Ima li povjesnih dokaza za Isusovo uskrsnue
Ima li povijesnih dokaza za Isusovo uskrsnue?
Debata izmeu William Lane Craiga i Bart D. Ehrmana
Srednja kola Svetog Kria, Worcester, Massachusetts
28. oujka 2006.
Uvod
Studenti, nastavniko osoblje, osoblje i gosti iz zajednice
Worcester, dobro doli u Hogan Campus Centar u Srednjoj koli Svetog
Kria. Moje je ime Charles Anderton i profesor sam ekonomije u ovoj
koli. U ime sponzorskih organizacija, Centra za religiju, etiku, i
kulturu te Kampusa Kranske Drube, toplo Vas pozdravljam na veeranju
debatu. Pitanje postavljeno veeras je od stalnog zanimanja za krane
i ne-krane: Ima li povjesnih dokaza za Isusove uskrsnue? Potvrdni
odgovor zastupa dr. William Lane Craig, profesor znanstvenih
istraivanja filozofije u Talbot koli teologije u La Miradi,
Kaliforniji. Negativno stajalite zastupa dr. Bart Ehrman, James A.
Gray, ugledan profesor i voditelj Odjela za religijske znanosti
Sveuilita North Carolina u Chapel Hillu.
Tijekom debate, molim Vas da s potovanjem uzmete u obzir gledita
raspravljaa. Molim Vas, suzdrite se pljeskanja, komenatara djela
podrke ili kritike. Pitanja i odgovore moi ete postaviti u za to
predvieno vrijeme poslije formalnog djela programa omoguivi priliku
za inerakciju izmeu raspravljaa i publike. Molim Vas uzmite u obzir
da e debata i dio pitanja i odgovora biti snimljen audio i video
vrpcom. Takoer Vas molim da ugasite mobitele.
Moderatora veeranje debate je dr. William Shea, direktor Centra
za religiju, etiku i kulturu ovdje u Svetom Kriu. Dr. Shea
doktorirao je filozofiju 1973.g. Sveuilita u Kolumbiji, koli
filozofije. Poduavao je u katolikom sveuilitu Amerike, Sveuilitu
June Floride, te St. Louis Sveuilistu. Takoer je obnaao dunost
predsjednika Drutva srednjih kola teologije (CTS). Objavio je vie
od 50 eseja i lanaka u znanstvenim asopisima te napisao i
lektorirao mnoge knjige ukljuujui: Naturalism and the Supernatural
(Naturalizam i natprirodno); The Struggle Over the Past: Religious
Fundamentalism in the Modern World (Borba protiv povijesti:
Religijski fundamentalizam modernog svijeta); Knowledge and Belief
in America: Enlightenment Traditions and Modern Religious Thought
(Znanje i vjerovanje u Americi: prosvjetiteljske tradicije i
suvremena religijska misao); Trying Times: Essays on Catholic
Higher Education in the 20th Century (Vremena pokuaja: eseji o
katolikom visokom kolstvu u 20.st.); i najnovija knjiga, Lion and
the Lamb: Evangelicals and Catholics in America (Lav i janje:
evangelisti i katolici u Americi). Molim Vas pozdravite dr. William
Sheau.
Moderatorove primjedbe
Dobra veer. Debata je prastari nain raspravljanja koji kombinira
elemente informiranosti, obrazovanja, prieljene rasprave i zabave.
Grki filozofi sofisti bili su savreno obrazovani za debate, a
Platonovi dijalozi i Aristotelova dijalektikabile su profinjene
knjievne vrste debata. Krani su preuzeli knjievnu vrstu debate
vodili ih o filozofskim i teolokim problemima u nedogled.
Srednjovjekovna sveuilita bila su krcata uenicima i profesorima
koji su htjeli raspravljati. Neki su srednjovjekovni krani mislili
da kad bi bili bolji govornici od idovske zajednice u debatama,
onda bi preobratili mnotvo na kransko evanelje.U jednoj poznatoj
debati iz 13.st. u panjolskoj, dominikanski sveenik izazvao je
poznatog rabina na debatuje li Isus bio mesija ili nije. Rabin je
oklijevao raspravljati, znaju da kad bi i dao dovoljne razloge zato
Isus NIJE bio mesija pobijedivi u debati, ionako bi on i njegovi
idovski sugovornici izgubili, to se tono i dogodilo: rabin je
pobijedio u debati, sveenik izgubio, a krani su spalili idovske kue
i obrte. Nadam se da nakon veeranje debate nitko od vas nee spaliti
Talbot Divinity School(Talbot teoloka kola) ili Sveuilite Sjeverne
Karoline.
Moja najdraa debata odrala se u Cincinnatiu 1834.g. kad je
Alexander Campbell, osniva protestantske denominacije Apostola
Kristovih vodio debatu s kraanskim biskupom Cincinnatia John
Purcellom, na temu je li kranska crkva antikrist i neman iz mora.
Debata ja trajala 6 dana po 6 sati te je tiskana u zbirci od 500
stranica malog formata. Obojica su dugo poivjeli te su stalno
propovijedali. Veeras ste sigurni, urno dodajem, jer smo odreeni
strogo definiranim temama rasprave. A one su:
prof. Victor Matheson mjerit e vrijeme govornicima drei
kartice.
Svaki govornik imat e 20 min. za uvod
Svaki govornik dobit e 12 min. za prvo pobijanje tvrdnji
Svaki govornik dobit e 8 min. za drugo pobijanje tvrdnji
Svaki govornik daje zakljuak u 5 min.
Tada smijete pljeskati, nipoto prije.
Tada smijete postavljati pitanja, ali ne due od ukupno 30
min.
Smijemo tada opet pljeskati.
dr. Anderton dat e posljednju izjavu.
Ponovno smijemo zapljeskati i zatim smo slobodni i kui bez palei
putem.
Sugovornici se ne poznaju osobno osim po imenu i ugledu. Nisu
vjebali skupa. Ovo je ozbiljan argument jer ovo nije sastanak World
Wrestling Federation(Svjetske federacije hrvanja). Raspravljaju o
ozbiljnoj temitonije, kakve je vrste knjievnosti Novi Zavjet i
kojih je koristi? Obojica su priznati uenjaci, pisci i
govornici.
William Lane Craig doktorirao je filozofiju na Sveuilitu
Birmingham i doktorat teologija sa Sveuilita u Mnchenu. Studirao je
7.g. na katolikom sveuilitu Louvain. Provodi znanstvena istraivanja
u Talbot teolokoj koli zadnjih 10 godina. Napisao je i lektorirao
vie od 30 knjiga, ukljuujui Assesing the NT Evidence for the
Historicity of the Ressurection of Jesus (Procjena NZ dokaza za
povjesnost Isusova uskrsnua) i 2 volumenaprijanjih debata, jedna s
Gerd Ldemannom Sveuilita Gttingen u Njemakoj i jedna s John
Dominicom Crossanom Sveuilita De Paul.
Bart Ehrman je cijenjen prof. James Gray Religijskih studija
Sveuilita Sjeverne Karoline. Doktorirao je teologiju na Princetonu
1985.g.i od 1988.g. je na Sveuilitu Sjeverne Karoline. Napisao je
19 knjiga od kojih su mi najdrai uvodi u Novi Zavjet i ranokrasnku
knjievnost i njegova posljednja knjiga o Da Vincijevom kodu.
Dr. Craig imat e prvi govor , slijedi ga dr. Ehrman.
Dr. Craigov uvodni govor
Dobra veer! elim iskazati svoju zahvalnost na poziv sudjelovanju
u veeranjoj debati. Veselim se raspravljati s dr. Ehrmanom o
narednim temama.
Pripremajui se za ovu debatu, iznenadio sam se. Zaudio sam se
otkrivi koliko su nam ivotne prie sline: kao marginalizirani
teenageri s jedvitom vezom s kranstvom, obijici se ivot okrenuo
naglavake kad smo s 15. ili 16.g. doivjeli duhovni preporod putem
osobne vjere u Isusa Krista. eljni sluiti Mu, obojica smo pohaali
istu srednju kolu u Illinoisu, Wheaton College, gdej smo kod istog
profesora sluali grki. Diplomiravi obojica smo nastavili doktorski
studij.
Poslije toga putevi su nam se drastino razili. Dobio sam poziv
Njemaka vlade da istraujem Isusovo uskrsnue pod vodstvom Wolfharta
Pannenberga i Ferdinanda Hahna Na Sveuilitu u Mnchenu te
Camebridgeu. Kao rezultat svojih istraivanja postao sam jo
uvjerniji u povjesnu vjerodostojnost tog dogaaja. Naravno, od mog
preobraenja, vjerovao sam u Isusovo uskrsnue temeljem osobnog
iskustva te i dalje mislim da je iskustveni pristup Isusovom
uskrsnuu potpuno valjan spoznaje da je Krist uskrsnuo. To je nain
kojim veina krana zna da je Isus uskrsnuo i iv. Ali kao rezultat
mojih istraivanja doao sam do spoznaje da se izvanredeno dobar
sluaj moe voditi u vezi Isusova uskrsnua i temeljem povijesnih
injenica, zato se nadam veeras dokazati da je Isusovo uskrsnue
najbolje objanjenje sigurnih dobro utvrenih injenica o Isusu.
Naalost, dr. Ehrman doao je do drastino drugaijih zakljuaka u
svojim istraivanjima. U njegovoj najnoviji knjizi estoko opisuje
kako je izgubio mladenaku vjeru. Nisam siguran, temeljem onog to
dr. Ehrman pie, vjeruje li i dalje u Isusovo uskrsnue ili ne. No,
on nikad to ne porie. Ipak, porie da moe biti povjesnih dokaza za
Isusovo uskrsnue. Ovo je vrlo odvano tvrditi, i naravno
zaintrigiralo me vidjeti koje je argumente naveo kao obrazloenje.
Zapanio sam se kad sam otkrio da filozofski argument koji daje za
svoju tvrdnju stari argument protiv izjednaavanja uda koje sam
prouavao za vrijeme doktorskog istraivanja i koje mnogi dananji
filozofi smatraju lanim dokazom. Kako ne bih potkopao dr. Ehrmanovu
teoriju, priekat u dok ne iznese svoje argumente prije nego to
ukaem na pogrenost tvrdnje.
Za sada, elim nakratko iznijeti kako bi povjesni sluaj Isusova
uskrsnua mogao izgledati. U samom postupku objanjenja Isusova
uskrsnua potrebno je razlikovati dokaze od najboljih objanjenja tih
dokaza. To je bitno jer je u ovom sluaju dokaz relativno nesporan.
Kao to emo vidjeti, prihvaa ga veina uenjaka. S druge strane,
objanjenje dokaza je sporno. Samo uskrsnue najbolje je objanjenje
sluaja spornosti. Iako, dr. Ehrman kae da ne moe biti nikakvih
povjesnih dokaza za uskrsnue, vidjet emo da on zapravo tvrdi da
uskrsnue ne moe biti najbolje objanjenje tog dokaza, a ne da uope
nema dokaza.
To me dovodi do moje prve namjere, tonije:
I) Postoje 4 povjesne injenice koje se moraju objasniti
primjerenim povjesnim hipotezama: Isusov ukop
otkrivanje prazne grobnice
posmrtno ukazanje
izvor vjere Apostola u uskrsnue
Sad poblie pogledajmo prvu namjeru. elim podijeliti s Vama 4
injenice koje su iroko prihvaene kod povjesniara danas.
injenica br. 1: Poslije razapinjanja na kri Isusa je pokopao u
grobnicu Josip iz Arimateje.
Povjesniari su osnovali ovu injenicu na temelju slijdeih
dokaza:
1. Isusov pokop je viestruko spominjan u ranim, neovisnim
izvorima.
Imamo 4 biografije Isusa, koje su napisali apostoli Matej,
Marko, Luka i Ivan, skupljeni u Novom Zavjetu, zajedno s raznim
pismima apostola Pavla. Sluaj pokopa dio je Markovih izvora prie o
Isusovoj patnji i smrti. Ovo je vrlo rani izvor vjerojatno osnovan
na priama oevidaca te koje komentator Rudolf Pesch stavlja unutar 7
godina od Isusove smrti. Takoer Pavao ima vrlo rani izvor Isusova
uskrsnua koje uenjaci stavljaju unutar 5 godina od Isusove smrti.
Neovisni izvori, prema Josipu, naeni su u izvorima iza Mateja i
Luke te Ivanova Evanelja, ne zaboravljajui posebno biblijski tekst
Petra. Stoga, imamo velik broj, od najmanje 5 neovisnih izvora za
Isusov pokop od kojih su neki izvanredno rani.
2. Kao lan idovskog Sanhedrina koji je osudio Isusa na smrt,
Josip iz Arimateje nije kranska izmiljotina.
Bilo je odreenih razmirica u ranoj crkvi prema idovskim
vlastima. U oima krana, oni su iskonstruirali pravno ubojstvo
Isusa. Stoga, prema Novom Zavjetu strunjak Raymond Brown tvrdi da
je Isusov pokop prema Josipu vrlo vjerojatno budui da je gotovo
nepojmljivo zato bi krani izmislili priu o idovskom sanhedristu
koji radi ono to je dobro prema Kristu.
Ovi i drugi razlozi, uglavnom komenatari Novog Zavjeta pridonose
tome da je Isusa pokopao Josip iz Arimateje u grobnicu. Prema
kasnijem John A. T. Robinson iz Camebridgea, pokop Isusa u grobnice
jedan je od najranijih i najbolje dokazivih injenica o Isusu.
injenica br. 2: U nedjelju nakon smrti, Isusov grob nale su
praznim Njegove sljedbenice.
Neki od razloga za takav zakljuak su:
1. Rana grobnice je viestruko potvrena u ranim, neovisnim
izvorima.
Markov izvor nije zavrio pokopom, ve priom o praznoj grobnici
koja je povezana s priom pokopa verbalno i gramatiki. Nadalje Matej
i Ivan imaju neovisne izvore o praznoj grobnici, takoer je
spomenuto kod propovijedi u Djelima Apostolskim(2, 29;13,36), te se
podrazumijeva u Pavlovom pismu Korinanima (1Cor 15,4). Stoga opet
imamo razne, rane, neovisne potvrde injenice prazne grobnice.
2. Praznu grobnicu su otkrile ene.
U patrijarhalnom idovskom drutvu svejdoenju ena se nije
vjerovalo. Zapravo idovski povjesniar Josip pie da ene nisu uope
smjele biti svjedokinje u idovskom sudstvu. U odnosu na to, koliko
je zanaajno to su ba ene otkrile praznu grobnicu. Bilokakvi kasniji
razlozi bili bi postavili Petra ili Ivana kao otkrivatelja prazne
grobnice. injenica da su ene umjesto mukaraca otkrile injenino
praznu grobnicu te su pisci evanelja vjerno zapisali da je to za
njih udna i osramoujua injenica.
Mogao bih nastaviti, ali mislim a se dovoljno rekla zato , prema
rijeima Jacoba Kremera, ausrijskog strunjaka za uskrsnue, najvie
egzegeta smatra pouzdanim biblijski izvor u vezi prazne
grobnice.
injenica br. 3: U razliitim prigodama i uvjetima razliiti
pojedinci ili skupine doivjele su ukazanje uskrsnulog Krista.
Ova je injenica univerzalno priznata od strunjaka zbog slijedeih
razloga:
1. Pavlov popis svjedoka isusova uskrsnua osigurava da se takvo
ukazanje dogodilo.
Pavao govori da se Isus ukazao svom glavnom apostolu Petru,
zatim uem krugu apostola poznatih kao Dvanaestorica ;zatim skupini
500 apostola najednom, zatim mlaem bratu James koji je navodno
dotad bio nevjernik, naposljetku svim apostolima. Konano Pavao
doaje ukazao se i meni u vrijeme kad je Pavao jo bio progonitelj
krana(1Cor15,5-8). Uzevi u obzir datum Pavlovih informacija kao i
osobno poznanstvo s ukljuenim osobama, ova ukazanja se ne mogu
odbaciti kao legendama.
2. Pojava prie u evanelju daje viestruke, neovisne potvrde
ukazanja.
Npr. ukazanje Petru su potvrdili Luka i Pavao; dok ukazanje
dvanaestorici apostola potvruju Luka, Ivan i Pavao, a ukazanje
enama Matej i Ivan. Kako o ukazanju imamao toliko pria u raznim
neovisnim izvorima, ne moe se negirati istinitost takvog iskustva
apostola. ak skeptini njemaki kritiar Novog Zavjeta Gerd Ldemann
zakljuuje Moe se uzeti kao povjesnom istinom da su Petar i apostoli
imali iskustva poslije Isusove smrti u kojima se Isus ukazao kao
uskrsnuli Krist.
Konano,
injenica broj 4: Izvorni apostoli iznenada i iskreno su poeli
vjerovati da je Isus uskrisnuo od mrtvih unato predispozicijama za
vjerovanje u suprotno.
Razmislite o situaciji u kojoj su se apostoli nali neposredno
nakon Isusovog razapinjanja na kri.
1. Njihov je voa mrtav.
idovska mesijanska oekivnja nisu imala ideju mesije koji bi
umjesto slavlja nad idovskim neprijateljima bio sramotno pogubljen
kao kriminalac.
2. idovska vjerovanja o zagrobnom ivotu unaprijed su iskljuivala
biloije uskrsnue od mrtvih u slavu i besmrtnost prije sveopeg
uskrsnua svih mrtvihna kraju svijeta.
Meutim, izvorni apostoli iznenada su doli do vrstog vjeroavanja
da je Bog uskrsnuo Isusa od mrtvih te da su bili spremni umrijeti
za tu istinu. Ali se tada postavlja oito pitanje: to ih je
natjeralo da ponu vjerovati u neto neidovsko i strano. Luke
Johnston, Novo Zavjetni strunjak Sveuilita Emory misli Neka vrsta
monog, preobraajnog iskustva bio je potreabn da bi se razvio pokret
poput ranog kranstva. N. T. Wright cijenjen britanski uenjak
dodaje: To je zato to, ja kao rani povjesniar ne mogu objasniti
uspon ranog kranstva osim ako je Isus opet uskrsnuo, ostavivi
prazan grob za njim.
Ukratko postoje 4 injenice koje prizna veina uenjaka: Isusov
pokop, otkrivanje prazne grobnice, zagrobna ukazanja, izvor
apostolovih vjerovanja u Njegovo uskrsnue.
Sad u njegovim rano objavljenim djelima dr. Ehrman je skeptian
prema ovim injenicama. Ustraje na se ne mogu u potpunosti
prihvatiti te injenice. Zato ne? Dao je 2 razloga:
Prvo, tvrdi da povjesniari ne mogu rei da se to udo, vjerojatno
dogodilo. Ali ovdje je oito zamijenio doakz uskrsnua s najboljim
objanjenjem dokaza. Usjrsnue Kristovo je udo i za objanjenje
dokaza. Ali dokaz sam po sebi nije udo. Niti jedna od ovih 4
injenica nije natprirodna ili nepristupana povjesniaru. Radi
analogije, jeste li znali da je nakon ubojstva Abrahama Lincolna
skovana urota ukrasti njegovo tijelo dok su ga provozili u
Illinois? Sad bi povjesniar oito htio znati je li uspjela il ne. Je
li Lincolnovo tijelo nestalo iz vlaka? Je li uspjeno sputeno u
grobnicu u Springfielldu? Jesu li njegovi najblii suradnici poput
ministraobrane Stantonnili potpredsjednik Johnson tvrdili da su
vidjeli ukazanja svog predsjednikaLincolna poslije smrti itd.? Ovo
su pitanje koja bi bilokoji povjesniar mogao istraivati. Ista je
stvar s one 4 injenice o Isusu.
Ali prof. Ehrman imao je drugi razlog zato je mislio da
povjesniar ne moe prihvatiti ove injenice: Evanelje potvruje da su
izvjea ovih odgaaja beznanadno kontradiktorna.Problem ove
argumenatcije pretpostavlja 3 stvari: I) neslaganja su nerjeiva vie
nego jedva oita, II) neslaganja su u srcu pripovijedanja, nego u
perifernim detaljima, III) sve ove tvrdnje imaju jednaku tvrdnju na
povjesnu vjerodostojnost budui da je prisutnost nestalnosti u
kasnijem, manje pouzdanom izvoru ne potkopava vjerodostojnost
ranijeg, vjerodostojnijeg izvora. U stvari kad pogledate
pretpostavljena neslaganja, vidite da je veina njih- poput imena i
broj ena koje su posjetile grobnicu- jedva su oita, nestvarna.
tovie navodna neslaganja naene su u sekundardnim okolnosnim
detaljima prie i nemaju utjecaja na 4 injenice.
Veina povjesniara nije bila zastraena ovakvim vrstama prigovora.
U stvari dr. Ehrman je sam preispitao svoj poloaj o ovim
sluajevima. Neslaganja u detaljima, premda priznaje da imamo vrstu
tradiciju, ne samo za Isusov pokop, ali takoer u skupini ena koja
je otkrila praznu grobnicu, te stoga kae da moemo zakljuiti s
odreenom dozom sigurnosti da je Isusa u stvari pokopao Josip iz
Arimateje u grobnicu i da je nakon 3 dana pronaena prazna.
Kada sam otkrio da se dr. Ehrman vrati na to pitanje, moje
divljenje njegovoj iskrenosti uenosti naglo je poraslo. Malo bi
strunjaka kad bi ve vidjeli da su pred objavom djela, imalo
hrabrosti ponovno ispitati tu problematiku i priznati da su bili u
krivu. Obrat miljenja dr. Ehrmana je svjedoenje ne samo u obrani
dokaza ovih 4 injenica , ali takoer odlunost slijediti dokaze
gdjegod ga odvedu. Ovo znai da moja prva namjera nije sluaj
neslaganja u veeranjoj debati. Cijela e se debata okrenuti odgovoru
dr. Ehrmana na moju drugu namjeru:
II. najbolje objanjenje ovih injenica je da je Isus uskrsnuo do
mrtvih.
Ovo je naravno objanjenje koji su sami svjedoci dalii ne mogu
zamisliti bolje objanjenje. Hipoteza uskrsnua nadilazi sve
uobiajene kriterije za najbolje objanjenje, poput moi objanjavanja,
cilja objanjavanja, vjerojatnosti itd. Naravno, u povijesti su
postojala mnoga alternativna naturalistika objanjenja uskrsnua koja
su bila predloena poput hipoteze urote, hipoteze oite smrti,
hipoteze halucinacije itd. Prema prosudbi veine suvremenih
strunjaka, meutim, niti jedna od ovih naturalistikih hipoteza nije
uspjela pruiti vjerojatno objanjenje ovih injenica. Ni dr. Ehrman
ne podrava niti jednu od ovih naturalistikih objanjenja
injenica.
Zato, pitamo se, dr. Ehrman ne prihvaa uskrsnue kao najbolje
objanjenje. Odgovor je jednostavan: uskrsnue je udo, a dr. Ehrman
negira mogunost utemeljenja uda. On pie: Zato to samo povjesniari
mogu utvrditi to se vjerojatno dogodilo, kako je udo ovakvih
razmjera malo vjerojatno, povjesniar ne moe rei da se vjerojatno
dogodilo. Ovaj stari argument protiv poistovjeivanja uda, ve su
pobili u 18.st. ugledni strunjaci William Paley i George Campbell,
te su ga mnogi suvremeni filozofi odbili kao nedostatnim. Obeao sam
vie o ovome govoriti kasnije; ali zasad, samo u rei da u nedostatku
naturalistikih objanjenja injenica, dr. Ehramnovo oklijevanje oko
prihvaanja uskrsnua Krista kao najbolje objanjenje je bespotrebno.
Dr. Ehrman bio bi prilino razuman kad bi prihvatio udesno
objanjenje poput uskrsnua, pa trebali bi i mi.
U zakljuku mislim da ima dobrih povjesnih dokaza za Isusovo
uskrsnue. Konkretno, izdvojio sam dvije osnovne namjere veeranje
rasprave:1. postoje 4 povjesne injenice koje se moraju objasniti
odgovarajuim povjesnim hipotezama: Isusov pokop, otkrivanje prazne
grobnice, Njegova posmrtna ukazanja, i otkrie izvora vjere Apostola
u uskrsnue
2. najbolje objanjenje ovih injenica je da je Isus uskrsnuo od
mrtvih.
Dr. Ehrmanova uvodna rijeelio bih zahvaliti Billu za tu vrlo
impresivnu uvodnu rije. Ve godinama sluam o tome kako je Bill vjet
raspravlja i retoriar, i sad sam uvidio zato su evangeliki krani, u
ije ime on govori, tako ponosni na njegove sposobnosti.
U mom uvodnom govoru ovdje neu se direktno baviti mnogim
gleditima koja je Bill ve postavio. Umjesto toga u izloiti svoje
vlastite injenice, koje nisu ba takve kakve je on rekao da e biti,
iako postoje nekakve dodirne toke. Izloit u svoje vlastite injenice
i u svom sljedeem govoru u pokazati zato su, po mom miljenju,
tvrdnje koje je on istaknuo toliko problematine.
Za poetak elim rei neto slino to je on ve rekao na poetku svog
govora. Prije sam vjerovao u sve to je Bill upravo izloio. On i ja
smo pohaali isti evangeliko-kranski fakultet, Wheaton, gdje se ui o
tim stvarima. Prije toga sam pohaao Moody Bible Institut, jo
konzervativniju kolu, gdje je Biblija nae srednje ime. Tamo smo te
stvari uili jo lakomije. Prije sam im vjerovao svim svojim srcem i
duom. Prije sam propovijedao i pokuavao uvjeriti druge u istinitost
tih stvari. Ali onda sam poeo prouavati to gradivo, a ne
jednostavno prihvaati sve to moji uitelji kau, ve traiti istinu
duboko u sebi. Nauio sam grki i poeo prouavati Novi zavjet na
izvornom grkom jeziku. Nauio sam hebrejski kako bih mogao proitati
Stari zavjet. Nauio sam latinski, sirijski i koptski kako bih mogao
proavati rukopise Novog zavjeta i nekanonske predaje o Isusu na
izvornim jezicima. Uronuo sam u svijet 1. stoljea, itajui
nekranske, idovske i poganske tekstove iz Rimskog Carstva i prije,
te sam pokuao svladati sve to je napisano od krana u prvih 300
godina Crkve. Postao sam povjesniar starog vijeka i 25 godina sam
danonono istraivao to podruje. Nisam filozof kao Bill ja sam
povjesniar koji se posvetio tome da pronae povijesnu istinu. Nakon
godina prouavanja, napokon sam doao do zakljuka da je sve to sam
prije uio o povijesnim dokazima za uskrsnue, apsolutno netono.
Zapoet u objanjavajui jednostavnim terminima ime se povjesniari
bave. Povjesniari nastoje utvrditi to se vjerojatno zbivalo u
povijesti. Ne moemo sigurno znati to se dogodilo u prolosti, jer je
to ve prolo. Mislimo da znamo to se dogodilo u prolosti u nekim
primjerima, jer imamo dobre dokaze koji potvruju da se to dogodilo,
ali u nekim sluajevima ne znamo, a u nekima ak moramo dignuti ruke
od toga u oaju.
Relativno je sigurno da je Bill Clinton pobijedio na izborima
1996. godine. Moda e sljedei put biti nekako manje jasno tko je
pobijedio na izborima. Prilino je jasno da je Shakespeare napisao
svoje kazaline komade, ali postoji prilina rasprava o tome. Zato?
To je bilo prije nekoliko stotina godina i uenjaci imaju
podijeljena miljenja. Vjerojatno je Cezar preao Rubikon, ali nemamo
dovoljno svjedoanstava od prisutnih. Povjesniari nastoje utvrditi
stupanj vjerojatnosti neega to se dogodilo u povijesti. Neke su
stvari apsolutno sigurne, neke vjerojatne, neke mogue, neke su
moda, a neke vjerojatno nisu.
Kakvu vrstu dokaza uenjaci trae kad pokuavaju ustanoviti
vjerojatnosti u prolosti? Pa, najbolja vrsta dokaza se, naravno,
sastoji od istovremenih izvjetaja ljudi koji su ivjeli blizu
vremena tih dogaaja. Konano, ako ne postoji izvor iz tog razdoblja,
onda nemamo pouzdan izvor. Postoje samo dva izvora informacija za
prole dogaaje: ili prie koje su se zaista dogodile, a utemeljene su
na izvjetajima svjedoka ili izmiljene prie. To su jedine dvije
vrste pria koje imamo iz prolosti ili stvari koje koje su se
dogodile ili stvari koje su izmiljene. Da se utvrdi koje su se
stvari zaista dogodile, potrebni su istovremeni izvjetaji stvari,
koji su blizu vremena tih dogaaja i pomae ako je mnogo tih
izvjetaja. to vie to bolje! Potrebno je mnogo tih izvjetaja i
potrebno je da ti izvjetaji budu neovisni jedni o drugima. Ne elimo
razliite izvjetaje koji se meusobno slau; elimo izvjetaje koji
samostalno svjedoe o rezultatu. tovie, iako elimo izvjetaje koji su
neovisni jedan od drugoga, izvjetaje koji ne surauju, takoer elimo
spise koji potkrepljuju jedan drugoga; izvjetaje koji su dosljedni
u onome to govore o subjektu. tovie, naposljetku, elimo izvore koji
se ne kose spram znaenja subjekta. elimo izvjetaje koji su
nepristrani. elimo hrpu njih, da su neovisni jedan od drugog, a
ipak da su meusobno skladni.
to mi imamo s evaneljima Novog zavjeta? Pa, naalost, nismo
toliko iskljueni koliko bismo htjeli biti. Htjeli bismo biti u
krajnje dobrom poloaju, jer nam evanelja govore o Isusu i ona su
najbolji izvori o Isusu. Ali koliko su ona dobra kao povijesni
izvori? Ne ispitujem jesu li oni vrijedni kao teoloki izvori ili
izvori za religiozne informacije. Ali koliko su oni kvalitetni kao
povijesni izvori? Naalost, nisu toliko dobri koliko bismo mi to
htjeli. Evanelja su napisana 35 do 65 godina nakon Isusove smrti 35
do 65 godina nakon njegove smrti, ne od ljudi koji su bili
svjedoci, ve od ljudi koji su ivjeli kasnije. Evanelja su napisali
ljudi koji su bili visoko pismeni, obrazovani krani koji su
govorili grki druge i tree generacije. Nisu napisani od Isusovih
sljedbenika aramejaca. Napisali su ih ljudi koji su ivjeli 30, 40,
50, 60 godina kasnije. Odakle su ti ljudi crpili informacije?
Trebao bih istaknuti da je u evaneljima reeno da su ih napisali
Matej, Marko, Luka i Ivan. Ali to je samo u engleskoj Bibliji. To
su naslovi tih evanelja, ali tko god je napisao Evanelje po Mateju,
nije ga tako nazvao. Tko god je napisao Evanelje po Mateju
jednostavno je napisao svoje evanelje, a netko je kasnije rekao da
je to Evanelje po Mateju. Netko kasnije govori tko ga je napisao.
Naslovi su kasniji dodatci. To nisu izvjetaji svjedoka. Odakle im
te njihove prie?
Nakon Isusovih dana, ljudi su poeli priati prie o njemu kako bi
ostale obratili na vjeru. Pokuavali su obratiti i idove i pogane.
Kako obratiti nekoga da prestane tovati svog boga i pone tovati
Isusa? Treba ispriati prie o Isusu. Dakle, nekoga preobrati na
temelju pria koje pria. Ta osoba preobrati nekog, tko opet
preobrati nekog, tko preobrati nekog i na kraju cijeli niz ljudi
pria prie.
Nain na koji to funkcionira je sljedei: Ja sam poslovan ovjek u
Efezu i netko doe u grad i pria mi prie o Isusu, i na temelju tih
pria koje ujem, ja se preobratim. Ispriam eni te prie. Ona se
preobrati. Ona ispria susjedi. Ona se preobrati. Susjeda kae svom
muu te prie. On se preobrati. On ode na poslovno putovanje u Rim i
tamo ispria ljudima te prie. Oni se preobrate. Odakle su ti ljudi u
Rimu uli te prie? uli su ih od mog susjeda. Je li on bio tu i vidio
te stvari koje je ispriao? Nije. Odakle je uo o tome? uo je o tome
od svoje ene. Odakle ih je njegova ena ula? Je li ona bila tamo?
Nije. ula ih je od moje ene. Odakle je moja ena ula te prie? ula ih
je od mene. Pa, gdje sam ih ja uo? Ni ja nisam bio tamo.
Prie krue godinu za godinom i kao rezultat toga, mijenjaju se.
Kako mi znamo da su se prie promijenile u procesu prenoenja? Znamo
da se prie mijenjaju zbog brojnih razlika u naim izvjetajima koji
se ne mogu uskladiti. Ne morate mi vjerovati na rije; jednostavno
sami prosudite. Govorim svojim studentima da je razlog to ne
primijeujemo da je toliko mnogo razlika u evaneljima stoga to ih
itamo okomito, od vrha do dna. Zaponemo Markovo Evanelje od poetka
do kraja, zatim Matejevo od poetka do kraja, koje zvui vrlo slino
Markovom, zatim itamo Lukino od poetka do kraja, koje zvui vrlo
slino Matejevom i Markovom, pa itamo Ivanovo, koje je malo
drugaije, ali opet vrlo slino. Razlog je to ih itamo okomito. Nain
na koji se vide razlike u evaneljima je da ih itamo vodoravno.
Treba proitati jednu priu kod Mateja, zatim istu kod Marka, i onda
ih usporediti i vidjeti gdje emo doi. Doi emo do velikih razlika.
Uzmimo samo Isusovu smrt. Koji dan je bio kad je Isus umro i koje
doba dana? Je li umro dan prije Posljednje veere, kako je Ivan
izriito naglasio ili je umro nakon to su jeli, kao to je Marko
izriito naglasio? Je li umro u podne, kao to stoji kod Ivana ili u
9 ujutro kao to kae Marko? Je li Isus cijelim putem nosio kri sam
ili je imun Cirenac nosio njegov kri? Ovisi koje evanelje itamo.
Jesu li se oba razbojnika izrugivala s Isusom na kriu ili mu se
samo jedan rugao, a drugi stao u obranu? Ovisi koje evanelje itamo.
Je li zastor u hramu bio potrgan napola prije Isusove smrti ili
nakon to je umro? Ovisi koje evanelje itamo.
Ili uzmimo izvjetaje o uskrsnuu. Tko je otiao na grob trei dan?
Je li to bila samo Marija ili Marija s drugim enama? Ako je Marija
s drugim enama, koliko je ena bilo, tko su one bile i kako su se
zvale? Je li kamen bio pomaknut prije njihovog dolaska ili ne? to
su vidjele na grobu? Jesu li vidjele jednog ovjeka, dvojicu ili
anela? To ovisi o tome koje spise itamo. to im je reeno da kau
uenicima? Jesu li uenici trebali ostati u Jeruzalemu i tamo vidjeti
Isusa ili su trebali otii u Galileju i tamo ga vidjeti? Jesu li ene
rekle ikome ili nisu? Ovisi koje evanelje itamo. Jesu li uenici
ostali u Jeruzalemu ili su odmah napustili Jeruzalem i poli u
Galileju? Sve to ovisi o tome koje spise itamo.
Imamo iste probleme sa svim izvorima i svim evaneljima. To nisu
pouzdani povijesni izvjetaji. Autori nisu bili svjedoci; oni su
krani koji govore grki i koji su ivjeli 35 do 65 godina nakon
dogaaja o kojima pripovijedaju. Izvjetaji koje oni piu utemeljeni
su na usmenim tradicijama koje su kruile desteljeima. Godinu za
godinom krani su nastojali preobratiti ostale priajui im prie da ih
uvjere da je Isus uskrsnuo od mrtvih. Ti su pisci priali prie koje
su ve krani pripovijedali svih tih godina. Mnogo pria je izmiljeno
i veina tih pria se promijenila. Iz tog razloga ti izvjetaji nisu
toliko korisni koliko bismo mi htjeli da budu za povijesne svrhe.
Oni nisu istovremeni, nisu nepristrani i nisu skladni. Pa ak i da
su ove prie bile najbolji izvor na svijetu, tu bi i dalje bila
velika zapreka koju jednostavno ne moemo predvidjeti ukoliko elimo
pristupiti pitanju uskrsnua s povijesnog gledita, radije nego
teolokog. U redu je ako Bill eli diskutirati o tome da je s
teolokog gledita Bog uzdignuo Isusa iz mrtvih ili ako ak eli
raspravljati da je Isus uzdignut od mrtvih. Ali to ne moe biti
povijesna tvrdnja, i to ne iz razloga to me optuio da sam stari,
zanesenjak 18. stoljeem, ija su gledita ve odavno odbaena.
Povjesniari mogu samo ustanoviti to se dogodilo u prolosti. Problem
s povjesniarima je taj to ne mogu ponavljati eksperiment. Danas,
ako elimo dokaz za neto, jednostavno je pronai dokaz u prirodnim
znanostima; u eksperimentalnim znanostima imamo dokaz. Ako vam elim
dokazati da komad sapuna od bjelokosti pluta, ali komadi eljeza
tonu, sve to trebam uiniti jest uzeti 50 baava mlake vode i poeti
ubacivati komade. Sapun od bjelokosti e uvijek plutati, a eljezo e
uvijek tonuti, i nakon nekog vremena emo imati razinu, koju moemo
nazvati predvienom vjerojatnosti, da ako to ponovno uinim, eljezo e
opet potonuti, a sapun e ponovno plutati. Mogue je ponavljati
eksperimente radei eksperimentalnu znanost. Ali ne moemo ponoviti
eksperiment u povijesti, jer kad se jednom povijet dogodi, gotovo
je.
to su uda? uda nisu nemogua. Neu rei da su nemogua. Moda mislite
da su nemogua. I ako to mislite, onda ete se sloiti s mojim
argumentom, prije nego u ja sam. Samo u rei da su uda tako jako
nevjerojatna, da su u najmanju ruku mogui dogaaj u svakom drugom
primjeru. Ona naruavaju prirodni red. Tako su jako nevjerojatna, da
je njihova vjerojatnost neznatna, da ih zovemo udima. Nitko na licu
zemlje ne moe hodati po vodi. Kolike su anse da netko od nas to moe
napraviti? Pa nitko od nas ne moe, pa, recimo da su izgledi 1:10
milijardi. Pa, pretpostavimo da netko moe. Pa, dani izgledi su 1:10
milijardi, ali u stvari nitko od nas to ne moe.
to je sa Isusovim uskrsnuem? Ne kaem da se nije dogodilo, ali
ako se desilo, onda je to udo. Tvrdnja o uskrsnuu ne tvrdi da se
samo Isusovo tijelo vratilo meu ive, nego i da je oivjelo da vie
nikad ne umre. To je krenje onoga to se prirodno dogaa, svaki dan,
dan za danom, milijun puta godinje. Koliko su izgledi da se to
stvarno dogaa? Pa, to bi bilo udo. Drugim rijeima, to bi bilo
toliko nevjerojatno da ne moemo objasniti stvar po prirodnom
znaenju. Teolog moe tvrditi da je to istinito i raspravu s teologom
moramo diskutirati na teolokoj podlozi, jer nema povijesne podloge
za to. Povjesniari mogu samo utvrditi to se vjerojatno dogodilo u
prolosti i po definiciji udo je najmanje vjerojatan dogaaj. I tako,
po prirodi kanona povijesnih istraivanja, ne moemo povijesno
tvrditi da se udo vjerojatno dogodilo. Po definiciji, vjerojatno
nije. A povijest moe jedino utvrditi to vjerojatno jest.
elio bih da moemo ustanoviti uda, ali ne moemo. To nije niija
krivnja. To je jednostavno zbog toga to kanoni povijesnog
istraivanja ne dozvoljavaju vjerojatnost utvrivanja vjerojatnog kao
najmanje vjerojatnog od svih dogaaja. Zbog tog razloga Billova
etiri dijela dokaza su potpuno irelevantna. Ne moe postojati
povijesna vjerojatnost za dogaaj koji izaziva vjerojatnost, ak i
ako se dogaaj zaista zbio. Uskrsnue treba biti uzeto na temelju
vjere, a ne na temelju dokaza.
Dopustite mi da vam prikaem u alternativnom scenariju to se
zbilo, a moe objasniti prazan grob. Ja u to ne vjerujem. Ne
vjerujem da se dogodilo na takav nain, ali je vjerojatnije od uda,
jer je udo po definiciji najmanje vjerojatan dogaaj. Stoga mi
dopustite da vam izloim teoriju, jednu koju sam sam smislio. Mogao
bih smisliti 20 takvih, koje su uvjerljivije, ali isto mnogo
vjerojatnije od uskrsnua.
Isusa je pokopao Josip iz Arimateje. Dva Isusova lana obitelji
su uzrujani to je nepoznati idovski voa pokopao njegovo tijelo. Po
noi, ta dva lana obitelji provale u grob, uzmu tijelo da ga sami
pokopaju. Ali rimski vojnici u izvidnici ih vide kako nose truplo
ulicom zamotano u mrtvaki pokrov, suprotstave im se i ubiju ih na
licu mjesta. Bace sva tri tijela u javnu grobnicu, gdje su za tri
dana tijela unakaena do neprepoznatljivosti. Grob je u tom sluaju
prazan. Ljudi odu na grob, vide da je prazan i pomisle da je Isus
ustao iz mrtvih, a zatim ponu misliti da su ga vidjeli, jer znaju
da je uskrsnuo, budui da mi je grob prazan.
To je prilino nevjerojatan scenarij, ali ne moe se prigovoriti
da je nemogu, jer nije. Ljudi su prrovaljivali na grobove. Vojnici
su ubijali civile pod najmanjim izgovorom. Ljudi su pokapani u
zajednike grobove, ostavljeni da istrunu. Nije ba vjerojatno, ali
je vjerojatnije od uda, koje je toliko nevjerojatno, da se mora
pozivati na nadnaravnu pomo. To alternativno objanjenje koje sam
vam dao, u koje ja ne vjerujem, je bar uvjerljivo i povijesno, i
suprotstavlja se Billovom objanjenju, koje nije povijesno
objanjenje. Billovo objanjenje je teoloko objanjenje.
Dokaz da Bill ne vidi svoje objanjenje kao povijesno je u tome
to tvrdi da je njegov zakljuak da je Isus ustao od mrtvih. Pa, to
je pasiv uskrsnuo tko ga je uskrsnuo? Pa, pretpostavljam Bog! To je
teoloka tvrdnja o neemu to se dogodilo Isusu. To je o neemu to je
Bog napravio Isusu. Ali povjesniari ne mogu pretpostaviti
vjerovanje ili nevjerovanje u Boga kad donose zakljuke. Rasprave o
tome to je Bog napravio su teoloke prirode, ne povijesne.
Povjesniari, naalost, nemaju pristup Bogu. Kanoni povijesnog
istraivanja su po prirodi strogi po pitanju toga to se dogodilo
ovdje na zemlji. Oni nee i ne mogu pretpostaviti bilo kakav set
vjerovanja o prirpdnom podruju. Ne kaem da je to dobro ili loe. To
je jednostavno nain na koji povijesna istraivanja
funkcioniraju.
Dopustite mi da vam dam analogiju. Nije loe to ne postoji
matematiki dokaz za postojanje antisemitske polemike u Mletakom
trgovcu. Matematika je jednostavno irelevantna za ista literatna
pitanja. Takoer povijesna istraivanja ne mogu voditi do teolokih
tvrdnji o tome to je Bog napravio.
Kad sve zbrojimo, izvori koje imamo nisu toliko dobro koliko
bismo htjeli. Napisani su desetljeima nakon dogaaja, od ljudi koji
nisu bili tu i vidjeli te dogaaje, koji su naslijedili prie koje su
se promijenile u procesu prenoenja. Izvjetaji koje imamo o Isusovom
uskrsnuu nisu potpuno skladni; puni su neslaganja, ukljuujui
izvjetaje o njegovoj smrti i uskrsnuu. Ali tu je problem s udom.
udo nije filozofski problem o emu se raspravljalo u 17. I 18.
stoljeu. udo je povijesni problem. Povjesniari ne mogu utvrditi udo
kao najvjerojatniji dogaaj, jer su uda po prirodi najmanje
vjerojatni dogaaji. Hvala!
Dr. Craigovo prvo opovragavanje
Pa, hvala Vam Bart, vidim da e biti dobra debata veeras!
Sad, sjetit ete se da sam Vam izloio 2 osnovne namjere koje u
obraniti veeras:
1. Postoje 4 injenice na koje bilo kakva povjesna hipoteza mora
odgovarati.
2. Isusovo uskrsnue najbolje je objanjenje tih injenica.
Sada elim preskoiti prvu namjeru i prijei na drugu, jer je
kljuno pitanje koje dijeli mene i dr. Ehrmana. Dr. Ehrman tvrdi da
nikad ne moemo rei kako se udo poput uskrsnua nije dogodilo zato to
su uda po svojoj prirodi svojstveno nevjerojatna. Unato tome to je
rekao, ovaj argument nije nov. Ve ga je predloio u 18. st. David
Hume u svom eseju Od uda. Dr. Ehrmanov argument je samo novija
verzija Humeovog zakljuka. to suvremeni filozofi misle o Humeovom
argumentu protiv poistovjeivanja uda? Dopustite da Vas upoznam s jo
jednim Earmanom, John Earman, profesor filozofije znanosti
Sveuilita Pittsburgh.
[Powerpoint pokazuje naslovnu stranicu J. Earmanove knjige
Hume's Abject Failure: The Argument Against Miracles]/(Humeov opak
neuspjeh: argument protiv uda).
Ovaj prof. Earman nije kranin, zapravo je agnostik. On uope ne
vjeruje u Boju opstojnost. Unato tome vidite to misli o Humeovom
argumentu: nije jedviti neuspjeh ve je opak neuspjeh. Reklo bi se,
dokazivo, nepopravljivo, beznadno laan.
Dopustite da objasnim zato.
Kad priamo o vjerojatnosti nekog dogaaja ili hipoteze A,
vjerojatnost je uvijek relativna opsegu sivh predmeta B. Priamo o
vjerojatnosti A na B, ili A u odnosu na B.
[Powerpoint pokazuje formulu Pr(A/B)]
Kako bismo otkrili vjerojatnost uskrusnua, neka B budu
informacije o svijetu, odnosno sve to ne obuhvaa dokaze o uskrsnuu.
Neka E oznaava posebne dokaze Isusova uskrsnua: prazna grobnica,
posrmtna ukazanja, itd. Konano neka R oznaava samo Isusovo
uskrsnue. Sad alimo otkriti koja je vjerojatnost Isusova uskrsnua
iz informacija o svijetu i posebnih dokaza.
Teoretiari vjerojatnosti razvili su vrlo kompliciranu formulu
raunanja vjerojatnosti poput ovih, i ja u Vas provesti kroz to
korak po korak., kako biste shvatili.
Prvi je faktor koji uzimamo u obzir vjerojatnost uskrsnua samo
na temelju informacija koja imamo o uskrsnuu, a nisu dokazi:
Pr (R/B)
Pr(R/B&E)=
Pr(R/B) zove se pravom vjerojatnou jer nam pokazuje koliko je
vjerojatno uskrsnue iz danih informacija o uskrsnuu,a nisu
dokazi.
Slijedee pomnoimo tu vjerojatnost dokaza iz danih informacija o
uskrsnuu, a nisu dokazi, sa uskrsnuem:
Pr (R/B) x Pr (E/B&R)
Pr(R/B&E)=
Pr (E/B&R) je mo objanjenja hipoteze uskrsnua. Pokazuje
kolika je vjerojatnost uskrsnua prema dokazima prazne grobnice isl.
Ova su 2 faktora su brojnici razlomka.
Ispod crte je nazivnik koji je jednak brojniku, odnosno sve
iznad razlomka se samo prepie ispod.
Pr (R/B) x Pr (E/B&R)
Pr(R/B&E)=
Pr (R/B) x Pr (E/B&R)
Konano dodamo tome jo 2 faktora: stvarnu vjerojatnost da je Isus
uskrsnuo pomnoimo s hipotezom ne-uskrsnua.
Pr (R/B) x Pr (E/B&R)
Pr(R/B&E)=
Pr (R/B) x Pr (E/B&R) + Pr (ne-R/B) x Pr (E/B &
ne-R)
Jednostavno, Pr (ne-R/B) x Pr (E/B & ne-R) predstavljaju
pravu vjerojatnost i mo objanjenja svih naturalistikih alternativa
Isusova uskrsnua.
Vjerojatnost Isusova uskrsnua u odnosu na informacije o uskrsnuu
izuzev dokaza i posebnih dokaza jednak je kompliciranom
razlomku.
Sad smo spremni detaljnije prouiti gdje dr. Ehrman grijei. Prema
Humeovom Abject Failure, dajem Vam Ehramanovu neuvenu pogreku.
On kae: Zato to povjesniari mogu samo utvrditi ono to se
vjerojatno dogodilo, udo ovakve prirode je teko vjerojatno, stoga
povjesniar ne moe rei da se vjerojatno dogodilo.
Drugim rijeima, u izraunu vjerojatnosti Isusova uskrsnua, jedini
je faktor koji on uzima u obzir prava vjerojatnost samog uskrsnua
[Pr (R/B)]. On ignorira ostale faktore. I to je matematiki pogreno.
Vjerojatnost uskrsnua jo moe biti vrlo visoka iako je Pr (R/B) vrlo
nizak. Tonije, dr. Ehrman ignorira presudne faktore vjerojatnosti
naturalistike alternative uskrsnua [Pr (ne-R/B) x Pr (E/B &
ne-R)]. Ako su nedovoljno niski, dolazi do neravnotee pravih
vjerojatnosti hipoteze uskrsnua.
To moemo vidjeti gledajui oblik formule vjerojatnosti. Ima takav
oblik zato to je brojnik ponovljen u nazivniku. Primjetite da Y ide
prema 0, vrijednost ovog razlomka ide prema 1, to u teoriji
vjerojatnosti znai potpuno sigurnost. Ovdje je vrlo vana
vjerojatnost Y koja predstavlja pravu vjerojatnost i mo objanjenja
naturalistike alternative Isusovog uskrsnua. Dr. Ehrman ne moe samo
zanemariti ove ili druge udne hipoteze. Kako bi se objasnila
nevjerojatnost uskrsnua, ne treba ponititi sve dokaze uskrsnua, ali
treba postaviti vlastiti pozitvini sluaj u korist neke
naturalistike alternative.
Ali to nije sve. Dr. Ehrman samo pretpostavlja vjerojatnost
uskrsnua temeljem informacija o uskrsnuu, a nisu dokazi [Pr (R/B)]
je vrlo niska. Ali ovdje mislim da je zbunjen. to je uostalom
hipoteza uskrsnua? To je hipoteza prema kojoj je Isus uskrsnuo
natprirodno od mrtvih. To nije teza da je Isus prirodno uskrsnuo od
mrtvih. Da je Isus uskrsnuo prirodno, apsolutno je nevjerojatno. No
ne vidim nikakva razloga misliti da je nevjerojatno kako je Bog
uskrsnuo Isusa od mrtvih.
Kako bi se pokazalo da je hipoteza nevjerojatna, trebali bi
dokazati da je Boja opstojnost nevjerojatna. Ali dr. Ehrman kae da
povjesniar ne moe nita rei o Bogu: Stoga ne moe rei da Boja
opstojnost nevjerojatna. Ali, ako to ne moe rei, ne moe ni rei da
je Isusovo uskrsnue nevjerojatno. Zato dr. Ehrman doslovno pobija
samog sebe.
Postaje jo gore. Ima i druga verzija dr. Ehramnova prigovora
koji je jo oitije pogreniji od Ehrmanove neuvene pogreke. Nazvat u
ga Bartovom zabludom.
On glasi: budui da povjesniari mogu tvrditi samo ono to se
vjerojatno dogodilo u prolosti, ne mogu dokazati da su se uda
dogodila, jer bi ovo bilo kontradiktorno- najvjerojatniji dogaaj
bio bi najnevjerojatniji.
Uistinu ovdje nema konradikcije jer govorimo o 2 razliite
vjerojatnosti: vjerojatnost uskrsnua temeljem informacija o
uskrsnuu izuzev dokaza i samih dokaza [Pr(R/B&E)] protiv
vjerojatnosti uskrsnua utemeljenog na informacijama o uskrsnuu
izuzev dokaza [Pr (R/B)]. Uope nije iznenaujue da prvi moe biti
vrlo visok, a drugi vrlo nizak Uope nema kontradikcije. Sveukupno,
dr. Ehrmanov temeljni argument protiv hipoteze uskrsnua je dokazivo
pogrean.
Hume je imao izgovor za ovaj neuveni neuspjeh: raun
vjerojatnosti nije jo razvijen u njegovo vrijeme. Ali danas Novo
Zavjetni teolozi nemaju vie izgovora za tako pogreno zakljuivanje.
Ve je dr. Ehrman pokazao kako je objektivan suzdrati se moi
empirikog dokaza. Ali je u ovom sluaju promjena matematiki
obvezatna i nadam se da je ta ista objektivnost dovela do promjene
u potovanju tih 4 injenica te e ga navesti da preispita svoje
miljenje o hipotezi uskrsnua.
Sad u nekoliko zadnjih minuta dopustite da se vratim svojoj
prvoj namjeri i odgovoriti na dr. Ehrmanove odgovore.
On kae da nema nikakvog popisa elja koje bi ponudio za povjesne
izvore i da Evanelja nisu tako dobra kao to bismo htjeli. Dopustite
da kaem kako je ovaj popis elja jednako idealistian kao i praktino
nevaan za povjesniara. Jedina je svrha sluiti kao psiholoka svrha
postavljanja granica toliko visoko da se Evanelja ine nedostatnima.
Zapravo, nema povijesnog izvora koji bi se mogao usporediti s ovim
popisom elja, a Novo Zavjetni tekstovi to ine, ispunjavaju 4 od 6
bespredmetno, a 2 djelomino. Pravo pitanje nije je li toliko dobri
koliko bi htjeli, ve jesu li dovoljno dobri utemeljiti tih 4
injenica. Sigurno jesu.
to je sa svim nedosljednostima? Sjetite se da sam rekao kako
moram pokazati 3 stvari kako biste razumjeli ovaj argument. Prvo,
nerjeiva su. Drugo, lau u sri prie, a ne detaljima. I tree, trebali
biste dokazati da svi dokumenti imaju jednako vjeordostojnosti kako
nedosljednosti u kasnijim, manje povjerljivim izvorima ne
podcjenjuju raniji, povjerljiviji, vjerodostojniji izvor. Stoga ne
mislim da je pokazao da ove nedosljednosti umanjuju vrijednost
prie.
U stvari kad ih pogledate, Evanelja se slau da su rimske vlasti
Isusa razapeli na kri u Jeruzelmu tijekom Pashe, nakon to je uhien
te ga je idovski Sanhedrin osudio za bezbotvo i oklevetali ga pred
rimskim guvernerom Pilatom optuivi ga za izdaju. Umro je za
nekoliko sati i pokopao ga je u petak popodne Josip iz Arimateje u
grobnicu koju je zatvorio kamenom. Odreene enske sljedbenice
ukljuujui Mariju Magdalenu koja se uvijek spominje, bile su na
pokopu, posjetile su njegovu grobnicu rano u nedjelju ujutro i nale
ju praznom. Poslije toga Isus se ukazao uskrsnulim od mrtvih pred
apostolima ukljuujui Petra koji tek tad poinje navjetavati rije
Boju i pouku uskrsnua.
Sva 4 Evanelja potvruju te injenice.Vie pojedinosti bi se moglo
dodati ukljuivi injenice spomenute u 3 od 4 Evanelja. U konanosti,
slaem se s onim to dr. Ehrman i sam sad priznaje, 2003.g., da su
unato nedosljednostima one 4 injenice povjesne. U stvari, N. T.
Wright na kraju svoje velike studije o priama, pripovijetakama
uskrsnua, tvrdi da prazna grobnica i ukazanje imaju vrlo visoku
povjesnu vjerojatnost za razliku od virtulano sigurnog poput smrti
cara Augusta 14. g. n. e. ili pada Jeruzalema 70. g. n. e. To je
nevjerojatno!
Stoga mislim da debata nije prela preko ovih injenica. Pitanje
je najbolje objanjenje injenica. A prigovor prof. Ehrmana nije
prigovor povjesniara. Ovo nije povjesni argument,ve filozofski
utemeljen na nerazumjevanju ukljuenih vjerojatnosti. Kad se to
jednom raisti, ne vidim razloga da netko ukazuje na osnovi
povjesnih dokaza da je Isus uskrsnuo od mrtvih.
Dr. Ehrmanovo prvo pobijanjeHvala ti Bille za to impresivno
pobijanje. Moram ti rei da ako misli da u promijeniti miljenje zbog
toga to ti ima matematiki dokaz za Boje postojanje, ao mi je, ali
to se nee dogoditi! ao mi je to imam samo 20 minuta za pobijanje;
potrebna su mi tri sata, kao i Bilu, pretpostavljam.
Rei u jo jednom da potujem Billovo osobno uvjerenje da je Isus
uskrsnuo, ali smatram da je tvrdnja da to moe biti povijesno
dokazano netona. Svoj odgovor u podijeliti na etiri dijela nejasnog
aspekta Billovog izlaganja, davajui primjere, umjesto nastojanja da
budem iscrpljuju.
Prvo, Bill upitno upotrebljava moderne autoritete. Bill
konstantno citira moderne uenjake kao da to na neki nain sainjava
dokaz za to gledite. Kao to Bill zna, injenica da veina uenjaka
Novog zavjeta bi se sloilo s njegove etiri toke nije dokaz da su u
pravu. Veina uenjaka Novog zavjeta vjeruje u Novi zavjet, tj.
teoloki su predani tekstovima, pa se naravno slau s tim toakama.
Moram primijetiti da se veina povjesniara ne slae s Billovim
zakljukom. ini li to te zakljuke krivima? Ne. To jednostavno znai
da ti zakljuci nisu uvjerljivi veini povjesniara. Iznenaen sam
takozvanim autoritetima koje Bill citira, jer se u stvarnosti veina
kritikih uenjaka prouavajui povijesnog Isusa danas ne slau sa
zakljukom da povjesniar ne moe dokazati da je Isusovo tijelo fiziki
uskrsnulo iz groba. Billa to moe iznenaditi, ali to je zbog
konteksta u kojemu radi konzervativnog, evangelikog sjemenita. U
tom okruenju, ono to on predlae je ono u to svi vjeruju. Zapanjujue
je to se i neki od njegovih kljunih autoriteta ne slau. On citira
mnogobrojne uenjake, koje smatram prijateljima i poznanicima, i
mogu vam rei da se oni ne slau s njegovim gleditima. ini li to
pogrenim njegova gledita? Ne, to jednostavno znai da je njegovo
impresivno nabrajanje miljenja uenjaka krivo, jednostrano i ne
govori istinu, to znai da on predstavlja miljenje manjine.
Drugo, Billova upotreba povijesnih izvora je upitna. Bill citira
apostola Pavla, da bi dao primjer, da dokae da je pet godina nakon
Isusove smrti, Josip iz Arimateje pokopao Isusa. Pavao nije pisao 5
godina nakon Isusove smrti, ve 25 godina kasnije i nikad nije
spomenuo Josipa iz Arimateje. Josip iz Arimateje se ne spominje dok
ne doemo do Markovog evanelja, 35 do 40 godina nakon injenice. Kad
Pavao istie da je Isus pokopan, on takoer moe misliti da je pokopan
u zajednikoj grobnici, to je mnogo vjerojatnije s razapetim
kriminalcima. Pavao je rekao da je pokopan; mogao je jednostavno
biti baen u zajedniki grob. Moram istknuti da u nekim Billovim
zapisima je citirano mnogo mojih zapisa i oni su izvaeni iz
konteksta, to u pokazati u nekoliko minuta, jer ono za to on kae da
sam promijenio miljenje, ja se ne slaem. Ali u njegovim vlastitim
zapisima on navodi da je Marko rijetko pripovijedao o tome kako je
Isus pokopan i kako je to neuljepana pripovijest, kako on to
naziva, vrlo je vjerojatnije da je povijesna. Jer ako je to tono,
onda elim da nam kae misli li da Matejeva mnogo uljepanija
tradicija nije povijesna. To je usporedivo s njegovim komentarom od
prije nekoliko minuta, da se sve ranije tradicije slau oko neega,
pa stoga ne moramo brinuti oko kasnijih. Pa, stoga, reci nam, misli
li da kasnije tradicije nisu povijesne?
Tree, Bill ima upitne tvrdnje i dokaze. Na primjer, Bill tvrdi
da pria o eni koja ide na grob ne potjee od ranih krana. Moram
istaknuti da Pavao ne spominje enu koja ide na grob, to spominju
jedino kasnija evanelja, Marko i ostali. Ali tu postoji problem
koji je tipian za mnoge u Billovoj poziciji. Njegova tvrdnja ne moe
biti uzet ozbiljno zbog prirode naeg izvora. Svi koji su upoznati s
Markovim evaneljem nee imati potekoa da uvide kako je, 35 godina
nakon tog dogaaja, on ili netko iz te zajednice mogao izmisliti
priu. Markovo evanelje je puno teolokih refleksija na znaenje
Isusovog ivota; to je Markovo evanelje. To nije podatkovna tablica,
to je evanelje. To je objava dobrih vijesti, kako je Marko to
vidio, Kristove smrti i uskrsnua. Jedno od Markovih nadsvoenja teme
je to da stvarno nitko za vrijeme Isusovog sluenja nije mogao
razumjeti tko je Isus zaista bio. Njegova obitelj nije razumjela.
Njegovi sugraani nisu razumjeli. Voe njegovih vlastitih ljudi nisu
razumjeli. ak ni uenjaci nisu razumjeli kod Marka pogotovo ne
uenjaci! Kod Marka su jedino laici imali nagovjetenje tko je Isus
bio: neimenovana ena koja ga je pomazala i razbojnik na kriu. Tko
na kraju razumije? Isusova obitelj nije! Nisu ni uenjaci! To je
grupa ve otprije nepoznatih ena. ene na grobu se izvrsno uklapaju u
Markove literarne svrhe. Stoga ne smiju biti jednostavno uzete kao
neka vrsta objektivne pivijesne tvrdnje neke injenice. One se
previe jasno ukalapaju u literarni plan evanelja. Isto se moe rei i
za josipa iz arimateje. Svi koji ne mogu zamisliti da su krani
mogli izmisliti ideju da je isus imao tajnog sljedbenika meu
idovskim voama, jednostavno im nedostaje povijesne mate.
etvrto, daje upitne zakljuke u svojim tvrdnjama. Bill zakljuuje
da je Pavao morao vjerovati u prazan grob, jer je govorio o
Kristovim pojavljivanjima. Krist se pojavio, stoga grob mora biti
prazan! To je vrlo problematino stajalite. Za stare narode, to se
protivi misliocima kasnog prosvjetiteljstva, kao to je Bill, pojava
ne mora znaiti oivljavanje fizikog tijela. Osvrui se na evanelja,
Mojsije i Ilija su se prikazali Isusu, Jakovu i Ivanu. Trebamo li
mi vjerovati da su Mojsije i Ilija oivjeli? Da se Mojsijevo tijelo
rekonstituiralo i uskrsnulo od mrtvih, i da su oni sili s neba? Ili
je to bila vizija? Sigurno je to bila vizija; nestali su odmah.
Stari narodi nisu imali problema s vjerojavanjem da tijela mogu
biti privienja, nematerijalna. Dokaz za to je obilno pronaen u svim
povijesnim izvorima . idovskim, poganskim i kranskim. Poganski
izvori iz 8. stoljea od Homera do 2. stoljea homerskih hvalospjeva;
od poganskih mitova do poganskih pisaca, pjesnika i filozofa, svi
su oni puni izvjetaja o Bojem objavljivanju ljudima u ljudskom
obliku. Ali to su pojave, vizije; to nisu stvarna ljudska tijela.
Poganski svetac, Apolonije iz Tijane, se prikazao svojim
sljedbenicima nakon svoje smrti, ali to je bilo prikazanje, vizija,
a ne oivljavanje njegovog tijela. idovski su tekstovi isti. Aneli,
arkaneli, demoni i avli se pojavljuju tjelesno, ali oni nisu
stvarna tijela.
Ukratko, Bill radi pogreku kad pretpostavlja da ako su uenici
tvrdili da su vidjeli ivog Isusa nakon to je umro, da su nuno
vjerovali ili znali da je to bilo njegovo stvarno fiziko tijelo. To
je suvremena pretpostavka, ne povijesna. Tekstovi kojima se bavimo
su povijesni tekstovi, a ne suvremeni. Stari narodi nisu imali
potekoa s razmiljanjem da boansko pojavljivanje nije stvarno fiziko
pojavljivanje. Tijelo moe biti pokopano i osoba se moe pojaviti iva
nakon toga, bez da tijelo napusti grob. Ako Bill sumnja u to, tada
mu preporuujem da proita malo vie povijesnih tekstova da vidi to
oni govore o tome. Mogao bi poeti s kranskim tekstovima iz drugog
stoljea, kao to su Ivanova djela, Petrova koptika apokalipsa ili
Drugi traktat Velikog Setha, ili bi mogao uzeti u obzir argumente
od Basilidija, koji je bio uenik Petrovih sljedbenika. Za stare
narode, pojavljivanje nakon smrti nije bilo isto to i oivljavanje
tijela.
tovie, Isusovo tijelo nakon uskrsnua radi stvari koje tijela
inae ne mogu napraviti. Ulazi u prostorije koje se nalaze iza
zakljuanih vrata. Uzdie se na nebo. eli li Bill zaista raspravljati
na povijesnoj podlozi da Isusovo uskrslo tijelo stvarno moe to
uiniti? To je teoloka tvrdnja o Isusu, a ne povijesna. Povjesniari
ne mogu utvrditi to je Bog napravio. Takav je posao povjesniara.
Takoer se to odnosi na zakljunu tvrdnju da je Bog uskrsnuo Isusa.
To je teoloki zakljuak. Nije povijesni. To je tvrdnja o Bogu. Ako
on eli iznijeti matematiki dokaz za to to je Bog vjerojatno
napravio u svijetu, moram rei da to nee biti uvjerljivo veini
matematiara, a pogotovo veini povjesniara. Povjesniari nemaju
pristup Bogu. Povjesniar moe rei da je Isus umro na kriu, ali ne
moe tvrditi da je Bog prihvatio njegovu smrt kao otkupljenje.
Povjesniar moe rei da je apostol Pavao tvrdio da je imao viziju
Isusa nakon njegove smrti; on ne moe rei da ga je Bog uzdignuo iz
mrtvih.
Zakljuak je sljedei: mi ne znamo je li Isusa pokopao Josip iz
Arimateje. Ono to imamo su evanelja, napisana desetljeima kasnije
od ljudi koji su uli prie koje su kruile i nije teko zamisliti da
je netko izmislio te prie. Ne znamo je li taj grob bio prazan tri
dana kasnije. Ne znamo je li on bio fiziki vien od svojih
sljedbenika poslije smrti. Bill e sad doi ovdje i rei mi da sam
demantirao samog sebe. Ali elio bih istaknuti da me ranije pohvalio
to sam promijenio miljenje!
Imam tri zakljuna pitanja za Billa. Ako Bill tvrdi da je
povjesniar, onda mislim da vano procijeniti cijeli njegov odnos
prema povijesnim dokumentima na koje se poziva. Misli li Bill da
evanelja na koja se toliko oslanja u svim svojim informacijama
nemaju nikakvih pogreaka? Ako ih ima, moe li nam nabrojiti takve
dvije ili tri pogreke? Ako ih nema, kako on oekuje od nas da
povjerujemo da se on dri povijesne procjene tih izvora? Na temelju
njegovih prijanjih pretpostavki, ti tekstovi moraju biti toni.
Drugo pitanje: Bill vjeruje da moe biti povijesno dokazano da je
Isus povezan s udima, pogotovo njegovo uskrsnue, ali takoer i uda
iz njegovog ivota, bez sumnje. elio bih da raspravi o dokazima za
druga uda od isusovih dana, koja su se dogodila izvan kranske
tradicije. Je li on voljan priznati na istoj povijesnoj podlozi da
su ti ostali ljudi takoer radili uda? Navodim udotvorce poput
Apolonije iz Tijane, Hanina ben Dosa, Honi the Circle-Drawer,
Vaspazijan. Je li Bill voljan priznati da se Apolonije ukazao
svojim sljedbenicima nakon svoje smrti ili da se Oktavijan uzdignuo
na nebo? Ili moe izabrati bilo kojeg drugog udotvorca iz poganske
tradicije.
Tree i posljednje, ako sva uda koja on smatra da su se dogodila
pripadaju judejsko-kranskoj tradiciji, koju on osobno zagovara,
elio bih mu postaviti pitanje kako to moe biti povijesno. Kako to
da je jedino vjera koju je on prihvatio kao tinejder povijesno
vjerojatna? Je li samo sluajnost da se on rodio u religioznoj
obitelji ili religioznoj kulturi koja jedina moe biti povijesno
prikazana kao jedina istinska religija?
Dr. Craigov drugo opovrgavanje
U zadnjem govoru, uli smo dosta buke, ali mislim da je bilo
nedostatka sadraja. Dopustite da se prvo bavim prvom namjerom, 4
injenicama: pokop, prazna grobnica, ukazanja, izvor kranske
vjere.
Ovdje dr. Ehrman kae da se nesigurno koristim moderne
autoritete. Slaem se da citat modernih autoriteta ne dokazuje nita.
Zato sam dao argumente za svaku toku. Treba se baviti argumentima.
On kae da ja predstavljam manjinsko miljenje. Ne za ove 4 injenice!
rekao sam da je sporno ako je Isusovo uskrsnue najbolje objanjenje
tih injenica, ali mogu mu dati imena i dokaze ljudi koji su
svjedoci tih 4 injenica. To pokazuje irinu Novo Zavjetnih uenja.
Dr. Ehrman i dalje izabire negirati strani pokop, praznu grobnicu,
ukazanja, ime je zapravo on u manjini Novo Zavjetnih uenja u vezi
tih 4 injenica.
Drugo, on kae da se nesigurno koristim antikim izvorima. Npr. on
tvrdi da je Pavao ivio 25 godina kasnije, a ne tako rano kao to ja
tvrdim. Zasigurno dr. Ehrman zna da je Pavao u 1 Korinanima (15,
3-5) citirao prastaru krasnku tradiciju koju je i sam primio i
datira 5 godina poslije razapinjanja. U stvari James D. G. Dunn
datira to ranije, unutar 18 mjeseci od Isusove smrti. Mi se
pouzdano drimo pred-pavlovlskih tradicija ovjde, ne datuma Pavlovog
stvarnog pisma.
Dr. Ehrman takoer kae: Istina je da su neuljepane vjerojatnije
povjesne? Rekao bih da da. Ovo je ukljuivalo sve ono s njegova
popisa elja, to je ranije pria, to bolje. Slino, to je manje
ukraenosti ima veu povjesnu sigurnost.
Tree, rekao je da imam nesigurna dokazivanja tvrdnji. Npr.ena na
grobu: on kae da su one tamo zbog Marka, jer su pragmatini
izopenici. To je glupost. Ove su ene bile Isusove sljedbenice,
posebno Marija Magdalena kao jedna od apostola. Stoga ne moete
objasniti zato bi se zbog takvog razloga pojavljivale u priama.
tovie, kao to sam rekao, ovo je neovisno potvreno. On pretpostavlja
da je Marko jedini izvor, ali imamo jo najmanje 5 neovisnih izvora
za priu prazne grobnice ulozi ena tamo.To jednostavno ne stoji.
Isto je s Josipom iz Arimateje, ne temeljim to na Pavlu. Imamo
mnoge, neovisne izvore za Josipovo ukljuenje u pokop. Dr. Ehrman
stalno koristi taj kriterij u svojim radovima o povjesnim Isusu za
utemeljenje povjesnosti.
Pod brojem 4 on kae da imam nesigurne zakljuke. Npr. zato to
Pavao kae da se Isus ukazao, stoga je prazna grobnica. Nikad nisam
izveo takav zakljuak niti veeras, niti ikad u svojim djelima. Kao
argument u svojim djelima navodim Pavlovu reenicu: i on bi pokpoan
i uskrsnu., niti jedan idov iz 1.st. se ne bi zapitao je li tijelo
jo bilo u grobnici?. Za idova iz 1.st. ostaci osobe u grobnici su
ono to uskrsne u novom ivotu. idovska vjera u zagrobni ivot bila je
fizika vjera u ukrsnue tijela, ili ostataka tijela, prvenstveno
kosti. Zato su idovi uvali koste mrtvih u kosturnicama za uskrsnue
na kraju svijeta. Stoga 4 crtna formula koja upuuje na postojanje
prazne grobnice, a niti jedan idov iz 1.st. nije mogao drugaije
misliti. Ali sigurno samo rei da se Isus ukazao ne znai da je bilo
fiziko.
Ali primjetite da je Pavao razlikovao uskrsnula ukazanja Isusa i
samu sliku Isusa. Izazvao bih dr. Ehrman da mi ponudi bilokakvo
objanjenje razlike izmeu vizije Isusa koju ju npr. vidio Stjepan,
te stvarno uskrsnulo ukazanje Isusa, za razliku od injenice da su
jedne extra-menatalne u vanjskom svijetu (fizike) dok su druge
(vizionarske) isto intra-mentalne.
U konanosti mislim da dr. Ehrman nije uspio pobiti bilokoje
argumente koje sam dao za te 4 injenice. Utemeljene su na
kriterijima koje dr. Ehrman koristi u svojim djelima: viestruke
potvrde od neovisnih, ranih izvora te kriterija neslinosti ili jo
bolje osramoenja.
to je s drugom namjerom: uskrsnue Isusovo kao najbolje
objanjenje ? On nije odgovorio na moj argument drugaije nego,
manirom mahanja rukom, da nema matematikih dokaza za to to Bog radi
u svijetu. Naravno, to nije bio moj cilj. Htio sam dokazati da ne
moe rei kako je uskrsnue nevjerojatno jednaostavno zato to su uda
nevjerojatno relativna prema informcijama koje iamo o uskrsnuu, a
nisu dokazi. Mora se gledati cijeli raspon rauna vjerojatnosti, a
on to nije uinio. U stvari, njegov je vidik samopobijaju, zato to
on tvrdi da povjesniar ne moe suditi o Bogu , a ako je o tome
sluaj, ne moe rei da je uskrsnue nevjerojatno jer je uskrsnue
hipoteza da je Bog digao Isusa od mrtvih.
Sad se ini da predlae kako povjesniar ne moe imati takve navode
jer jer Bog nepristupaan. Pa, imamo nekoliko stvari koje bih htio
razjasniti. Prvo, ne treba izravan pristup entitetima objanjenja u
tvojoj hipotezi. Sjeti se npr. suvremene fizike. Suvremena fizika
pretpostavlja svakakve stvarnosti kojima znanstvenici nemaju
izravan pristup: uad, viedimenzionalne membrane, paralelni
svjetovi, koji su odvojeni od naeg. Ali prepostavlja takve
nevidljive entitete temeljem dokaza koje imamo kao najbolje
objanjenje.
Drugo, primjetite da povjesniar nema izravan pristup bilokojem
predmetu prouavanja. Kao to dr. Ehrman kae, prolost je nestala.
Nije vie tu. Sve to imamo jesu ostaci prolosti,a povjesniar ukazuje
na postojanje entiteta i dogaaja u prolosti temeljem dokaza. To je
tono moja namjera s potovanjem prema uskrsnuu Isusa.
Konano, tree, ovo nije debata o tome to profesionalni
povjesniari smiju raditi. To bi bila debata o metodologiji,
zakonima profesionalnog ponaanja. ak ako je povjesniar
profesionalno sprijeen nekim metodolokim ogranienjem za uskrsnue
Isusovo, ti i ja nismo toliko ogranieni. Nismo toliko ogranieni
niti bi rekao da je povjesniar izvan radnog mjesta, ogranien. Bila
bi tragedija i teta propustiti istinu u prolosti, Isusu samo zbog
metodolokih ogranienja.
Konano, to se tie Apolonija iz Tijana i Honi- crtaa krugova,
dopustite da citiram Robert W. Yarborougha koji istie da ovi likovi
nisu imali nikakvih dokaza prije 1.st., Isusova vremena. Apolonije
iz Tijana je ivio u 3.st. te nije ni spomenut prije 3.st. Slino je
s Hanina ben Dosom i Honi- crtaem krugova: John Meier i Ben
Witherington su pokazali kako su ovi likovi nevani za 1.st. stanje
Isusa. Stoga mislim da su ove nevane usporedbe.
Htio bih se pozvati na ona 3 pitanja koja mi je postavio, ali
vidim da mi je vrijeme isteklo. Moda u ih mo dobiti u vrijeme
predvieno za pitanja i odgovore.
Dr. Ehrmanov drugi prigovor
Mislim da mi je najzapanjujue Billovo neslaganje s povijesnom
alternativom koju sam dao na njegovu tvrdnju da je Bog uzdignuo
Isusa iz mrtvih. Bill shvaa je pretpostavka da je Bog uskrsnuo
Isusa racionalna i da ima smisla. Razlog tomu je to to Bill vjeruje
u Boga, i stoga, dakako, Bog moe djelovati u svijetu. Zato ne? Bog
djeluje cijelo vrijeme i stoga nije nevjerojatno da je uzdignuo
Isusa iz mrtvih.
Dakako, to pretpostavlja vjerovanje u Boga. Povjesniari ne mogu
pretpostaviti vjerovanje u Boga. Oni se mogu baviti jedino onime to
se nalazi tu meu nama. Ljudi koji prouavaju povijest mogu biti bilo
kojeg uvjerenja. Mogu biti budisti, hinduisti, muslimani, krani,
idovi, agnostici ili ateisti, ali svi oni mogu pogledati dokaze iz
kanona u povijesnim istraivanjima i svi e doi do istog zakljuka.
No, Billove hipoteze zahtijevaju osobu koja vjeruje u Boga. Ne
prigovaram takvom nainu razmiljanja. Prigovaram tome ukoliko je to
povijesno razmiljanje, jer to nije povijest, to je teologija.
Bill tvrdi da je najbolje objanjenje njegovih etiriju injenica
da se dogodilo udo. Hume, zapravo, nije govorio o onome o emu sam
ja govorio. Hume je govorio o vjerojatnosti da se neko udo dogodi.
Ja ne govorim o tome moe li se udo dogoditi. Ne prihvaam Humeove
argumente da se uda ne mogu dogoditi. Ja pitam, pretpostavljajui da
se uda mogu dogoditi, mogu li se povijesno utvrditi? Ne, ne mogu.
Ako Bill eli ponovno iznijeti svoje matematike vjerojatnosti, tada
mu predlaem da ukljui i druge povijesne opcije na primjer, onu koju
sam ve izloio, a koju je on ignorirao, vjerojatnost da su dva lana
Isusove obitelji ukrala tijelo, da su bili ubijeni i baeni u
zajedniki grob. To se vjerojatno nije dogodilo, ali je uvjerljivije
od objanjenja da je Bog uskrsnuo Isusa.
Dat u vam i drugo objanjenje, koje mi je palo na pamet prolu
veer, dok sam sjedio i razmiljao o tome. Postoje tradicije iz
sirijskog kranstva da su Isusova braa, koji su spomenuti u evanelju
po Marku, od kojih se jedan zvao Juda, bio prilino blizak s Isusom
i da je jedan od te brae, Juda, poznat i kao Juda Tadej, bio Isusov
brat blizanac. Ne kaem da je to istina, ali tako su sirijski krani
mislili u drugom i treem stoljeu, da je Isus imao brata blizanca.
Kako je on mogao imati brata blizanca? Pa, ne znam kako ga je mogao
imati, ali tako su sirijski krani govorili. U stvari, postoje
zanimljive prie o Isusu i njegovom bratu blizancu u knjizi Tadejeva
djela, u kojoj su Isus i njegov brat identini. Izgledaju potpuno
jednako i svako malo Isus silazi s neba i zbunjuje ljude; upravo
vide da je Thomas napustio prostoriju, a ve je opet tamo i oni ne
razumiju kako je to mogue. No, to je stoga to se pojavljuje njegov
brat blizanac. Pretpostavimo da je Isus imao brata blizanca to nije
nemogue! Ljudi imaju blizance. Nakon Isusove smrti, Juda Tadej i
ostali koji su bili bliski s Isusom, poeli su se skrivati, i on je
pobjegao iz Judeje. Nekoliko godina kasnije, jedan od Isusovih
sljedbenika ugleda Judu u daljini i pomisle da je to Isus. Ostali
takoer imaju ista privienja. Proiri se pria da Isus vie nije mrtav.
Tijelo u grobu je dotad ve istrunulo do neprepoznatljivosti. Pria
se rairi da je Isus uskrsnuo iz mrtvih i u usmenim tradicijama pone
se priati sve vie pria o tom dogaaju, ukljuujui priu o pronalasku
praznog groba. To je alternativno objanjenje. Prilino je
nevjerojatno. Ja u to ne vjerujem, ali je vjerojatnije od ideje da
je Bog izdignuo Isusa iz mrtvih, jer se ne poziva na nadnaravno,
gdje povjesniari nemaju pristup.
Bill se nije suoio s neslaganjima meu izvjetajima koje sam
istaknuo. On je jednostavno rekao: Pa, raniji izvjetaju su bolji od
kasnijih. Ako on to misli, onda elim da mi kae misli li i da su
kasniji izvjetaji nedosljedni i da ima pogreki u njima da ili ne?
Bill priznaje du su nedosljedni izvjetaji vrlo vjerojatnije
povijesni izvjetaji. Ako on to misli, elim da mi odgovori na
pitanje, da ili ne. Znai li to da uljepani izvjetaji iz evanelja
nisu povijesni? Vidite, ne moe biti oboje. Ne moe rei da su
nedotjerani izvjetaji, poput Markove scene pokopa, vjerojatno
povijesni, a zatim rei da Ivanovi izvjetaji, koji su dotjerani, su
takoer povijesni. Ako su i dotjerani i nedotjerani izvjetaji
podjednako povijesni, onda ne stoji njegova tvrdnja da su
nedotjerani izvjetaji mnogo vjerojatnije povijesni.
On pita zato bi se ena pojavila na grobu? Imam argument zato bi
Marko, ili bilo tko drugi iz te zajednice, izmislio enu. Njegov je
odgovor glasio: Pa, Marija Magdalena je bila Isusova sljedbenica.
Marija Magdalena je vrlo popularna danas, nakon to su svi proitali
Da Vincijev kod, i ako niste proitali, tiskano je u mekim koricama,
za vas dvojicu koji niste proitali. Da, Marija Magdalena je bila
Isusova sljedbenica, ali njegov vlastiti argument glasi da nitko ne
bi izmislio enu, jer su one bile marginalizirane, budui da mukarci
nisu imali visoko miljenje o njima. Moj odgovor glasi da je upravo
to razlog zato je Marko izmislio enu, jer u Markovom evanelju,
marginaliziran je onaj tko je razumio tko je Isus, a to nisu muki
uenici. Zato je tu pria o eni koja otkriva grob.
Bill tvrdi da nijedan idov iz prvog stoljea nee sumnjati da
tijelo nedostaje iz groba ako se Isus pojavio. Moj prijedlog je da
proita malo vie idovskih izvora iz 1. stoljea, jer to jednostavno
nije tono. Dat u vam jedan primjer. Proitaj drugu apokalipsu iz
Petrove grke koptske apokalipse, knjigu koja je dubinski temelj
idovskog pogleda na svijet, u kojoj nema sumnje da je autor smatrao
da se Isusovo tijelo nije nalazilo na jednom mjestu, ve su to mogla
biti tri mjesta odjednom, i da Isus nije posjedovao samo fiziko
tijelo, ve i prividno.
Bill, naravno, nije odgovorio na moja pitanja i nadam se da e
odgovoriti u pitanje-odgovor dijelu. Ako on tvrdi da je povjesniar
i koristi izvore kao povijesne, elio bih znati, misli li on da u
njima moe biti pogreki? Ako smatra da nema, onda bih elio znati
kako on moe procijeniti povijesne izvore kao kritiki povjesniar. On
takoer tvrdi da su Honi the Circle-Drawer, Hanina ben Dosa i
Apolinije iz Tijane ljudi koji su ivjeli u 3. stoljeu, ali oni su
ivjeli u doba Isusa Krista.
Moj posljednji zakljuak je vrlo jednostavan. ak i da mi elimo
vjerovati u Isusovo uskrsnue, to je teoloko vjerovanje. Ne moemo
dokazati uskrsnue. To nije podlono povijesnom dokazu. To je vjera.
Vjernici vjeruju u to na razini vjere, a povijest to ne moe
dokazati.
Dr. Craigov zakljuak
U svom uvodnom govoru sam izloio da postoje 2 pravca o znanju o
Isusovom uskrsnuu: povjesni i eksperimentalni. Veeras mso uglavnom
zauzeti povjesnim. Raspravljao sam o postojanju 4 povejsnih injenca
koje bilokoja povjesna hipoteza mora potvrditi i da je najbolje
objanjenje tih injenica Isusovo uskrsnue od mrtvih.
Mislim da nismo vidjeli niti jednu injenicu opovrgnutu veeras.
Veina uenjak se slae s argumentima koje sam izloio za Isusov
dostojanstven i astan pokop zahvaljujui Josipu iz Arimateje, za
injenicu da je grobnica pronaena prazna, za rana ukazanja Isusa
raznim pojedincima i skupinama, te za izvor vjere Apostola u
Isusovo uksrsnue. Dr. Ehrman je izloio svoj argument utemeljen na
nedosljednim priama, kao to sam pokazao da lee u perifernim
detaljima, ne u samoj prii te da imamo izvanredno skladne iskaze za
ove 4 injenice. Jedino je ostao u pravu u zadnjem govoru u vezi
uloge ena, ponovno bih ukazao da te ene nisu bile marginalizirane
jer su bile Isusovi apostoli i vjerne Isusu te su ga pratile i
davale mu podrku. I bez obzira na to, ovo je neovisno potvreno. Ovo
nije Markan osobina; zapamti: imamo mnogobrojne neovisne izvore o
ulozi ena u otkrivanju Isusova groba.
to s mojom drugom presudnom namjerom da je Isusovo uskrsnue
najbolje objanjenje? Pokazao sam da je argument utemeljen na
vjerojatnosti koje daje stalno u svojim radovima i da je pogreno.
On kae: Pa Hume ne govori o mom argumentu, on govori o nemogunosti
uda. To je jednostavno krivo. Humeov argument je protiv
poistovjeaivanja uda utemeljenih na njihovoj nevjerojatnosti. To ne
odogovara na moju temeljnu toku da ne moe rei kako je uskrsnue
Kristovo nevjerojatno zato to tvrdi da povjesniar ne moe suditi o
tim stvarima. ak i kad bi bilo nevjerojatno, mora uzeti u obzir
ostale dokaze koji bi to neutemljile.
Sada kae: gle, ove druge hipoteze. Moda su npr. lanovi Isusove
obitelji ukrale tijelo. Nije li vjerojatnije? Ne bih se sloio.
Primjetite da nema motiva u toj prii o krai tijela; lanovi obitelji
nisu vjerovali u Njega za vrijeme Njegova ivota. Nitko osim Josipa,
njegovih sluga, ena apostola, nisu ni znali gdje je tijelo
ostavljeno. Nije ni bilo dovoljno vremena za takvu urotu da bi se
provela u djelo od petka naveer do nedjelje ujutro. Takoer odjea u
grobu, negira teoriju krae groba; nitko ne bi skinuo tijelo prije
nego to ga uzmu. Urote poput ove uvijek se otkriju; rimskim bi
vojnicima bilo drago obavijestiti idovske voe da se tako nesto
dogodilo. Ova hipoteza ne moe objasniti Isusova ukazanja ili izvor
vjere u uksrsnue. Za sve je navedene razloge, hipoteza
nevaljana.
Ba suprotno, ne mislim da pokazuje nekakvu nevjerojatnost rekavi
da je Bog digao Isusa od mrtvih. Ali, sjetite se, dao sam 3
odgovora na to. Prvo, kao u fizici, ne trebate imati nikakav
izravan prostup entitetima koje objanjavate da biste ukazali na
njih. Drugo, cijeli se posao posvjesniara odnosi na bavljenje
nepristupanom prolou, gdje morate ukazati na stvari temeljem
dananjih dokaza, aiko nemate izravan pristup. Tree, ovo nije debata
o tome to povjesniari profesionalno smiju. Debata je ima li
povijesnih dokaza za Isusovo uskrsnue i koje zakljuke smijemo
povui. Iako povjesniar ne moe tako neto zakljuiti u povjesnom
asopisu ili uionici, smije kod kue. I moemo to zakljuiti ako
mislimo d aje najbolje tako objasniti dokaze. Ukratko, ne mislim da
ima ikakvog razloga da se povjesni dokazi Isusova uskrsnue ne mogu
bolje objasniti nego samim uskrsnuem.
Konano, elim zakljuiti govorei o drugom pristupu uskrsnuu,
iskustvenom. Ako je Isus stvarno uskrsnuo od mrtvih, on nije samo
povjesna linost ili slika u vitraju, ako to dokazi ukazuju. To znai
da je on i danas iv i da se moe iskustveno spoznati. Za mene je
kranstvo prestalo biti religija i nain ivota kad sam posvetio svoj
ivot Kristu i ponovno se rodio. Bog je za mene postao ivua
stvarnost. Upalilo se svjetlo tamo gdje je bila samo tama, Bog je
postao iskustvenom injenicom, zajedno sa prevladavjuom sreom i
mirom te spoznajom da je On dio mog ivota. Rekao bih Vam ako traite
takav smisao ivota, ne gledajte samo u povjesne injenice, ve itajte
i Novi Zavjet i pitajte se ako bi to moglo biti istina. Vjerujem da
Vam to moe promijeniti ivot, kao to je moj.
Dr. Ehrmanov zakljuak
Cijenim tvoje osobno svjedoanstvo Bille. Ali, ipak smatram da
smo vidjeli da je Bill u srcu evangelist koji eli da ljudi s njim
dijele vjeru u Isusa i da se eli preruiti u povjesniara za te
svrhe. Cijenim to, ali tu se ne radi o tome moe li profesionalni
povjesniar raspravljati o neemu, nego moe li povijest iznijeti
dokaze za tvrdnje o Bogu. Ja sam, u stvari, osporio njegove etiri
tvrdnje na koje se on stalno poziva. Pokop koji je izvrio Josip iz
Arimateje moe biti kasnija izmiljotina. Prazan grob takoer moe biti
kasnija izmiljotina. Ne postoji napomena na to kod Pavla; to se tek
kasnije spominje u evaneljima. Isusova pojavljivanja mogu biti tek
vizije Isusa, jer ljudi su imali i imaju vizije stalno.
Ranije je Bill spomenuo da su svi uenici spremni umrijeti za
svoju vjeru. Nisam uo nijedan dokaz za to. ujem tu tvrdnju esto,
ali proitavi svaki kranski izvor iz prvih 500 godina kranstva, elio
bih da nam iznese bilo kakav dokaz da su uenici umirali radi svog
vjerovanja u uskrsnue.
Govorei o tome zato moj scenarij ne valja, on kae da je
nevjerojatnije da su obiteljski lanovi ukrali tijelo, nego da je
Bog uzdignuo Isusa iz mrtvih. Zato? Oni nisu imali motiv. Pa,
zapravo, ljudi djeluju pod raznim motivima i motiv je jedna od
stvari koju je vrlo teko utvrditi. Povijesno, moda je njegova
obitelj htjela da on bude pokopan u obiteljski grob. Nitko nije
znao gdje je on pokopan, kae on. To nije tono; sama evanelja kau da
je ena gledala izdaleka, ukljuujui i njegovu majku. Nije bilo
dovoljno vremena da se to dogodil. Dogodilo se po noi. Koliko je
vremena potrebno za to? To ne objanjava odjeu iz groba. Pa, odjea
iz groba je vjerojatno kasniji dodatak. Ne moe objasniti Isusovo
pojavljivanje. Da, ljudi imaju vizije cijelo vrijeme. Kad su jednom
ljudi povjerovali da je Isusov grob prazan, povjerovali su i da je
uskrsnuo i imali su vizije. Ne kaem da mislim da se to dogodilo.
Ali je mnogo uvjerljivije od tvrdnje da ga je Bog uzdignuo iz
mrtvih. To nije najvjerojatnije povijesno objanjenje. Primjetit ete
da je Bill imao dodatnih pet minuta da odgovori na moja pitanja,
ali je odbio odgovoriti i netko e se sigurno pitati zato.
Zakljuit u s onim to stvarno mislim o Isusovom uskrsnuu. Jedna
stavr koju znamo o kranima nakon Isusove smrti je da su se okrenuli
Bibliji kako bi joj nastojali dati smisao. Vjerovali su da je Isus
Mesija, ali onda je raspet, stoga ne moe biti Mesija. Nijedan idov,
prije kranstva, nije vjerovao da e Mesija biti razapet. Mesija je
trebao biti veliki ratnik, kralj ili sudac. On je trebao biti slika
sjaja i moi, a ne netko tko je zgaen od neprijatelja poput komarca.
Kako je Isus, Mesija, mogao biti ubijen kao obini kriminalac? Krani
su se okrenuli Bibliji kako bi je pokuali razumjeti i pronali su
odlomke koji se odnose na Pravednog, kojeg je Bog odredio za smrt u
patnji. Ali u tim odlomcima, poput Izaije 53, Psalma 22 i Psalma
61, onaj koji je kanjen ili ubijen, istodobno je osloboen od Boga.
I tako su krani poeli vjerovati da je Isus, iako je bio razapet,
uzdignut na nebo, kao to su i Ilija i Enoch u hebrejskoj Bibliji.
Kako Isus moe biti Mesija ako je uzdignut na nebo? Pa, Isus e se
vjerojatno vratiti uskoro da uspostavi kraljevstvo. On nije
zemaljski Mesija, nego duhovni. Stoga su rani krani mislili da e
kraj doi za njihovog ivotnog vijeka. Zato je Pavao nauavao da je
Isus prvi plod uskrsnua. Ali, ako je Isus uzvien, vie nije mrtav, i
tako su krani poeli priati prie o njegovom uskrsnuu. Nisu poeli
priati te prie tri dana nakon uskrnua, ve godinu dana kasnije, moda
i dvije. Pet godina kasnije vie se nije znalo kad su te priee
zapoele. Nitko nije mogao otii na grob da provjeri; tijelo se ve
raspalo. Vjernici koji su znali da je uskrsnuo iz mrtvih poeli su
imati vizije njega. Drugi su priali prie o tim vizijama, ukljuujui
Pavla. Prie o tim vizijama su poele kruiti. Neke od njih su bile
stvarne vizije, poput Pavlove, a neke su bile prie o vizijama oko
500 ljudi koji su ga vidjeli. Na temelju tih pria, nastale su
pripovijetke, koje su kasnije oblikovane u evanelja Novog zavjeta,
koja su napisana, 30, 40, 50 ,60 godina kasnije.PITANJA I
ODGOVORIPitanje za Dr. Ehrmana: Moje pitanje je za dr. Ehrmana.
Hvala vam za vau prezentaciju! Jedan od vaih komentara glasi da
povjesniari ne mogu pretpostaviti Boje postojanje. Ja sam
povjesniar i, u stvari, upravo radim svoju Ph.D. disertaciju o
historiografiji, i slaem se s vama da ne moemo pretpostaviti
vjerovanje u Boga. Ali stvarno ne moete ni pretpostaviti vjerovanje
u prolost, razdoblje ili neto to djelomino znamo. Ali moramo
omoguiti da to vratimo. Stoga povjesniari ne mogu imati
pretpostavku; oni moraju potpomoi bilo to u metafizikim
vjerovanjima, koje nastoje iznijeti na stol. I stoga, ako vi
vjerujete u Boga, poput dr. Craiga, morate to opravdati. Ali to ne
vidim izvan podruja povjesniara, budui da povjesniari esto moraju
zaobii pravila. Htio bih uti to vi mislite o tome.
Odgovor dr. Ehrmana: Hvala na pitanju! Za poetak, smatram da
povijest nije objektivna disciplina. Iz tvog pitanja je djelovalo
kao da se i ti slae s tim, ali moramo raspraviti o tvom gleditu na
postmodernu teoriju. Moje gledite je da svaki povjesniar mora imati
pokrie za svaku pretpostavku koju iznese. Ali ono to elim rei je da
svaki povjesniar, da bi ispravno radio svoj posao, treba imati
odreene zajednike obveze. U redu je rei koje su to obveze, ali
postoje neke obveze oko kojih se moraju sloiti ljudi razliitih
teolokih uvjerenja. I to moraju biti pretpostavke koje imaju
korijen u stvarima koje su prouene. Bog ne moe biti prouen. Stoga
moe doi do neslaganja oko vanih povijesnih dogaaja. Na primjer,
postoje ljudi koji poriu holokaust, koji kau da se holokaust nije
nikad dogodio. Kako moe bilo tko dokazati da se holokaust zaista
dogodio? Pa, prikupi materijale svjedoka, izvjetaje, fotografije i
filmove, i dobijemo informacije, za koje se povjesniari slau da su
vaee, te nastoji oblikovati sluaj. Ali to moraju biti vrste
informacija za koje se povjesniari iz svakog kruga slau da su
valjane informacije, poput svjedoenja svjedoka. Pozivanja na
nadnaravno nisu prihvaena u povijesnoj zajednici kao valjani
kriterij za procjenu prolih dogaaja. Dio razloga za to lei u tome
to se moe netko drugi pojaviti s alternativnim teolokim
objanjenjima. Vidim da sam na kraju s vremenom, a mislio sam
alternativno teoloko objanjenje za uskrsnue, ali sauvat u to za
sljedeu priliku.
Odgovor dr. Craiga: Dr. Ehrmanovo gledite ini se da biste
razumjeli povijest trebate pretpostviti neku vrstu metodolokog
ateizma. ini se da to nije samo lano, ve i kontradiktorno. Ako je
istina da povjesniar ne moe nita suditi o Bogu, ne moe suditi o
nevjerojatnosti da je Bog digao Isusa iz mrtvih. Stoga ne moe nita
suditi ni iz informacija o uskrsnuu koje nisu dokazi. To bi bilo
nedokuivo. A ako je nedokuivo, ne moe suditi o usporedivoj
vjerojatnosti s ukraenim, naturalistikim alternativama koje nam je
dao. Stoga se ini da povjesniar mora bar metodoloki biti otvoren.
Ne moe biti metodoloki ateist. I u bilokojem sluaju ne moemo
raspravljati to povjesniari smiju initi. Kao filozof mislim da
moemo tvrditi na temelju povjesnih dokaza i to nije nita nelegalnoo
ili zabranjeno.
Pitanje za dr. Craiga: Dr. Craig, mi trebamo... (lo mikrofon),
koje su: mislite da ima problema, ili pogreki u Novom Zavjetu?
Drugo, u odnosu na Marka kao neuljepanog izvora, a Matej je uljepan
kao izvor,a rekli ste da mislite kako su stariji izvori poput
Mateja uljepani. Molim Vas odgovorite na to.
Odgovor dr. Craiga: Ok, dr. Ehrman eli me debatno prijevariti,
no odbijam sudjelovati. Kriteriji u pitanju su: ako je izjava
jednostavna, pokazuje manjak teolokih ukrasa i stoga je
vjerojatnije da je povjesno vjerodostojnija. Mislim da je to
istina: Ali, ovo nije debata o biblijskoj nepogreivosti. Stoga
mislim da je moje miljenje o pogreivosti Biblije nevano. To je bila
teoloka osuda. Povjesno, koristim se istim kriterijima kao on,
otvoreno prihvaam ako e ukazati na pogreke u priama. To nije sluaj
veeras.
Biblijska pogreivost velik je problem u njegovom ivotu zbog
kojeg je i odustao od kranske vjere. Ali ne pretpostavljam nikakvu
doktrinu teoloke pogreivosti ili biblijsku inspiraciju - niti se
strunjaci koji misle da su ove 4 injenice utemeljene kriterijima
izvornosti koju on toliko hvali. Moj je teoloki stav prema
pouzdanosti ili pogrekama u Bibliji jednostavno veeras nevaan.
Pitanje je to se moe pozitivno dokazati koristei uobiajene
kriterije? Moj je argument da kad koristite te kriterije, moete
pozitivno dokazati one osnovne 4 injenice o Isusovoj sudbini prije
razapinjanja na kri.
Odgovor dr. Ehrmana: Oito je u redu imati teoloke pretpostavke
za uskrsnue, ali nije u redu imati teoloke pretpostavke o
povijesnim izvorima na kojima je utemeljeno vjerovanje u uskrsnue.
Ako je vjerovanje u uskrsnue utemeljeno na odreenim izvorima koji
se nalaze u Bibliji i ako su ti izvori po prirodi nepogreivi, onda
emo prirodno zakljuiti da se uskrsnue dogodilo. Ali Bill odbija
odgovoriti ima li u Bibliji pogreki ili ne. Nee nam to rei jer
predaje u institutu iji se profesori slau da je Biblija nepogreiva
u svim svojim rijeima. I stoga on ne moe vjerovati da Biblija u
iemu grijei. Ako misli da ima pogreaka, onda bih elio da nam navede
jednu ili dvije. Ako ne misli da ima pogreaka, volio bih znati kako
on koristi evanelja Novog zavjeta kao povijesne izvore. On ne moe
kritiki procijeniti ove izvore, i jedna stvar koju povjesniari
moraju napraviti jest to da moraju biti sposobni kritiki
procijeniti izvore na kojima se temelje njihove tvrdnje.Pitanje za
dr. Ehrmana: Hvala dr. Ehrmane! Vjerujete li da teologija je u
ijednom smislu vaei izvor znanja ili vjerujete u filozofski
naturalizam? (Lo prijem na mikrofonu.)
Odgovor dr. Ehrmana: Mislim da su teoloke vrste znanja savreno
prihvatljive i legitimne kao teoloke vrste znanja. Ali smatram da
teoloke tvrdnje trebaju biti vrednovane na teolokoj bazi. Na
primjer, znate za ideju ove 4 injenice na koje se Bill stalno
poziva da bi dokazao da je Bog uzdignuo Isusa iz mrtvih. Postoji i
drugaiji teoloki pogled na to. Pretpostavimo, na primjer, da
objasnimo te 4 injenice da je Bog Zulu poslao Isusa u 12 dimenziju
i da je u njoj on bio povremeno puten da se vrati na Zemlju na
kratki odmor od njegovih vjenih muitelja. Ali on ne moe rei svojim
sljedbenicima o tome, jer mu je Zulu rekao da e mu, ako kae,
poveati vjene patnje. To je drugo teoloko objanjenje za to to se
dogodilo. To bi objasnilo prazan grob i Isusovo pojavljivanje.
Jednako je vjerojatno tome da je Bog uzdigao Isusa iz mrtvih i
stavio ga da sjedi zdesna; da je Bog Abrahama, Izaka i Jakova
ulazio u povijest i opravdao svoje ime uzdiui Mesiju? Pa, moe
misliti da nije, da je, u stvari, prvo objanjenje boga Zulu ludo.
Pa dobro, u redu, ludo je; ali je teoloki ludo. Nije povijesno
ludo. Nije manje vjerojatno od objanjenja za to to se dogodilo, od
objanjenja da je Bog Abrahama, Izaka i Jakova uzdignuo Isusa od
mrtvih, jer su to oba teoloka objanjenja; nisu povijesna
objanjenja. U podruju teologije sigurno mislim da je teologija
ispravna vrsta znanja. Ali kriteriji za procjenu teolokog znanja su
teoloki, a ne povijesni.
Odgovor dr. Craiga: Teoloke hipoteze poput te mogu se
procijeniti istim kriterijima kojima sam procijenio uskrsnue Isusa.
Kod hipoteza poput netom predloene, mislim da je ad hoc i vrlo
nevjerojatno, dok u religijsko-povijesnom kontekstu u kojem se i
dogodilo Isusovo uskrsnue, mislim da je krajnje vjerojatno misliti
da je ovo osveta Boga Izraelova na Isusa Nazareanina jer tvrdi da
je Sin ovjeka i otkrivenje Boga Oca ovjeanstvu. Tako ispunjeno, udo
osim religijsko-povjesnog konteksta krajnje je dvosmisleno. Kad
dajete taj kontekst, mislim da time dajete klju ili nautak kako
pravilno protumaiti udo. Stoga ne mislim da trebamo vrednovati
teoloke izjave filozofski i prema tim kriterijima koje sam predloio
za procjenu objanjenja ovih injenica.
Pitanje za dr. Craiga: jako me zanima raun vjerojatnosti koji
ste nam dali. Rei da je vjerojatno da j Isus uskrsnuo i da morate
staviti brojke u taj raun te dobiti odgovor vei od 0,5. Zanima me
koji je stvaran rezulat bio te koje su granice greki. Kako su
brojevi odabrani?
Odgovor dr.Craiga:Hvala Vam na tom pitanju! Richard Swinburne,
profesor na Sveuilitu Oxford, napisao je knjigu o inkarnaciji i
uskrsnuu u kojem koristi formulu vjerojatnosti koji sam iznio. On
je dobio izraun vjerojatnosti Isusova uskrsnua na procjenjenih
0.97, to moete provjeriti u njegovoj knjizi. Ja osobno ne koristim
formulu vjerojatnosti u raspravama o Isusovom uskrsnuu. Spomenuo
sam formulu kao odgovor na Humeov argument koji dr. Ehrman nudi, to
mislim da je potpuno krivo protumaeno jer on eli rei da je uskrsnue
nevjerojatno zbog nevjerojatnosti uskrsnua temeljem informacija
koje imamo o uskrsnuu, a nisu dokazi. U stvari mislim da je
nevjerojatnost nedokuiva, budui da radimo sa slobodnim faktorom. Ne
vidim kako moemo odrediti ili pripisati odreene brojeve za to. Nain
kojim ja podravam uskrsnue nije formulom vjerojatnosti. Nego
koristei zakjluivanje iznajboljeg objaenja to koriste mnogi
povjesniari. To je kao kad odreujete kriterije povjesnih hipoteza
koje se nadmeu poput: moi objanjavanja, dometa objanjavanja,
vjerojatnosti, stupnja ad hoc, suglasnost s prihavenim vjerma
itd.
Spreman sam raspravljati da kad stavite hipotezu uskrsnua kraj
naturalistikih alternativa, moi ete pokazati da je hipoteza
uskrsnua nadmaila svoje suparnike, naturalistike teorije- osim ako
pretpostavite neku vrstu metodolokog ateizma da izjednaite. Mislim
da to dr. Ehrman ini. Na isti nain kako sam ja vjernik, stoga
smatram Boju opstojnost vrlo vjerojatnom, dok on kao nevjernik
smatra apsurdno nevjerojatnim. Ali nije nam dao razloga misliti da
niti da je Boja opstojnost nevjerojatna niti da je Bog digao Isusa
od mrtvih. U stvari, on ne moe dati odreenje za tu tvrdnju budui da
su mu postvaljene granice kao povjesniaru.
Odgovor dr. Ehrmana: Ispriavam se. Imam problem s vjerovanjem da
imamo ozbiljan razgovor o statistikom vjerojatnosti za uskrsnue ili
statistikom vjerojatnosti za Boje postojanje. Mislim da na svakom
sveuilitu u zemlji, ako bismo bili ispred grupe akademika, bili
bismo istjerani s pozornice
Dr.Craig: To nije istina.
Dr. Ehrman: Pa, to moda nije istina u koli u kojoj ti predaje,
ali na istraivakom institutu na kojem ja predajem---
Dr.Craig: Pa to je s Sveuilitem Oxford gdje predaje prof.
Swinburne?
Dr. Ehrman: Pa, Swinburne je pokazao da je vjerojatnost 0.97%.
koliko ljudi je zapravo on uvjerio u to? To su vrste argumenata
koje su uvjerljive za ljude koji ele biti uvjereni. Nisu ozbiljni
argumenti u koje e ljudi povjerovati, da mogu zapravo rei: O, da,
sad u vjerovati, jer je vjerojatnost 0.97%! U stvari, to je
besmislica; nemogue je demonstrirati postojanje nadnaravnog po
statistikim modelima.
Pitanje za dr. Ehrmana: to sam elio pitati glasi moe li izvjetaj
o uestalosti uda tijekom vremena uiniti vjerojatnost veom nego to
povjesniari misle?
Odgovor dr. Ehrmana: Da, to je dobro pitanje. Pitanje glasi: moe
li izvjetaj o uestalosti uda tijekom vremena poveati vjerojatnost?
Rekao bih da je odgovor vjerojatno negativan, jer se u svakom
pojedinom primjeru treba procijeniti je li to mogu dogaaj ili ne. I
nikad ne moe biti vjerojatan dogaaj. Tako da, ako netko misli da je
to vjerojatan dogaaj, ono to bih ja htio jest da nam Bill kae zato
ne misli da je Muhamed inio uda, jer mi sigurno imamo izvjetaje o
tome. Zato misli da Apolonije iz Tijane nije radio uda? Citirao je
Larryja Yarbrougha, koji zapravo vjerojatno nikad nije ni proitao
Apolonijev ivot. Znam ovo jer sam imao raspravu s Larryjem
Yarbroughom o tome. On nikad nije proitao tekstove. Ne znam je li
Bill proitao tekstove. Vrlo su zanimljivi; to su grki tekstovi;
iroko su dostupni. Izvjetavaju da je Apolonije iz Tijane inio mnoge
stvari koje je inio i Isus; mogao je istjerati demone, izlijeiti
bolesne, oivjeti mrtve, na kraju svog ivota uzdignut je na nebo. I
Apolonije iz Tijana je bio samo jedan od stotina ljudi o kojima su
te stvari reene u starom svijetu. Stoga, ako dopustimo mogunost
Isusa, zato ne bismo dopustili i mogunost Apolonija? Ili Honi de
Circle-Drawera ili H