investicija. Nedavnim je
izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu također ostala bez
dijela prihoda, prema posebnim propisima, odnosno naknade za
priključenje na ko-munalnu infrastrukturu. Namjena je navedenog
prihoda bila ulaganje u objekte i uređaje komunalne infrastrukture.
Gubitkom navedenog, započete in-vesticije nastavljaju se
financirati iz općih prihoda s najvećim udjelom poreza na dohodak.
Dodatnim smanjenjem poreznih prihoda lokalna bi se država mogla
naći u dodatnim poteškoćama na temelju preuzetih višegodišnjih
obveza u vezi sa zaključe-nim ugovorima za investicije.
Također je potrebno napomenuti da je cjeloku-pan posao oko
razreza i naplate općinskih poreza iznimno složen i zahtijeva
stručnu ekipiranost pa se većina jedinica, zbog nemogućnosti
zapošljava-nja dodatnog kadra, odlučuje povjeriti te poslove
Poreznoj upravi. Ovdje nastaje apsurdna situacija. Lokalna
administracija sudjeluje u postupcima na način prikupljanja i
promjene činjeničnih stanja u evidencijama poreznih tijela, a
istodobno, prema stajalištu Središnjeg ureda Porezne uprave,
lokalno tijelo nema ovlasti dobiti na uvid analitičke podat-ke o
razrezu i naplati općinskih / gradskih poreza od Porezne uprave.
Osim toga, Zakonom o poreznoj upravi (Nar. nov., br. 148/13.) sve
su ove evidencije službena tajna pa čak i za javni lokalni
menadžment i njegovu administraciju unatoč činjenici da je riječ o
prihodima lokalnog proračuna koji se ubiru putem lokalnih upravnih
tijela i na temelju općih akata lo-kalnoga predstavničkog tijela.
Ovakvim postupnim odredbama onemogućena je razmjena informacija
između državnih i lokalnih tijela te je vidljiv visok stupanj
centralizacije koji ‘lokalce’ i dalje ostavlja na margini bez
obzira na njihovu pokretačku ulogu u društvu.
2 Ilustracija u skladu sa Zakonom o financiranju jedinica
lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br.
25/12.).
(uz vaš PIN):01/ 46 99 111
od 800 do 1300TELEFONSK
E
KONZULTACIJE
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014.STUDENI 17
Drugi problem je dostatnost odnosno nedostat-nost prihoda za
podmirivanje rashoda na temelju obavljanja poslova stavljenih u
nadležnost jedinica-ma lokalne samouprave. Lokalne jedinice
ponajpri-je obavljaju poslove koji se odnose na uređenje nase-lja i
stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno
gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu
zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i
sport, zašti-tu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog
oko-liša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području
te ostale poslove na temelju posebnih za-kona. Za sve te vrste
poslova utvrđeni su izvori pri-hoda, čime se došlo do situacije da
lokalne jedini-ce imaju ovlasti za obavljanje određenih poslova, a
istodobno im nisu dodijeljena sredstva za provedbu. Znatan dio
rashoda lokalne jedinice financiraju u suradnji sa središnjom
državom koja osigurava do-tacije iz državnog proračuna putem
nadležnih mi-nistarstava kod realizacije projekata kojima se
pri-donosi poboljšanju standarda i ujednačenju razvoju lokalne
države. Veća fiskalna autonomija lokalnih jedinica vezana je za
obavljanje komunalnih djelat-nosti, predškolskog odgoja te
kulturnih, sportski i vjerskih djelatnosti. Lokalne zajednice kao
temelj-ne organizacijske jedinice društva, pokazale su se kroz
povijest kao vrlo učinkovite administrativne zajednice u smislu
senzibilnosti prema potrebama pojedinaca jer predstavljaju suštu
suprotnost slože-nim državnim aparatima koji zbog svoje strukture i
veličine nisu u mogućnosti na jednak način udovo-ljavati
pojedinačnim zahtjevima. Često se spominje da je stvaranje velikog
broja malih jedinica lokalne samouprave uzrok neučinkovitosti te da
se slična situacija dogodila upravo kod nas gdje je tijekom
devedesetih godina provedbom Zakona o područ-jima gradova i općina
te potom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(Nar. nov., br. 19/13. – proč. tekst) ustrojen velik broj lokalnih
jedinica. Međutim, ovakva tvrdnja nema uporišta jer se u praksi
dogodilo upravo obratno. Jedinice lokalne samouprave, općine i
gradovi, nositelji su društveno-ekonomskog razvoja te su svojim
zala-ganjem i slabim fiskalnim kapacitetima postigle zavidne
rezultate. Njihovim je naporima postignuta visoka razina komunalne
opremljenosti - osobito na udaljenijim područjima gdje je to bilo
nezamisli-vo - provedena je vodoopskrba, plinofikacija, javna
rasvjeta, izgrađene ceste i nogostupi, uređene javne površine,
dječja igrališta, obnovljeni su i izgrađeni vrtići, škole, školske
dvorane i sl. Dakle, ove su činje-nice odraz pravog stanja
učinkovitosti naše lokalne samouprave.
3. ZAKLJUČAKIz navedenog proizlazi da je, iako lokalno, ovo
područje veliko i složeno te da mu za rješavanje do-dijeljenih
poslova treba dodijeliti i dostatna finan-cijska sredstva, odnosno
omogućiti da vlastitim fi-skalnim kapacitetom ostvaruje rashode.
Ovaj bi se
složeni problem mogao riješiti analizom postojećeg stanja, uz
maksimalan angažman lokalne samo-uprave koja bi trebala biti
predlagatelj modificira-nih rješenja, uz uvažavanje načela Europske
pove-lje o standardizaciji i modernizaciji. Reforma javne uprave na
lokalnoj razini neizbježan je proces te je u isti nužno uključiti
cjelokupne sustavne promjene: od organizacijskih modela, edukacije
i prilagodbe ljudskih potencijala, uvođenja novih tehnologija,
primjene etičkog kodeksa, uvođenja novoga uprav-nog okvira do
utjecaja teorije izbora i politike na javni menadžment te niza
drugih problema s koji-ma će se suočiti lokalna samouprava u
procesu im-plementacije. Sa svrhom otvaranja postupka rješa-vanja
navedene problematike, trebalo bi prije svega, poticati edukaciju
postojećih ljudskih potencijala i maksimalno poraditi na stručnoj
ekipiranosti. U nekim su lokalnim jedinicama zaposleni ljudi koji
nisu dovoljno educirani za djelokrug rada koji im je
sistematizacijom dodijeljen na rješavanje, a također nije rijedak
slučaj da su za područje upravno-admi-nistrativne jedinice, obično
općine do 3000 stanov-nika, sistematizirana dva radna mjesta.
Ovakvim se pristupom politici zapošljavanja na razini lokalne
samouprave problemi multipliciraju i produbljuju, čime se dovodi u
pitanje kvaliteta rješavanja i sam ishod riješene stvari. Zbog
navedenoga građani ne dobivaju primjerenu uslugu ili ih se upućuje
na druga tijela da bi se potom morali vratiti na pola-znu točku.
Ovo je primjer neučinkovite organizacije upravnih tijela na
lokalnoj razini koja se neće riješiti sama od sebe. Međutim,
situacija je ozbiljnija kad se kao posljedica javlja
neekonomičnost, a u poza-dini svega stoji usporeni politički
menadžment koji u četverogodišnjem mandatnom razdoblju anali-zira
učinke javnog izbora. Pretpostavka je rješenja ovog problema
osvješćivanje javnog menadžmenta na lokalnoj razini. Upravljačka
struktura mora pre-poznati i priznati vlastite slabosti te im se
oduprijeti na kvalitetan način koji će pridonijeti poboljšanju
kvalitete. Trenutačni teritorijalni ustroj lokalnih jedinica u
Republici Hrvatskoj te njihova različita fiskalna snaga bitna su
prepreka ujednačenom ra-zvoju te čestim floskulama „lokalna
administracija je preskupa“, „svrha je samoj sebi“ i sl.
Problemati-ka je puno dublja i teža nego što izgleda na prvi
po-gled. Naime, izvor kreiranja „cijene administracije“ pojedine
zajednice ima prije svega svoje uporište u strategiji političkog
marketinga, ciljevima njihova menadžmenta te svakako i
nezaobilazno, utjecaju teorije javnog izbora na vladajuću
strukturu. O na-vedenim kriterijima zasigurno ovisi struktura javne
administracije i zaposlenika konkretne javne upra-ve. Te male
jedinice koje su u neposrednom kontak-tu s građanima, bitne su sa
stajališta demokratske odgovornosti, a ujedno i za ekonomsku
učinkovitost i dobrobit cjelokupne zajednice te je neminovno na
krajnje oprezan i racionalan način prionuti odabiru modela, tehnika
i alata pri uvođenju reforma u ovo područje.
Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo
javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail:
[email protected]
-
PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br.
11/2014. STUDENI18
JAVNA NABAVA
Zoran VUIĆ, dipl. iur. UDK 331.2
Izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi
Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje se uvijek. Od njegove
primjene propisana su izuzeća. Ona se od-nose na naručitelje (javne
i sektorske).
Ovaj članak obrađuje ta izuzeća te ih promatra i pove-zuje s
novostima koje donosi nova Direktiva 2014/24/ EU Europskog
parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o jav-noj nabavi i o
stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94).
1. UVODIzuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar.
nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustav-nog
suda RH, dalje: Zakon) odnosno mogućnost nji-hove primjene u praksi
vrlo je bitno pitanje za naru-čitelje, koje je često vezano i za
nesigurnost u vezi s primjenom pojedinih izuzeća. U Republici
Hrvatskoj su izuzeća za javne i sektorske naručitelje propisana
odredbama čl. 10. Zakona o javnoj nabavi.
Navedena su izuzeća unesena u Zakon o javnoj nabavi na temelju
odredaba Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31.
ožujka 2004. u usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim
radovima, ugovora o javnoj nabavi robe, ugovora o javnim uslugama
(SL L 134) te Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave su-bjekata koji
djeluju u sektoru vodnoga gospodar-stva, energetskom i prometnom
sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 134).
Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamen-ta i Vijeća od 26.
veljače 2014. o jav