RevijaMiJ4_09web

broj 4 (8) • 17. prosinca 2009. MEDIJSKI POKROVITELJ

ISS

N 1

846-

8268

GLAVNI POKROVITELJ

Hrvatska mljekarska udruga

www.dukat.hr

Poštovane čitateljice i čitatelji,

V jerujem da ste i ove godine uoči blagdana iščekivali novi božić-ni prilog Večernjaku -

časopis Mlijeko i Ja, namijenjen Vama ljubiteljima mlijeka i mliječ-nih proizvoda.

U ovom broju Vam donosimo mnoštvo zanimljivih i edukativnih tema. Tako nastavljamo sa znan-stvenim spoznajama o probiotič-kim mliječnim proizvodima i njiho-vu korisnom djelovanju na zdrav-lje ljudi, a tu je i sirutka za koju sigurno niste znali da je zapra-vo bogatstvo vrijednih sastojaka. Dajemo odgovore na pitanja o prilagodbi čovjekova probavnog sustava na prehranu mlijekom, a novosti iz svijeta znanosti do-nose mnoge korisne informacije. Želite li se brinuti o svome zdrav-lju, preporučujemo da u funkci-

ju toga stavite i uravnote-žen doručak, koji je za-

pravo najvažniji dnevni obrok. Tu su i zalju-bljeni par - sir i vino, koji se oduvijek

ocjenjuju kao najljepši par,

što su potvrdile i

Odisejeve zgode iz prošlosti. Do-lazi Božić najradosnije iščekivan i slavljen kršćanski blagdan, a u ovome broju pročitajte kako se u Podravini pripremaju za božićne blagdane. I na kraju, ne smijemo zaboraviti da je ovo vrijeme dari-vanja, pa smo se stoga uputili u Osnovnu školu “Nad lipom” koja školuje djecu s posebnim potre-bama i s njima podijelili radost darivanja, a što su nama oni dali, obvezno pročitajte u članku.

A sada nekoliko riječi zlona-mjernicima i protivnicima mlije-ka, koji ne biraju sredstva i na-čine da bi dezinformirali javnost o navodnoj štetnosti mlijeka, si-reva, fermentiranih proizvoda i drugih, uglavnom hrvatskih pro-izvoda, bez znanstveno ute-meljenih argumenata. Suviš-no je komentirati sadržaj takvih neutemeljenih napisa i medij-skih istupa, ali ipak želim poja-sniti svima primateljima i dalj-njim “distributerima e-maila ne-poznatog pošiljaoca” koji upo-zorava na “štetnost i opasnost” konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda. Naročito me užasa-va kad takve informacije dolaze od visoko obrazovanih čitatelja, a odnose se na Codex Alimen-tarius kao nešto što nas silno ugrožava. Codex Alimentari-us je latinski izraz za kodeks

(pravila) hrane koji se danas re-ferira na međunarodni kodeks hrane, utvrđen po Ujedinjenim narodima. To je zbirka međuna-rodno usvojenih standarda hra-ne i predstavlja globalnu točku očitovanja za nacionalno zako-nodavstvo o hrani te kontrolne agencije zbog međunarodne tr-govine hranom, potrošača i svih osoba u postupku s hranom.

Početak formiranja međuna-rodnih standarda započeo je 1900. godine, kada je utemelje-na komisija Codexa Alimentari-usa, kao međunarodne organi-zacije koju zajednički vode FAO (Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu) i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija).

Kodeks ima izuzetan utjecaj na upravljanje kvalitetom hra-ne u cijelom svijetu. Zato ćemo već u sljedećem broju iduće go-dine pripremiti tekstove s čitavim nizom novih znanstvenih otkrića sa znanstveno argumentiranim i potvrđenim spoznajama.

Svim ljubiteljima mlijeka i mli-ječnih delicija želim sretne i ra-dosne božićne i novogodišnje blagdane.

Vaša mljekoljupka

Riječ urednice

prof. dr. sc. Jasmina Havranekglavna urednica

sadržaj 12 Zašto pijemo mlijeko?

3 Probiotici i zdravlje

6 Sirutka - izvor najvrjednijih funkcionalnih sastojaka

9 Isprika da nemate vremena od danas više ne vrijedi

14 I Odisej je uživao u siru

16 Intervju s Ištvanom Vargom

18 Sir i vino ljubavnipar za sva vremena

20 Kako do nižega krvnog tlaka

22 Kako izbjeći bojište oko stola za blagovanje?

25 Zanimljivosti

26 Cilj nam je održati tradiciju i ostanak mladih na gospodarstvu

28 Od srca djeci s

posebnim potrebama

30 Božić u Podravini

IMPRESSUMMlijeko i Ja

Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača

mlijeka i mliječnih proizvoda

Izdavač i UredništvoHrvatska mljekarska udruga

Ilica 31/3, ZagrebVera Volarić, predsjednica

tel: 01 4833 349 e-mail: [email protected]

www.hmu.hr

Glavna urednicaJasmina Havranek

Izvršni urednikZoran Bašić

Urednički odborIrena Colić Barić, Ana Dakić, Jelena Đugum, Željko Ljubić,

Branka Magdalenić, Božica Marković, Ruža Meker,

Lea Pollak, Jasenka Špika, Elena Wolsperger

Koordinator projektaŽeljko Kučko

MarketingNada Rašpica

Grafičko oblikovanjeDizajn studio TOM

FotoShutterstock, Ivan Hren,

Mihael Sokol, Zvonimir Atletić, HMU

LektoricaJadranka Vrbnjak-Ferenčak

TisakHlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su:

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo

Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i

šport Grada Zagreba i Gradski ured za zdravstvo i

branitelje Grada Zagreba

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

napisalaprof. dr. sc. Jasmina Havranek

Učinjen je velik napredak znanosti glede dijetal-ne prehrane i genetike. Dakako, sada su i po-

trošači izloženi ponekad protur-ječnim porukama, pa im je često teško razlikovati “dobru znanost” od pretjerane tvrdnje. Potrošači u svijetu sve više spoznaju vezu između prehrane i zdravlja, a tu počinje uloga funkcionalne hra-ne. Hipokrat je još prije 2500 godina rekao: “Neka hrana bude lijek, a lijek hrana”. Danas je lini-ja između hrane i lijeka mnogo tanja, zahvaljujući boljim znan-

stvenim spoznajama u području sastojaka hrane i razvoju novih proizvoda, koji “ciljaju” segment tržišta vezan na zdravlje.

Mlijeko i mliječni proizvodi uvi-jek su imali predznak zdravoga, značajnog proizvoda za zdravlje i dobrobit življenja. Mnogo je ta-kvih novih proizvoda koji su se pojavili na tržištu.

Potrošnja proizvoda tipa jo-gurta raste u većini zemalja u svijetu, jer su kod potrošača prihvaćeni kao zdravi i hranjivi proizvodi.

“Probiotik” je preveden od rije-či “za život”, a moderna definicija određuje ga kao živi organizam koji u probavi u određenoj koli-

čini pruža zdravstvenu dobrobit uz nutritivne karakteristike. LAB, kako skraćeno nazivamo mliječ-nokiselinske bakterije, upotre-bljavane su od davnina. Zaštit-na i zdravstvena dobrobitna svoj-stva ove tradicionalne hrane pre-poznate su prije tisuću godina, a mliječnokiselinska fermentaci-ja igrala je važnu ulogu u ranim godinama mikrobiologije. L. Pa-steur je 1857. godine zagovarao bakterijsku teoriju fermentativ-

nih promjena, odnosno promje-na vrenjem. Joseph Lister, pak, nastojao je dokazati mikrobiološ-ku prirodu mliječnokiselinske fer-mentacije 1873. godine, upotre-bljavajući toplo mlijeko kao hranji-vu podlogu, izoliravši čistu kulturu koju opisuje kao Bacterium lactis. Nekoliko desetljeća izolirane su i opisivane nove bakterije, a pred-ložen je i naziv roda Lactobaci-llus. Dakle, tada je utvrđen rod sa 64 važeće vrste.

Probiotici i zdravljeNutricionizam je relativno novije znanstveno područje, u stotinjak godina njegova postojanja najveći je dio, u početku, bio posvećen sprječavanju nedostataka u prehrani - deficitarnosti

Posljednjih 20 godina posvećeno je sprječavanju prekomjernosti, a u novi

milenij ušli smo s naglaskom na promjene za povećanjem (unapređenjem) kvalitete života

Neka hraNa bude lijek, a lijek hraNa

MLJEKARSKA REVIJA 3Mlijeko i Ja

U današnje vrijeme, na mno-gim pakiranjima vrlo se često koristi naziv probiotik, a sve u svrhu promoviranja novih oblika prehrane. Obično to podrazumi-jeva da hrana sadrži neke speci-fične mliječnokiselinske bakteri-je koje se sve češće koriste kao pomoć u održavanju zdravlja lju-di. Jedna od znanstvenih defi-nicija predložena 1989. godine kaže da je to “mikrobiološki pre-hrambeni nadomjestak koji do-brobitno utječe na životinju - do-maćina, a osim toga poboljšava i crijevni mikrobiološki balans”. Tek 1992. godine ta definicija počinje se koristiti i za čovjeka. Posljedično, slijede mnoge stu-dije koje proučavaju taj utjecaj.

LAB s probiotičkim svojstvi-ma, općenito čine dobro ekosu-stavu ljudskoga gastrointestinal-nog trakta. Probiotički spektar aktivnosti možemo podijeliti na nutritivni, fiziološki i antimikrob-ni utjecaj. Različiti prehrambeni i terapeutski utjecaji LAB-a su povećanje prehrambene vrijed-nosti hrane, metaboličko stimu-liranje, sinteze vitamina i enzima, stabiliziranje crijevne mikroflore i eliminacija crijevnih patogena te poticanje lučenja antimikrobnih supstancija.

Dugovječnost i zdrava hrana

Da sve to i nije posve “novo”, govori Mečnikova teorija od prije stotinjak godina kako su mliječ-nokiselinske bakterije dobre za zdravlje. Mečnikov je došao do svog zaključka proučavajući du-govječnost bugarskog naroda koji je svakodnevno koristio ki-selo mlijeko, odnosno Yo-ghurt u prehrani! Već tada je predla-gao da se jogurt može nazvati “zdravom hranom”.

Sljedeći razvoj mikrobiološkog nazivlja protumačen je da Lacto-bacillus bulgaricus, koji je prisu-tan u jogurtu ne preživljava prolaz kroz debelo crijevo, ali se osobito počinje preporučivati Lactobaci-llus acidophylus. Korištenje jogur-ta, zahvaljujući ovoj ranoj Mečni-kovoj preporuci, prihvaćeno je kao zdrav oblik prehrane.

Trenutno, globalni trend tržišta je očekivanje u profilaktičnom efektu probiotika kao alternati-va određenim farmaceutskim preparatima. Isto tako, valja ista-knuti kako je pretjerana upotre-ba antibiotika dovela do njihove određene neučinkovitosti i zbog toga se posljednjih godina traži njihova učinkovita zamjena.

Živi jogurt

LGG - izoliran, jer je normal-no prisutan u probavnom traktu, prolazi kroz “barijere”: žuč i kise-line te prianja na intestinalne sta-nice. Iako danas dosta bakterija ima probiotička svojstva, sum-nje u njihovu korist bit će mini-malne dokle god su one prisut-ne u normalnoj crijevnoj mikro-flori. Isto tako, nisu svi probiotici učinkoviti za sve - svaki od njih ima određenu fiziološku funkciju, a svi oni imaju ulogu održavanja zdravstvenog stanja organizma. To je strategija razvoja funkcio-nalne hrane. Kroz ovu vrstu pro-izvoda, dakle, dobivamo temelj-ne mliječne hranjive tvari (viso-kokvalitetne bjelančevine, kalcij, fosfor, B vitamine) te njihovu fizi-ološku funkciju. Isto tako, danas se zna da “živi jogurt” ne izaziva tegobe kod osoba koje ne pod-nose laktozu.

Primjenom tehnika u moleku-larnoj biologiji omogućeno je i bolje praćenje ovih mikroorga-nizama, dakle, bolje se kontro-lira njihova aktivnost, stabilnost i gastrointestinalna funkcija. Ge-netska karakterizacija i manipu-lacija omogućit će znanstveni-cima utvrđivanje što sve probi-otici pružaju crijevnom okolišu te kontrolu njihova jedinstvenog pozitivnog djelovanja.

Danas su nova istraživanja usmjerena i na utjecaj fermen-tiranih proizvoda na snižava-nje krvnog tlaka, što se pripisu-je peptidima i mineralima mlije-ka. Opće je poznato da je pre-hrana najvažniji činitelj koji utječe na složeni proces starenja, pa je zato i ovdje utjecaj fermentira-nih proizvoda značajan za takvo “uspješno starenje”.

Ne smijemo zaboraviti niti

važnost fermentiranih proizvoda na jačanje imuniteta

MLJEKARSKA REVIJA4 Mlijeko i Ja4

jesTe li ZNali Za bogaTsTvo vrijedNih sasTojaka siruTke

napisalaprof. dr. sc. Ljubica Tratnik

Sirutka je žućkasto-zelen-kasta tekućina koja se odvaja od gruša sira tije-kom postupaka obrade

usirenog mlijeka. Sastav i kise-lost sirutke ovise o sastavu ko-rištenog mlijeka, vrsti sira koji se

proizvodi, a ponajviše o načinu sirenja mlijeka.

Nastajanje sirutke

U proizvodnji svježega mekog sira sirenje mlijeka provodi se djelovanjem bakterija mliječno-kiselog vrenja, a nakon duljeg vremena oblikuje se kiseli gruš. Od njega se tijekom ocjeđivanja

sira odvaja kisela sirutka, i to do željene količine suhe tvari.

U proizvodnji ostalih vrsta si-reva, sirenje mlijeka provodi se djelovanjem enzima sirila i uz po-moć kalcijevih iona, pa se raz-mjerno brzo oblikuje slatki gruš. Od njega se tijekom različitih i dugotrajnijih postupaka obrade gruša odvaja slatka sirutka, ovi-sno o vrsti i tipu sira (zreli polu-meki, polutvrdi ili tvrdi sirevi).

U svakom slučaju, sirenje mli-jeka dovodi do grušanja kazeina, većinskog proteina mlijeka, koji u grušu sira zaostaje zajedno s mli-

ječnom masti. Međutim, proteini sirutke nisu osjetljivi na djelova-nje kiseline ili enzim pa dospije-vaju u sirutku po kojoj su i dobili ime. U sirutku, osim toga, prelaze i svi topljivi sastojci mlijeka ali i oni nastali tijekom grušanja kazeina ili tijekom obrade gruša.

Stoga kisela sirutka sadrži malo manje laktoze nego slatka, a puno više mliječne kiseline i nje-zinih soli (laktata) koji nastaju tije-kom vrenja laktoze. Sadrži i više topljivih mineralnih tvari, osobito soli kalcija (Ca-fosfata i Ca-lakta-ta), koje mliječna kiselina otapa

SIRUTKA - izvor najvrjednijih funkcionalnih sastojakaOtac medicine Hipokrat isticao je vrijednost prirodne sirutke još 460 godina prije Krista i preporučao sirutku u terapiji mnogih bolesti

Laktoza potiče peristaltiku crijeva i potpomaže apsorciju kalcija i fosfora,

potiče probavu masti i ostalih hranjivih tvari, a ne sudjeluje u nastanku zubne plake

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja6

od kazei-

na tijekom oblikovanja

kiseloga gruša. Zbog toga je kise-

la sirutka puno bogati-ja kalcijem od slatke. Slat-

ka sirutka, pak, sadrži malo više proteina koje enzimi sirila odcje-pljuju od površinskog dijela ka-zeina (od κ-kazeina) tijekom obli-kovanja slatkoga gruša. Riječ je o vrlo malim dijelovima protei-na, ali slatku sirutku obogaćuju vrijednim aminokiselinama. Ta-kođer, smatra se da potiču rast bifidobakterija u probavnom su-stavu našeg organizma.

Uloga laktoze

Međutim, kisela i slatka sirutka općenito sadrže najviše laktoze, a zatim slijede nutritivno najvrjed-niji proteini sirutke i neophodne topljive mineralne tvari, te vitami-ni topljivi u vodi. To su svi vitami-ni B skupine, a najveći je udjel ri-boflavina (B2), od kojega potječe žućkasto-zelenkasta boja sirutke, dok se vitamin C razgradi već ti-jekom proizvodnje sira. Smatra se da 1 L sirutke može zadovo-ljiti dnevne potrebe odrasle oso-be za vitaminom B2 (baš kao i 1 L mlijeka), jer ga u sirutki može biti i nešto više negoli u izvornom mli-jeku. Sirutka sadrži i više slobod-nih aminokiselina nego mlijeko (slatka oko četiri puta više, a kise-la i do deset puta više), pa sadrži i više slobodnih esencijalnih ami-nokiselina.

Laktoza je mliječni šećer, sa-stavljena je od galaktoze i glu-koze, a igra višestruku ulogu u

Litra i pol

sirutke na dan može biti vrlo djelotvorna terapija protiv mnogih bolesti i preporuka za dugovječnost ljudskog organizma

prehrani. Osim ener-

getske vrijedno-sti, laktoza potiče peri-

staltiku crijeva i potpomaže apsorciju kalcija i fosfora, po-

tiče probavu masti i ostalih hra-njivih tvari, a ne sudjeluje u na-stanku zubne plake. Uspostavlja blago kiselu reakciju u crijevima pa ujedno sprječava i rast štet-nih bakterija. Lako je probavljiva, čak i dojenčetu, osim osobama koje pate od netolerancije lakto-ze. Njima nedostaje enzima lak-taze, potrebnih za početnu hi-drolizu laktoze na jednostavnije šećere. Međutim, to se može provesti pomoću komercijalnog enzima u industriji i tada sirutku mogu uzimati i osobe kojima ne-dostaje laktaza.

Slatka sirutka sadrži sličan udjel laktoze kao i mlijeko, a jef-tinija je sirovina za prozvodnju laktoze u prahu ili mnogih proi-zvoda od laktoze (galaktoza/glu-koza sirupa, alkohola, mliječne ili octene kiseline i dr.). Svi oni na-laze primjenu u raznim grana-ma prehrambene industrije. Tije-kom toplinske obrade dolazi do pretvorbe dijela laktoze u lak-tulozu (galaktoza i fruktoza), što se ubraja u promotore rasta bi-fidobakterija. Laktoza i laktuloza najveću primjenu nalaze u proi-

zvodnji hra-ne za dojenčad, a hidroli-

zati laktoze u hrani za nedono-ščad. Laktoza se koristi i u far-maceutskoj industriji, zbog puno manje slatkoće u odnosu na druge šećere.

Uloga proteina

Proteini sirutke su hranjivo puno vrjedniji od kazeina, pa i od mnogih drugih proteina živo-tinjskog podrijetla zbog optimal-nog udjela esencijalnih amino-kiselina. Prema istraživanju nu-tricionista iz SAD-a, dnevna se potreba organizma za esencijal-nim aminokiselinama (za odrasle osobe oko 70 kg) može zado-voljiti sa 23 g kazeina (oko 200 g svježeg sira od mlijeka), ili sa 17 g proteina jaja (3-4 jaja), ili sa samo 14 g proteina sirutke (oko 100 g svježeg sira od sirutke).

Terapijski učinak

Proteini sirutke znatno su ma-nji i jednostavnije građe od ka-zeina pa su i lakše probavljivi. Gotovo se 100% resorbiraju u organizmu (kazein oko 75%) te su bitni u izgradnji tkiva, enzima i hormona. Stoga imaju terapijski učinak u slučaju pothranjenosti, ozljeda, opeklina i raznih bole-sti. Imunoaktivni proteini sirutke (imunoglobulini i mnogi drugi u puno manjem udjelu, ali su no-sitelji važnih vitamina ili minerala) igraju posebnu ulogu, jer orga-

nizmu pružaju zaštitu od štetnih bakterija, virusa, toksina pa i ne-kih zloćudnih stanica ili pak aler-gijskih reakcija.

Slatka sirutka koristi se za pro-izvodnju koncentrata ili izolata proteina sirutke, kojima se mogu obogatiti mnogi mliječni pa i dru-gi prehrambeni proizvodi. Neop-hodni su u proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu, jer osim većeg udjela esencijalnih amino-kiselina sadrže i oko deset puta veći udjel cisteina nego kazein. Cistein je aminokiselina koja su-djeluje u razvoju mozga, a po-boljšava bioiskoristivost samih proteina.

Sirutka koja potječe od mli-jeka hiperimuniziranih krava (ci-jepe se tijekom 1. i 2. mjeseca steonosti patogenim sojem Es-cherichia coli), koristi se za do-bivanje koncentrata imunoaktiv-nih tvari. Također, primjenjuju se u proizvodnji hrane za dojenčad

SASTAV (g/L) SLATkA SiruTkA kiSeLA SiruTkA

Suha tvar 63-70 63-70

Laktoza 46-52 44-46

Proteini 6-10 6-8

kalcij 0,4-0,6 1,2-1,6

Fosfati 1,0-3,0 2,0-4,5

Laktati ≈2,0 ≈6,4

kloridi ≈1,1 ≈1,1

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 7

Proteini sirutke imaju terapijski učinak u slučaju pothranjenosti, ozljeda, opeklina i raznih bolesti

ili malu djecu, a preporučaju se i za sportaše, trudnice, bolesnike ili kao preventiva za sve osobe koje se brinu o svom zdravlju.

Sirutka se od davnina koristila za proizvodnju sira od sirutke, jer su proteini sirutke vrlo termola-bilni pa se mogu zgrušati kuha-njem sirutke oko pola sata. Na-kon cijeđenja sirutkinoga gruša dobiva se slatkasti svježi meki sir, najčešće se naziva albumin-ski sir, a njegova je hranjiva vri-jednost veća od kiseloga ka-zeinskoga svježega mekog sira (od mlijeka). Sir od ovčje sirutke, koji se pripravlja u dalmatinskim kućanstvima, najčešće se nazi-

va skuta i nudi se turistima kao posebna delikatesa. Talijanska izvorna ricotta proizvodila se u industriji od ovčje sirutke, a ka-snije od mješavine sirutke i mli-jeka što je česta praksa u proi-zvodnji albuminskog sira.

Bogatstvo napitaka

Otac medicine Hipokrat isti-cao je vrijednost prirodne sirutke još 460 godina prije Krista i pre-poručao sirutku u terapiji mno-gih bolesti (tuberkuloze, žutice, probavnih tegoba, kožnih bole-sti i dr.).

Švicarska, Njemačka i Austri-ja još u 18. i 19. stoljeću počinju proizvoditi napitke na bazi sirut-ke, koje su preporučali u terapi-ji protiv diareje, uremije, anemije, dizenterije, bolesti jetara i nekih trovanja. Te su zemlje još i da-nas najveći proizvođači raznih sirutkinih napitaka (kiselih, slat-kih ili fermentiranih), koje oboga-

ćuju mnogim funkcionalnim sa-stojcima, najčešće na bazi voć-nih pripravaka. Na finskom trži-štu odavno se već pojavio aro-matizirani napitak fermentiran probiotičkom bakterijom Lacto-bacillus rhamnosus (LGG), pro-izveden na bazi sirutke s hidroli-ziranom laktozom, jer ta bakterija ne sadrži enzim laktazu, baš kao i osobe netolerantne na laktozu.

U Njemačkoj je čak propisano da sirutkin napitak mora sadržati laktazu, a proizvode najveći broj različitih napitaka.

Prije Domovinskog rata u Hr-vatskoj je mljekara Zdenka iz Ve-likih Zdenaca također proizvo-dila neke aromatizirane ili voć-ne napitke od sirutke, a najno-vije ih proizvodi mljekara Meggle u Osijeku. Međutim, neke naše mini mljekare već su lansirale na tržište svoju prirodnu sirutku.

Smatra se da uzimanje 1,5 L sirutke/dnevno može biti vrlo

djelotvorna terapija protiv mno-gih bolesti i preporuka za du-govječnost ljudskog organizma. Ta količina sirutke pokriva dnev-ne potrebe organizma za esen-cijalnim aminokiselinama, a bo-gata je topljivim mineralnim tvari-ma i vitaminima B skupine. Novi-je su pretpostavke znanstvenika da sirutka može biti djelotvorna i u borbi protiv karcinoma ili pak side.

No, najveća zasluga ipak se pripisuje lako probavljivim i hra-njivo najvrjednijim proteinima si-rutke, zbog optimalnog udjela esencijalnih aminokiselina.

Osim toga, treba istaknuti za-štitne imunoaktivne sastojke si-rutke koji imaju antimikrobna, antivirusna i antialergijska svoj-stva. U svakom slučaju, prirod-na sirutka posjeduje ljekovita svojstva i čuva naš organizam od mnogih bolesti i preranog starenja.

8 MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja8


napisalaMilna Tudor, dipl. ing.

Doručak je najvažniji od pet preporučenih obro-ka na dan. “Po jutru se dan poznaje”, stara je

poslovica. I po doručku, doda-li bismo. Dobar doručak je prvi znak dobrog početka dana! Bez doručka tijelo je već od jutra pod stresom, osjeća se tromim, bez “pogonskoga goriva”. Ne pre-skačite doručak - nakon buđenja svim živim bićima treba poveća-ni dotok energije. Uz dobar do-ručak dugoročno ulažete u svo-je zdravlje, možete lako regulira-

ti poželjnu težinu pa i onda kad odlučite smršavjeti, podržavate dnevnu formu svim svojim misa-onim funkcijama, osjećat ćete se dobro, raspoloženo...

Sve bismo nas mogli, prema kriteriju odnosa prema doručku, svrstati u četiri skupine:

oni koji dan počinju prehram-• beno najgorim načinom, na tašte, uz kavu i cigaretu, oni koji prvi obrok uzimaju tek • kao užinu, u razdoblju od 11 do 13 sati, oni koji doručkuju ali su taj • obrok pretvorili u nemaštovitu rutinu, s nutricionističkog sta-novišta siromašnu i jednoliku,

oni koji uzimaju bogat i sadr-• žajan doručak.Nažalost, možemo reći da

je onih iz prve i druge skupine približno jednako i ne mali broj. Ljudi koji su prehrambeno osvi-ješteni, koji doručak s pravom uvažavaju nije mnogo, ali je nji-hov broj u porastu, u skladu s općim rastom prehrambene kul-ture stanovništva pojedine ze-

mlje (poznato je da gospodar-ski vrlo razvijene zemlje u tome mogu biti vrlo nisko).

Najveća je skupina onih koji doručkuju “nešto”, onako usput. Toj većini “rutinera” treba samo novi “klik” da bi doskočili u naj-poželjniju, četvrtu skupinu. Ako pripadate prvoj opisanoj skupini, ljudima koji preskaču doručak i dan započinju kavom i cigare-

Želite li BRiNUti O SVOMe ZDRAVlJU, U fUNkciJU tOgA StAVite i URAVNOteŽeN DORUčAk

Isprika da nemate vremena od danas više ne vrijediSkrb o zdravlju je poput dugoročne štednje - najveća korist stiže tek na kraju

Istraživanja pokazuju da ljudi koji trajno preskaču doručak ili su u tome neuredni

pokazuju smanjenu radnu učinkovitost, pažnju i koncentraciju, živčaniji su i razdražljivije reagiraju na probleme

MLJEKARSKA REVIJA10 Mlijeko i Ja

tom, hitno razmislite o rizicima u koje ste se upustili. Poznato je da će to vjerojatno loše utjecati na vašu liniju, što je manji pro-blem od toga da tako lošim pre-hrambenim navikama ulazite u vrlo rizičnu skupinu kandidata za bolesti tumora želuca i jednjaka,

a pluća da i ne spominjemo.

Uravnoteženje doručka

Da biste svojem tijelu osigurali svu potrebnu dopodnevnu ener-giju, morate posegnuti za namir-nicama koje su njezini trajniji izvo-ri. Ne zaboravite - čokoladicom se tijelu osigurava kratkotrajna (slatka) energija za sljedećih pola sata, a žitaricama za tri do četi-ri sata. Nakon čokolade i sličnih namirnica, svome tijelu niste osi-gurali potrebne nutrijente za do-bar početak dana, a i osjetit ćete glad već kroz sat vremena (po-vod za novi unos hrane i novo debljanje). Evo primjera nekoliko dobro uravnoteženih, nutritivno vrijednih a ujedno i vrlo ukusnih doručaka. Isprika “nemam vre-mena” više ne vrijedi. Za priprav-ljanje i uzimanje ovakvih doruča-ka trebate najviše 15-ak minuta. Dakle, predlažemo:

jogurt, 1 šalica sjeckanog • voća, žlica sjemenki (pr. buči-ne, suncokretove), žlica oraša-stih plodova, ili, mlijeko, 4 žlice žitarica (mue-•

sli, cornflakes bez šećera), 1 šaka orašastih plodova, ili, 2 kriške integralnog kruha, jo-• gurt, 2 kriške malomasnog sira, ili 2 kriške nemasne pure-će šunke, ili kuhano jaje, ili, 2 kriške kruha ili 4 manja dvo-• peka, med ili marmelada, čaj.Popisu možete, dakako, do-

dati i nešto “zapravo kuhano”, npr. kašu od ječma, povrće u mnogo boja, itd. Kako biste bili sigurni da tijelu osiguravate sve što mu je potrebno, mijenjajte sadržaj doručka tijekom tjedna. Raženi kruh zamijenite kukuru-znim, mlijeko jogurtom, maslac malomasnim sirom, šećer me-dom, voće jedne vrste drugim i tome slično.

Započnite dan čašom mlijeka

Mlijeko je u mnogočemu neza-mjenjivo. Istraživanja su dokazala da kalcij koji čovjek unosi u obli-ku tableta nema tako dobar uči-nak kao kalcij iz mlijeka. No, mli-jeko sadrži i brojne druge nutri-jente. Samo jednom čašom mli-jeka vaše tijelo dobit će 30% kal-

cija, 10% vitamina D, 16% prote-ina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vitamina B12, 25% vitamina B2, 10% vitamina B3, te 25% fos-fora od preporučenih dnevnih vri-jednosti za te nutrijente.

Brojna istraživanja stalno ot-krivaju nove dobrobiti mlijeka za zdravlje. Svakodnevno uzimanje mlijeka u količini od tri jedinice serviranja kroz djelovanje brojnih bioaktivnih komponenti, osim već dobro poznatoga pozitivnog učinka na kosti, mogu biti uklju-čene i u brojne druge biološke funkcije u organizmu, u smislu preventive. Najzanimljivije pre-ventivno djelovanje mlijeka iska-zuje se kod povišenog krvnog tlaka, pretilosti, povišenih razina kolesterola u krvi, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma i tu-mora debelog crijeva. Osim pre-ventivnih i terapijskih učinaka, poznato je da je mlijeko najbolja hrana za osobe izložene duljem psihičkom i fizičkom naporu, da povećava moć koncentracije, da osigurava brže tonjenje u san, kao i mirniji i dublji san.

Bez doručka dosta brzo ćete

tijekom dopodneva osjetiti jaku glad - signal da tijelu brzo treba novi energetski poticaj zbog pada razine glukoze u krvi, a tada većina nas rado posegne za slatkom i masnom hranom, jednostavno zato što nas je iskustvo naučilo da se nakon toga osjećamo punima energije, poleta, zadovoljstva

napisaomr. sc. Mićo Tatalović, Imperial

College London

Jedan od odgovora na pi-tanje zašto pijemo mlije-ko svakako je i - mlijeko je ukusno i zdravo. Ali posve

drugi odgovor znaju znanstve-nici koje zanima zašto je čovjek razvio sposobnost probave mli-jeka. Naime, većina životinja - si-savaca - mlijeko pije samo u dje-tinjstvu, a kada odrastu izgube sposobnost probavljanja mlijeka. Dakle, ne samo da ne piju mlije-ko nego ga ne mogu ni proba-viti. Čak su i ljudi u posljednjih 10.000 godina razvili sposob-nost probave mlijeka kao odrasli. Ljudi europskoga i afričkog po-drijetla većinom mogu probavljati mlijeko, dok većina ljudi azijskog podrijetla to ne mogu.

Kako bi probavili mlijeko, živo-tinjama i ljudima potreban je en-zim laktaza, koji razgrađuje šećer laktozu u mlijeku. Iako svi sisavci taj enzim imaju kao mladunci, s vremenom ga izgube što ih na-tjera da potraže drugu hranu.

Značaj evolucije

Sposobnost probave mlijeka, čini se, evoluirala je dvaput u po-vijesti čovječanstva, i to neovi-sno u afričkim i europskim popu-lacijama. Da bi nešto takvo evo-luiralo u prirodi i opstalo u popu-lacijama, obično mora dati neku “selektivnu prednost” onima koji razviju takvu sposobnost. Dakle, kakvu je prednost probava mli-jeka dala našim precima - zašto su ljudi počeli piti mlijeko i nakon dojenja? Zanimljivo je da je ra-zlog zbog kojega su ljudi razvili tu sposobnost vjerojatno posve

drukčiji za ljude u Africi i za nas u Europi.

Mlijeko igra dvije važne uloge u prehrani čovjeka - dobar je izvor bjelančevina i energije, ali dobar je i izvor kalcija koji sprječava bo-lesti, npr. rahitis. Šećer laktoza, kao i vitamin D koji se nalaze u mlijeku, pomaže tijelu da izvuče kalcij iz namirnica. Glavni izvor vi-tamina D izlaganje je suncu - ul-traljubičaste zrake koje stignu do naše kože stimuliraju proizvodnju vitamina D unutar našeg tijela.

U sunčanoj Africi lako je biti izložen suncu dovoljno dugo kako bi se stvorilo mnogo vita-mina D i tako što bolje iskoristio kalcij iz hrane. Ali u Europi, naro-čito u sjevernim dijelovima, nema mnogo sunca što znači da ljudi proizvode manje vitamina D.

Čini se da je sposobnost pro-bave mlijeka rasprostranjenija na sjeveru nego na jugu Europe, vjerojatno zbog šećera laktoze koji nam omogućava da osigu-ramo dovoljno kalcija čak i kada nemamo mnogo vitamina D koji obično igra tu ulogu. Dakle, na sjeveru gdje zbog smanjenog broja sunčanih dana ljudi sinte-tiziraju manje vitamina D, važno je imati sposobnost probavljanja mlijeka kako bi se došlo do kal-cija, nego na jugu gdje ljudi pro-izvode veće količine vitamina D koji igra glavnu ulogu u iskorište-nju kalcija iz hrane.

Gerbault i kolege (2009.) razvili su kompjutorski model koji im je omogućio da odrede kako su na sjeveru Europe ljudi koji nisu mo-gli probavljati mlijeko rađali 1,8% manje djece nego oni koji su to mogli. Dakle, mlijeko im je pruži-lo selektivnu prednost, jer im je omogućilo dovoljne količine kal-

cija do kojega je teže doći ako u tijelu nema dovoljno vitamina D.

U Africi nema istih razlika iz-među sjevera i juga u broju lju-di koji mogu probavljati mlijeko. Međutim, Gerbault i kolege otkrili su da je broj ljudi koji mogu pro-bavljati mlijeko veći na područji-ma u kojima su se ljudi bavili sto-čarstvom. Zaključili su da je pro-bava mlijeka u Africi evoluirala jer je ljudima pružila dobar izvor do-datnih bjelančevina.

Dakle, mlijeko smo počeli piti jer je izvor bjelančevina i ener-gije, ali nam i omogućava da se opskrbimo prijeko potrebnim kal-cijem. S obzirom da je zemaljska kugla različita, ljudski organizam se poput kameleona prilagođava području u kojem živi. Tako se u toplim afričkim krajevima unatoč mogućnosti dovoljne proizvod-nje vitamina D, u nekim krajevima ipak razvila sposobnost razgrad-nje mlijeka. Siromaštvo je odre-dilo: piti mlijeko važno je upravo radi bjelančevina i energije pri-jeko potrebnih za pravilan rast i razvoj organizma. S druge stra-ne, u hladnim krajevima Europe zbog smanjene proizvodnje vita-mina D važno je piti mlijeko koje je bogat izvor kalcija, a laktoza i vitamin D koje mlijeko sadrži po-spješuje iskorištenje kalcija i spr-ječava bolesti poput rahitisa.

Zašto pijemo mlijeko?Mlijeko smo počeli piti jer je izvor bjelančevina i energije, ali nam i omogućava da se opskrbimo prijeko potrebnim kalcijem

eVOlUciJA i SPOSOBNOSt PROBAVe MliJekA

Ljudi europskoga

i afričkog podrijetla većinom mogu probavljati mlijeko, dok većina ljudi azijskog podrijetla to ne mogu


Zašto pijemo mlijeko?eVOlUciJA i SPOSOBNOSt PROBAVe MliJekA


napisaomr. sc. Slavko Kirin

Uživanje u siru poznato je još iz antičkih vre-mena. Stari Grci visoko su cijenili njegova ga-

stronomska svojstva i sir stavljali uz bok vinu i ulju, mitskim medi-teranskim delicijama. Stoga nije čudno da je sir ušao i u grčku mitologiju. Premda Grci nisu prvi pronalazači sira, ipak umijeće priprave sira pripisuju se Ariste-ju, sinu boga Apolona, kojeg mu je rodila nimfa Kirena. On je bio zaštitnik stoke, pčela i voćaka i izumitelj mreža za lov. No, dale-ko dramatičniju ulogu sir je odi-grao na Odisejevim putovanjima i presjeo je njegovim momcima. Naime, čarobnica Kirka i nje-ne družice ugostile su Odiseja i njegovu družinu na svom otoku, posluživši ih probranim delicija-ma od sira i opojnim vinom. Na

to su oni nasrnuli na njih, a ona ih je zatim pretvorila u svinje. Ka-snije je Odisej imao gadne muke i morao joj dati velike ustupke da bi ih odčarala. Prema novijim tu-mačenjima, to se zbilo na na-šem otoku Cresu ili na Korčuli.

Ništa bolje nije Odisej prošao ni s Polifemom, kada je sa svo-jih 12 pratilaca dospio do oto-ka kiklopa. Otkrivši veliku špi-lju s puno sira, opustili su se uz naloženu vatru, pritom uživajući u siru i slatkom vinu. Ne opa-zivši ih, kiklop Polifem vratio se sa svojim stadom u pećinu i na ulaz navalio veliki kamen. Potom poče svoj redovni svakidašnji posao. Najprije je muzao ovce i koze, a zatim je dobiveno mli-jeko sirio u velikim posudama. Dobivenu gruševinu procjeđivao je potom kroz pletenu košaru i na kraju je stavljao u glineni lo-nac na zrenje. Odiseja i njego-ve junake primijetio je tek nakon

obavljenog posla i večere, te ih urlajući upitao tko su i odakle su? Odisej mu je objasnio nji-hov položaj i pozvao ga na sve-to pravo gostoljublja. No ovaj mu je bijesno odvratio da se kiklopi puno ne obaziru na to i ne boje se osvete bogova. Usput je za-hvatio dvojicu momaka, bacio ih na tlo i naočigled sviju pojeo ih zajedno s kostima.

Današnji potomci Odisejevih junaka smatraju da iz tog doba potječe grčki sir Feta. Osim mi-toloških junaka, sirom su se ba-vili i učeni ljudi antičke Grčke. Tako iz helenskog doba potje-ču mnogi pisani dokumenti o siru (Herodot, Hipokrat). U staroj Ateni posebice je bio cijenjen sir salonites tyro iz Bitinije, a spomi-nje se i kobilji sir hippake, koji su izrađivala skitska plemena. Izra-da sira i sir kao poslastica opi-san je u djelima mnogih grčkih književnika, dramatičara, pjesni-

ka, satiričara i filozofa. Sustavno i znanstveno mljekarstvom i si-rarstvom bavio se i slavni znan-stvenik i filozof Aristotel (384.-322. pr. K.). Napisao je djelo “Zoologija”, koje predstavlja prvi mljekarski, odnosno sirarski pri-ručnik, kojeg su kasnije prepisali rimski autori i prenijeli ga u eu-ropsku znanost.

cRtice iZ SiRARSke PROšlOSti

I Odisej je uživao u siruIzrada sira i sir kao poslastica opisan je u djelima mnogih grčkih književnika, dramatičara, pjesnika, satiričara i filozofa

Čarobnica Kirka ugostila

je Odiseja i njegovu družinu na svom otoku - prema novijim tumačenjima to se zbilo na našem Cresu ili na Korčuli, posluživši ih probranim delicijama od sira i opojnim vinom, a zatim ih je pretvorila u svinje…

plesačima i svi su me prigrlili jer sam bio Ildikin sin. Ubrzo sam počeo učiti i prve korake, a kada sam shvatio da je ples jako velik plus kod djevojaka, više me nisu mogli istjerati iz dvorane i s po-zornice. Usudio bih se reći da mi je oduvijek bio san i cilj biti najbo-lji plesač na svijetu, prošlo je 24 godine i sada smo moja draga partnerica Gabriela Pilić i ja vrlo blizu tome... Plan je ostvariti taj san u iduće tri godine. Uz to, tu je još i studij ekonomije koji dogodi-ne želim završiti, tako da ples nije jedini moj životni put ali definitivno ima prioritet. Uzor su mi vrhun-ski sportaši koji su ostvarili svoje snove i koji su uvijek bili spremni dići se i pokušati opet ispočetka ostvariti svoj naum… Ako to pre-točimo u imena onda su to... Ja-nica Kostelić, Dražen Petrović, Mate Parlov, Michael Schuma-cher, Michael Jordan.... Mnogo ih je i kada god mi je teško oni mi daju snagu.

kako izgleda Vaš radni •dan, vodite i vlastitu plesnu školu?

Trenutno moj radni dan izgle-da ovako... Od 9 do 12 trening s Frankom, od 12 do 15 trening s Gabrielom, od 15 do 17 pau-za za ručak, od 17 do 20 trening s Frankom, od 20 do 23 trening s Gabrielom… Subotama je emisija a nedjeljama ili turni-ri u krugu od 700 km, ili malo slabiji trening. Baš je zbog toga trenutno plesna škola “na ledu”, jer ne mogu kvalitet-no izvršavati svoje ob-veze prema njoj, ali to je tako samo do kraja ciklusa Plesa sa zvi-

jezdama.

JelidoručakVašobve-•zandnevniobrokikakojesastavljen,sadržiliimliječneproizvode?

Kao dijete nisam previše mario za doručak, puno bitnije bilo mi je dulje spavati jer su i tada tre-ninzi kasno završavali a rano je počinjala škola. Danas smatram da je doručak iznimno bitan i ne sjećam se kada sam ga zadnji put preskočio. Nije obilat ali pojedem najmanje dva jaja (kajgana), salatu od rajčica, tri šnite kruha i proteine sa tri deci-litra mlijeka.

Jesteliikaodijeteuzimali•mlijekoimliječneproizvode?KojiVamjebioomiljen?

Mlijeko sam uvijek obožavao i često, kao i danas, pio umjesto vode, pogotovo navečer. Oboža-vao sam a i sada obožavam voć-ne jogurte, najdraži su mi bili s ra- zličitim voćnim

komadićima.

razgovarala Maja Volarić

Mladi plesač Ištvan Varga hrvatskoj je javnosti najpoznati-ji po hit showu “Ples

sa zvijezdama”, u kojem ove se-zone veteranski nastupa po če-tvrti put. Ta je emisija mnoge pri-vukla na plesni podij, a plesači profesionalci koji u njemu sudje-luju također su stekli status zvi-jezda. Vrckasti i maštoviti Ištvan, koji je uvijek imao predivne par-tnerice - Maju Šuput, Nikolinu Pi-šek, Zlatu Muck i Franku Batelić, jedan je od miljenika publike.

Osjećateliseisamikao•zvijezda,kakoVamseživotpromijenio?

Nisam ja zvijezda, zvijezde su na nebu... Smatram da mi se ži-vot promijenio jedino u kontekstu da me sada poznaje tj. prepo-znaje veći krug ljudi. Moji snovi, životni ciljevi, radne navike, bar se nadam, nisu se niti malo promije-nile, naprotiv, sada želim i moram pružiti još više kako bih opravdao svoj “status plesača”... Gledano plesno kvalitativno, trenerski, uči-teljski, ali i kao stil života.

KakojepočelaVašaple-•sna karijera, jeste li oduvi-jekželjelipostatiplesač?TkoVamjeuzor?

Moja je pokojna majka bila ple-sna učiteljica, a kako sam ja bio hiperaktivno derište (usput budi rečeno... to sam još uvijek), nije me mogla ostaviti u vrtiću već

me vodila sa sobom na ples. Uživao sam

biti među

Oduvijek obožavam piti mlijeko

Mlijeko i JaINTERVJU16

iNteRVJU SA ištVANOM VARgOM, PROfeSiONAlNiM PleSAčeM kOJi SVOJOM StRAšĆU PReMA PleSU MAMi BROJNe UZDAHe i PODiŽe gleDANOSt teleViZiJSkOg SHOWA "PleS SA ZViJeZDAMA"

Uzor su mi

vrhunski sportaši koji su ostvarili svoje snove i koji su uvijek bili spremni dići se i pokušati opet ispočetka ostvariti svoj naum

obzirom na obveze i tempo života jednostavno ne bih mogao kva-litetno hraniti. Pomaže mi - sva-ki dan pripremi doručak, ručak i večeru. Velika je to pomoć, i kao što sam rekao, bez njegove po-moći sigurno ne bih mogao ova-ko funkcionirati.

koji ples najviše volite i •zbogčega?

Najviše volim paso doble i tan-go jer su prepuni emocija. Neka-ko najviše odgovaraju mom ka-rakteru, jer su temperamentni i iznimno snažni plesovi, a opet imaju veliku dozu romantičnosti. Dakle, izniman spoj različitih kon-trasta. Izabrao sam tango iz stan-dardnih plesova a paso doble iz latinoameričkih plesova.

koji je ples najlakši a koji •najtežizapočetnike?Sma-trate li da je ples sport za sve uzraste?

Ples je definitivno sport za sve uzraste i nikada niste premladi ili prestari da biste zaplesali. Svaki ples u osnovi je vrlo jednostavan. Zato postoje osnovni koraci kako biste što lakše naučili bar osnove svakog plesa a zatim po afinite-tu, tj. željama razvijali znanje i vje-štinu - tu je samo nebo granica. Najbolji primjer je možda engleski valcer. Svi znamo osnovni korak (korak naprijed, zatim u stranu i priključak), i bar smo ga jednom zaplesali (npr. u svatovima), a od toga osnovnog koraka do vrhun-skog plesa treba otprilike 12 go-dina. Usporedio bih to s vožnjom automobila, svi mi koji imamo vo-začku dozvolu ako ništa drugo bar znamo osnove mehanike vo-žnje (gas, kvačilo, kočnica, mje-

njač, volan te kako ih koordinira-ti), a da bismo vozili kao Schu-macher, treba nam predanost od djetinjstva i sati i sati vježbanja. Tako je i u plesu.

Sobziromnatodaje•plesVašživotnipoziv,imatelihobije?

Hobiji su mi automobili. Da se nisam počeo baviti s plesom vrlo vjerojatno bih završio u nekom oktanskom sportu. Izbor bi vrlo vjerojatno pao na rally. Želja mi je jednom sjesti u WRC auto i imati čast da me virtuoz poput našeg Šebalja ili Loeba malo provoza i da me nauči par finti... Što reći, dijete sam u duši...

Štobisteporučilidjecii•mladima?

Moja je preporuka da budu uporni, marljivi i da ne odustaju od svojih snova i ciljeva jer su sve prepreke u životu samo pitanja i provjera koliko taj san - cilj istinski želimo ostvariti. Uz to, vrlo je bit-no i pripaziti na zdravlje jer se sve ostalo može nadoknaditi, a tu je prehrana ključni faktor.

Usudio bih se reći da dnevno popijem litru i pol mlijeka.

Jeliodabirhraneipića•utjecao na Vašu uspješnu plesnu karijeru? i koliko se on promijeniouodnosunapo-četakVašeplesnekarijere?

Prije stvarno nisam mario za prehranu, bez obzira na to koli-ko me tata pokušao odučiti od toga, ali sada kada sam probao i dodatke prehrani i kada redovito i kvalitetno jedem, ne mogu vje-rovati koliko sam fokusiraniji, pro-duktivniji a samim time i uspješni-ji. Bio sam se razbolio prošli tje-dan i dva dana nakon što sam ozdravio još uvijek nisam imao normalnu prehranu. To su mi bili jako naporni i teški dani, a kada sam se vratio u normalni tem-po prehrane tj. dijete, preporodio sam se. Velika pomoć pritom je i moja draga djevojka Eva koja se puno detaljnije razumije u prehra-nu i daje mi vrhunske nutricioni-stičke savjete. Iskreno mislim da trenutno ne bih mogao izdržati ovaj tempo da moja prehrana nije optimalno složena.

Jesuliroditelji,bakei•djedovi utjecali na Vašu pre-hranu?

Baka u Mađarskoj i njezi-na kuhinja u ranom dje-

tinjstvu… Zahvaljujući njoj jako sam za-

volio hranu. Moj dragi otac je

druga oso-ba koja jako utječe na prehra-nu jer se sam, s

Oduvijek obožavam piti mlijeko


iNteRVJU SA ištVANOM VARgOM, PROfeSiONAlNiM PleSAčeM kOJi SVOJOM StRAšĆU PReMA PleSU MAMi BROJNe UZDAHe i PODiŽe gleDANOSt teleViZiJSkOg SHOWA "PleS SA ZViJeZDAMA"

Oduvijek mi je bio san postati

najbolji plesač na svijetu i sada smo moja draga partnerica Gabriela i ja vrlo blizu tome…


kao i u zrelijoj dobi kada im miris i okus postaju složeniji, profinjeni-ji. Danas u svijetu postoji više od 2000 vrsti sireva koji se razlikuju po vrsti mlijeka, svježini, odnosno zrelosti, konzistenciji, odnosno tvrdoći, zemlji podrijetla, kemij-skom sastavu. Sam odnos sira i vina nazivamo jednom lijepom riječju - sljubljivanje, a kako čvr-stih pravila za sljubljivanje zapra-vo i nema, mnogo ovisi o osob-

nom ukusu, dopuštena je naime svaka kombinaci-ja koja godi nepcu! No, ipak je potrebno drža-ti se nekih osnovnih uputa, jer je cilj stvori-ti sklad okusa i mirisa i ne dopustiti jednom da svojom snagom nad-vlada drugo. Tako prvo pravilo sljubljivanja gla-si - laki sirevi vole lakša

vina, a teži teža.

Odabir sira i vina

Razlog je jednostavan. Ako teško vino, primjerice Dingač,

pijemo s blagim sirom kao što je Mozzarella, nećemo doživjeti ništa od njezina svježeg okusa. Međutim, Mozzarella poslužena sa svježim smokvama koje smo poprskali s nekoliko kapi do-bra maslinova ulja odlično će se sljubiti sa Chardonnayom. Ujed-no je to i jedna svježija i zanimlji-

vija kombinacija od one uo-bičajene - Mozzarella, rajčice, bosiljak. Opće-nito, što su sirevi bjelji

i svježiji, vino bi trebalo biti više resko i voćne arome.

Sljubljivanje, dakle, može ići po principu kiselosti - svježiji kisel-kasti sirevi uz reska svježa vina, komplementarnost pa i kontrast također su dobri kriteriji.

Okusom bogatiji ma-

Sam odnos sira i vina nazivamo jednom lijepom riječju - sljubljivanje, a kako čvrstih pravila za sljubljivanje zapravo i nema, mnogo ovisi o osobnom ukusu

Sir i vino – ljubavni par za sva vremena SklAD OkUSA i MiRiSA

I sir i vino mogu se kušati još

svježi, jednostavni i mladi, kao i u zrelijoj dobi kada im miris i okus postaju složeniji, profinjeniji

napisalaMaja Bator, dipl. ing.

Za mnoge je sladokus-ce sir ono najbolje od hrane a vino najbolje od pića. Sir i vino imaju za-

jedničku povijest još od antičkih vremena. Dobivaju se na priro-dan način postupkom fermen-tacije. I sir i vino mogu se kuša-ti još svježi, jednostavni i mladi,

19MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 19Mlijeko i Ja

Sir i vino – ljubavni par za sva vremena nja, jer se od toga trenutka poči-nje sušiti. Čuvajte ga u hladnja-ku zamotanog u izvornoj amba-laži, voštanom papiru ili u vaku-miranoj posudi kako ne bi izgu-bio vlagu, ali ne u posudi s dru-gim namirnicama izrazite arome jer sir diše pa bi mogao preuze-ti drugi miris i pokvariti se. Plave sireve dobro zamotajte u izvornu ambalažu jer šire miris i plijesan na sve što je u blizini.

Kasnonoćni sirni zalogaj-čić može pomoći dobrom snu. Tome pridonosi jedna od ami-nokiselina koje se nalaze u siru, triptofan, koja odlično reducira stres i potiče san!

Stručnjaci preporučuju da se obrok završi komadićem sira - veliki postotak kalcija i fosfora iz sira jača zube i štiti ih od kari-jesa!

Kada pripremate jela sa sirom, uvijek sir dodajte na kraju pripre-me, a to posebno vrijedi za uma-ke, rižota i juhe. Jela pripremlje-na u tavi i pečena jela posipajte komadićima ili ribanim sirom tek desetak minuta prije nego jelo bude gotovo.

Ribanje sira je lakše ako je sir odgovarajuće temperature. Ne zaboravite, hladan sir uvijek ćete moći lakše naribati.

Kada pripremate jelo sa sirom u pećnici, uvijek zagrijavajte od najmanje do srednje temperatu-re, jer ako sir naglo podvrgnete vrlo visokoj temperaturi ili ako ga zagrijavate dulje vrijeme, rastopit će se i početi odvajati od jela.

Zapamtite, zreliji sirevi znatno su aromatičniji od mlađih i zahti-jevaju manje začina.

Jela pripremana sa sirom u mikrovalnoj pećnici moraju biti izložena najmanjoj jedinici zrače-nja, kako bi se spriječilo rastapa-

nje i odvajanje sira. Jed-nostavno

povrće može biti elegantno pre-tvoreno u vrhunsku salatu doda-vanjem mrvljenog feta sira, po-luzreloga kozjeg sira, ili nariba-noga tvrdog sira zajedno s pr-ženim orasima i sušenim voćem kao što su brusnice ili trešnje. Za preljev preporučujemo ma-slinovo ulje ili jednostavni vinski ocat, po mogućnosti aceto bal-samico, i vrhunska salata začas je pripremljena.

Juhe u koje se dodaje prepe-čeni kruh također se mogu obo-gatiti ako kruh, po mogućnosti stariji, prethodno poprskamo s nekoliko kapi maslinova ulja, na njega nasjeckamo komadiće nekog polutvrdog sira i zatim ga popržimo na roštilju ili na ploči štednjaka.

Posluživanje vina

Najbolji način za hlađenje vina je posuda s ledom u koju treba uliti i malo vode. Vino će se tako u roku petnaest minuta ohladiti sa 20 na 8 °C. Za isti je rezultat u hladnjaku potrebno jedan do dva sata.

Vino se u čaše obično ulije-va do dvije trećine - i kod bijelih i kod crnih. Čaše s pjenušcem mogu biti nešto punije. Ako se koriste vrlo velike čaše, vino se ulijeva do trećine čaše.

Čaše za vino čuvaju se u vi-trini u uspravnom položaju, kako bi se izbjeglo stvaranje mirisa ustajala zraka u čašama.

Tijekom kušanja vina u resto-ranima zapravo se provjerava da vino nema neku manu - najče-šće miris po čepu i da je primje-reno rashlađeno, te se ne vraća zato što se nekome ne sviđa!

Što su sirevi

bjelji i svježiji, vino bi trebalo biti više resko i voćne arome, a ako je, pak, sir tvrđi i tamniji, vino bi trebalo biti jače, bogatijeg okusa

sniji meki sirevi više vole bijela ili ružičasta vina. Što je pak sir tvrđi i tamniji, vino bi trebalo biti jače, bogatijeg okusa. Ako uz Dingač jedemo neki ovčji, tvrdi sir aromatičnoga i punog okusa, nijedan od ova dva jaka okusa neće prevladati. Ribanac, kao zreli sir punog okusa, za vinskog će partnera odabrati neko kvali-tetno ili vrhunsko crno vino. Uz to će izvrsno goditi i malo suhih smokava, grožđica, oraha kao i tamni kruh sa sjemenkama.

Većina plavih sireva izvrsno se sljubljuje i sa slatkim mirisa-vim bijelim vinima višeg sadrža-ja alkohola, kao što su mirisavi Traminac, Muškat žuti ili Muškat otonel. Godit će i jaka odnjego-vana crna vina izraženog bukea - Burgundac, Pošip, Merlot. No, za one odvažnije moguće su i smionije kombinacije, primjerice, Kutjevačka graševina i Roque-fort. Ipak treba voditi računa da u iskušavanju poštujete granicu iza koje počinje sukob okusa.

Similis simili gaudet, ili u ovom slučaju, lokalni sir uz lokalno vino. Sljubite sir i vino prema porijeklu i zemljopisnoj lokaciji regije odakle potječu. Baš kao što svako vino nosi geofizičke i klimatske karak-teristike regije odakle dolazi, tako i karakteristike svakog sira ovise o vegetaciji područja u kojoj su pasle životinje.

Nastojte cijeli sir unaprijed ras-podijeliti na komade podjednake veličine. Okus nikad nije isti kroz cijeli presjek sira - intenzivniji je što je bliže kori, zbog procesa fermentacije na površini.

Osnovno pravilo je da svaki komad sira mora imati i dio kore - svatko mora imati jednaku pri-godu za kušanje.

Otkrivanje nijan-

si u okusu dio je užitka kušanja. Za rezanje različitih vrsti sira

postoje različiti noževi - najče-šći je nož s dvama karakteristič-no oštro blago zavinutim vrhovi-ma. Za tvrde sireve koriste se ri-bež i specijalni noževi za rezanje na tanke ploške i male komade, a postoji i specijalni nož za “ko-panje” vrlo tvrdih sireva (Riba-nac, Parmezan, Pecorino, Gran Padano). Žičani nož za maslac, pak, koristi se i za rezanje sireva krhke strukture (Roquefort, Gor-gonzola, svježi kozji sirevi...)

Posluživanje i čuvanje sira

Bez obzira na to poslužujete li sir kao predjelo ili desert, evo ne-koliko jednostavnih savjeta kako da u njemu što više uživate.

Kad pripremate sirnu platu iz-bor ograničite na najviše pet vr-sta jer je sir vrlo zasitan. Što je oku lijepo, bit će i nepcu - izabe-rite sireve različitih veličina, obli-ka, tekstura i boja.

Jake sireve oštroga i intenziv-nog okusa i mirisa ne stavljajte pokraj nježnijih, mladih sireva s delikatnim okusom.

Prezentacija je pola uspjeha - koristite drvenu pliticu, dasku, mramornu ili staklenu ploču, sla-mnati podmetač ili košaricu, a svježe i suho voće je dobrodoš-lo. Kruh i peciva poslužite odvo-jeno, najbolje narezano na male komade ili kockice.

Sir izvadite iz hladnjaka barem sat vremena prije posluživanja - njegovu potpunu aromu možete osjetiti jedino ako je na sobnoj temperaturi. Vodite pritom raču-na da će meki sirevi prije doseći sobnu temperaturu od tvrdih.

Sir treba odmotati iz izvorne ambalaže i rezati neposredno

prije posluživa-


napisaoZoran Bašić, dipl. ing.

Milijune ljudi danas muči visoki krvni tlak, koji je jedan od najčešćih čimbenika

rizika za bolesti krvožilnog susta-va te ranu smrtnost. Pogađa iz-među 35 i 40% žena i muškara-ca odrasle populacije zapadnih zemalja.

Povezanost tjelesne mase i visokoga krvnog tlaka govo-ri nam kako je pravilno izbalan-sirana prehrana zapravo ključ uspjeha za dobro zdravlje i du-govječnost. Svakodnevno smo sudionici ubrzanog tempa živo-ta i nedostatka vremena koje bi-smo posvetili sebi i svom zdrav-lju. Najčešće rano ustajemo, tr-čimo na tramvaj, radimo ubr-zano i pod stresom, a tako se i hranimo - na brzinu. Stoga je i brza hrana jasan odraz današ-njeg vremena u kojem živimo. Svi ovi čimbenici dovode do po-remećaja u prehrani, a time i do pojave različitih bolesti.

S povećanjem tjelesne mase najčešće se povećava i krvni tlak. Imamo li prekomjernu tjele-snu masu, opasnost od nastan-ka visokoga krvnog tlaka veća je dva do šest puta u odnosu na situaciju ako smo normalne tje-

Kako do nižega krvnog tlakaLijekovi i redukcijske dijete nisu jedini način na koji možete sniziti povišeni krvni tlak

UBRZANi teMPO ŽiVOtA i NePRAVilNA PReHRANA POgODUJU NAStANkU HiPeRteNZiJe

Mlijeko sadrži kalij, magnezij

i kalcij te peptide koji sudjeluju u snižavanju povišenog krvnog tlaka

Trg kralja Tomislava 15, HR - 43293 Veliki Zdenci • tel.: 043 675 539, 043 675 590, 043 675 580, faks: 043 675 577e-mail: [email protected], [email protected] • www.zdenka.hr

Sir koji oduvijek volimo


Kako do nižega krvnog tlakaLijekovi i redukcijske dijete nisu jedini način na koji možete sniziti povišeni krvni tlak

UBRZANi teMPO ŽiVOtA i NePRAVilNA PReHRANA POgODUJU NAStANkU HiPeRteNZiJe

lesne mase. S obzirom da je je-dan od razloga povišenja krv-nog tlaka debljanje, tako može-mo zaključiti da će se povišeni krvni tlak mršavljenjem sniziti. Prevencija visokog tlaka posti-že se već od djetinjstva, kada bi roditelji trebali paziti da se djeca ne debljaju.

Kako bismo najširu popula-ciju čitatelja upoznali s jednom od veoma raširenih bolesti, opi-sat ćemo neke činjenice o sa-moj bolesti, kako se manifestira te kako ju možemo spriječiti pra-vilnom prehranom.

Krvni tlak je tlak kojim krv dje-luje na stijenke krvnih žila u sva-kom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se na-lazi pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca kao pum-pe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) - tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (di-jastola) - tlak se snižava. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnog tlaka - gornja vrijednost (sisto-

lički) i donja vrijednost (dijasto-lički krvni tlak). Sistolički se tlak pojavljuje kada je srce stegnuto (kontrahirano) i tjera krv po orga-nizmu, dok se dijastolički pojav-ljuje kada je srce opušteno (re-laksirano).

Liječenje i preventiva

Krvni je tlak promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podlo-žan je mnogim vanjskim i unu-tarnjim čimbenicima. Te su pro-mjene posljedica aktivacije broj-nih mehanizama kojima organi-zam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni život-nih uvjeta.

Normalna vrijednost krvnog tlaka koja omogućuje život a ne oštećuje sustav krvnih žila pro-sječno je 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke oso-be imaju normalno nešto niže vrijednosti tlaka, što je posljedi-ca građe njihova tijela. To je fizi-ološko stanje i samo po sebi ne znači bolest. S godinama zbog

starenja vrijednosti krvnog tlaka postaju nešto višima, no ne više od 140/90 mmHg, što se sma-tra gornjom vrijednošću normal-noga krvnog tlaka.

Dijagnoza povišenoga krv-nog tlaka (hipertenzije) ne po-stavlja se na temelju samo jed-nog mjerenja krvnog tlaka. Uko-liko se kod određene osobe iz-mjeri više od tri puta tlak viši od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni tlak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Posljedica je stalnog opterećenja srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i ošteće-nja krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na nji-hove stijenke.

Povišeni krvni tlak u gotovo svim slučajevima bolest je po-remećene ravnoteže brojnih me-hanizama (od emocionalnih re-akcija, fizičkog napora do au-tonomnoga živčanog sustava i endokrinih žlijezda koje izlučuju

Povećani unos kalcija i vitamina

D iz niskomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda smanjuje rizik od razvoja visokoga krvnog tlaka

hormone noradrenalin, adrena-lin i angiotenzin). Kontrolni me-hanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i zato se tlak povisi preko normale.

Sve više istraživanja upućuje na korist mlijeka u regulaciji povi-šenog krvnoga tlaka. Mlijeko sa-drži kalij, magnezij i kalcij te pep-tide koji se povezuju sa snižava-njem povišenoga krvnog tlaka.

Krvni tlak djece i adolescena-ta također je pod utjecajem reži-ma prehrane. Poznato je da dje-ca koja jedu više voća, povrća i dva ili više serviranja mliječnih proizvoda imaju prosječno niži sistolički krvni tlak negoli ona s nižom konzumacijom ovih na-mirnica. Podsjećamo da je jed-na jedinica serviranja 1 šalica mlijeka (200 mL), ili jedan jogurt (150 mL), ili 40 grama sira).

Popularna australska dije-ta, nazvana “dobra dijeta”, koja uključuje mliječne proizvode te voće i povrće, pruža veću mo-gućnost snižavanja krvnog tlaka nego tradicionalna dijeta s ma-nje masnoća.


napisaodr. Ivo Belan

Ima roditelja koji će učini-ti sve moguće i nemoguće kako bi svoju djecu privolje-li da jedu kako treba. Ti su

vam trikovi više manje poznati, jer su ih i vaši roditelji možda pri-mjenjivali i na vama: “Pojedi to, to je dobro za tebe! Nema kola-ča dok ne pojedeš ručak! Kako se možeš razbacivati hranom u vrijeme dok tolika djeca gladuju u Africi!”

Možda ovakve strategije po-vremeno i uspiju, međutim, uglavnom stvaraju ozračje ne-zadovoljstva oko stola za bla-govanje. Najnoviji savjet liječni-ka i dijetetičara roditeljima gla-se - smirite se i opustite. Rodi-telji ne moraju budno bdjeti nad svakim zalogajem svoga dje-teta. Ne moraju paničariti ako im njihov klinac kaže “ne mogu više”, prije nego je pojeo i pola obroka sa svog tanjura. Rodite-

ljima je bolje da uspostave te-meljna pravila za dobru prehra-nu u kući, nego da reagiraju na svaku smicalicu i izmotavanje svoje djece.

Prvi korak je uspostaviti “pri-mirje” u “ratu” oko hrane. Presta-nite biti onaj koji nagurava hranu i počnite uključivati svoju djecu u učenje o prehrani i u planiranje obroka. Na taj ćete način uspo-staviti temelje za doživotne do-bre prehrambene navike.

Najbolje je vrijeme za zapo-činjanje podučavanja djece o prehrani osjetljiva dob od dvi-je godine. Čak i u toj ranoj dobi djecu možete podučiti da će ono što jedu utjecati na njihov rast i razvoj. Kako djeca rastu, shvatit će da dobra i ispravna prehrana može spriječiti pre-komjernu tjelesnu težinu, visoki krvni tlak, srčane bolesti, šećer-nu bolest itd. Djeca tinejdžerske dobi u stanju su ponekad svoje roditelje i prestrašiti raznim dra-stičnim dijetama koje su u modi

(najčešće djevojčice). Međutim, ako su roditelji dovoljno strpljivi i ako djeci pruže pozitivne infor-macije o prehrani, djeca će pre-rasti te hirove svoje dobi.

Nekad su svi vjerovali kako je “debela beba - zdrava beba”. Čak i danas neki roditelji zrače od sreće gledajući u svoje de-belo malo dijete i pritom pono-sno kažu “on je velik proždrlji-vac”. Međutim, zabrinjava činje-nica da debeli mališan vrlo če-sto postaje debelo predškolsko dijete, a nakon toga i nesretan debeo mladić ili djevojka. Neki istraživači upozoravaju na rane godine formiranja djeteta kao na vrijeme kad kontrola tjelesne te-žine prvi put izmiče iz ruku.

Nemojte podmićivati djecu raznim obećanjima, jer se na taj način uspostavljaju loši pre-hrambeni običaji, npr. čineći od kolača zabranjenu hranu. U redu je, na primjer, za nagradu poča-stiti i povesti dijete na sladoled ili kolače, ali roditelji ne bi smjeli

uskratiti kolače kako bi kaznili di-jete zbog lošeg vladanja.

Slatkiše koristiti kao izraz pro-vođenja vlasti, jedna je od naj-češćih grešaka roditelja. Natrpa-vati dijete povrćem koje ne voli (joj, opet taj poriluk!) i još mu to poslužiti zajedno s različitim pri-jetnjama, druga je greška i naj-bolji način da se izazove ljutnja ii pokvari svačiji apetit.

Podučavajte svoje dijete

Kad stol za blagovanje po-stane bojište, roditelj će najbo-lje učiniti ako se pokuša svlada-ti. Prisilno hranjenje kod djeteta može izazvati ogorčenje, uvredu, poremećaje probavnog sustava i negativnu sliku o samom sebi. Djeci treba dopustiti da jedu ono što žele - unutar razumnih grani-ca. To ne znači da djeca treba-ju jesti samo hot-dog, hambur-gere, čipi-čips ili čokolade, ali ih ne treba ni prisiljavati da počiste svoj tanjur. Jedan je od načina da se razmaženom i izbirljivom

PRAVilNe PReHRAMBeNe NAVike

Kako izbjeći bojište oko stola za blagovanje?Prisilno hranjenje kod djeteta može izazvati pravi bijes, ogorčenje, uvredu, poremećaje probavnog sustava i negativnu sliku o samom sebi

ako dijete... moguće pomoćno rješenje

Stalno“napada”i“pljačka”zdjelu ilikutijuskolačima

sakrijteihiliumjestokolačastaviteuposudusušenovoće,lješnjake, bademeisl.

uvijek ostavi polovicu onoga što je na tanjuru

poslužitemuobrokupolamanjiinakontogaponuditemalo“repeta”

Želigrickatiraznuhranutijekomdana pronađitenekeaktivnostikakobistesvladalinjegovuočitudosadu

Previšejerazigranoilipremoreno odigreiliškoledabijelo

odredite10minutazačitanje,crtanjeilinekedrugeaktivnostitijekomkojihćeseodmoritii“ispuhati”prijeobroka

Nikadnijegladnouvrijemevečere odgoditevečeruzakasnijisatizabranitejedenjeprijetogobroka

Prigovaraižalisenaonoštosumama ilitataspakiralizaužinu

dopustitedjetetudasamspakirasvojuužinu,dakako,uzvašupomoć


djetetu ponovo probudi zanima-nje za različite vrste hrane - po-vesti ga sa sobom u trgovinu. Ako dijete pomogne u odabiru prehrambenih artikala, možda će kod kuće biti lakša situacija s jedenjem.

Osim toga, uputno je stvori-ti ugodno opće ozračje za obro-kom. Tako, na primjer, kad god je to moguće obitelj treba jesti za-jedno, barem večeru. Dobro je večerati u približno isto vrijeme svaki dan. Takvi zajednički obro-ci mogu poslužiti kao vrijeme za otvoren i miran razgovor među članovima obitelji, a ne za optu-živanja i jadikovke. Roditelji treba-ju ohrabrivati djecu na slobodan razgovor i u tome im davati po-dršku. Za početak, djetetu poslu-žite manju količinu hrane.

Nije preporučljivo pohvaljivati i nagrađivati dijete zato što mno-go jede. To ga može naviknuti da jede samo kako bi vas zado-voljilo. Međutim, vi želite da za-dovolji sebe.

Kako izbjeći bojište oko stola za blagovanje?

bioAktiv = b.AktivFunkcionalni jogurt koji već godinama svakodnevno čuva

vaše zdravlje, radi europskih standarda, mijenja ime u b.Aktiv LGG.Sve ostalo ostaje isto. I dalje je najbolji izbor za jačanje vašeg imuniteta.

ZANiMlJiVOSti


Neopravdani strah od masnoća u prehrani i neobuzdana težnja za vitkom linijom nametnu-li su modu djelomice masnih i posnih “light” namirnica. Stoga je sve teže nabaviti proizvo-de prirodnog sadržaja masti. To se dogodilo i s mlijekom. Sve se više troši obrano ili djelo-mice obrano mlijeko, dok se sve više zazire od punomasnog mlijeka. No, najnovija istraživanja upućuju na to da punomasno mlijeko ne deblja.

Naprotiv. Do ovih spoznaja došla je švedska di-jetologinja dr. Susanna Eriksson s Instituta kli-ničkih znanosti Sveučilišta u Göteborgu. Ona je provela istraživanje na 120 zdrave djece u dobi od 8 godina i utvrdila da ona koja svakodnev-no piju punomasno mlijeko teže u prosjeku 4 kg manje od djece koja piju obrano, odnosno dje-lomice obrano mlijeko, ili ga uopće ne piju. Isto tako, utvrdila je da djeca koja imaju unos ma-sti viši od dnevno preporučenih doza imaju niži indeks tjelesne mase (ITM) u odnosu na djecu koja dnevno unose manje masti.

Punomasnim mlijekom protiv debljine

Povećava li mlijeko vjerojatnost višestruke trudnoće?napisao

mr. sc. Zvonimir Šatalić

Na temelju studije sa striktnim vegetarijankama, znanstvenici su došli do zaključka da unos mli-jeka i mliječnih proizvoda pove-ćava šanse za blizance. Journal of Reproductive Medicine navo-di rezultate analize podataka o porodima prema kojima vegan-ke imaju 5 puta manju šansu da

nose blizance nego vegetarijan-ke koje uzimaju mliječne proizvo-de ili trudnice koje su omnivori.

Objašnjenje je da mliječni proizvodi potiču stvaranje pro-teina IGF koji utječe na otpušta-nje jajašca iz jajnika, pa se po-većava vjerojatnost višestruke oplodnje. Postoje i epidemio-loški podaci o većem broju bli-zanaca u zemljama gdje se pije više mlijeka.

napisaomr. sc. Mićo Tatalović

Britanski znanstvenici otkrili su da krave s imenom daju 3,4% više mlijeka (oko 250 litara) go-dišnje nego krave bez imena.

Catherine Douglas i Peter Rowlinson, biolozi sa Sveučilišta Newcastle University u Britaniji, objavili su svoje otkriće u siječnju ove godine u stručnom časopisu Anthrozoos. Istraživanje upozora-va na važnost individualnog od-

nosa između uzgajivača i krava. Oslovljavajući svaku kravu ime-nom te razvijanjem odnosa izme-đu čovjeka i krava, poboljšava se kravlje dobro stanje pa se to onda očituje i u količini mlijeka koju ta krava daje. Baš kao što ljudi vole da im se ponekad osobno posve-ti pažnja, tako su i krave sretnije i opuštenije kada im farmer posveti pažnju. Istraživanje je pokazalo da u Britaniji 44% farmera daje imena kravama, 66% pozna sve krave u stadu, 48% smatra da se poziti-

van odnos farmera prema krava-ma odražava na dobar tempera-ment krava u mužnji.

Douglas je zaključila da se na britanskim farmama farmeri pre-ma kravama uglavnom odnose kao prema inteligentnim bićima koja mogu iskusiti različite emo-cije. Također, posvećujući više pažnje poznavanju svake krave i oslovljavajući ih osobnim ime-nom, farmeri bez ikakvih troško-va mogu znatno povećati proi-zvodnju mlijeka.

Krave s imenom daju više mlijeka


napisaoEmil Tuk, dr. vet. med.,

pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo

Grada Zagreba

Grad Zagreb, kao me-tropola i danas gotovo milijunski grad, urbano je središte s tendenci-

jom stalnog proširenja urbanih zona, bilo da se radi o širenju u

svrhu stanogradnje ili osiguranja pratećih sadržaja u interesu i za potrebe stanovanja, koji su Pro-stornim planom namijenjeni za zone športa i rekreacije, zelene zaštićene površine, gospodar-ske zone i drugo.

Rezultati poticanja razvoja

Ova činjenica upućuje na to da se ukupna površina Grada Zagreba od 640 km2, koja obu-

hvaća građevinska područja na-selja grada Zagreba, Sesveta i još 67 naselja, svake godine širi na ruralna područja. Prema po-dacima iz 2006., ako izuzmemo građevinska područja svih 69 naselja i površine koje su Pro-stornim planom predviđene za posebne namjene, Grad Zagreb raspolaže sa 15.800,00 ha po-ljoprivrednih površina prosječ-ne veličine 0,2-0,3 ha. Ta činje-nica, kao i potreba osiguranja hrane - domaćih kvalitetnih po-ljoprivrednih proizvoda za sve veći broj stanovništva koje po-staje zahtjevnije što se tiče kva-

litete, pred Gradski ured za po-ljoprivredu i šumarstvo postavlja zadaću da u okviru svoje nad-ležnosti zaštiti poljoprivredno ze-mljište od daljnje urbanizacije, pomaže i potiče okrupnjavanje poljoprivrednih površina i podrži i potiče poljoprivrednu proizvod-nju i poljoprivredna gospodar-stva na ruralnom području.

Rezultat poticanja poljopri-vredne proizvodnje svakako je proizvodnja kvalitetnih, doma-ćih poljoprivrednih proizvoda koji do potrošača stižu neposredno nakon berbe, ali osim toga i za-državanje mlađe populacije sta-

Cilj nam je održati tradiciju i ostanak mladih na gospodarstvuIako danas milijunski grad i kulturno i političko središte države, Grad Zagreb značajno ulaže u razvoj poljoprivrede, osobito proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

POlJOPRiVReDNA PROiZVODNJA NA PODRUčJU gRADA ZAgReBA


Cilj je održati tradiciju i običaje kraja te zadržati mlade na obiteljskih

poljoprivrednim gospodarstvima

novniš-tva na gospodar-

stvima, održavanje tradicije i običaja kraja.

Gradski ured za poljoprivre-du i šumarstvo sustavno prati sve čimbenike koji posredno ili neposredno utječu na dinamiku razvoja poljoprivrede, ali i podu-zima mjere kojima nastoji zaštiti i unaprijediti postojeću poljopri-vrednu proizvodnju. Na teme-lju prirodnih resursa, blizine tr-žišta i tradicije u poljoprivrednoj proizvodnji, utvrđene su priori-tetne, strateške grane poljopri-vredne proizvodnje i mjere koje će pomoći i ubrzati njihov ra-zvoj, a to su vinogradarstvo i vi-narstvo, povrćarstvo i voćarstvo te stočarstvo - proizvodnja mli-jeka i mliječnih proizvoda. Tako se sukladno Programu potica-nja razvitka poljoprivrede i šu-marstva na području Grada Za-greba, izravnim i neizravnim mje-rama potiče proizvodnja hrane i opskrba potrošača Grada Za-greba.

Velika ulaganja u razvoj

U sektoru stočarske proizvod-nje - proizvodnje mlijeka i mliječ-nih proizvoda, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Gra-da Zagreba potiče poljoprivred-na gospodarstva izravnim poti-cajnim mjerama - subvencijama i pomoćima, te neizravnim mje-rama - institucionalnom podrš-kom u organizaciji manifestaci-ja i sličnih događanja sa ciljem promocije zdravih i vrijednih pro-izvoda - mlijeka, sira, koje imaju humanitarni karakter i posebno ona događanja koja su namije-njena djeci.

Na temelju evidencije Ureda, na području Grada Za-greba od ukupno 5100 poljo-privrednih gospodarstava upi-sanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Gradu Zagre-bu, 1000 gospodarstava bavi se stočarstvom, od toga njih 500 bavi se proizvodnjom mlijeka a određeni broj i preradom.

Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, na temelju Zaključka o subvencija-ma u poljoprivredi i šumarstvu, subvencionira pomlađivanje, ob-novu i očuvanje stočnog fonda i po litri proizvedenog mlijeka.

Godišnji iznos subvencija za navedene namjene je između 2,100.000,00 i 2,300.000,00 kuna.

Također, na temelju Pravilni-ka o uvjetima i načinu korište-nja sredstava pomoći u poljo-privredi i šumarstvu osiguravaju se sredstva pomoći za troško-ve ishođenja dokumentacije za gradnju i registraciju objekata, sustava za izgnojavanje, naba-vu opreme za doradu, preradu i pakiranje, edukaciju poljopri-vrednih proizvođača, analize go-tovih proizvoda, nastupe na saj-movima te pomoć za opremu i projekte udruga poljoprivrednih proizvođača. Godišnji je iznos sredstava pomoći za sektor sto-čarstva između 600.000,00 i 800.000,00 kuna.

Poljoprivredna gospodarstva

Uvođenjem mjera potpore po-ljoprivrednim gospodarstvima, u posljednje tri godine bilježimo porast broja obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava koja su porezni obveznici i raspolažu s deset i više mliječnih krava, dok

broj poljoprivrednih gospodar-stava sa šest i manje grla sta-gnira.

Tako je 2006. godine od uku-pno 500 obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava, koja su ras-polagala s ukupno 1980 mliječ-nih krava (nije bilo gospodar-stava koja su imala više od 10 krava) bilo 40 gospodarstava, ili 8%, koja su držala ukupno 150 mliječnih krava (šest i više krava po gospodarstvu), ili 30% uku-pnog broja grla.

Prepoznatljivost proizvoda

U 2008. ukupan broj gospo-darstava ostao je isti, a broj grla neznatno je smanjen na 1900. Od tog broja 27 gospodarsta-va s više od 10 grla ukupno drži 490 mliječnih krava, ili goto-vo 25% ukupnog broja, dok 58 gospodarstava sa 6-9 krava drži 410 grla, ili 22% ukupnog bro-ja grla. Možemo zaključiti da je ulaganje Grada Zagreba nakon tri godine rezultiralo time da čak 85 gospodarstava raspolaže sa 900 mliječnih grla. Postignut je velik pomak i u preradi mlijeka na gospodarstvu, pa tako 125 gospodarstava proizvodi sir i vrhnje te polutvrde i tvrde sireve koje plasiraju na tržnicama Gra-da Zagreba.

Slijedom navedenoga, Ured će izraditi Program, odnosno strategiju razvoja za iduće peto-godišnje razdoblje, odrediti stra-teške ciljeve i mjere za realizaci-ju. Sukladno Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (N.N. 83/09), propisat će potpore poljoprivrednim gos-podarstvima kroz mjere ruralnog

razvoja koje su većim dijelom sadržane u dosadašnjim mjera-ma pomoći. Prioriteti su eduka-cija i udruživanje poljoprivrednih proizvođača, registracija i opre-ma objekata za doradu, preradu i čuvanje proizvoda te brendira-nje, označavanje gotovih proi-zvoda nekom od oznaka poseb-nih svojstava hrane - “tradicio-nalni ugled”, “izvornost”, “zemljo-pisno podrijetlo”, za uspostavu robnih marki različitih standarda (“EUROGAP” i sl.), za uvođenje HACCP-a, ili ISO standarda.

Možemo reći da je pomoć Grada Zagreba do sada rezul-tirala uspostavom “EURGAP”-a u proizvodnji jagoda, a plan u 2010. bit će zaštiti sir i vrhnje na-ših proizvođača kao brend “Za-grebački sir i vrhnje”. Realizaci-ja projekta započela je 2008., nastavila se u 2009., uz fi nan-cijsku i institucionalnu podršku Ureda, obavljene su nužne ak-tivnosti koje prethode zaštiti rob-ne marke, registrirana je Udruga proizvođača sira Grada Zagreba “ZG sirek” i realizirana edukacija 12 poljoprivrednih proizvođača za zanimanje mljekar - sirar.


Uloga je Gradskog

ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba zaštititi poljoprivredno zemljište od daljnje urbanizacije, ali i poticati razvoj poljoprivrednih gospodarstava na ruralnom području

Od srca djeci s posebnim potrebamaHRVAtSke MlJekARe - BelJe, DUkAt, Meggle, Pik RiJekA i ViNDiJA DO kRAJA SU gODiNe DAROVAle MliJečNe PROiZVODe OSNOVNOJ škOli "NAD liPOM" i VRtiĆU ceNtRA ZA AUtiZAM


napisalaVera Volarić, dipl. ing.

Zajedno, vođene istim ci-ljem, vodeće hrvatske mljekare - Belje, Du-kat, Meggle, PIK Rijeka

i Vindija, povodom obilježavanja Svjetskog dana školskog mlije-ka donirale su Osnovnoj ško-li “Nad lipom” i vrtiću Centra za autizam, koje se bave odgojno-obrazovnim radom i rehabilitaci-jom djece i mladih s posebnim potrebama, mliječne proizvode koji već treći mjesec za redom zadovoljavaju potrebe ustanova za tim proizvodima. I danas, kao i mnogo puta dosad, a sjetimo se samo humanitarne akcije “Li-tra mlijeka za obnovu Vukovara”, kada je prikupljenim sredstvima obnovljen Dječji kutić “Željka” u Vukovaru, hrvatska mljekarska industrija svesrdno je podržala humanitarne projekte koje inici-ra Hrvatska mljekarska udruga. Akcije su najčešće vezane za djecu, najosjetljiviji dio naše za-jednice, kojoj ne treba puno da vam se zahvali iskrenim osmije-hom u kojem je sažeta radost s iskrenošću.

Izvrsni u napredovanju

Dodatan poticaj za nastavak organiziranja ovakvih akcija zasi-gurno nam je bio posjet i druže-nje s djecom i njihovim učitelji-ma u spomenutim ustanovama, kada smo posredno doznali koli-ke su i kakve njihove potrebe za

posebnom skrbi i koliko im znači jedan znak pažnje.

Osnovna škola “Nad lipom” otvorena je 1930. godine, od kada svojim radom uspješno školuje djecu s posebnim potre-bama. Školu, smještenu u Za-grebu, u Ulici Nad lipom 13/1, pohađaju 123 učenika, od ko-jih je njih šesnaestero iz Caritasa u Brezovici i Doma Tuškanac. U ovoj se ustanovi školuju učeni-ci s posebnim potrebama od 7. do 14. godine, ali i učenici s po-sebnim potrebama do 21. go-dine. Dosadašnje provođenje programa rezultiralo je mnogo-brojnim postignućima učenika, pa su tako osvojena višestru-ka prva mjesta u zadrugarstvu, brojna odličja u atletskim disci-plinama na županijskoj i državnoj razini, aktivno sudjeluju u svim kulturno-javnim manifestacija-ma i događanjima, a dobitnici su i natječaja za ekološke, kreativ-ne i stručne projekte. Djelatnici ove odgojno-obrazovne ustano-ve prvi su predavači metodike za rad s učenicima s teškoćama u razvoju, jedini autori udžbenika za rad s učenicima prema po-sebnim programima, promoto-ri stručnog rada te voditelji stru-kovnih udruga defektologa. Pro-matrajući rad i veliki angažman djelatnika, uspjehe učenika, a istovremeno uvažavajući osjećaj koji ostavlja posjet ovoj ustanovi, ne treba čuditi zašto su hrvatske mljekare odlučno podržale pro-vođenje ove humanitarne akcije.

Novo prijateljstvo

Kako bi dali svoj doprinos ali i zahvalu za donaciju mliječnih proizvoda, naši novi prijatelji iz Osnovne škole “Nad lipom” sa svojim odgajateljicama i učitelji-cama priredili su veoma lijepo i u ovo blagdansko vrijeme srcu toplo iznenađenje. Naime, kako nam je ispričala ravnateljica ško-le mr. sc. Đurđica Ivančić, njezi-nu kolektivu nije nedostajalo ori-ginalnih ideja koje su u kratkom vremenu, velikim angažmanom kreativnih učenika, pretočene u stvarnost. Ove su godine odlu-čili svoje veselje podijeliti s nama i povodom blagdana Svetog Ni-kole, kada tradicionalno ukra-

šavaju božićnu jelu, ispričati na svoj način priču o Kravici Šari i što njima znači mlijeko u sva-kodnevnom životu, znaju li oda-kle dolazi, koliko je zdravo i važ-no za rast djece te što se sve od njega može napraviti. Na domi-šljat su način kreirali nove bo-žićne ukrase, tako da je božić-na jela, nakon veselog dječjeg ukrašavanja, izgledala poput mli-ječne staze po kojoj su kravice, poput pravih princeza, elegan-tno i otmjeno posložene blista-le ukrašene lampicama. Ovogo-dišnje remek-djelo, kojim je ispri-čana još jedna mliječna priča, nazvali su “Mliječni bor”, koji je ukrašen s puno radosti govorio i više od tisuću riječi.

Darivanje sa srcem radostan je događaj, naročito onda kada se darivani zahvale nečim najljepšim - radosnim dječjim osmijehom

Naši novi prijatelji, učenici Osnovne škole "Nad lipom" na domišljat su način kreirali

nove božićne ukrase i njima okitili "Miječni bor"

Od srca djeci s posebnim potrebamaHRVAtSke MlJekARe - BelJe, DUkAt, Meggle, Pik RiJekA i ViNDiJA DO kRAJA SU gODiNe DAROVAle MliJečNe PROiZVODe OSNOVNOJ škOli "NAD liPOM" i VRtiĆU ceNtRA ZA AUtiZAM



Draž Božića proizlazi iz njegova zemaljskoga i duhovnog smisla i po-ruke. Naime, Božić se

slavi u vrijeme zimskog sunco-staja, odnosno na početku no-vog ciklusa započetog rađanjem i rastom mladog sunca koje po-stupno donosi, obnavlja i potiče novi životni ciklus u prirodi. Do-voljan razlog za optimizam i slav-lje. S druge pak strane, poruka je ovog blagdana i vjerničkog značaja, jer se temeljna vjerska istina, utjelovljenje Sina Božjega, u božićnoj ikonografiji izriče na tako jednostavan, razumljiv na-čin, bez velikih teoloških promi-šljanja. Nebo se u obličju Djeteta spustilo na zemlju. Ne bilo gdje, već u prirodni, danas bismo rekli ruralni okoliš, u skromnost i si-romaštvo štalice, među običan svijet pastira i njihovih stada.

Stoga bismo u duhu današ-njeg vremena Božić mogli na-zvati prvim i pravim eko-blagda-nom. A gdje je novorođeno di-jete, tu je uvijek radost i veselje novom životu i sva pažnja obite-lji i okoline usmjerena je prema njemu. Stoga je Božić najintimni-ji obiteljski blagdan. Zbog nave-dene analogije, božićni blagda-ni snažno su obilježili seoski se-ljački život, poprativši ga mno-gim običajima i simbolikom, koja često čuva tradiciju i poganskih vremena. Svi predbožićni i bo-žićni običaji svojom su simboli-kom zapravo projekcija vječnih ljudskih težnji za životnom i ma-terijalnom sigurnošću i blago-stanjem. Naši su krajevi uz ovaj blagdan tijekom dugih stoljeća razvili svoje specifične običaje, koji su postali dio naše tradicij-

Božić u Podravini


Božić u Podravini

ske baštine i kulture. Ovom prili-kom prikazat ćemo božićne obi-čaje u Podravskim Sesvetama, koji su se obdržavali pedesetih godina prošlog stoljeća. Manje ili više su isti, ili slični običajima i u drugim podravskim mjestima.

Pripreme za dolazak Božića

Pripreme, ili bolje reći uvod u božićne blagdane započinju mjesec dana prije Božića. To je vrijeme došašća ili adventa, obi-lježeno ranim misama zornica-ma i pripadajućim običajima uz blagdane sv. Barbare, sv. Nikole i sv. Lucije. Vrhunac je sam Bad-njak, blagdan praroditelja Ada-ma i Eve. Tada se osjeća najve-ća živost i iščekivanje, posebi-ce za one najmlađe. Već i prije Badnjaka započinju pripreme u domu. Čisti se i urešava kuća, kako bi na dan Božića sve bilo uredno i lijepo. Na zidove pred-nje sobe (“prve hiže”) sa svake strane svetačkih i drugih slika li-jepe se mašne (“mašljini”), a na prvu gredu do prozora vješaju se “lanceki” (vijenci) od krep-pa-pira. Ponegdje su od krep-pa-pira izrađivali i posebne lustere, koje bi objesili na gredu ispred zrcala.

Na zrcalo se stavljala “lozica” od sitnih cvjetova izrađenih (na olovku) od istog papira. Iznad slika i zrcala bile su zataknute grane bršljana ili zimzelena. Na ormare su se stavljale jabuke božićnice i dunje, da soba lijepo miriše. Posebno mjesto u ovim poslovima zauzimalo je kićenje “bora”. U staro doba to je bila borovica, jer borova i smreka u

Podravini prije nije bilo. Nakit koji se stavljao bio je uglavnom pri-rodan - crvene jabuke, “pozla-ćeni” orasi i licitarska “srčeca”, čizmice, trešnje, konjići, zvjezdi-ce, križići, te lančići i ružice na-pravljene od krep-papira.

“Bor”, odnosno borovica stav-ljao se uz prozor, kako bi se mo-gao vidjeti izvana uz odmaknu-tu zavjesu. Naravno, što boga-tija kuća to je bio ljepši i kićeni-ji “bor”. Kasnije se kitilo kuglica-ma, salonskim bombonima (za-motanima u staniol), a poneki i sa svjećicama. Na stol i u pro-zor stavljala se božićna pšenica, omotana trobojnicom, koja se posijala na blagdan sv. Lucije ili sv. Barbare.

Božićna jela

Na božićni stol stavljao se svi-jećnjak sa svijećom i zdjela puna sjemenja pšenice, ječma, zobi, raži, graha, konoplje, heljde i pro-sa. U zdjelu su se stavljali još i luk, češnjak, jaje, orasi, krunica i sitni novac. Sve u znaku željenog obilja u sljedećoj godini. Ina-če, Badnjak je bio posni dan. Nije se smjelo jesti s mašću. Do-ručka nije bilo. Za jelo se ku-hao badnja-kov debeli grah, koji se začinio bučinim (“košćiči-njim”) uljem i jeo sa kiselim zeljem iz kace (“lagva”) uz pogaču “prošnjaru”, koja se pripre-

mala od pšeničnog i kukuruznog brašna, kojem su dodavane tu-čene bundevine koštice.

Pekli su se i štruklji “kašnjaki” s heljdinom kašom, a za piće se kuhao kompot od suhih šljiva, jabuka i krušaka. Na Badnjak se kuhala i hladetina za božićni do-ručak i pekao posebni kruh “ku-glof”, koji je cijelo božićno vrije-me bio na stolu. Već prije Bad-njaka ispekli su se i drugi kolači od dizanog tijesta i “prkači”. Dje-ca su se veselila ako ih je bilo što više vrsta.

Molitve i pozdravi

Vrhunac božićnog iščekiva-nja zbivao se unošenjem slame u kuću. Kada je zazvonilo “po-zdravljenje”, kućedomaćin je po-šao po ponjavu s već pripremlje-nom slamom, malo sijena i “rit-kom” (raženom slamom), koja je bila zavezana užetom. Na kuć-nom pragu dočekali su ga svi ukućani i domaćica s upaljenom svijećom i zdjelom sjemenja. Ski-nuvši šešir ili kapu, pozdravio je tradicionalnim božićnim pozdra-vom i čestitkom: “Falen Isus i Ma-rija. Na tom mladom letu, si zdravi veseli, kak mladi jeleni! Daj vam Bog piščokov, račokov, guščo-kov, purokov, praščokov, telokov, ždreboko, a najviše mira i Božjeg blagoslova!” Svi ukućani tada bi

odgovorili: “Bože daj!”. U sta-

rije doba govorila se malo dulja verzija ovog pozdrava. Slama bi se tada unijela u sobu. Uz svje-tlo svijeće tada bi svi kleknuli oko slame i pomolili se malom Isusu za sreću i zdravlje obitelji, kao i za sve svoje pokojne. Nakon zavr-šene molitve upalila se lampa, a domaćin je razvezao uže i ponja-vu, te slamu odložio ispod “bora”. U slami su se znali naći i sitni da-rovi za djecu - “to je mali Isusek donesel!” Užetom je zavezao sve četiri noge stola, kako bi gospo-darstvo sljedeće godine bilo za-štićeno od krađe i drugih šteta i kako se ne bi “razišlo”. Tada se prišlo postavljanju božićnog sto-la. Ispod stola se stavljalo sije-no, “ritek”, bundeva, plužno želje-zo, sjekira (“švarba”), pila, konjska oglav, a ponegdje i jaram. Na stol je gazdarica u križ stavljala raže-nu slamu i po njoj je uz prigod-nu recitaciju sipala sjemenje. Is-pod raženog križa stavljao se no-vac, a na uglove stola narezana repa i krumpir. Na tako uređen stol stavljao se najljepši natkani stolnjak, a na njega svijećnjak

sa svijećom, zdjela sa sjemenjem, bo-

žićni kruh

Naši su krajevi uz ovaj blagdan

tijekom dugih stoljeća razvili svoje specifi čne običaje, koji su postali dio naše tradicijske baštine i kulture

Premda nije najveći i najvažniji, Božić je najradosnije iščekivan i slavljen kršćanski blagdan


ukrašen kiticom asparagusa, ja-buke božićnice, božićna pšenica, križec, te boca vina i boca rakije. Na klupu ispod zrcala i na stolce oko stola gdje se sjedilo stavljalo se sijeno. Uz upaljenu svijeću i na tako pripremljenom stolu nakon molitve započela bi večera. Pri-je večere svatko je morao zagri-sti malo češnjaka, kao zaštitu od zmijskog ugriza sljedeće godine. Nakon večere domaćica je gasila svijeću. Pritom se gledalo prema komu će ići dim. Naime, vjerova-lo se da smjer dima naviješta tko će prvi umrijeti.

Odlazak na ponoćku

Poslije večere prvi je iz kuće smio izići domaćin. On je najprije otišao do bunara i u njega bacio malo sjemenja iz zdjele. Poneg-dje su se prakticirali i neki rjeđi običaji. Potom je uslijedilo pravo veselje za ukućane, a posebice za djecu, koja su jedva dočekala da se mogu igrati i valjati po sla-mi. Pjevale su se stare božićne pjesme i veselo provodila večer. Dolazili su susjedi, ili se odlazi-lo susjedima i prijateljima česti-tati Božić, uvijek s već citiranim božićnim pozdravom prilikom ulaska u kuću. Žene su potom do ponoćke obilazile ulicom i pod prozorima (“pod oblokom”)

gledale kako je tko uredio kuću i “bor”. Djeca su pucala na šu-plji ključ s nastruganim glavica-ma šibica ili “piksom” (limenkom) na karabit. To veselje trajalo je do polaska na ponoćku. Crkva je bila pretijesna i puna veselog naroda, jer su na ponoćku išli i oni koji rijetko, ili samo jednom godišnje odlaze na misu. Zvali su ih “godišnjacima”. Vrativši se s ponoćke kući, domaćin je oti-šao nahraniti blago u staji. Mno-gi ogladnjeli postom nisu mogli odoljeti drhtećoj domaćoj hlade-tini. U peć se dodalo drva, jer je cijelu noć morala gorjeti vatra i biti upaljeno svjetlo. Svi su spa-vali na slami, pokriveni gunjevi-ma. Ujutro prije doručka, prvi muškarac koji je došao ili bio pozvan u kuću trebao je biti po-ležaj. Dakako, nastojalo se da to bude što bolji i mlađi izbor.

Nakon uobičajenoga božić-nog pozdrava, sjeo bi na sto-licu a domaćica bi ga posipa-la sjemenjem po glavi govoreći: “Ćuk, ćuk, ćuk, pisana, čoga-na, daj Bog piščokov, tri koko-ši i pevca”. Poležaj je bio odgo-voran za sreću kod peradi slje-deće godine. Morao je biti miran na stolici, kako bi i kvočke bile mirne na gnijezdima da ne po-lupaju nasađena jaja. Potom se poležaja častilo rakijom, hladeti-nom, kobasicama i krvavicama (“čurkama”). Tek nakon poležaja, ukućani su mogli pristupiti bo-žićnom doručku. Na Božić ništa u kući i izvan kuće nije se radilo. Smjelo se samo hraniti blago, i to malo bolje nego obično, jer je

i ono moralo znati da je Božić. Isto tako, na Božić se nije nikud odlazilo od kuće, osim na misu. Moralo se biti kod kuće i “čuvati maloga Isuseka”.

Posjete tek na Štefanje

Drugi dan Božića, na Štefanje, odlazilo se u posjet susjedima, rodbini i prijateljima. Najčešće k Stjepanima, Štefi ma, Štefekima, Štefi nama, a i Štefama i Štefi ca-ma, čestitati im imendan. Daka-ko da su ih oni dobro pogostili. Na Ivanje ili Ivanuševo iznosila se slama iz kuće. Stavljala se ispod blaga, a malo sijena stavljalo se i u gnijezda gdje su nesle kokoši. Pojasom od ražene slame veza-le su se voćke, kako bi dogodi-ne dobro rodile. Sjemenje s bo-žićnog stola domaćica je dala peradi. Taj dan u crkvu se nosilo vino i jabuke na blagoslov. Da bi bile lijepe, crvene i jedre, mlade djevojke su se na Ivanje umivale crvenom jabukom božićnicom. Na blagdan Nevine dječice (28. prosinca) ili Šibrajevo roditelji su ujutro budili djecu šibanjem (“ši-branjem”) po nogama. Pritom su govorili “Zdrav bil, vesel bil, sto let poživel!”

Tijekom dana išlo se u selo s lijepim ravnim šljivovim šibama i “šibralo” se poznate. Mladići su najdraže “šibrali” djevojke. Ina-če, cijeli božićni tjedan nije se ni-šta teško radilo. Božićni ugođaj i raspoloženje nastavilo se do Stare godine ili Silvestrova. Na Staru godinu išlo se na večer-nju misu zahvalnicu. Poslije mise išla su djeca, a ponekad i žene,

pjevati ispod prozora suseljana i čestitati im Novu godinu, jer do-čeka Nove godine, kakvi su da-nas, nekada nije bilo. Domaćini kojima su čestitali, darivali su ih sitnim novcem, jabukama, kola-čima, slaninom i “čurkama”. Pje-vala se pjesma:

Dober vam večer gospodar i skupa z gospodaricom,Na mlado leto, veselimo se !Na polju vam je senčica, za senčicom je zlaten stol,Na mlado leto, veselimo se !Oko stola su klupčice, na njima sedi Marija,Na mlado leto, veselimo se !Marija drži Isusa, Isus nam drži jabuku,Na mlado leto, veselimo se !Isus pomane z jabukom vu ono polje široko,Na mlado leto, veselimo se !Da bi nam polje rodilo z onom belom šenicom,Na mlado leto, veselimo se !Isus pomane z jabukom vu onu goru zelenu,Na mlado leto, veselimo se !Da bi nam gora rodila z onim vi-nom crlenim,Na mlado leto, veselimo se!

Tako su božićevali naši sta-ri! Nažalost, suvremeni način ži-vota, koji je zahvatio i naša sela, pridonio je polaganom gašenju ovih lijepih i duhovno sadržajnih običaja. Tek se još samo neki pojedinačno održavaju. Nisu li time i naši Božići siromašni-ji, unatoč bučnim i medijski na-metnutim darivanjima?

Božićni blagdani snažno

su obilježili seoski seljački život, poprativši ga mnogim običajima i simbolikom


RevijaMiJ4_09web

Documents