REGIONALIZACIJA U SVIJETU • Postojeće regionalne integracije uglavnom su nastajale zbog slobodnog protoka roba i nesmetanog odvijanja trgovine, ali ta se svrha nastajanja ubrzo širila i na druge ekonomske i neekonomske sadržaje • Uz Europsku Uniju, u svijetu dominiraju tri multilateralne regionalne ekonomske integracije i to: • 1. ASEAN (The Association of Southeast Asian Nations) • 2. NAFTA (North American Free Trade Association) • 3. MERCOSUR (Mercado Comun del Sur)
Ekonomske integracije i regionalna politika FTHM FMTU
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
REGIONALIZACIJA U SVIJETU
• Postojeće regionalne integracije uglavnom su nastajale zbog slobodnog protoka roba i nesmetanog odvijanja trgovine, ali ta se svrha nastajanja ubrzo širila i na druge ekonomske i neekonomske sadržaje
• Uz Europsku Uniju, u svijetu dominiraju tri multilateralne regionalne ekonomske integracije i to:
• 1. ASEAN (The Association of Southeast Asian Nations)
• 2. NAFTA (North American Free Trade Association)
• 3. MERCOSUR (Mercado Comun del Sur)
OSNIVANJE MERCOSUR-a
• MERCOSUR ili MERCOSUL - kratica za zajedničko tržište Južne Amerike
• Kratica na španjolskom jeziku - Mercado Común del Sur (zajedničko tržište na jugu)
• Kratica na portugalskom jeziku - Mercado Comum do Sul
• MERCOSUR - regionalni trgovinski ugovor koji pokušava riješiti pitanja međusobne trgovine južnoameričkih država potpisnica ugovora
• Osnovan - 26. ožujka 1991. g. potpisivanjem ugovora u Asuncionu u Paragvaju; poznat pod nazivom Ugovor iz Asunciona (Treaty of Asuncion)
• Motiv osnivanja - stvaranje organizacije sposobne za kombiniranje resursa i usklađivanje ekonomske i političke aktivnosti u svrhu prerastanja u snažnu ekonomsku integraciju po uzoru na SAD ili EU
ČLANICE MERCOSUR-a • Zemlje članice -
• Argentina
• Brazil
• Paragvaj
• Urugvaj
• Venezuela
• Pridružene zemlje članice -
• Bolivija
• Kolumbija
• Ekvador
• Peru
• Čile
• S Meksikom su 8. srpnja 2004. počeli razgovori o pridruživanju.
CILJEVI MERCOSUR-a • 1. Slobodni protok roba, usluga i proizvodnih faktora između
zemalja putem, između ostalog, ukidanja carine i ograničenja na kretanje roba
• 2. Osnivanje zajedničke vanjske tarife i usvajanje zajedničke trgovinske politike u odnosu na treće države ili skupine država i koordinacije ekonomske pozicije u odnosu na regionalnu i međunarodnu trgovinu
• 3. Koordinacija makroekonomskih i sektorskih politika između država stranaka (vanjske trgovine, poljoprivrede, industrije, fiskalne i monetarne politike, razmjene i kapitala, usluga, carine, prometa i drugih politika) kako bi se osigurala pravilna konkurencija među državama strankama
• 4. Obveza država stranaka da će uskladiti svoje zakonodavstvo u relevantnim područjima, u cilju jačanja procesa integracije
TRŽIŠTE MERCOSUR-a
KRIZE I NESUGLASICE ZEMALJA ČLANICA MERCOSUR-a (1)
• Financijska kriza sredinom 90-ih
• Tokom krize Argentina je ozbiljno promišljala o prihvaćanju američkoga dolara kao nacionalne valute što je navelo Brazil na prijetnju oukidanju MERCOSURA
• Argentina i Brazil su se 2001. godine našli na rubu kolapsa, Međunarodni monetarni fond dao je više od $20 milijardi pomoći Argentini i $41.5 milijardi Brazilu, no ni to nije bilo dovoljno
• Spor je riješen susretom predsjednika na diplomatskoj razini
• značajan utjecaj i na promjenu trgovinskih kretanja između Argentine i Brazila, u korist Brazila
KRIZE I NESUGLASICE ZEMALJA ČLANICA MERCOSUR-a (2)
• sporovima među svojim članovima
• Brazilska automobilska industrija uz pomoć devalvacije valute 1999. godine je postala jako konkurentna, a Argentina nameče carine na u brazilski uvoz čelika
• 2006. godine Argentina i Urugvaj su se sukobili oko gradnje dviju tvornica za preradu celulozena argentinsko-urugvajskoj granici, što je za Urugvaj predstavljalo najveće inozemno ulaganje
• Nejedinstvo MERCOSUR-a vidi se i u tome što Urugvaj i Paragvaj zbog mišljenja da im je pristup tržištima u Argentini i Brazilu ograničen te sklapaju bilateralne sporazume sa zemljama nečlanicama što pravila organizacije zabranjuju
ZAJEDNICA ANDSKIH
ZEMALJA - CAN
.
CAN
• 26. svibnja 1969. godine u Bogoti osnovana je Andska grupa (Andean Group –AD)
• "Kartaginski sporazum"
• Zemlje osnivači: •Bolivija
•Kolumbija
•Ekvador
•Peru
•Venecuela
• Čile
POVIJESNI RAZVOJ
• 21. studenog 1969. godine počinje sa radom
• 1992. godine Andska grupa je formalno promijenila naziv u
Zajednicu Andskih Zemalja (Community of Andean Nations–
CAN)
• U najnovije vrijeme ta se andska integracija naziva Andsko
Zajedničko tržište (Andean Common Market – ANCOM)
CILJ I PROGRAM
• Cilj osnivanja: Unapređenje harmoničnog razvoja kroz
ekonomsku integraciju
• Izvorni program uključivao je uspostavu carinske unije, pri
čemu su potpuno ukinute carine na industrijsku robu u
trgovini među državama članicama
PROMJENA U MODELU
• Predsjednici zemalja Andske zajednice odlučili su 1989. na Galapagosu, usvojiti otvoreni model integracije i usmjeriti svoj napor ka liberalizaciji trgovine. U tom svom radu, pratili su trend koji je započet u zemljama članicama. Bolivija je iznijela svoju trgovinsku reformu krajem 1985. godine; Venecuela je započela svoju reformu 1989., Kolumbija i Ekvador početkom 1990. godine, a Peru u kolovozu 1990. godine.
stvorena je slobodna trgovinska zona koja je počela sa radom
1993. godine, a 1995. godine je usvojen zajednički tarifni
sistem
PROMJENA U MODELU (2)
Sa novim ugovorom o suradnji sa MERCOSUR-om, Andska
Zajednica je dobila nova 4 člana-suradnika :
-Argentina (2005), članica MERCOSUR-a
- Brazil (2005), članica MERCOSUR-a
- Paragvaj (2005), članica MERCOSUR-a
- Urugvaj (2005), članica MERCOSUR-a
- Čile (stalna članica 1969-1976, posmatrač 1976-2006,
članica suradnik od 2006) priključiti će se kao stalni član
• CAN/ANCOM 2007. GODINE(GDP u milijardama dolara,
stanovništvo u milionima, površina u milionima kilometara
kvadratnih)
Država GDP Stanovništvo GDP per
capita
Površina
Kolumbija 320,4 44,4 7 200 1,1
Peru 217,5 28,7 7 600 1,3
Venecuela 335,0 26 12 800 912 100
Ekvador 98,3 13,8 7 100 283 600
Bolivija 39,7 9,1 4 400 1,1
UKUPNO 1 010 122 4,7
GAFTA
•Zona slobodne trgovine za zemlje članice Arapske lige -
Greater Arab Free Trade Area
• Sve prepreke trgovini poput uvoznih carina i količinskih
• Deklaracijom iz Windhoeka donesenom 1992. godine SADCC
je transformirana u SADC (engl. Southern African
Development Community)
• Tablica 1. Osnovni podaci o SADC-u
Izvor: www.unctad.org
CILJEVI SADC-A
– postizanje ekonomskog rasta, smanjenja siromaštva, boljih uvjeta življenja i potpore društveno zakinutima formiranjem integracije – promoviranje i razvijanje zajedničkih političkih vrijednosti, sustava i ostalih vrijednosti koje se prenose putem demokratskih, zakonitih i efikasnih institucija – ostvarivanje, konsolidiranje i održavanje demokracije – postizanje komplementarnosti između nacionalnih i regionalnih strategija i programa – promoviranje i povedanje produktivnog zapošljavanja i iskorištavanje raspoloživih resursa regije – postizanje održivog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite okoliša – jačanje i unapređivanje povijesnih, društvenih i kulturnih afiniteta i veza između ljudi
• U okvirima regije postojale su brojne mjere ograničavanja
uvoza i izvoza
• Sredinom 1980-ih scenarij se počeo mijenjati
• 2000. g. osnovano slobodno trgovinsko područje
• Vlade zemalja članica članica SADC moraju usvojiti
nacionalne mikro i makro politike koje de biti u skladu s
poticanjem liberalizacije trgovine i investicija
TRGOVINSKI TIJEKOVI U SADC-U
LIBERALIZACIJA KRETANJA RADA I KAPITALA U SADC-U
• Dugo vremena afričke su zemlje imale vrlo stroge i
diskriminacijske zakone o radu
• Zakoni o radu usvojeni tijekom 90-ih godina dvadesetog
stoljeća predstavljali su promijenjenu paradigmu i prijelaz ka
slobodnijem tržišnom sustavu
• Zemlje SADC su više introvertne i imaju takve zakone o radu
koji štite lokalno tržište rada i zanemaren je potencijal ulaska
stranih radnika i ulagača
• Kao i ostatak kontinenta, niti SADC regija ne raspolaže dovoljnim
lokalnim financijskim sredstvima potrebnima za prevladavanje razvojnih
izazova
• SADC zemlje suočene s problemima proračunskog deficita, visokih stopa
inflacije, visokih poreznih stopa te imaju ograničenu mogudnost
privlačenja inozemnih izravnih ulagača
• Započete brojne reforme i inicijative povedanja stabilnosti i privlačenja
FDI
• Što se tiče intraregionalnih tijekova inozemnih izravnih ulaganja, najveda
ulaganja dolaze iz JAR
• Čimbenici koji otežavaju ostvarivanje razvojnih ciljeva i pojačavaju
pitanje siromaštva i nerazvijenosti su:
– Nepovoljna struktura proizvodnje
– Nedostatak obradivih površina i nedovoljna raspoloživost hrane
– Slabo razvijena intraregionalna trgovina zbog sličnih komparativnih
prednosti SADC zemalja
– Prirodne katastrofe i klimatske promjene
– Nejednakost spolova u regiji
– Politička nestabilnost
– Nedostatak obrazovanja
OSNOVNI PROBLEMI SADC-A
PERSPEKTIVE I IZAZOVI BUDUĆEG RAZVOJA SADC-A
• Regionalni indikativni razvojni plan je sastavljen i odobren 2003.
godine s ciljem strateškog usmjeravanja zemalja članica prilikom provođenja programa i aktivnosti, kao i s ciljem usklađivanja strategija i politika integracije s njenim dugoročnim ciljevima
• Strateški indikativni plan za glavna tijela usvojen 2001. godine u Blantyre-u, Malavi i obuhvada četiri različita područja:
(1) politički sektor,
(2) sektor obrane,
(3) sektor državne sigurnosti i
(4) sektor javne sigurnosti
• Smjernice za ostvarivanje napretka u regiji
EKONOMSKA ZAJEDNICA ZAPADNO- AFRIČKIH ZEMALJA (ECOWAS)
•Ova zajednica stvorena je po uzoru na Europsku ekonomsku zajednicu
•Osnovana je u cilju:
1.Unapređenja slobodne trgovine
2.Razvijanje ekonomske integracije kroz privrednu aktivnost, a posebno u
oblasti industrije, transporta, energije, telekomunikacija, trgovine,prirodnih