RENIK PSIHOLOKIH POJMOVA
RENIK PSIHOLOKIH POJMOVAABREAKCIJA=oslobaanje emocionalnog
naboja u burnom ili smirenijem obliku (tipa katarze u pozoritu).
Ima mentalno-higijensku ili terapeutsku ulogu. Po transakcionoj
analizi do ovog procesa dolazi kod provociranja ego-stanja
Dete.
AKTIVNOSTI(rad)=su jedan od est naina strukturiranja vremena
kojim zadovoljavamo glad za strukturom. Za razliku od povlaenja,
rituala, razonode, Igara ili bliskosti, rad je aktivnost usmerena
ka cilju. Dominantno je ego-stanje Odrasli. U patologiju rada, sem
izbegavanja, ubrajamo i preterani rad (radoholik), ali i ne OK rad
(nehuman i protivzakonit).ATRIBUCIJAje upuivanje skriptnih poruka
putem atributa (epiteta) koje se "lepe" na Bie deteta. Npr.
"Glupane!" (direktno) ili "Nije ba mnogo bistar!" (indirektno).
Svakako tetan uticaj na detetov identitet. Treba kritikovati samo
neije ponaanje, a nikako Bie!!!!!ADAPTIRANO DETE=deo ego-stanja
Deteta koje se formira prvenstveno kao odgovor na roditeljske
zahteve. To nije posebna intrapsihika struktura, ve nain
funkcionisanja, te se ovaj koncept koristi kada se govori o
komunikaciji. Dok Slobodno Dete ini ono to eli, Adaptirano Dete
(Prilagoeno ili Socijalizovano) ini ono na emu su roditelji
insistirali racionalno, ili iracionalno. Moe da bude i pozitivno i
negativnoARHEOPSIHA=onaj deo psihe u koji odlaemo nae zastarele
identitete i razne ego sadraje.Psihika topografija podrazumeva dva
glavna podruja: ja(ego)koje je deo psihe i psihu (ne-ja). Psiha ima
tri organa(podruja):eksteropsihu,neopsihu i arheopsihu.ANTISKRIPTje
injenje suprotno od onoga to poruuju autoriteti. Nije re o slobodi,
ve o prisili suprotstavljanja iz Buntovnog Deteta, te je to samo
vrsta skripta koji skriptnim finalem potvruje zabranu! U
psihoanalizi odgovara pojmu reaktivne formacije.
ADAPTACIJA LINOSTI- Kada odgovorimo na pitanja: kako se odnosimo
prema drugima i kako reavamo probleme, otkriemo preferirani tip
adaptacije. To e osvetliti i odreenu strukturu linosti, optimalni
kanal komunikacije, drajvere, nesvesne igre...jer je TA razvila
model koji je primenjljiv ne samo u psihoterapeutskoj praksi, ve u
svakodnevnom ivotu. Kroz radionice upoznajemo vas sa
Joines&Stewart modelom est tipova adaptacija
linosti.ASERTIVNOST=verbalno ili neverbalno ponaanje u kome osoba
jasno izraava svoje potrebe i elje i bori se za svoja prava, ali
uzimajui u obzir da nisu naruena i prava drugih. Dolazi iz Odraslog
i treba razlikovati od agresivnosti koja je obino iz Deteta ili
Roditelja. Potrebno je da se poduavamo asertivnim tehnikama.
Naroito je korisno da to urade preadaptirani (sa sindromom dobrog
deteta).Neke situacije nisu prijatne i nismo sigurni kako da se
ponaamo. Ako ostanemo pasivni, izbeiemo sukob, ali e se poveati
tenzija i oseaj niskog samopotovanja. Ako budemo agresivni, imaemo
kratkoroni oseaj moi, ali je posledica sukob i narueni odnosi.
Reenje je asertivnost.
AUTENTINO OSEANJEje ono koje nastaje spontano, bez unutranje
cenzure, kongruentno je sa iskustvom te korisno u kontaktu sa
realnou. TA govori o etiri autentina oseanja (sad, mad, scared,
glad = tuga, ljutnja, strah, zadovoljstvo) koja nastaju u
odgovarajuem kontekstu i vremenskom okviru. Mogu biti ispoljena i
neautentino, kao reket oseanja.Ovo su etiri tipa emocionalne
readaptacije. Kod ljutnje je promena u spoljanjem svetu, ali je
mogue uticati na nju; kod straha je u spoljanjem svetu ugroavajua
promena; kod tuge je nepromenljiva promena i ne moe se izbei, a kod
zadovoljstva je dolo do unapreenja adaptacije. Kad postoji sklad
izmeu predstava o sebi, drugima, stvarnosti, stanje adaptiranosti
je konstatno i nema oseanja.
ANTISOCIJALNI(armantni manipulator), harizmatian lider,
promoter,trgovac,advokat, politiar,biznismen.Voli akciju,uzbuenja
uivanja.Oblaenjem okira,zavodi,jake boje,usko,teak makeup,nakit.ene
providna odea, duboki dekolte, prsten na svakom prstu, pirsing.
Mukarci otkopana koulja da se vidi tetovaa rolex, kljuevi od kola
extra mobilni... Kakva im je struktura linosti? Kako im
prii?Odraslo ego stanje kontaminirano iz Deteta, (ups!) iskljuen
Roditelj!!!! Drajveri: Please You & Be Strong. Strah od
bliskosti, dobija bitku, ali gubi rat... itd
AGITACIJA=oblik pasivnog, ponavljanog nesvrsishodnog ponaanja.
Pasivno je jer energija nije usmerena direktno ka reavanju
problema. Primer: osoba ne uje dobro predavaa pa se vrpolji.
usplahiri, unervozi, ali nita ne preduzima, a treba samo da ga
zamoli da govori glasnije.Agitaciju ne treba podceniti.Osoba se
osea loe i zbunjeno, zna da moe da rei problem "radei neto", ali ne
zna ta. Iz Roditelja stiu uputstva"Sedi i razmisli", ali energetski
naboj raste i lako prelazi u nasilje za koje se ne osea odgovornost
(inkapacitacija), Vidi Igru"Ne mogu to da podnesem".
AFIRMACIJA=pozitivna izjava (najee lina) koja se koristi za
podizanje samopotovanja i snaenje pozitivnog naina miljenja,
oseanja i ponaanja. Menjanjem uverenja o sebi i podsticanjem
ne-skriptnih fantazija intervenie se afirmacijama i u skriptnom
sistemu.
ANKSIOZNOST=nejasna strepnja, neodreeni strah bez jasnog
spoljnog povoda sa potisnutom dinamikom koji dolazi iz dubine
linosti. Povremeno i privremeno je pratilac oveka u njegovom odnosu
sa realnou. Sama po sebi nije neuroza, ali u sklopu drugih
poremeaja moe predstavljati ozbiljniji simptom.BBajka
usmeno-knjievni mentalni prouzvod ranijih generacija koji zbog
univerzalnosti obrazaca vri psiholoki rad i danas. udesna pria gde
su junaci obini ljudi, a dogadjaji se prikazuju kao neto to se moe
desiti svima kad izadju da proetaju umom. Bajka velia na trijumf u
borbi sa zagonetkama ivota, te je optimistina i didaktina.
Kompozicija: stereotipni poetak, hronoloki dogadjaji, efektni nagli
zavretak. Odrasli je tretiraju kao egzoterino literarno delo. Deca,
opet, je prihvataju, jer odgovara razvoju njihovih saznajnih
funkcija i pomae u razreavanju emocionalnih problema, posebno
strahova.Banalni skript-Klod Stajner (1974.) je na osnovu glavnih
zabrana razlikovao: skriptbez ljubavi(karakteristian za
depresivne), skriptbez razuma( za psihotine) i skriptbez uivanja(za
korisnike droge). Za razliku od traginih skriptova, ovi negativni
skriptovi prodju u banalnostima svakodnevice. Ljudi ive normalne
ivote, ali sa oseanjem nesree i neispunjenosti, jer su u skriptu
izgubljenih ansi.Bern, Erik otac transakcione analize (TA). Rodjen
u Montrealu 1910. Zavrio medicinu, a sprecijalizaciju iz
psihijatrije nastavio u SAD. Kod Pola Federna imao psihoanalitiki
trening. Uestvovao u II svetskom ratu. Tu je navebao da donosi brze
sudove o ljudima i veza izmedju opaajnih signala i unutranjih
mentalnih procesa je postala baza budue TA. Psihoanalitiki trening
nastavio kod Erika Eriksona. Bern je krenuo da kombinuje ideje
intuicije, ego-stanja, bihejvioralnih sklopova u teorijski sistem.
Od 1950. dri predavanja iz domena socijalne psihoterapije. 1961.
Izdaje prvu knjiguTA u psihoterapiji, gde izlae svoj teorijski
sistem. Druga knjiga nije bila TA. Ali zato trea Games People
Play(1964.), postaje bestseler, iako nije bila pisana za iru
javnost. Slede: Principle of Group Treatment(1966.), Sex in Human
Loving (1970.), i posthumno What Do You Say After Hello(1972.). Kod
nas je Berna sjajno prevodio Ljuba Stoji. Bern je omoguio meteorski
start TA i iako su mnogi njegovi stavovi revidirani danas, on je
originalni zaetnik jedne nove psiholoke kole i pravca. Umro je
1970.Barijera linija razgranienja, pregrada, brana, prepreka u
motivacionom i uopte, dinamikom delu linosti (getalt). Psiholoki
najvaniji pojmovi se zasnivaju na konfliktima koji proizilaze iz
odgovarajuih barijera.Bezuslovni refleks genetski definisan tip
nervne veze izmedju drai i automatske tipine reakcije
karakteristine za odredjenu vrstu. Centri su preteno u kimenoj
modini, ali veina ima i svoje centre u modanoj kori. Razliku
uslovni vs. bezuslovni refleks napravio je Pavlov. ema bezuslovnih
refleksa ipak ni danas nije potpuna, jer ih je teko nekada
analitiki razdvojiti.Bezuslovno pozitivni pogled (Karl Roders)
prihvata bezuslovno prisustvo instrinsikih vrednosti kod osobe,
koje reflektuje pozitivan odnos. Terapija usmerena ka klijentu,
uopte vidi oveka kao celovito bie i kao takvog ga prihvata, te
bezuslovno pozitivni pogled ne znai bezuslovno prihvatanje svakog
ponaanja, nego vie je u smislu TA koncepta: Ja sam OK, ti si
OK.Biblioterapija- korienje odgovarajuih knjiga u terapijske ili
mentalno-higijenske svrhe. Terapeut pravi izbor knjiga zavisno od
ciljeva terapije.Borderlajn izraz engleskog porekla, u psihologiji
sa znaenjem ivinog graninog sluaja. Najee se misli na granicu
neuroze i psihoze u klinikoj praksi. Redje se koristi u oceni
graninog sluaja mentalne zaostalosti.Bulimija poremeaj ishrane koji
se ispoljava kao stalna potreba za hranom. Ako nije endokrinoloki
poremeaj, uzrok je doivljaj unutranje praznine i bezvrednosti.
Dovodi do gojaznosti i u zatvorenom krugu se nesigurnost samo
pojaava. Obino se tumai neuspelim i premetenim traganjem za
ljubavlju. Moe se prenositi kao episkript, naroito od majke
(sekundarna bulimija).Bihejvioralna dijagnoza Jo 1961. Bern je
ponudio ideju da ego-stanja kao intrapsihike strukture imaju
spoljne znakove svog prisustva i aktivnosti i skicirao je koristan
alat dijagnostikovanja uz pomo: rei, tona, gestova, stava tela,
facijalne ekspresije. Na primer: dobro izabrane rei, relaksirani
facijalni miii, pravi ton i ritam govora ukazuje na Odraslog.
Medjutim ako nisu svi znakovi kongruentni, uz to je nesaglasan
poloaj tela, onda to ukazuje na Adaptirano Dete. Bihejvioralno
dijagnostikovanje se oslanja na funkcionalni model ego-stanja. Ova
ideja je razradjivana u TA teoriji i praksi, pa su i Stjuart i
Doins je ugradili u svoj model est tipova adaptacije
linosti.Bioenergija metod psihoterapije koju je dao Alexandar Lowen
bazirajui se na radovima Wilhelm Reich-a. Ove ideje su uticale na
koncept skriptiranja tela u TA. ( Cassius, 1975-77, Childs-Gowell i
Kinnaman, 1978.)Bull`s Eye transakcija terapeut deluje na sva tri
ego stanja pacijenta (Karpman, 1971.)Budi jak jedan od pet osnovnih
drajvera, skriptnih imperativa, kontrazabrana u TA. Dete mora da
ispuni ovaj uslov da bi bilo voljeno, ili da bi ak imalo pravo da
ivi. Na primer roditelj poruuje: Mora da bude jak. Ovaj svet je
takav da samo jaki preivljavaju. Implicitna poruka je: samo jaki
imaju pravo da ive. Ako dete to prihvati, ono e i samo verovati da
uvek mora da bude jako, ili e umreti. I kada ivi taj uslov da bi
zasluilo da ivi, kaemo da ivi u kontraskriptu. Naravno, da postoje
situacije kada treba biti jak, ali i situacije kada treba biti
slab! A pravo na ljubav i ivot je nae neotudjivo i niim uslovljeno
pravo!Budi savren- jojedan od pet osnovnih drajvera, skriptnih
imperativa, kontrazabrana u TA.Osoba s kontraskriptom ima u
stvariprisiluda stalno ispunjava zadati imperativ. Ova prisila je
unutranji motivator koji osobu tera ili goni da ostvaruje
imperativkako bi izbegla katastrofu zabrane. Osoba sa ovim
drajverom, ima oseaj OK-ejnosti samo ako sve radi besprekorno.
Perfekcionizam koji sebi namee, najee oekuje i od drugih i smatra
da je to njena pozitivna osobina, te se time hvali i dri u izlogu
(kontraskriptni ponos). Potrebno je da naui da se stvari mogu da
rade i na dovoljno dobrom i na najniem nivou, a ne samo na
maksimalnom, jer se tako nee nepotrebno iscrpljivati.Buntovno Dete
(BD)U komunikacijskom, funkcionalnom ili deskriptivnom modelu se
sagledavaju ego stanja iz pozicije komunikacije Izmedju i unutar
linosti. Ego stanja se u ovom modelu opisuju atributima kao to
suBuntovno (ili Prkosno Dete), Kritikujui Roditelj i sl. BD se
javlja rano, tokom druge godine ivota. Dete pogreno veruje da ga
roditelji koji mu ispunjavaju elje vole, a da ga roditelji koji mu
frustriraju elje ne vole. Zbog toga ono reaguje prkosom (inatom)
koji se nazivanegativizam druge godine.To je u stvari reakcija
Slobodnog Deteta koje poinje da se opire za njega neprijatnim
aspektima socijalizacije.U razvojnom smislu pojava ego stanja BD je
sasvim normalna ukljuujui i period adolescencije, meutim ono kod
odraslih ljudi uglavnom nema pozitivne funkcije, ukazuje da te
osobe imaju nerazreen problem s autoritetima.BDu stvari ne
razlikuje podreenost od poniznosti tako da veruje da bi se ponizilo
ako bi se podredilo zahtevu autoriteta.CCelina osnovna odlika
getalta, osnovna predpostavka holizma, jedna od osnovnih kategorija
miljenja, u metodologiji je skup u opisu ili
zakljuivanju.Cerebralno sve to je u vezi sa mozgom.Ceremonija u
osnovnom znaenju ritual sa vie formalnih postupaka i to
institucionalizovan (npr. venanje u crkvi). U svakodnevnom govoru
oznaava formalno, izvetaeno ponaanje, iza kojeg se predpostavlja
rigidna psiholoka struktura.Civilizacija ospoljeni i konkretizovan
deo kulture.Ciklotimija naizmenino smenjivanje veselosti i tuge
karakteristino za pikniki tip linosti. Ne klasifikuje se automatski
kao patologija, osim u ekstremnim razmerama. Moemo da govorimo o
ciklotimnoj linosti kao o patolokom obliku, a cikloidnoj kao o
normalnoj, ali je kod nekih autora obrnuto. Termin se jednostavno,
nedosledno primenjuje. Ipak treba naglasiti razliku sa
manino-depresivnom psihozom, iako postoje fenomenoloke
slinosti.Ciklus kolo, kruno i ponovno kretanje. U psihologiji se
obino misli na talasasto kretanje (ivotni ciklusi). U upotrebi
razlikovati pojmove ciklus, period i faza.Cilj ono ime se zavrava
neka delatnost. Obino svesno definisan, mada nije pravilo, moe biti
i u obliku nejasne predstave.Cinino ono to zanemaruje uobiajeni
vrednosni sistem. U starogrko vreme, Cinici su bili filozofska
kola, koja se odricala uobiajenih elja. Danas termin ima znaenje
sumnje u ljudske vrline i njihovo poricanje.Crte kod dece se
slobodan, kreativan i personalizovan odnos prema spoznaji realnosti
operacionalizuje kroz igru, govor i crtanje. Zato je crte odlino
dijagnostiko sredstvo. Florens Gudinaf je standardizovala test
nacrtaj oveka za predkolsku decu. Koristi se i kao projektivna
tehnika. Naalost, tokom kolovanja postoji pad likovnog izraza, te
malo njih nastavlja tako da se izraava u odraslom dobu. Veina crtea
(i dece i odraslih) ima neki unutranji dinamiki princip, ali on ne
mora biti duboko nesvesne, ni skrivene prirode, te ne mora da
svedoi o afektivnim, ili bilo kakvim tekoama autora. Novije
metodologije ne prejudiciraju patologiju, ve su otvorenije prema
svim pravcima analize. Interesantan je razvoj art terapije u smislu
leenja, ali i mentalne higijene.Crte linosti osobina po kojoj moemo
da identifikujemo pojedinca, ili du koje moemo da opisujemo
individualne razlike. Smatra se da postoji oko 4.500 rei koje bi
mogle da opisuju linost. Ipak je doslednost bitna za psiholoki
pojam dimenzije koja opisuje linost. Objanjenje (da li su
nasledjene ili steene, arhetipske prirode, faktori, mehanizmi
odbrane, psihoanalitike formacije, getalt strukture, TA pojmovi)
zavisi od psiholoke kole. Crte se obino ispituju inventarima
linosti i obradjuju statistiki faktorskom analizom.Crna kutija
zamiljena lokacija u kojoj se odigravaju nepoznati procesi. Najee
se pominje u teoriji informacija, jer se nedovoljno zna ta se deava
izmedju inputa i outputa. Istina je da u svakoj psiholokoj koli
postoje crne kutije na pojedinim mestima teorijskog sistema kao
metodoloki problem.Cenotropija tenja veine slinih organizama da se
ponaaju na slian nain. Iako ima obeleje univerzalnosti, nije
instinktivna. Svi ljudi vole da stanuju u kuama je cenotropija, a
ne instinkt.ek-lista- se sastoji od unapred pripremljenih stavki,
koje treba da precrtavamo, zaokruujemo, otpisujemo kao kad pravimo
podsetnik. U psihologiji je to lista definisanih pojava, ija se
frekvencija belei odbrojavanjem.ulni organ je anatomsko-fizioloki
sistem koji razvija osete: oko (vidjenje), uho (sluh), jezik
(ukus), nos (miris), koa (toplo, hladno, bol, pritisak, dodir).
Iako je termin neadekvatan (ne pravi razliku izmedju receptora i
analizatora, organ ima metafizike implikacije)jo uvek je u
upotrebi.etiri vida pasivnostiif (1971.) pasivnost otpisuje
mogunost da se ostvari eljeno. Ispoljava se kao: 1. ne initi nita
2. preterana adaptacija 3. agitacija besciljno, ponavljano ponaanje
da bi se redukovala tenzija 4. inkapacitacija ili nasilnost
energija se usmerava ka drugima umesto da se reava
problem.DDALTONIZAM slepilo za boje nazvano prema engleskom fiziaru
Daltonu koji nije razlikovao crvenu i zelenu boju.DAROVITOST
ukupnost potencijalnih sposobnosti u nekoj posebnoj ili u vie
oblasti. Testovima sposobnosti se otkriva. Smatra se da u
populaciji ima oko 2,5% darovitih (priblino koliko je i mentalno
zaostalih). Ipak svi ne iskoriste svoje potencijale, jer je za to
potrebna i odredjena struktura linosti (pre svega nekognitivne
osobine, emocionalna i socijalna inteligencija), kao i spoljni,
materijalni i drutveni uslovi.DEVIJACIJA- odstupanje od neke ose,
od utvrdjenog standarda. U statistici, kada se odstupanja od
aritmetike sredine dignu na kvadrat, pa podele sa brojem sluajeva i
iz dobijenog kolinika se izvue kvadratni koren, dobijamo standardnu
devijaciju. Slui za ocenu raspodele sluajeva (ispitanika).DEBILNOST
nedostatak, ili slabost u vitalnim funkcijama organizma. Slui i kao
termin za klasifikaciju mentalne zaostalosti. Ako su prosene
sposobnosti, na testu optih intelektualnih sposobnosti, IQ 90-100,
onda je debilnost IQ 70-50.DEDUKCIJA zakljuivanje koje se zasniva
na optim premisama i traga za varijacijama u posebnim
sluajevima.DEZINTEGRACIJA razruavanje celine. U psihologiji se
misli na razruavanje strukture linosti. Strah od dezintegracije
spada u iskonske strahove. Procesi dezintegracije i odnos prema
njima imaju ulogu i u drutvenom, posebno ideolokom
kretanju.DELUZIJE bolesno verovanje u neto to nije istinito, to se
moe dosta lako dokazati, kao neka vrsta kratkog spoja izmedju
metafora i injenica. Osoba sa deluzijom reference, na primer, misli
da je neki deo tv emisije njoj upuen (kao poruka, pretnja).
Deluzije veliine i gonjenja sreu se u izofreniji i paranoji, a
deluzije bezvrednosti i grenosti u melanholiji.DEMENCIJA doslovno
raspameivanje, oteenje inteligencije nastalo tokom ivota.DEMOFOBIJA
neprirodan, bolestan strah od skupine ljudi.DEKONTAMINACIJA
terapeutski proces uklanjanja kontaminacija, to zapravo znai ienje
sadraja Roditelja i Deteta koji su napravili pogrena uverenja i
uvrivanje granica Odraslog u cilju korigovanja iskrivljenja
vidjenja realnosti.DEPERSONALIZACIJA oseaj line nerealnosti, gde se
gubi i oseaj prema svome telu, a spoljni dogadjaji dobijaju
nestvaran izgled.DEPRESIJA stanje bezvoljnosti, bespomonosti i
beznadja sa usporenom motorikom i mentalnom dinamikom, izgubljenom
motivacijom, praeno sumornim, tekim mislima i samoprekorevanjem,
kao i telesnim poremeajima. Kod zdravih krae traje, manjeg je
intenziteta i samoubistva su iskljuena. Kao poremeaj se najee
klasifikuje kao endogena, ili reaktivna depresija. Redje kao
organska, ili involuciona. Najee je vezana za zabranu na postojanje
(Dont Exist). Prisutne su jo i Dont Be Important, Dont Be You i
Dont Be Well.DEPRESIVNA POZICIJA pozicija u koju stie dete u prvoj
godini ivota po teoriji Melanije Klajn. Posle paranoidno-izoidne
pozicije, oko estog meseca ivota, majka se opaa kao totalni objekt,
ali se dete nalazi u ambivalenciji sa prateim oseajem krivice, jer
je majka predmet i ljubavi i mrnje. Kasnije dete preuzima dobru
majku i sa time se depresivna pozicija ukida, ali ta prva faza
nikada ne iezava iz psiholokog inventara. Ovaj pojam M.Klajn je
uticao na TA pojam ivotne pozicije.DUBINSKA PSIHOLOGIJA-
razumevanje problema trai se kroz nesvesne aspekte psihe.
Psihoanaliza je primer takvog pravca. Transakciona analiza je
inicijalno vie naglaavala bihejvioralni aspekt, ali su joj koreni
sigurno dubinsko psiholoki. Danas TA sve vie doivljava
psihoanalitiku renesansu kako to In Stjuart kae (1996.)DESTRUDO
energija instinkta smrti, Tanatosa. Konceptualno je to emocionalna
energija Aresa, boga rata. Skrivena je u libidu i tek kad libido
promai, odvaja se od njega i stupa na scenu. Berna je ovaj pojam
inspirisao za koncept dobiti (payoff).DRAMSKI TROUGAO (Karpman,
1968.) dijagram interpersonalnih interakcija u Igrama. Na uglovima
su: Progonilac, Spasilac i rtva (pie se velikih slovima). Nekim
ljudima je zaista potrebna pomo i drugi im pomau, neguju ih. Te
autentine rtve i pomagai nisu deo ovog trougla. Da ne bi zavrteli
Igru, treba da osete razliku izmedju pomaganja i spaavanja.DRAJVER
goni, nesvesni prisilni motivator, skriptni imperativ,
kontrazabrana. Trudi se-Try Hard, Pouri- HurryUp, Ugodi -Please,
Budi savren- Be Perfect, Budi jak - Be strong, pet glavnih drajvera
su dati u formi poruka, ali nisu inkorporirani tako kao verbalne
poruke. To su kontrazabrane, deo kontraskripta. Po Stajneru
(1971.), doli su iz Roditeljevog(R3) Roditelja (R2)pravog
roditelja, kao uslov za nau OK-nes, odnosno kao uslov za
izbegavanje katastrofe zabrane. Ako ih na Roditelj prihvati, onda
ivimo u kontraskriptu. Sve dok ispunjavamo uslov, OK smo, ali kad
ne ispunjavamo, to je neminovno, aktivira se primarna zabrana (na
ivot i vrednost- Dont).DISFUNKCIONALNO funkcionisanje na nain da
teta izlazi kao posledica.DEPRIVACIJA izuzimanje, iskljuenje
poeljnih vrednosti ( za razliku od frustracije koja je ometanje
dostizanja vrednosti). Socijalna deprivacija je uskraivanje
drutvenih odnosa. Na ranim uzrastima usporava razvoj, kasnije
stvara poremeaje u ponaanju.DESKRIPCIJA opisivanje. U psihologiji
je to metod, koji se posebno razvio kao reakcija na eksperimentalnu
psihologiju. Deskriptivna psihologija samo opisuje i nastoji da
razume pojave, a ne i da ih uzrono-posledino objasni.DETE Kada je
malo slovo, onda se misli na stvarno dete, a kada je veliko na
ego-stanje, odnosno sistem miljenja, oseanja i ponaanja. Istorijski
(strukturalni model) ego-stanja vidi Dete kao zastarelo Ja, koje
vie ne odgovara realnosti. Strukturalno ego-stanje Dete ini set
ego-stanja iz razliitih razvojnih nivoa: D(0) je najstarija verzija
na rodjenju,ili ak pre rodjenja; D1 je somatsko Dete; D2 je iz
kasnijeg detinjstva (do sedme godine); D3 je Dete u Roditelju. U
ego-funkcijskom modelu (Miki Maus model), ego-stanja su svedena na
funkcije, pa za Dete se vezuju oseanja. U komunikacijskom modelu
Dete ima tri ego-stanja: Slobodno Dete, Adaptirano Dete i Buntovno
Dete, a svako stanje moe biti i pozitivno i negativno. Pojedini
transakcioni analitiari koriste atipine sinteze razliitih modela
ego-stanja i to stvara zbrku, jer se meaju funkcionalni
istrukturalni pojmovi.DIJANA KOMPLEKS nesvesna potisnuta elja ena
da postanu i budu mukarci. Zove se muki protest u Adlerovoj
individualnoj psihologiji. U TA je zabrana da se bude svog pola u
osnovi.DIONIZIJSKO ono to u psihikom tei apsolutnoj slobodi,
odsustvu bilo kakvih ogranienja, to je sklono zadovoljenju svih
potreba, posebno telesnih uivanja. Dionizijski kult uveo je u
savremene ideologije Nie. Psihoanalitiki pojam Ida je koncipiran na
tom kultu.DAMOKLOV MA grka mitologija: Damoklo je uivao u
kraljevskim poastima, ali iznad glave mu je visio veliki, otri ma
obeen samo o jednu konjsku dlaku. Posle skript je analogan
Damoklovom mau. Moto je: Zasad moe da uiva, a posle poinju tvoje
muke. Strah od nadolazeih nevolja naravno zagorava
uivanje.DIVERGENCIJA razmimoilaenje, odvajanje, odstupanje.
Divergentno miljenje je uslov stvaralatva.DISKREPANCIJA
nesaglasnost, neskladnost izmedju tvrdnji i injenica.DISLALIJA
poremeaj izgovora glasova usled funkcionalne nesposobnosti govornog
aparata.DISLEKSIJA oteena sposobnost itanja usled poremeaja
shvatanja onoga to je proitano. Inteligencija i znanje su neoteeni
(osim posredno).DA, ALI Igra u kojoj se savet (koji se obino trai)
uvek odbija sa Da, ali... tako da Spasilac ubrzo postane rtva.
Obino suprotna strana igraIgru Hou samo da ti pomognem.DA NIJE BILO
TEBE brana kontrafobina Igra, kada mu zabranjuje eni aktivnost od
koje ona strahuje u dubini due, pa joj tako omoguava da nije svesna
svojih strahova. Cilj Igre je ili ohrabrivanje nije da ja ne
pokuavam, nego mi on ne da, ili optuivanje nije da ja ne pokuavam,
nego mi on stalno kvari. Sa prijateljicama, ova ena igra
varijantuDa nije bilo njega.DRAGA MOJA brana Igra gde mu razotkriva
enine slabosti u formi anegdote i zavrava sa Zar nije tako, draga
moja? Pre su to radili njeni roditelji i ona se i udala za njega da
bi pritedela sebi neprijatnost da sama iznosi slabosti. Njeno
slaganje je zapravo depresivno stanovite.DRVENA NOGA- Igru inicira
rtva koja pretpostavljenu nesposobnost koristi da ne preuzme
odgovornost za akciju Kako moe da oekuje od nekoga ko ima drvenu
nogu da zaigra?.
DOO SI MI NA ZICER, DJUBRE ivotna Igra koja nastaje iz skrivenog
stava da se stalno traga za nepravdama, da bi se one sa velikim
oduevljenjem isterivale na istac. U veini sluajeva se zaboravlja ta
je izazvalo gnev, jer je sama bitka cilj. Druga strana, obino
IgraZato ba ovo mora meni da se desi.DUNIKIgra koja se esto
pretvara u ivotni scenario. Kupuje se sve mogue na kredit i
potrebno i nepotrebno i glavni Igra dobija kako god da igra se
odvija. Ako zajmodavac digne ruke, uiva u dobrima. Ako zajmodavac
preduzme korake naplate, uiva se u slastima izvrdavanja. Ako dodje
do situacije prinudne naplate, igra se preputa pravednom gnevu i
zaigraDoao si mi na zicer, djubreoptuujui poverioca da je gramziv i
beskupulozan.EVOKACIJA prizivanje, oivljavanje. Najee je to
prizivanje nekog sadraja u seanje.EGZALTACIJA ushienje, zanos,
polet, uz veliko prisustvo emocija.EGZIBICIONIZAM izvorno seksualna
preverzija (preteno kod mukaraca) koji svoju potrebu zadovoljavaju
prikazivanjem polnog organa. U izvedenom smislu je to kompulzivna
tenja za samopokazivanjem (kod oba pola) isticanjem svojih
unutranjih i spoljanjih odlika na razmetljiv nain. Naelno je to
pitanje odbrane identiteta koji mora stalno da dobija uveravanja da
je nekom potreban i da kao takav postoji.EGO sredite svega toini
jednu odredjenu linost. Raznovrsne su njegove definicije u okviru
raznih psiholokih kola. Postoji podela Ega na opte, apstraktno Ja
dato u prostoru i vremenu i na Jastvo (Sopstvo), shvaeno kao sadraj
iskustva koji se odnosi prema samom sebi i pripada linosti.
Egzistencijalistike, personalistike i neoanalitike psihologije se
bave pojmovima i Ja i Jastvo. Radikalni bihejviorizam ak odbacuje
postojanje Ega, smatrajui ga subjektivnim iskazom u duhu Nieove
izreke da je Ja samo gramatika zabluda. Psihoanaliza smatra da je
Ego deo mentalnog aparata koji se razvija u dodiru sa realnou kao
svesni deo linosti. Mentalni ivot poinje sa Idom, a iz Ega se
razvija Superego. Osnovna psihika topografija podrazumeva Ego i
Psihu, odnosno onaj deo koji je izvan Ega. Ego tako ima granicu
prema spoljanjem svetu, ali i unutranju granicu prema Psihi, koja
je selektivno propusna, te ego-distoni sadraji, kada dobiju
energiju mogu prodreti u Ego. Transakciona analiza je ego
psihologija, koja ljudsko funkcionisanje opisuje terminima
ego-stanja.EGO STANJE- Pojam ego-stanje je prvi upotrebio
psihoanalitiar Pol Federn. Erik Bern ga je definisao kao stanje uma
i sa njim povezani obrasci ponaanja. Postoji konfuzija oko korienja
ovog pojma, zavisno od modela koji se koristi, te struna javnost
mora da pazi koji je model izabrala za analizu (istorijski,
komunikacijski, ego-funkcijski, simboliki ili atipini).
Strukturalno TA razlikuje: Dete, Odrasli i Roditelj ego-stanje,
prvog i drugog reda. Funcionalna analiza opet govori o Kritikom i
Negujuem Roditelju, Odraslom, Slobodnom i Adaptiranom i/ili
Buntovnom Detetu.EGOGRAM Jack Dusay (1972) dobio je nagradu za ovaj
koncept. To je grafikon u kome su stubiima predstavljena
ego-stanja: Kritiki (Strukturirajui) Roditelj, Negujui Roditelj,
Odrasli, Slobodno Dete, Adaptirano i/ili Buntovno Dete. Visinu
stubia odredjuje koliko smo vremena proveli u odredjenom
ego-stanju. Slui za definisanje funkcionisanja linosti i
identifikaciju moguih promena.EGOIZAM investicija motiva linosti u
sopstveni Ego, to vodi ponaanju usmerenom ka sopstvenim interesima;
sebino, nedrutveno ponaanje.EGOCENTRIZAM tenja da se uzmu u obzir
samo svoja stanja i orijentacija, uz odsustvo empatije. Razlika sa
egoizmom, je u tome to egoizam podrazumeva motivaciona stanja i
etike moment, a egoista ne mora biti egocentrian. Egocentrinost je,
po Pijaeu, normalna faza razvoja predkolske dece. Kod odraslih,
smatra se dogmatinim, regresivnim tipom miljenja. Moda bi bilo
manje meanja pojmova, da je zaiveo termin centrizam, umesto
egocentrizam, ali nije.EJDETSKE SLIKE naknadne, zamiljene slike,
upeatljive, sa jasnoom i detaljima, nekad praene i emocijama, a
svesni smo da nisu prisutne u datom trenutku u realnosti. Jedno
objanjenje je da su uslovljene fiziolokim ostatkom ranije
stimulacije, ali ne slau se svi sa ovim objanjenjem. Kod naknadnih
slika - paslika (gledamo u svetiljku, pa zamurimo i dalje vidimo
svetiljku), ovo objanjenje o inerciji neurofiziolokih procesa je
prihvaeno.EDIPOV/ELEKTRA KOMPLEKSopisuje dinamiku i rodoskrvne
tenje u klasinoj psihoanalizi. Grki mitovi su inspirisali Frojda da
zakljui kako su u pitanju univerzalni strukturalni odnosi u
psihikom funkcionisanju ljudi. Legende kau: Edip je, ne znajui ko
su mu otac i majka, ubio oca i oenio se majkom, a saznavi ta je
uradio, kaznio je samog sebe. Elektra je bila vezana za oca i
pomogla je bratu Orestu u ubistvu majke. Frojd je za ivota dao
incestu preveliku teorijsku teinu i sve koji ga nisu prihvatali
proglaavao je jereticima. Posle njegove smrti, termin nije vie
predmet ustrih rasprava, jer ne nosi u sebi raniju
iskljuivost.EKSPERIMENT metod prikupljanja podataka gde se
postavljaju i menjaju uslovi u kojima treba da se neto odigra, pa
se posmatraju promene (nezavisna vs. zavisna varijabla). U
psihologiji ne mogu da se sprovedu na isti nain kao u ostalim
prirodnim naukama, to iz etikih razloga, to zbog varijabilnosti i
neuniverzalnosti dogadjaja.EKSTERNALIZACIJA proces premetanja
unutranjih sadraja u spoljni plan. Psihoanalitika upotreba oznaava
proces kojim se neki mentalni sadraj, koji je deo Ega, Psihe,
Jastva (Sopstva) projektuje u spoljnu sredinu. Moe da se radi samo
o projekciji svojih oseanja na druge linosti, ali mogu da se
projektuju i unutranji konflikti ili patoloki
simptomi.EKSTRAVERZIJA okrenutost prema spoljnem svetu. Crta
linosti koja vodi praktinom ponaanju i reavanju problema, lakom i
brzom uspostavljanju medjuljudskih odnosa, smelom ulasku u nove
situacije i brzom prilagodjavanju. Jung je u svojoj tipologiji
dimenziju ekstravertnost-introvertnost uzeo za polazite u razvoju
analitike psihologije.EEG snimak elektromagnetskih potencijala
mozga. Sva iva tkiva, pa i mozak emituju elektromagnetske talase.
Prijem se vri preko elektroda na lobanji, a zatim se preko posebnih
aparata zapis belei.EMOCIJA (lat. kretanje, pokrenuti) reakcija
subjekta na stimulus koji on ocenjuje kao vaan, da bi se
visceralno, motorno, motivaciono i mentalno spremio na adaptaciju.
Kada postoji sklad predstave o sebi i objektivne stvarnosti, nema
emocija. Neprijatne emocije su vezane za preivljavanje, aloplastina
ili autoplastina adaptacija je cilj. Kod prijatnih emocija cilj je
unapredjenje adaptacije. Idealna linost bi imala emocionalne
reakcije u skladu sa realnou. Medjutim, veina ljudi pokazuje
sistematsku greku. TA naglaava vanost emocionalnog opismenjavanja
kolovanje srca, ali i uvid u porodino skriptiranje emocija.EMPATIJA
termin nastao u estetici, gde opisuje mogunost saivljavanja sa
umetnikim delom. U psihologiji u istom znaenju je saivljavanje sa
psihikim svetom druge osobe, ali zadravajui realan uvid u stanje
stvari za razliku od simpatije, gde imamo i uivljavanje i
proivljavanje istih stanja. U transakcionoj analizi empatija je
vaan deo koncepta o autentinosti i autonomiji linosti, a kao
empatika transakcija je preduslov terapijskog procesa.ENKOPREZA
nekontrolisano isputanje fecesa kod dece. Poto deca oko druge
godine ue da kontroliu sfinktere, o poremeaju se moe govoriti tek
kasnije. Ako nema telesnog oboljenja, psihogene je prirode. Najee
je u pitanju skretanje panje zbog oseaja zapostavljenosti.ENUREZA
nekontrolisano isputanje mokrae. ea je od enkopreze, obino je nona
i moe da se javlja i tokom puberteta i kasnije. U osnovi su isti
mehanizmi: oseanje naputenosti, tenja ka skretanju panje, zahtev za
emocionalnom toplinom.EPILEPSIJA padavica, nastala usled naglog
pranjenjaelija u jednom regionu mozga, to remeti ceo nervni sistem,
dovodi do greva, gubitka svesti i drugih simptoma i posledica.
Uobiajeno je razlikovanje: generalizovanog napada gran mal, malog
napada - pti mal, Dekson epilepsijesamo u 5% je nasledne prirode, a
javlja se jedan sluaj na oko 200 stanovnika. Leenje farmakoloko uz
higijenski reim ivota.EUFORIJAoseanje lakoe, prijatnosti i
poletnosti, esto nezavisno od okolnosti. Kao patologija se sree u
maninom stanju i u izofreniji (redje). U ogranienom trajanju
izazivaju je narkotika sredstva.EHOLALIJA automatsko podraavanje i
ponavljanje rei i reenica koje je subjekat upravo uo. Kod dece se
javlja spontano u procesu uenja jezika. Kod odraslih sporadino
tokom komunikacije. U sistematskom i doslednom obliku sree se i kod
psihoza.EPISKRIPT negativna skriptna poruka koja se prenosi sa
generacije na generaciju kao "vru krompir. Moe se posmatrati kao
forma projektivne identifikacije.FFAZA pojava, izgled, stepen
razvitka. U psihologiji se obino misli na razvojnu fazu, odnosno na
ono to se pojavljuje tokom razvoja kao celina. Obino je omedjeno
nekim vremenskim periodom. U psihoanalizi se misli na: oralnu,
analnu i genitalnu fazu razvoja. Bliski izrazi, ali se neto
promenjenim znaenjem su stadijum, stupanj (stepen).FAKTOR inilac,
ono to posreduje neku silu. U optoj upotrebi je to izvor nekog
uticaja, ali bez snage apsolutne dominacije. U psihologiji se prvo
primenjivao u prouavanju sposobnosti i jo uvek se odnosi na
inteligenciju (faktorska analiza).Poanalogiji sa fizikalistikim
pojavama iza svake psiholoke klase se predpostavlja postojanje neke
sile. Beskrajnu varijabilnost individualnih razlika mogue je tako
opisati na osnovu jedne dimenzije faktora. Moe se shvatiti i isto
statistiki, fenomen koji pokazuje zajedniku varijansu vie
dogadjaja, bez postuliranja postojanja sile.FANTAZAM termin nastao
prema Fantazu, mitskom bogu starih Grka, koji je prizivao eljene i
prijatne snove. Bio je brat Morfeja, otac mu je Hipnos, a stric
Tanatos. U svakodnevnoj upotrebi i u optoj psihologiji, to je samo
oblik fantazije, ive subjektivne nerealne predstave neega u budnom
stanju. U psihoanalizi bitan pojam, koji se i ortografski u
Francuskoj razlikuje od fantazije (f vs. ph). Sutinska razlika je
da je fantazija svesna, a fantazam nesvestan fenomen. U teoriji
Melanije Klajn ovaj kostrukt zauzima centralno mesto.FANTOMSKI UD
oseaj svraba, dodira, toplog ili hladnog na ekstremitetu koji je
amputiran. Smatra se da je u vezi sa telesnom emom.FENOTIP skup
vidljivih osobina ostvarenih iz genotipa, gde je za pojavno bitna
kombinacija dominantnih i recesivnih gena. U psihologiji ima ire
znaenje, jer i neke osobine koje su odredjene sredinski se takodje
nazivaju fenotipom ( na primer: promenjena struktura tela koja je
nastala usled naina ishrane).FETIIZAM oboavanje napravljenih
stvari, za koje se veruje da imaju magijsku mo, neku duhovnu
supstancu. U uem smislu je to seksualna pervezija, gde se erotsko
zadovoljstvo postie posmatranjem ili dodirivanjem stvari.
Sentimentalan odnos prema stvarima voljenih osoba nije fetiizam.
Klasina psihoanaliza smatra da u svakoj erotskoj ljubavi postoji
fetiistiki transfer i da to nije patologija.FIGURA izgled, sklop
taaka koji neto opisuju. U optem govoru opis neke linosti tei
oznaavanju dubljih slojeva psihikog koje ta linost reprezentuje kao
figura. U getalt psihologiji figura stoji izmedju konfiguracije i
forme (oblika getalta). Dvosmislena figura je slika na kojoj se moe
posmatrati naizmenino figura kao pozadina i obrnuto, zavisno od
toga ta se definie kao figura.FIDBEK povratna vezaFIKS-IDEJA jedna
ili vie ideja koje dominiraju sveu i dinamikom pojedinca. Javljaju
se kod kreativaca, u opsesivnim neurozama, kada je subjekt u stanju
da sam analizira i razrei njeno (nesvesno) poreklo. U teim oblicima
javlja se i kod psihoza (paranoja, izofrenija).FISURA duboka brazda
na povrini mozga (modane kore).FOBIJA bezrazloni strah od spoljnih
situacija ili unutranjih stanja. Javlja se u razliitim stepenima. U
blaim to nije poremeaj. O fobiji se govori kada strah stvara
poremeaje u ponaanju i onemoguava obavljanje ivotnih funkcija.
Postoje dva osnovna prilaza: bihejvioristiki i psihoanalitiki.
Bihejvioristiki smatra da je u pitanju uslovljavanje i lei
desenzitizacijom. Psihoanalitiki smatra da je to oblik neuroze, te
nastoji da otkrije (nesvesne) mehanizme. U literature se sree preko
stotinak naziva razliitih fobija, koje odgovaraju mnogobrojnim
ivotnim situacijama.FORMALNO-OPERACIONI PERIOD etvrti i zavrni
period razvoja intelektualnih funkcija koji poinje oko 12.godine
ivota i traje dok se dete ne priblii intelektu odraslih. Ravan
miljenja se bitno menja, jer miljenje postaje apstraktno i
hipotetiko, razumeju se kauzalni odnosi i reverzibilnost, a razvija
se i operacija nad operacijama miljenje o sopstvenom miljenju.
Videti Pijaea za detalje.FREKVENCIJA uestalost, estost deavanja. U
psihologiji to je jedno od osnovnih metodolokih sredstava u
opisivanju pojava i u zakljuivanju. Koristi se i pojam kumulativna
frekvencija da bi se videlo koliko se sluajevi gomilaju du merne
skale, jer je iskazuje kao zbirno izraunavanje.FRIGIDNOST
studenost, hladnoa; danas je uobiajeno oznaavanje nesposobnosti ena
da u polnom odnosu doivi zadovoljstvo. Procenjuje se da oko 25%
ena(svaka etvrta) ima neki stepen ovog problema. Ima povoljnu
psihoterapeutsku prognozu. Postupak je usmeren ka oslobadjanju od
manje-vie nesvesnog oseanja straha, krivice, gadjenja ili
odbojnosti.FRIGIDNA ENA brana TA Igra u kojoj mu pokuava da pridje
eni i biva odbijen vie puta, te ive brak bez seksa, ali ena
vremenom se sve izazovnije ponaa i u kui i van nje, zavodei
neselektivno. Kljuna taka je zavrna faza koja se pretvara u Igru
Frka, gde vie nema govora o intimnosti, jer obe strane izvlae
perverzno zadovoljstvo u svadjanju. Frka je zamena za polni in. I
pored drugaijeg utiska, mu je birao ovakvu enu, jer je i on uplaen
i nesiguran u svoju potenciju, pa mu je frigidna ena alibi.FRKA
seksualna TA Igra. Tri Igraa: tek zadevojena erka, otac i seksualno
blokirana majka. Otac i erka se svadjaju urnebesno, ko god da
inicira, a kraj Igre je zalupljivanje vrata. Igra se gasi, ili tako
to se erka bei od kue venavajui se prerano, ili tako to otac
postane seksualno zainteresovan na drugoj strani. Protivotrov je
majka koja se zainteresuje za seks. Mogu da je igraju i brani
partneri kao nastavak Igre Frigidna ena.FEMKANJEseksualna Igra koja
u prvom stepenu je omiljena na drutvenim skupovima, jer se zasniva
na lakom flertu. im mukarac otvori karte, ona kae ta Vam pada
napamet i kraj je Igre. U drugom i posebno treem stepenu ovo je
ivotno opasna Igra, jer ena optuuje za silovanje. Moe da se igra i
medju homoseksualcima, a postoji i muka verzija Igre koja se sree u
poslovnim odnosima.FRUSTRACIJA ometanje, spreavanje nekog
nastojanja. Ukoliko smo u ekspanziji koja biva spreena, nastaje
stanje frustriranosti. Ako ometa vitalne potrebe i ne doputa zamenu
pravca ekspanzije nastaju teka stanja, iji dalji razvoj zavisi od
tolerancije na frustraciju. Tolerancija podrazumeva sposobnost da u
frustracionim uslovima se ne menja predhodno razvijeno ponaanje,
odnosno da ne dodje do regresije, agresije ili fiksacije. U
psihoanalitikim terminima u pitanju je snaga Ega.GGALVANSKA
REAKCIJA KOE promena u elektrinom potencijalu koe do koje dolazi za
vreme emocionalnih uzbudjenja. Poznata je i pod nazivom
psihogalvanski refleks.GEN nosilac naslednih osobina, deo
hromozoma. Sastoji se od nekoliko hiljada komponenata
dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), to daje neogranien broj
kombinacija sa genom drugog roditelja.GENOTIP celokupni nasledni
potencijal, karakteristian za odredjenu vrstu, od kojeg zavise
potencijalne mogunosti razvoja, ali koje ne moraju biti i
ostvarene.GETALT oblik, oblije, osnovni pojam getalt psihologije.
Ukazuje na postojanje jedinstvenih fenomena koji se ne mogu svesti
na delove. Getalt ima tri svojstva: celinu, strukturu i lik,
konfiguraciju. Ako oni konvergiraju, dobija se dobar getalt, koji
se kao takav perceptualno namee. Getalt psihologija kao kola ili
pravac je orijentisana ka celini psihikog i njegovoj autonomiji.
Teorijska zgrada se sastoji od mnogih razudjenih pojmova i
principa, koji se nekada nazivaju i zakonima. Njen uticaj je najvei
u oblasti percepcije, miljenja, posebno stvaralakog, u oblasti
pamenja, ali i u psihopatologiji. Shvatanja o celovitosti su tokom
60-tih i 70-tih godina ugradjena u getalt kolu psihoterapije. To je
terapija koja psihiki poremeaj posmatra kao oblik dezorganizacije i
strukturalne nesimetrije, te posebnim tehnikama nastoji da
reorganizuje linost i postigne dobar unutranji getalt.GLAD ZA
STIMULUSIMA potreba za mentalnom i fizikom stimulacijom, koja je
kod sisara nuna za normalni razvoj. Bern(1964) smatra da se ova
potreba prvo manifestuje kao potreba za rekognicijom. U TA
terminologiji je uobiajeno rei glad za stroukovima. Posebno je vano
da dobijemo pozitivne stroukove, jer ako ih ne dobijemo, uzimamo i
negativne, iako se od njih razbolimo.GLAD ZA STRUKTUROM Bernov
koncept (1964.) koji naglaava nau potrebu za strukturisanjem
vremena. Posmatra se du varijable drutvena struktura. Zavisno od
vrste i koliine transakcija, razlikuje se est naina strukturisanja:
povlaenje, rituali, rad, razonoda, Igre i bliskost koji su
hijerarhijski postavljeni. Individualni profil, grafiki
predstavljen zove se tempogram.GLUPAN TA Igra "Hajde zajedno da se
smejemo mojoj gluposti", ili varijanta "Glup sam, ta mogu ostaje
jedino da mi ti neto uini". Cilj je dobijanje stroukova, kroz smeh
i kritiku, ali i tako to e drugi da misle umesto "glupana". U
osnovi je aktiviranje simbioze iz Deteta i protivotrov je "ne
upecati se".GOVOR TELA nain na koji oseanja i nesvesni stavovi se
manifestuju kroz poloaj tela i njegove druge pokrete. To je bogat
izvor podataka o osobi, bilo da je ona sagovornik ili pacijent,
posebno kada dodamo paralingvistike informacije: brzina, visina,
glasnost govoraTA je napravila mnogo linkova izmedju ponaanja,
oseanja i miljenja, dijagnostikujui kongruentnost kanala
komunikacije.GRANDIOZNOST preterivanje u nekim aspektima realnosti
(precenjivanje). ifovi su razmatrali ovaj pojam u okviru mehanizma
otpisivanja (discounting). Ako otpisujem postojanje svojih moi i
vidim se kao nemona, onda grandioznost pripisujem drugima, jer
mislim da imaju mo nada mnom. I obrnuto, ako sam grandiozna po
pitanju mojih moi, onda otpisujem mo drugih.GRUPNADINAMIKA Termin
koji se upotrebljava kao oznaka prouavanja grupnog ponaanja. Njime
se istie sloeno delovanje povratnog dejstva (fidbeka) na medjusobne
odnose jedinki u grupama.GRUPNA TERAPIJA tehnika psihoterapije u
kojoj se grupe pacijenata lee istovremeno u grupnim diskusijama pod
nadzorom psihoterapeuta.GRLJENJE prebacivanje ruke, najee oko
ramena druge osobe. U psihoanalitikoj terapiji je zabranjen fiziki
kontakt terapeuta i pacijenta, pa i grljenje. U humanistiki
orijentisanim terapijama grljenje se posebno preporuuje. TA je
izmedju ovih krajnosti moe da koristi grljenje kod jako emotivnih
situacija, ali strogo ugovorno i namenski definisano.GUBITAK
Bolbi(1969.) je istakao znaaj vezivanja deteta za ljude (posebno
roditelje), ali i za objekte, mesta, dogadjaje. Gubitak neega ili
nekoga za koga smo bili vezani, dovodi nas do tugovanja za
izgubljenim. To je najei uzrok dolaska na terapiju. Obino sadanji
gubitak aktivira aljenja koja su preostala iz predhodnih naih
gubitaka. To pojaava doivljaj, dajui mu oseaj neizdrljivosti i
preplavljivanja.GENIJE linost najviih umnih sposobnosti. Po
testovima opte inteligencije donja granica za genijalnost je
135-140 IQ, to ima 1% populacije. Ipak ovaj kriterijum nije
dovoljan, jer je potrebno da ga prate i druge crte linosti, kao i
povoljni spoljni uslovi. Genijalnost predpostavlja stvaralako i
intuitivno miljenje (koje psihologija nepouzdano meri), posveenost
i motivaciju, visoku emocionalnu i socijalnu inteligenciju, kao i
drutvenu ansu, da bi delo genijalnog oveka bilo plodonosno i
prihvaeno.GENITALNI STUPANJ Po Frojdu, poslednji stupanj
psihoseksualnog razvoja. Odvija se u doba puberteta kada mlada
osoba doivljava promene u interesovanjima pomera ih sa sebe, kao
prvobitnog objekta, na druge osobe. To je i period tokom kojeg
izrastaju heteroseksualne privrenosti.GUMENA VRPCA opisuje nagli
skok u ego-stanje Deteta, tako da mislimo, oseamo i ponaamo se kao
to smo to radili u prolosti, konstruiui doivljaj na taj "zastareli"
nain. Iako se razvijamo, ostajemo vezani "gumenom vrpcom" sa
prolou. Vrpca se rastee, ali nekada se iznenada kontrahuje i hitro
nas vrati unazad. Obino taj efekat provociraju negativni
dogadjaji.GRATIFIKACIJA darivanje, nagradjivanje. U psihoanalizi i
psihologiji motivacije je stanje i oseaj zadovoljenja neke dinamike
tenje (instinkta, motiva, potrebe).GRICKANJE NOKTIJU navika koja
spada u poremeaj ponaanja, naroito ako je grickanje do bola, do
mesa. Po pravilu se javlja kod dece, a u odraslom dobu samo u
uslovima stresa. Psihoanaliza smatra da je simptom oralne
fiksacije. Struan naziv je onihofagija.H HALUCINACIJA privianje,
opaaj najee audio-vizuelan, ree druga ula, koji nije rezultat ulne
stimulacije, a praen je subjektovom uverenou da je realan. Moe biti
patoloke prirode, kada je znak psihoze, ali moe biti i normalan, u
religioznim zanosima, ili kao san. U TA se to objanjava
kontaminacijom Odraslog iz Deteta. Svi imamo ponekad halucinatorni
doivljaj: zujanje u uima, iako ne postoji zvuni izvor, mrave koji
nam prolaze kroz kou, iako nema niega da to izazove. Razlika sa
patologijom je to mi takve senzacije doivljavamo kao pogreke u
opaanju, prosto znamo da nisu objektivno realne, te nismo
halucinisani.HARMONIJA sklad, srazmerno podeen odnos delova. Sadri
estetski i vrednosni sud. U oblasti percepcije, ali i strukture
linosti, posebno kod evropskog oveka, bliska je terminima
simetrinosti i uravnoteenosti. HEBEFRENIJA jedan od najteih oblika
psihoze. Poinje blagim simptomima apatije, ali preko regresija, uz
neobine modele ponaanja, razvija izofreni raspad linosti sa
dramatinim opadanjem intelektualnih funkcija. Loe reaguje na
terapiju.HEDONIZAM - shvatanje da su zadovoljstvo i uivanja
vrhunske vrednosti.HEDONISTIKI TON aspekt emocionalnog doivljaja
koji se odnosi na stepen prijatnosti ili neprijatnosti
oseanja.HEMIPLEGIJA paraliza, oduzetost. Odnosi se na motorike
funkcije, ali se koristi i kod senzornih paraliza i poremeaja
funkcije govora.HEMISFERINOST - Mozak je podeljen u dve hemisfere:
levu i desnu. Istraivanja su potvrdila da kad rade obe hemisfere,
one procesiraju informacije razliito i kontroliu razliite funkcije
na koje se oslanjamo u svakodnevnom ivotu.Kao to preferiramo levu i
desnu ruku, tako preferiramo i levu i desnu hemisferu. Leva
interpretira detalje i rezonuje, a desna daje informacijama
vizuelno ili kreativno znaenje. Ideja o znaaju modane
lateralizacije je zaeta radom Roger Sparry, koji je 1981. dobio
Nobelovu nagradu za ova dostignua.HERMAFRODIT osoba sa dvostrukim
polnim odlikama, koji ima istovremeno i muke i enske polne organe.
Pojava je dobila ime po liku iz grke legende, sinu Hermesa i
Afrodite.HERMENEUTIKA nauka o tumaenjima, postupcima i vetini
razjanjenja iskaza. U psihologiji je to aktualizovanje problema
odnosa razumevanja i objanjenja.HETEROGENO raznorodno, raznovrsno,
suprotno od homogenog.HI-KVADRAT neparametrijski statistiki test
znaajnosti koji se bazira na razlici teorijski oekivane i stvarne
distribucije dobijenih vrednosti neke varijable.HIMERA mitsko
udovite, prednji deo u obliku lava, srednji u obliku koze sa
zmijskim repom. Metaforino, privianje i samoobmana koja se sastoji
od opaaja neke celine iako je sainjena od raznorodnih
delova.HIPERAKTIVNOST oznaava deije ponaanje koje se odlikuje
nestalnou, brzom promenljivou interesovanja, uurbanou traenja
stalno novih predmeta panje, a bez usplahirenosti i emocionalne
neuravnoteenosti. Otkriva se na predkolskom uzrastu i tretira, jer
se moe odraziti na intelektualni razvoj i budui uspeh u
kolovanju.HIPNOZA izmenjeno stanje svesnosti, koje se moe javiti
spontano, ili biti uvedeno verbalnim ili drugim stimulusima. Tada
postoji poveana prijemivost za sugestije. EEG pokazuje da ima
slinosti sa lakim snom, ali su mnoge funkcije identine sa budnim
stanjem. Prevashodno je ljudski fenomen. Hipnoterapija je
terapeutsko korienje hipnoze. Po TA hipotezama, spontani hipnotiki
procesi su vezani za skript (Klarkson, 1992.). Krajnji cilj
terapije je oslobaanje od skripta jaanjem dominacije ego stanja
Odrasli. Kod hipnoze, klijent opet trai promenu bez line
odgovornosti za akciju, te je dugo TA zapostavljala korienje
tehnika hipnoterapije. Danas je odnos promenjen i postoji interes
da se napravi integracija TA i NLP tehnika.HIPOTEZA osnovna
pretpostavka. U istraivanjima u drutvenim naukama to je
predpostavka koja anticipira saznanje, te se dokazuje ili
opovrgava. U psihologiji esto se operacionalno definisana
predpostavka podvrgava testiranju i statistikim metodama opisivanja
i zakljuivanja.HIPOHONDRIJA duevremena ili stalna opsednutost i
uznemirenost telesnim tegobama, a da nema objektivne zasnovanosti,
ili kada organski poremeaji ne opravdavaju veliinu prijavljenih
simptoma.HISTERIJA neuroza. Zapisana jo kod Hipokrata. Ime je
dobila od grke rei materica, jer se verovalo da boluju samo ene. Na
sluajevima histerije je zasnovana psihoanaliza (sluaj Ane O.) i ta
vrsta poremeaja joj i danas najbolje lei. Odlikuje se izraenim
simptomima koji su slini nekim organskim oboljenjima. Ree je to
napad slian epileptinom. ee su to motorne tegobe praene paralizom i
grevima. Mentalne tekoe su brojne i stvarne. Javlja se posle
uzrasta od 20.godine. Zaista je tri puta ea kod enskog pola. Ne
misli se da je nasledna, nego se vezuje za odreenu strukturu
linosti. To su sugestibilne, povodljive, egocentrine linosti, sa
niskom tolerancijom na frustraciju, koje albama na neke oteenosti
trae panju okoline. Osim manirizma u ponaanju i govoru, razvija se
specifini renik, sa uestalom upotrebom zamenice ja.HISTRIONIK
prereaktivni entuzijasta, tip adaptacije linosti po modelu In
Stjuarta i Ven Doinsa. Uiva u komunikaciji u velikim grupama,
ekstravertan, visoko energiziran, proaktivan u reavanju problema.
Srdaan, topao, ali pod stresom ima tendenciju da eskalira oseanja i
preterano reaguje. Voli da ugaa drugima do mere da kada drugi nisu
sreni, misli da on nije vredan i ima tendenciju da postane patoloki
altruista, da zapostavi svoje potrebe. Upravo to treba da naui da
vredi i kada ne ugaa drugima, kao i da je kompetentan, a ne samo
lako volei.HOLIZAM shvatanje da organizam moe da funkcionie samo
kao celina. Ne negira se mogunost analize elemenata psihikog, samo
se naglaava da se objanjenja ne mogu svesti na zbir delova. Getalt
psihologija je tipina holistika psihologija.HOMEOSTAZA povratak u
predhodno stanje, uslove u kojima je organizam bio pre promene.
Poto je termin definisan u okviru fiziolokih istraivanja Voltera
Kenona, obino se misli na odravanje postojeih stanja organizma
pomou autonomnih mehanizama (primer: odravanje stalne telesne
temperature). Sam koncept homeostaze je razvio jo Klod Bernar u
19.veku. Danas se moe prepoznati i u teoriji informacije (povratna
sprega), teoriji evolucije (adaptacija), u bihejviorizmu (dejstvo
potkrepljenja), psihoanalizi (dinamika i adaptacija linosti)jer je
sastavni deo ivotnih procesa.HOSPITALIZAM skup reakcija na smetaj u
bolnice i odvajanje od blinjih. Posebno dramatian kod dece.HUMOR
lat. tenost, sok koji odreuje temperament po antikoj medicini.
Postoji veliki broj izraza, ali sa psiholokog stanovita i dalje
nejasna kategorija. Dete se smeje ve od etvrtog meseca ivota, ali
za pravo razumevanje humora je potrebno simbolino miljenje i odreen
stepen emocionalnog i socijalnog razvoja. Zato humor ne razumeju
mentalno zaostali, ni psihotini.HVATANJE ZA RE brana TA Igra koja
spreava bliskost. Upuuje se predlog, ali se napravi omaka, partner
koristi igru rei ( poto si tako rekao-la) i izbegne predloenu
aktivnost. Kao porodina igra zove se Duplo vezano, kada se dete
hvata za re, pa to god uini ne valja. Na primer, trai se da dete
pomae po kui, a kad god se ono prihvati neega, nalaze mu se
zamerke. Uradio-ne uradio isto mu se pie.HAJDE, POBIJTE SE VAS
DVOJICA seksualna TA Igra koja je izvorno enska i dala je podlogu
za mnoga dela svetske knjievnosti, jer ima romantian prizvuk. ena
izmanipulie dvojicu mukaraca da se pobiju, uz nagovetaj da e
pripasti onome ko pobedi. Kao ritual ima notu traginosti, ako je
ona ve odabrala pre borbe, a ne pobedi odabran, ili komedije, ako
ona pobegne sa treim.HOU SAMO DA TI POMOGNEM TA Igra iz ordinacije.
Terapeut daje savet. Savetovani se vraa da saopti kako savet nije
imao efekta. Terapeut slee ramenima i rezignirano kae: Ali ja sam
samo hteo da ti pomognem. Razlikovati od strune kvalifikovane
pomoi, jer ovde je u osnovi skriveni stav: ljudi su nezahvalni i
stalni izvor naih razoarenja, zato je to Igra. U porodinom miljeu
igra se varijanta Nabaviu ti to u pola cene. Komplementarna Igra je
Vidi ta sam uradio zbog tebe.IID latinska zamenica za tree lice
jednine ono. Prema Frojdu, jedan od tri glavna sistema koji
sainjavaju linost. Svakako jedan od najnejasnijih, najspornijih
hipotetikih konstrukata u psihoanalizi, jer je neorganizovano
psihiko. Sastoji se od svega to je dato roenjem kazan pun kljualih
ekscitacija, instinkata i njihove energije. Ne moe se spoznati
neposredno. To je zatamnjeni i nedostupni deo linosti, do koga
dolazimo preko snova, neurotskih simptomaOmnipotentnost se ogleda u
moi da se zadovolji na bilo koji nain, poto nije zavistan od
principa realnosti. Ne moe se staviti znak jednakosti izmeu Ida i
TA ego-stanja Dete. Ego-stanje Dete ukljuuje miljenje, oseanja i
ponaanja koji se ne iscrpljuju u primitivnim procesima Ida.
Eventualno se razvojni nivo ego-stanja Dete na roenju D(o) moe
povezati sa Idom.IDEALNO JA shvatanje jedne osobe o tome kakva
treba da bude i ta treba da radi. To je neka vrsta standarda
naspram koga se procenjuje realno Ja. Rezultat je psiholokog
razvoja i u znaajnoj meri je pod uticajem sredine. Nije dobro kada
je veliki raskorak idealnog i realnog Ja.IDENTITET istovetnost u
bitnim, odreujuim svojstvima. U psihologiji se radi o identitetu
linosti kao o postojanoj istovetnosti uprkos svim promenama u
linosti i oko nje. Sredina jednu linost uvek vidi na isti nain, a i
sama linost ima oseanje sopstvene trajne istovetnosti, bez obzira
na promene. Oba opaaja mogu biti izmenjena samo u sluaju veih
psiholokih promena (kriza identiteta). U TA identitet je poseban
kvalitet ega, koji se stalno izgrauje i razgrauje. Odrasli preuzima
pozitivne aspekte Deteta i Roditelja kroz proces asimilacije.
Odrasli tako zbog istorinosti dobija lini peat, individualizuje
se.IDENTINI BLIZANCI jednojajani, koji su se razvili iz istog
zigota, iste oploene jajne elije, te su genetiki identini. U
psihologiji su posebno zanimljivi jer su prirodni eksperiment, poto
im je genetski materijal isti, mogu se posmatrati problemi naslee
vs. sredina. Razlikovati od dvojajanih blizanaca koji su samo dva
potpuno genetski odvojena deteta (razliite jajne elije i
spermatozoidi) u istoj materici razvijana
istovremeno.IDENTIFIKACIJA utvrivanje istovetnosti, u psihologiji
poistoveenje. Ukljuuje niz procesa gde se vlastiti identitet moe:
proiriti tako da obuhvata i druge osobe, pozajmiti od drugih,
pomeati sa drugim. Ima vanu ulogu u razvoju linosti, a istovremeno
slui i kao mehanizam odbrane. Primarna identifikacija poinje jo u
fazi kada dete ne pravi razliku izmeu svog tela i drugih objekata.
Sekundarna identifikacija se odigrava kao poistoveenje sa
izdvojenim objektima i preuzimanje njihovih osobina. Prvo se deava
u komunikaciji sa roditeljima, kasnije sa grupom i tada se govori o
socijalizaciji. TA nije razvila posebni termin za ove mehanizme,
nego pozajmljuje psihoanalitiki. Potrebno je razgraniiti pojmove
projektivne i introjektivne identifikacije, identifikacije sa
agresoromIDIOGRAFSKO ono to se odnosi na pojedinano, suprotno od
nomotetskog.IDIOT najtea mentalna zaostalost (ispod 30 IQ). Osoba
nije u stanju da se stara o sebi. Ne ume da govori, ponaanje se
zasniva na refleksima i impulsima. U iroj upotrebi koristi se kao
laika ocena neijeg ponaanja za oznaavanje neke vrste
neodgovornosti, koja ne podrazumeva odsustvo sposobnosti. U staroj
Grkoj je to oznaka skromnog oveka iz niih slojeva, koji ne uestvuje
u javnim poslovima.IDIOT SAVANT (UENI) maloumna osoba (oko 50 umni
kolinik) koja pokazuje jednu ili nekoliko veoma razvijenih
specijalnih psihikih osobina naprimer visoku sposobnost brzog
raunanja.IDOL predmet oboavanja sa velikim emocionalnim
ulaganjem.IGRA ponaanje u okviru izmiljene ili novostvorene
realnosti pri emu se proizvoljno ili prema pravilima uvode uloge i
dogaaji. U psihologiji se prouava i igra kao opte svojstvo dece,
ali i Igra kao TA pojam (da bi se razlikovala znaenja TA Igra se
pie velikim slovom). Bernova definicija Igre je na nivou ponaanja:
Igru ine nizovi skrivenih transakcija, po prirodi repetitivnih, sa
jasno definisanom psiholokom dobiti. Danas, decenijama posle knjige
Koju Igru igra? insistiramo na razlikovanju svesnih i nesvesnih
Igara. Svesne Igre su namerne prevare, obmane, iskoriavanja ili
manipulacije kako bi se ostvario neki cilj. Dugorono gledano je to
gubitnika strategija, jer se moe dobiti bitka, ali se gubi rat.
Nesvesne Igre su rezultat unutranjeg konflikta koje se i zapoinju
da se on prevazie i potvrdi pozitivan stav, ali uvek ispadne da se
dokae samo valjanost suprotnog stava. Nesvesna Igra je obrazac iz
kojih je sastavljen ivotni skript. Igra nije svestan ne samo zato
neto radi, on nije svestan ni da je on taj koji neto radi. Zato se
meni uvek dogaaju takve stvari pita se Igra. Poetni nivo svesnosti
je prihvatanje odgovornosti za Igru: osveivanjem izbora,
odgovornosti za svoje ponaanje i unutranjeg konflikta koji generie
Igru. Pojedinci se razlikuju po repertoaru, po obimu i vrstama
Igara. Tek razreenjem konflikta gasi se motivacija za nesvesno
igrino ponaanje. Mogue su i paralelne Igre: svesne i nesvesne. TA
teoretiari se razlikuju u tome da li postoje konstruktivne, dobre
Igre. Stav autora renika je da ivotni pobednici vode takav ivot da
su uspeni i zadovoljni, ali to nije deo pobednikog skripta i Igara,
nego posledica toga to su to ljudi koji nemaju skript i ne igraju
Igre, jer su postigli autonomiju.ILUZIJA ulna obmana, varka,
varljiva predstava. U psihologiji je to najee pogreno opaanje nekog
ula (najee vida). Razlikovati je od deluzije i halucinacije, koje
su patoloke uglavnom. Nejasnosti terminolokih granica doprinosi
laika upotreba termina, gde iluzija seanja ne ukazuje na ulnu
obmanu.ILUMINACIJA osvetljenje. Kao metafora je sinonim za
saznanje. U psihologiji je to proces osvetljenja i boljeg
sagledavanja problema.IMAGINACIJA uobrazilja, zamiljanje, razvoj
mentalnih predstava. Kao stvaralaka je bitan uslov svakog umetnikog
ina. Kao anticipatorna odnosi se na zamiljanje buduih dogaaja. Kao
imaginacija pamenja je obnova i zamiljanje prolih dogaaja, sa sveu
da su bili realni i da pripadaju prolosti.IMAGO slika, lik. U
klasinoj psihoanalizi je to slika roditelja, obrazovana u ranom
detinjstvu, koja bitno utie na izbor partnera. Kod Junga je to
nesvesna predstava najbliih srodnika (oca, majke, brata, sestre)
koja je model odnosa sa ljudima.IMBECIL osoba sa kolinikom
inteligencije do 49, odnosno na nivou inteligencije deteta do 7
godina. Moe da naui da govori, ali zastaje kod pisanog jezika. Ne
moe da se u celini stara o sebi, ali moe da se osposobi da jede,
nameta krevetIMPOTENCIJA nemo, nesposobnost, nemanje snage,
energije. Uobiajeno, polna nemo mukarca koji zbog odsustva erekcije
ne moe da obavi seksualni in. Moe biti fizioloka i psihogena.
INDIVIDUALNI TESTOVI testovi koji imaju za cilj da mere optu
inteligenciju ili neke posebne sposobnosti i koji se u odreeno
vreme daju samo jednoj osobi.INDUKOVANI POKRET opaaj da se jedan
objekat kree iako je u stanju mirovanja. Utisak pokreta stvara
drugi objekat koji se zaista kree. Na primer, pokret oblaka
indukuje opaeni pokret meseca.INTROVERT prema Jungu, tip osobe koja
je subjektivna pri svojoj orijentaciji, zainteresovana prvenstveno
za ideje, matanje i unutranji ivot, blage je naravi i
idealilistina. Suprotnost ekstravertu.INVENTAR LINOSTI metod
merenja crta linosti (interesovanja, stavova, emocionalne
prilagoenosti, drutvenih odnosa). Sastoji se od velikog broja
jednostavnih tvrdnji ili pitanja na koja se odgovara pomou odreenih
kategorija.INVERZIJA obrtanje, premetanje, preokretanje poretka i
reda stvari. Invertovanost psiholokih pojmova moe proizai iz
suprotnog stanovita sa kog se pojava ocenjuje. Moemo govoriti i o
promeni take gledita.INVESTICIJA ulaganje psihike energije u neki
predmet ili proces. U psihoanalizi se koristi ovaj pojam za
objanjenja dinamike ponaanja.INDIVIDUACIJA izdvajanje jedne
jedinice iz celine, tako da ona postaje sve svojerodnija i
samostalnija. Kod Junga oznaava razvoj linosti koji je arhetipski
proces.INKONGRUENTNOST nesklad, neslaganje, nepodudaranje. U TA:
kada kroz pet kanala komunikacije: tekst, glas, facijalna
ekspresija, pokreti i poloaj tela ne izlazi ista poruka. Osoba alje
dve (ili vie) poruka istovremeno koje su u neskladu, to znai da su
aktivirana dva ego-stanja i da su oni u konfliktu. Kada jedan deo
ima vie energije, onda se osoba ponaa iz tog ego-stanja, ali
emituje i paraporuke. Kada oba dela imaju srazmerno istu energiju,
dolazi do zastoja i ugroavanja sistema. Da bi se spreila
katastrofa, aktiviraju se mehanizmi odbrane. Najvaniji su
kontaminacija i iskljuenje. Razlikujemo simultanu i sekventnu
inkongruentnost.INKORPORACIJA sjedinjenje, pripadanje, unoenje
neega u sebe to postaje deo tela. U psihologiji je to simboliko
sjedinjenje sa nekim sadrajima. Psihoanaliza razlikuje i
internalizaciju i introjekciju. Inkorporacija se odnosi na
fantaziju prodiranja tokom oralne faze razvoja. U sluaju fiksacija
i regresija, kasnije se javljaju tenje ka prodrljivosti, pohlepi i
zavisti, odnosno posedovanju.INSOMNIJA nesanica, nemogunost
spavanja usled unutranjih razloga koja moe biti trajnijeg
oblika.INSTINKT uroeni oblici ponaanja koji su izazvani odreenim
stimulusima i koji treba da ispune bazalne bioloke funkcije
organizma.INSULACIJA -odbrambeni mehanizam koji se sastoji u
razdvajanju sistema (kognitivnih ili emocionalnih) tako da se
sauvaju racionalizacije, a da se iskljue misli i oseanja koji su
uznemiravajui. Iako su i racionalizacija i insulacija mehanizmi
odbrane, treba ih razlikovati. Racionalizacija "opravdava"
iskrivljujui injenice. Insulacija je korak dalje, bazirana je na
sposobnosti da prihvatimo dva nespojiva pojma jedan pored drugog,
nesvesni oigledne razlike, protivurenosti. Zato je nadimak ovom
fenomenu "logiki nespojivi delovi".INTEGRITET nepovreeno stanje,
itavost, homogena celina. Razvijena i ouvana celovitost i
doslednost je bitan egzistencijalni uslov linosti.INTELIGENCIJA
uvianje meuveza (inter=meu; legere=brati, skupljati, birati,
itati), sposobnost uvianja odnosa izmeu stvari i pojava. Natulna
je, otkriva realnost kao sistem odnosa, na osnovu kojih gradi i
predstavu o njenim sadrajima. Tu osobinu imitiraju raunari, ali ne
mogu sasvim da je vetaki podraavaju. U konceptu je kognitivne
prirode, ali u funcionisanju nije u potpunosti racionalna, voena je
intuicijom i pod uticajem je emocija i konacija. Kao jedna od
najispoljenijih dimenzija linosti, koristi se za merenje
individualnih razlika. U psihologiji je decenijama kolinik
inteligencije standardizovan kao odnos mentalnog uzrasta i
kalendarskog i razraivane su baterije testova koje klasifikuju
ispitanike. Nominalno se mentalno ustrojstvo svodilo na saznajnu
dimenziju (kogniciju) do poslednje decenije XX veka. Od tada se
naglaavaju emocionalne, konativne dimenzije i razrauju pojmovi i
emocionalne, socijalne inteligencije (Goleman). Nezavrena je i pria
o sastavu inteligencije. Kvalitativno su to sagledavali Bine i
Pijae, gde se istie prilagoavanje sredini kao osnovna odlika.
Kvantitativni prilaz imaju Golton, Spirman, Terstongde dominira
dvofaktorska analiza (opti i specifini faktori). Razvoj faktorskih
analiza je doveo do diferencijalnih struktura, jer je tako uspenije
savetovanje prilikom izbora zanimanja, selekcija i obukaVaan set
teorijskih stavova se bavi temom nasleenog i steenog u razvoju i u
okviru toga je pitanje konstantnosti kolinika inteligencije. Danas
se, posebno sa proirenjem pojma inteligencije na emocije i
konaciju, veruje da je potencijal inteligencije nasleen, ali ta e
se od toga koristiti zavisi od sredinskih uslova, odnosno rada na
sebi. Tako mere izvrnih sposobnosti odraslog oveka vremenom mogu
fluktuirati, ne uzimajui u obzir bolesti.INTERVJU jedan od
najstarijih metoda prikupljanja podataka u psihologiji. Osnovni
model podrazumeva ivu re i neposredan susret dva sagovornika.
Intervjue razlikujemo po oblasti primene (istraivaki i kliniki),
ali i po tehnikama primene (standardizovani, nestandardizovani,
polustandardizovani). Pristrasnost kod ovog metoda se ispoljava sa
jedne strane u linosti ispitivaa koji nije u stanju da sauva
uravnoteeni odnos prema alternativama, usled svojih kontaminacija,
a sa druge, u linosti ispitivanog koji usled kognitivne disonance
nastoji da podesi odgovore sa stavovima
intervjuiste.INTERNALIZACIJA usvajanje neega to postaje unutranji
deo linosti. U psihoanalizi se preplie sa pojmom introjekcija, mada
se ee upotrebljava vezano za stavove i vrednovanja, a ne za objekte
u objektnom odnosu. U socijalnoj psihologiji odnosi se na usvajanje
drutvenih normi.INTERFERENCIJA meusobno sudaranje. U psihologiji
meusobno meanje i sukobljavanje psihikih sadraja, od varijabli u
eksperimentalnoj situaciji, do gradiva u procesu uenja. Pominje se
i u smislu smetnje u ekspanziji linosti, kada je u vezi sa
frustracijom.INTRINSIKO ono to pripada unutranjosti, sreditu
linosti. Intrinsika motivacija u procesima uenja usmerena je na
dostignue i voena je samim zadacima, a ne nagradom ili
kaznom.INTROJEKCIJA umetanje, ubacivanje neeg spolja unutra,
prisvajanje spoljnjeg sveta pomou mentalnih slika. U psihoanalizi
je to mehanizam odbrane, ali ima i razvojnu ulogu od primitivnih
oblika introjekcije majinih grudi i majke kao objekta, do obrade
spoljnjeg sveta u funkciji autonomije linosti. U TA ego-stanje
Roditelj sadri introjekte roditeljskih figura.INTROSPEKCIJA
samoposmatranje, analiza sopstvenog iskustva. Subjekt daje iskaz o
stanjima svoje svesti ili simultano (u trenutku doivljavanja) ili
retrospektivno (seajui se). U knjievnosti se koristi kao nain
stvaranja dela (Dojsov tok svesti). U psihologiji dugo je bila
osnovna metada prikupljanja podataka. Kasnije je kritikovana i
izbegavana, ali je danas ponovo u upotrebi, makar kao deo neke
druge metode, jer daje podatke koje je teko ili nemogue skupiti
drugaije.INTUICIJA neposredno opaanje i uvianje, saznanje mimo
rezonovanja, oseaj za istinu koji se preicom i neposredno
doivljava. Ranije marginalizovan pojam u psihologiji, jer se teko
objanjava. Danas u okviru pojmova emocionalne i socijalne
pismenosti, se istie nunost razvijanja te dimenzije linosti.
Razmatraju se fizioloke osnove (amigdala), a u okviru raznih kola i
pravaca se artikuliu mehanizmi: psihoanaliza-kao prodor nesvesnog,
getalt-kao rezultat dejstva zakona dobre formeUvek sa primesama
stvaralakog ina razlikuju se umetnika, nauna, u meuljudskim
odnosima, politikairoko je prihvaen stav da je prisutnija kod ena,
ali nije empirijski dokazano. U TA se intuicija posmatra kao
funkcija Odraslog u ego-stanju Dete (Mali Profesor). Intuicija nije
uvek pouzdana, ona ili pogodi u centar, ili potpuno promai, te je
potrebno da je pod kontrolom ego-stanja Odrasli.INHIBICIJA koenje,
usporenost i redukovanost aktivnosti.U psihoanalizi to je
zaustavljanje ulaska sadraja u svest. U procesu uenja to je tenja
da naueno gradivo koi uenje sledeeg, ili novonaueno oteava
reprodukciju ranije nauenog.INCEST rodoskrnavljenje, polni odnos sa
roacima. Tradicionalno incest tabu spada u najstroe zabrane u svim
drutvima, a individualno u najfundamentalnije psiholoke strukture.
Smatra se prirodnim instrumentarijumom regulacije bioloke
reprodukcije. Zdravo potomstvo obezbeujemo meanjem razliitih
genetskih materijala, te su srodnici visoko rizini za genetske
malformacije. Deija prva saznanja i vezanosti razvijaju se u
porodici, te teorijski postoji osnova za razvoj rodoskrvnih veza. U
psihoanalizi tenja ka incestu i unutranji sukobi koji iz toga
proizilaze imaju fundamentalnu ulogu (Edipov-Elektra kompleks).
Danas vie nije centralna okupacija psihologa.IRACIONALNO ono to se
ne zasniva na logikom rasuivanju. U psihologiji se misli na sadraje
koji su nastali pod uticajem verovanja i oseanja. Iako su
nerazloni, ne moraju biti nerazumni. U klasinoj psihoanalizi
pripada idu. Kod Junga je preko arhetipova klju kreativnosti u
reavanju problema.ISKLJUENJE TA pojam patogije ego-stanja, kada je
neko ego-stanje izvan funkcije, ne koristi se. Retko je to
apsolutno iskljuenje i ree su to dva ego-stanja. Razlog za
iskljuenje je potcenjivanje i otpisivanje neke ego-funkcije.IZVRNO
EGO-STANJE po Bernovoj energetskoj teoriji (1961.) ono ego-stanje
koje ima najvie slobodne energije. Linost misli, osea i ponaa se iz
tog ego-stanja. I oseaj selfa je tom energijom definisan
(ego-sintono), iako nekada nas upliviu i ego-distoni sadraji ako se
energiziraju.