RazvojnaI

8/18/2019 RazvojnaI

1/60

I

8/18/2019 RazvojnaI

2/60

2

8/18/2019 RazvojnaI

3/60

Prvi dio - EMELJI ZNANOS I

1. poglavlje – UVOD: Povjest i problemi

1.) ODREÐENJE RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

•  DEF.:  (Furlan, 1992)  Razvojna psihologija je psihološkadisciplina koja istražuje psihički razvoj čovjeka od početkanjegovog života (začeća) pa do kraja života (smrti) .

 ν  CIL!"I : Razvojni psiholozi prilikom istraživnja promjena u ponašanju upotrebljavljaju znanstvenu metodologiju. Njihovaistraživanja usredotočena su na dostizanje triju osnovna ciljeva:1. Deskripcija: !pisati razvoj i dati razvojne norme" tj. opisati

 ponašanja i sposobnosti u svakom periodu razvoja"2. Objašnjavanje: objasniti zašto se ponašanja mijenjaju.#. Preikcija:  predvi$anje razvoja ponanašanja i po potrebi ga

modi%icirati ili optimalizirati.

 ν  #!$% &'I L*I%: &ječja psihologija dio je razvojne psihologije" a bavi se istraživanjem i proučavanjem dječjeg  psihičkog razvoja 'tj. od zače(a do uključuju(i školske dobi '11.)1#.god.. *stvari svaka vrsta ponašanja svake dobne razine legitimni

 je predmet istraživanja za razvojnu psihologiju" me$utim ve(inarazvojnih istraživanja bavila se djecom" i to iz + razloga:

1.! djetinstvo je period najbržeg razvoja"".! iskustva u djetinstvu imaju posljedice za čitav život"#.! složene proc. lakše je razumjeti tijekom njihova nastajanja"$.!  poznavanje temeljnih procesa može pomo(i prilikom rješa,vanja problema u djetinstvu" i%.! djeca su sama po sebi zanimljiva za istraživanje.

 ν  &ovjesno shvačanje razvoja+ Nekada se smatralo da je čovjekova

 psiha uglavnom konstantna" tj. da se ne mijenja tijekom života.-asnije se opet smatralo da se čovjek psihički razvija samo udjetinstvu" te da dječja psihologija objašnjava psihički razvoj nesamo djeteta" ve( i čovjeka uop(e. No" ubrzo se uvidjelo da sečovjek psihički razvija i u mladost ' psihologija djetinstva imladosti" u zreloj dobi" pa i u starosti ' gerontopsihologija" tj. krozčitav život.

ω  dnos razvojne, pedagoške i socijalne psihologije+   ovjekov psihički razvoj i promjene ostvaruju se ne samo biološkim rastom isazrijevanjem" ve( i njegovim odgojnim i obrazovnim %ormiranjem'  pedagoškaΨ te njegovom socijalizacijom ' socijalna Ψ.

2.) POVJEST RAZVOJNE PSIHOLOGIJE

I. PREDZNANSTVENO RAZDOBLJE (do kr! 1". #$.)

 A) POVJESNI POGLED NA DJETINSTVO 

/ijekom vremena pojam djetinstva značajno se mijenjao.

a!  0R!3/N4 5467&N384: djeca su bila sredstva za svrhodraslih" pa su zato bila odgajana za preživljavanje i pomaganjodraslima. Nije se poznavao ili priznavao individualni razvoj djece.b! 4N/3-4 9R-4 3 R3 '&'' pr.n.e ( $'' go.: 4ntički 9rcirimljani smatrali su da su djeca poput svojine koja se možrazmjenjivati i trošiti 'in%anticid" robovi" žrtvovanje bogovima0ogotovo ženska djeca koju su ;držali; samo za reprodukcijsksvrhe.

c! ?1+@A koja je proizašla iz re%ormacije konstruirala je prvi opsežamodel dječjeg razvoja. /aj model se temeljio na ideji dječje uro$enzle prirode i sklonosti prema grijehu. 0rema tome je i odnos premnjima bio izrazito strog" jer njihovo ;spasenje u potpunosti ovisi

 prvilnom odgoju; 'prvi priručnici za odgoj" kao i ;odgojne; knjigza djecu.

+! R7N7 &7

8/18/2019 RazvojnaI

4/60

novoro$enčadi ta!ula rasa 'prazna ploča i cjeloukupna spoznajastječe se isključivo kroz iskustvo i učenje.

".! -E3/(-34UE5 6OU55E3U ' 1B12,1BBC ,  -ativizam    predložio je nativistički model prema kojem se djetetovo ponašanjerazvija na osnovi uro"enih  ideja i procesa. &jetetovo uro$enoznanje sastoji se iz stvari kao što su načela pravde" poštenja iosje(aja savjesti" i naglašava njihovu uro$enu dobrotu i nevinost'plemeniti divljak.

#.! 360E5 D367I/ '1C>?,1CC2 , !volucionizam   je razvio poznatu teoriju evolucije koja ima dvije osnovne predpostavke:a) pripadnici se me$usobno razlikuju po svojim karakteristikama" i.)  svaka vrsta proizvodi više potomaka nego što okolina može

 podnjeti" što dovodi do natjecanja. /e dvije pretpostavke rezultiraju prirodnom selekcijom , tj. samo oni najsposobniji pojedinci preživeu borbi za opstanak" pa zato svoje bolje karakteristike prenose nasvoju djecu.

!va teorija je potaknula !rnst %!C/L!L% da %ormulira rekapi0tulacijsku teoriju prema kojoj ;ontogene8a rekapit9lira +ilogene(89;" tj. razvoj pojedinca se odvija kroz stupnjeve koji su sukladnirazvoju cijele vrste. &arvin je svojim istraživanjem pokazao da čov,

 jek nije nikakvo nadprirodno bi(e" ve( je nastao tijekom evolucijs,kog procesa i samo je jedno od živih bi(a.

!vaj teorijski okvir predstavlja osnovu za današnji  !1L2/I  pristup ljudkom razvoju  smatraju(i da mnoga ljudska ponašanjaimaju porijeklo u prošlosti" kada su bila korisna za preživljavanjenaših predaka. &arvin je naglašavao interindividualne razlike" kao iutjecaj okoline 'selekcijski na evolucijski razvoj.

II. ZNANSTVENI PERIOD (od 1%%2 )

5nanstveni period razvojne psihologije počinje 1CC2. god. kad jeDilhelm 0R4E7R '1CA1 , 1C?B objavio knjigu ;* &67/7/4; ,koja je predstavljala prvi znanstveni dnevnik o djetetu i razvojudijelova uma djeteta 'osjetila" volja" intelekt i sl.

I. eneracija  - PIONIRI DJE&JE PSIHOLOGIJE

34) *4 'tanle5 %LL '1CA@,1?2A , 5nanstveno istraživanje zapo,čelo je s upitničkim istraživanjem 9.

8/18/2019 RazvojnaI

5/60

 → 0rema današnjem shva(anju na razvoj utječu kako biološki takoi socijalni %aktori" tj. %aktori učenja" no dalje se diskutira u kojojmjeri i u kojem pogledu dominiraju jedni odnosno drugi %aktori.

#.!  Problem kontin9iteta nas9prot iskontin9iteta:  0ostojeustvari dvije komponente: a!  jedna se odnosi na o.razac ili tijek razvoja" tj. je li razvoj teče glatko i stabilno" tako da se novesposobnosti" vještine i znanja postupno nadodaju podjednakom

 brzinom" ili se razvoj odvija različitim brzinama" gdje se izmjenjuju%aze brzog i %aze sporog razvojaI i b! pitanje povezanosti  razvoja" tj.

da li se rana ponašanja nadogra$uju jedna na drugo i tako stvarajukasnija ponašanja" ili se pojedini oblici ponašanja pojavljujunezavisno od ve( postoje(ih.

 → !dgovor na ovo pitanje ovisi o pristupu razvoju: ako se polaziod opažljivih ponašanja" onda je razvoj diskontinuiran, a ako se

 polazi od uzroka razvoja" onda je on kontinuiran.

$.! Problem normativnog nas9prot iiogra+skom# odnosi se nausmjerenost istraživača ili prema sličnostima i op(enitostimadječjeg razvoja" ili na činitelje koji proizvode individualne razlikeme$u djecom" kao što su npr. kulturni utjecaji.

%.! 5tabilnost osobina i ponašanja 9 vremen9: 'rang poredak

&.! 2on8istentnost )osljenost! ponašanja 9 vremen9: 0itanje j je li neko ponašanje stvarno izraz osobine ličnosti ili posljedictrenutačne situacije.

*.! 2akva je priroa jeteta:

a &jete je: aktivno pasivno $ 'kao sudionik vlastitog razvoja

 b &jete je: do!ro lo%e $

=.! 6elativna va>nost ra8li;iti? ra8vojni? peri oa: 0itanje je koj periodi imaju ve(i značaj za ukupni razvoj čovjeka" a koji manj'rana ili kasna iskustva" tj. postoje li odlučuju(i kritični periodi.

Ν  2 -!/I &R8L!:I R%@"-! &'IL*I!+

1. &ulturalni relativizam , kulturalna univerzalnost

2. 'anost dru%tvenih trendova

#. azična (znanstvena) primjenjena istraivanja

A. *olizam 'cjelina je više od zbroja elemenata , elementarizam

+. +ormalno izuzetno

8/18/2019 RazvojnaI

6/60

". poglavlje ( @EAODE I5A63BIV3/-3

Θ 5N4N. -orelacije se tako$er mogu

 prikazati gra%ički dijagramom raspr%enja.

 ν  N0R.: -orelacija izme$u količine gledanja /,serije ;"BC. e$utim" interpretacija tog rezultata nije jednostavna" jer nije jasno da li oni koji bolje čitaju baš zato više gledaju ;

8/18/2019 RazvojnaI

7/60

eksperimenta je sustavno manipuliranje N5 i mjerenje u kojemstupnju je ta manipulacija utjecala na 5 'ponašanje.

Cilj eksperimenta+ 0rema tome" osnovi cilj eksperimenta jeutvr$ivanje uzročno,posljedičnih veza" tj. provjeriti kako djelujeodre$eni %aktor ili varijala (nezavisna varija!la)  na neki jasnode%iniran %enomen (zavisna varija!la).  &rugim riječima" pokušavase maksimalizirati dio varijance mjerenja koji se može objasnitidjelovanjem N5" pri tome minimalizirati varijancu pogreške" aistodobno kontrolirati sistematske relevantne %aktore.

ν  "R'1! !/'&!R4I:!-1% (prema stupnju kontrole -'"> i  -@")+1. 0aboratorijski eksp.: postupak se provodi u strogo

kontroliranim uvjetima" gdje se pokušava izolirati samoutjecaj N5. /i eksperimenti imaju veliki stupanj unutarnjevaljanosti 'tj. N

8/18/2019 RazvojnaI

8/60

 ν  &rednosti+1. &obivaju se dva podatka: ogu(e je ispitati da li se ponašanje

razlikuje kod ispitanika različitih dobnih skupina'transverzalna uspored!a" a ujedno i je li to ponašanjestabilno u vremenu 'longitudinalna uspored!a). 

2. ogu(e je e%ikasnije kontrolirati relevantne %aktore. 4ko seusporedbom rezultata dviju kohorti 'generacija kada suoni iste dobi 'jer je mla$a generacija dostigla onu dob ukojoj je ranije  bila ispitana starija generacija ustanovi

razlika u rezultatima" onda je to vjerojatno posljedica aučinka kohorte ili b učinka opetovanog testiranja.

8/18/2019 RazvojnaI

9/60

Dri dio - TEORIJE RAZVOJAρ P5IODI/3@52I prist9pρ @E3/OI5AI2I

prist9pρ 2O/IAIVI5A2I prist9pρ EAO0O

8/18/2019 RazvojnaI

10/60

1. Kale" pogreške ili propusti"

2. 0odaci o tome što pojedinac kod drugih ljudi ne voli"

#. 0odaci o životu 'prošlosti" djetinstvu pojedinca"

A. !tpor koji pojedinac pruža pojedinim temama"

+. . =reud je proširio svoju koncepciju ličnosti te modeltriju razina svijesti zamijenio novim modelom u kojem postoju tristrukture koje zajedno čine ličnost:

5A6U2AU63: /3E0O:

a! ID , 'lat. onob! EO , 'lat. jac! 5UPE6EO , 'nad ja 

ugodarealnostideali   }

ivota. sjedište je intelektualnih %unkcija i intelekta i racionalan je.

ν  >unkcija !*%+ 7go dakle predstavlja izvršni odrgan iliegzekutivu ličnosti jer on regulira sve putove prema akciji. !n morauskladiti i zahtjeve 3&4 i zahtjeve realnosti i zahtjeve

8/18/2019 RazvojnaI

11/60

#.! 5UPE6EO

Ν pće+ izička i psihička energija+ =izička energija se stvara iz tjelesnih procesa i metabolizma" tj. hrane. !na se troši a!  za sve tjelesn procese 'rad srca" rad miši(a" disanje" probava itd." altrans%ormirana u psihičku energiju i b!  za psihičke procese kamišljenje" pam(enje i percipiranje. &akle" svaki rad treba druguvrstu energije. =izički rad treba fiziolo%ku energiju" dok psihički razahtijeva  psihičku" a energija se može trans7ormirati   iz jednooblika u drugi. /a trans%ormacija %izičke u psihičku energiju doga$se u 3&*" i to djelovanjem instinkata.

 ν  :odel reduciranja napetosti+ 4ko je djelovanje instinkata" tj

takvih unutarnjih izvora ekscitacije ili instinkata jako" raspoloživse energija .rzo troši   i zato organizam treba smanjiti to trošenjenergije odnosno odstraniti djelovanje ekscitacije" tj. instinkatomuzrokovanu napetost. /o se postiže njihvom zadovoljavanjem

 barem privremeno.

-ako je sam 3& nesposoban da se zadovolji" potrebne su strukture794 i reudovoj teoriji, uzrokovno instinktima i usmjereno na njihovo

 zadovoljavanje . =reudova koncepcija l ičnosti je daklmaterijalistička i monistička.

 ν  Instinkti 0 !R' i 1%-%1'+ 3& je osnovno sjedište instinkata" pri čemu svki ima:34) izvor   odgovaraju(i tjelesni proces ekscitacije"64) cilj   je odstranjivnje te ekscitacije"94) o.jekt   je objekt ekscitacije ili zadovoljenje potrebe"

8/18/2019 RazvojnaI

12/60

→  0sihoseksualni razvoj je razvoj seksualnog instinkta i on je genetički determiniran   i invarijantan. Redoslijed razvojnih stadija je nepromjenjiv i neovisan o kulturi i vanjskim uvjetima'nativizam.

→ 0reveliko ili premalo zadovoljavanje odre$enih potreba vode do poreme(aja u razvoju. ože do(i do  7iksacije" tj. zadržavanja naodre$enom stadiju razvoja" jer je pojedinac ili nezadovoljen" ili pak nemotiviran da prije$e u drugi stadij. 0reveliko zadovoljavanjeonemogu(uje djetetu da stekne dovoljnu kontrolu nad internim

%unkcijama i time podržavaju djetetov osje%@! razvoja+  * svom razvoju ličnost prolazi kroz četri psihoseksualna stadija: oralni, analni, falusni i genitalni " a postoji i period latencije. 0rva tri stadija 'predgenitalna su najvažnija i trajudo otprilike +. godine" što zna(i da je ličnost pojedinca u toj dobive( gotovo u potpunosti %ormirana. * svakom stadiju razvoja drugidio tijela ili druga erogena zona je aktivna i traži objekte iliaktivnosti koji mogu izazvati ugodu.

1.! O630/3 F33 )' ( 1= mj.!: ν  erogena zona+  ustaI izvori zadovoljstva su , sisanje" grickanje" žva,

kanje" ljubljenjeI dijete sve stavlja u ustaI ustima se ostvaruju i prvisocijalni kontakti. ν Na osnovi takvih rudimentarnih zadovoljenja dijete razvija osnov,no povjerenje ili nepovjerenje u osobe i okolinu" te razvija ve(u ili manjuovisnost ili neovisnost  od te okoline" tj. djeca koja u ovoj %azi doživljavaju

 premalo ili preveliko zadovoljenje" postaju oralnopasivne  ličnosti uodrasloj dobi 'pasivne" nezrele i ovisne. 4ko je količina podraživanja

 prevelika" dijete nije motivirano da prije$e u sljede(u %azu" tj. dolazi do%iksacije. ν  Regresije , na oralnu %azu očituju se u pušenju" pretjeranom jedenju"

žvakanju žvaka(e i sl.

".! 3/30/3 F33 )1=. mj. ( #. goine.!:

 ν erogena zona+ analna zona" tj. područje anusaI izvori zadovoljstva su: retencija ili ispuštanje %ekalija" tj. kontroliranje tog postupka.

 ν !vdje dolazi do prvih kon%likta sa okolinom. Naime" iz higijen,skihrazloga okolina zahtijeva kontroliranje te aktivnosti 'odlazak na D8"

 pa tako poučava i trenira dijete da odgodi neposredno zado,voljavanje iugodu i da to zadovoljene uskladi sa socijalnim zah,tjevima. →  /ajtrening i poduka začeci su samokontrole i vladanja sobom koju (e

 pojedinac imati u svojoj odrasloj dobi.

 ν ažan je način na koji roditelji nauče dijete higijenske navike:a) prestrogi  , razvoj 4N4HN!,R7/7N/3N!9 karaktera: dijete (eimati tendenciju zadržavanja %ekalija" a postat (e škrta" suzdržana"tvrdoglava i izrazito uredna i čista osoba..) pre.lagi   , razvoj 4N4HN!,49R7

8/18/2019 RazvojnaI

13/60

odnosi

 ν 

8/18/2019 RazvojnaI

14/60

G! E. . Erikson: P5IO5OI-30/3 AEO6I-3 63VO-3

3! UVOD

7riksonova teorija naziva se 79!,psihologija" a osniva se na=reudovoj psihoanalitičkoj koncepciji" ali postoje znčajnemodi%ikacije =reudove teorije:

1. Priaje veH9 va>nost EU: 7riksonova psihologija naziva se79! psihologija zato što 7rikson smatra da je za razvoj i

dinamiku ličnosti zapravo najvažniji 79!. &ijete kodro$enja ima 3&" ali i osnove 794" i oni se razvijajunezavisno  jedno od drugoga. 79! se ne razvija iz 3&,ave( oni imaju paralelnu egizistenciju od samog početka.

2. 2on+likti 9 EU: -on%likti u 79* ne moraju proizlaziti iznjegova sukoba sa 3&,om i

8/18/2019 RazvojnaI

15/60

2.) EHANIISTI&*E (BIHEVIORISTI&*E) TEORIJE RAZVOJA

4 I. P. Pavlov: -H4

8/18/2019 RazvojnaI

16/60

".! &a bi neka reakcija postala uvjetovana reakcija '*R"  jedaninaće neutralan podražaj   'N0 , npr. zvuk zvona redovito seuparuje sa 8&  'npr. hranom.

#.! Nakon odre$enog broja uparivanja 0 i neutralnog podražaja"dovoljan (e biti samo taj zvuk da bi došlo do R. /ada je zapravoneutralan podražaj postao uvjetovan podražaj '*0" a ta reakcijaviše nije R" ve( uvjetovana reakcija '*R. /o znači da je stvorena

 jedna nova veza izmedu podražaja i odgovora" tj. *0 →  *R ikondicioniranje je završeno.

  #!>4+  Respondentno ponašanje+ -ao sto vidimo postup,komklasičnog uvjetovanja se oblikuje tzv. responentno ponašanje.Respondentno ponašanje obuhvača sve one oblike ponašanja kojase javljaju kao odgovor 'response na neki poznati podražaj. -odtakvih vrsta ponašanja podražaj uvijek  prethodi reakciji pa se onozato naziva respondentnim 'npr. svi bezuvjetni re%leksi kao re%lekszjenice.

1. 3AZA4 Pri!5 v!5$ov6!4

Uvjetni podražaj (zvuk)  →Bezuvjetni podražaj   →(hrana)

nema reakcijebezuvjetna reakcija

(slinjenje)

2. 3AZA4 PROES v!5$ov6!4

Uvjetni podražaj (zvuk)+Bezuvjetni podražaj   →(hrana)

bezuvjetna reakcija(slinjenje)

'. 3AZA4 Nko6 v!5$ov6!4

Uvjetni podražaj (zvuk)  → uvjetovana reakcija(slinjenje)

 ν  &akle nakon kondicioniranja se u repertoaru ponašanjaorganizma nalaze nove  uvjetovane reakcije" tj. došlo je do

 promjene ponašanja. /o učenje je inivi9alno  učenje jer samoonaj koji je prošao kroz kondicioniranje mijenja repretoar 

 ponašanja

3.$. FE/O@E/I VE3/I U 2035I/O2O/DIIO/I63/-E

1.!  FE/O@E/ PO5AUP/O 5A-E3/-3 UO

-ondicioniranje se ne dešava u jednom trenutku" ve( se doga$a postepeno" tj. ima svoji tijek. N0 postaje postepeno sve jači *0" tj.*R postaje sve jača u %unkciji uparivanja. 0ri tome je na$eno datijek nije linearan" ve( postoje oscilacije.

• *RIV+LJA *ONDIIONIRANJA

".!  FE/O@E/ E25AI/2I-E I0I 3

8/18/2019 RazvojnaI

17/60

nešto novo. -od pasa su se izgubili svi tragovi prethdnog učenjadiskriminiranjaI psi su reagirali posve nasumceI dogodio se

 potpouni slom ponašanja: psi su drhtali" urinirali" cviljeli i sl. /a pojava se naziva 7-. stolječau težnji da stvore jednu objektivnu psihologiju" tj. psihologiju koja

 bi imala karakter znanosti.

1,1#. Datson je objavio članak u kojem kritizira staru

;introspektivnu; psihologiju koja se bavila ;stanjima svijesti;služe(i se uglavnom metodom introspekcije. Datson je takvu psihologiju potupno disklasi%icirao" proklamiraju(i njen predmet injenu osnovnu metodu istraživanja neznanstvnima" jer se osnivasamo na objektivno neopažljivim subjektivnim doživljajima" itakva psihologija se ne može se smatrati znanoš(u.

G.".! @ODE0 P63/O O63/I@3: /a se psihologija naziva ψ  praznog organizma" jer ne uključuje u sistemorganizmičke   varija.le  'kao što su , emocija" nagon" kognicije"očekivanja" motivacije" mišljenja" uvi$anja i sl. kojima bi prizalautjecaj na ponašanje. * tom modelu nema čak niti %iziološkihvarijabli. -ao što vidimo klasični biheviorizam je isključivozainteresiran za ono što se doga$a na peri%eriji organizma" i ništaga ne zanima sve ono što se zbiva u centralnom živ(anom sustavu

'8NA,1??>" klašičn biheviorist kao i Datson" proširio je /horndikeova istraživanja objavljuju(i knjigu ;/he behavior o% !rganizms; predstavio teorijuo operantnom uvjetovanju. &anas se njegova teorija smatra jednom

od najbolje %ormuliranom" no on je tek B>,tih godina postanajpoznatiji psiholog učenja.

8/18/2019 RazvojnaI

18/60

tendenciju ili vjerojatnost pojavljivanja tog operantnog akta u istojili sličnoj situaciji.

4naliza ponašanja jedan je oblik teorije učenja. /emelji se na

8/18/2019 RazvojnaI

19/60

a! -!N/3N*3R4N! , potkrepljenje slijedi iza svakog operantnog ponašanja 'nedostaci: brzo gašenje i neekonomičnost

b! 0!R77N! 'intermitentno , potkrepljenje slijedi samo ponekad.

remenska distribuiranost potkrepljivanja ima značajan utjecaj na br8in9 uspostavljanja operantnog uvjetovanog odgovora.• 4ko želimo br8o uspostaviti neki operantan odgovor treba provoditi konstantno potkrepljivnje.

• 4ko je važnije da se naučen odgovor održi 9>e vrijeme" onda treba provesti povremeno ili intermitentno potkrepljivanje.   4 postavlja se pitanje 54K/! je to tako.

Po#$o!5 85$ri 9o8 r#:or5d :ovr5956o :o$kr5:;!iv6!4

a) vremenski raspored(intervalni)

) !rekve"iski raspored(omjerni)

1) PRAVILAN 68i64npr. svakih + min" bez obzira na

 ponašanje organizma'neefikasno

npr. svaki 1."1>. ili sl. !0,!" bezobzira na protok vemena

2) NEPRAVILAN 68i64 potkrepljenje se daje

nesistematski raspore$eno uvremenu

 potkrepljuju se slučajno samoneki !0,!.

'naje7ikasije

.$.! 263A23 U5PO6EDG3 2035I/O I OPE63/A/O UV-EAOV3/-3

*LASI&NO OPERANTNO

oi!

:o#;!5di>5 voljnog ponaanja dovod5 do#96!56!,:or#$ v!5ro!$6o#$i :o!v;!iv6!$o :o6=6!

+&I SE4 v5@ i@95d dv :odr?! (NP-BP) +&I SE4 :o6=6!5 i :o#;!5di> (R  )

:o$kr5:;!56!5 #5 !v;! pr!je :o6=6! :o$kr5:;!56!5 #5 !v;! posl!je :o6=6!

:o$kr5:;!56!5 ne ovi#i o o6o95 ko!i 8i :o$kr5:;!56!5 ov!s!  o :o6=6! o#o

8/18/2019 RazvojnaI

20/60

'.) *OGNITIVISTI&*E TEORIJE RAZVOJA

1. E. Aolman: -!9N3/3N4 /7!R364 *7N64

2. 3. Gan9ra: /7!R364

#. -. Piaget: /7!R364 -!9N3/3N!9 R45!64

A. !&7H3 !R4&7 3N=!R48364

+. 0R3

 prilagoditi sebi svijet u kojem žive. /u najčeš(e ubrajamo:mi%ljenje, rasu"ivanje, učenje i rje%avnje pro!lema.

&rugim riječima" pretpostavlja se da način na koji razmišljamo iznanje koje imamo rukovodi našim ponašanjem. -ljuč zarazumjevanje dječjeg razvoja i ponašanja leži prema tome urazumjevanju načina na koji je strukturirano njihovo znanje uodre$enom trenutku i kako se ono mijenja tijekom rasta.

-ognitivističko razvojni pristup obuhva(a odre$eni broj srodnihteorija i vrsta istraživanja.

8/18/2019 RazvojnaI

21/60

G! 3lbert Gan9ra: AEO6I-3 5OI-30/OUE/-3

9lavni začetnik i glasnogovornik teorije socijalnog učenja" je4lbert andura. !n je svoju teoriju nazvao  socijalna kognitivnateorija.

G.1. POA6EG3 3 /OVO@ AEO6I-O@ UE/-3

3ako velikoj pažnji koja je bila posve(ena procesu učenja" opsežna

teorija socijalnog učenja relativno se kasno razvila. 0ostoje(i principi učenja izvedeni su uglavnom iz istraživanja izoliranih" jednostavnih odgovora koji po prirodi nisu ni socijalni ni razvojni"u kojima su ispitanici često bile životinje. 7ksperimenti su biliograničeni na klasično i operantno kondicioniranje odgovora" a ciljtih istraživanja bio je redukcionistički" tj. da se kompleksnosocijalno ponašanje svede na odgovaraju(i principe jednostavnogučenja prije nego da se prona$u novi principi koji bi na adekvatannačin obuhvatili kompleksne socijalne %enomene.

!p(a pretpostavka okolinskih teorija je da su socijalni odgovorinaučeni metodom sukcesivne aproksimacije putem di%erencijalnog

 potkrepljivanja 'njeC pojedinac opaža" promatra objekt i njegov ponašanje 'osnovni uvjet

2. Procesi pamHenjaC  pamti se ono što je opaženo.

#. Procesi i8voLenjaC moraju postojati korespondiraju(mogu(nosti" kapaciteti kod opaza(a.

A. @otivacijski procesi , motivaciona osnova 'da se izvede t ponašanje

0rve dvije etape predstavljaju proces stjecanja, tj4 učenjmodeliranog odgovora" a posljedne dvije izvoBenje  modelirano

 ponašanja.

!vdje vidimo zašto andura svoju teoriju naziva socijalnokognitivnom teorijom. Naime" učenje je determinirano opaževačimkognitivnim procesima pažnje i pam(enja i odvija se nsimboličkom planu" dok je izvo$enje ponašanja pod kontrolomopaževačih izvedbenih i motivacijskih procesa.

3D1. Opa>anje moela ponašanja

0rocesi opažanja modela i pažnje koju dijete posveti modelu oviso mnogim %aktorima izme$u kojih su najvažniji:

'1 5N446-7 !&7H4: -oristi se termin P%unkcionalnvrijednost ponašanjaQ tj. značenje koje model ima z

8/18/2019 RazvojnaI

22/60

subjekta ili privlačnost modela. &ijete (e imitirati onajmodel koj posjeduje karakteristike koje dijete drži

 privlačnim ili poželjnim" npr.: talent" inteligencija"snaga" dobar izgled" popularnost" ili neka sličnost modelasa osobama prema kojima postoji privlačnost ili socijalnazavisnost.

'2

8/18/2019 RazvojnaI

23/60

G.&. DOD3A/E PO5A3V2E G3/DU6I/O @ODE03

ν PO5A3V23 6EIP6O/O DEAE6@I/I@3

andura naziva svoj model ljudskog razvoja recipročnimdeterminizmom. Recipročni je zato jer se ljudski razvoj uvijek zbiva u složenoj interakciji triju elemenata" pri čemu svaki elementutječe na sve druge elemente:

'1 značajke O5OGE  '0 , person

'2 njezino PO/3

8/18/2019 RazvojnaI

24/60

! -. PI3EA: AEO6I-3 2O/IAIV/O63VO-3

.1.! UVOD

 Na 0iagetov pristup proučavanju spoznajnog razvoja utjecala jenjegova naobrazba" u %ilozo%iji i biologiji. =ilozo%ska naobrazba

 potaknula ga je da traži odgovore na pitanja o porijeklu i prirodispoznaje.

/ako je razvio tzv.  genetičku epistemologiju B koja se bavirazvojem spoznaje kod djece.

8/18/2019 RazvojnaI

25/60

desiti.

8/18/2019 RazvojnaI

26/60

  razvoj se odvija usmjeravanjem tih re%leksnih ponašanja na sve veči broj predmeta i doga$aja 'postupkom asimilacije. /ako$er se ona imijenjaju s novim iskustvima 'postupkom akomodacije.

2.) !"#" $/"$0 $'U&"$0 $%"'" (1.-.)  >aza razvoja shema+  Razvijaju se bihevioralne sheme 'postaju sve savršenije i njihova

koordinacija 'početno neovisne sheme se uskla$uju u ve(ecjeline.

  /ako$er sheme počinju uključivati različite osjetne kanale 'vid" sluh"dodir i sl. N0R.: dijete čuje zvuk" okre(e se prema njemu te vidi izvor i konačno ga prima i barata njime 'dodir .

  cirkularne reakcije su usmjerene na vlastito tijelo 'kod držanja igračkeviše se zanima za pokrete prstiju nego za samu igračku.

3.) !"#" %'U"$0 $'U&"$0 $%"'" (.-%.)  >aza postupaka otkrivanja+  8irkularne reakcije su sada više usmjerene na same objekte  &ijete otkriva postupke za reproduciranje zanimljivih doga$aja 'što

onda do nedogleda čini i uživa u tome

   0agična uzročnost M vjerovanje da neka učinkovita uzročna aktiv,nostmože proizvesti .ilo koji željeni ishod" čak i kad ne postoji %izički dodirizme$u uzroka i posljedice.

.) !"#" '--$"% %'U"$0 0%/" (%.-12.)  >aza namjernog ponašanja

  6avljaju se prva intencionalna 'namjerna ponašanja. &ijete prvo opažaželjeni cilj" a zatim razmišlja kako ga ostvariti.

   Namjerno ponašanje uključuje razlikovanje sredstva od cilja. &ijetemora biti sposobno upotrijebiti jednu shemu kao sredstvo 'npr.gurnuti jastuk koje (e ga dovesti do neke druge sheme koja je ciljili svrha 'igrati se.

  0iaget govori o ovoj %azi kao o prvom stvarnom inteligentnom obrascu ponašanja.

4.) !"#" *%$"$0 $'U&"$0 $%"'"(12.-1%. mj.)

  >aza novosti i istraživanja&ejete počinje smišljeno i sustavno varirati ponašanje da bi se proizveli

novi učinci i istražila svojstva objekata.  &ijete može otkriti potpuno nova rješenja pomo(u aktivnog procesa

 pokušaja i pogrešaka 'ispituje se jedno za drugim ponašanjem.  &ijete ovdje eksperimentiranje na nov način i to iz čistog zadovoljstva

na eksperimentiranju 'npr. baca stalno žlicu na pod radieksperimentiranja kako to izgleda i uživa u postignutim e%ektima. /o je

 bitno jer na taj način ono uči o svijetu oko sebe.

5.) !"#" /%*"&% $%$%#%*"% (1%.-2. mj.)  0očinju se razvijati sim.oličke shemate" pa se zato prvi puta pojavljuje

sposobnost predočavanja i simboličkog mišljenja. &ijete sada počinje biti sposobno misliti i planirati aktivnosti iznutra, a nekroz vanjsko djelovanje.

  0roblemi se počinju rješavati mentalno što zamijenjuje procese pokušaja i pogrešaka.

8/18/2019 RazvojnaI

27/60

'1 EGOENTRIZA   , &ijete je u predoperacijskom razdoblju prevazišlo egocentrizam na senzomotornoj razini" ali sada jeono egocentrično na predodž.enoj   razini. &ijeca imaju vrloograničene sposobnosti predočavanja psihičkog iskustvadrugih. /eško se može otrgnuti od vlastitog gledišta. . god.

θ ,--$"," $"&-%-*  , pojava da skonzervacija ne javlja u istoj dobi za sve kvantitativnaspekte objekta 'npr. količina i broj prije volumena0o 0iagetu se sposobnost konzervacije ne može naučitukoliko dijete nije maturacijski zrelo tj. na prijelaz%aza 'No" neka istraživanja su pokazala da skonzervacija ipak može naučiti.

".$. /3E03 G6O-E/-3: &aljnja istraživanja pokazala su damala djeca ve( imaju neki pojam o broju: 97H4N 94HH3

8/18/2019 RazvojnaI

28/60

'A 40

8/18/2019 RazvojnaI

29/60

.%.! EV30U3I-3 PI3EAOVE AEO6I-E

θ Pitanje 9niver8alnosti teorije: 0iaget je davao malo važnosti kulturi" a smatrao je da je razvoj izrazito pod utjecajem maturacijskih%aktora. No" pokazalo se da 0iagetova teorija nije kulturalno univerzalna 'djeca iz sjedilačke kulture su prije usvojila principekonzervacije.

θ na;aj 8a 8nanost: 0iagetova teorija najve(a je teorija razvojaI potaknula je velik broj istraživanja i po tome je posebno dobra teorija.

θ Piaget i obra8ovanje: 0iagetova teorija je rezultirala obrazovnim načelima koja se danas koriste.

Ν /EDO5A3I

θ 0iaget je dao premalo značaja utjecajima okoline.

θ 0otcjenjuje se mogu(nost djece u nekim razdobljima.

θ  Neki pojmovi nisu operaciono de%inirani.

θ /eorija stadija je dovedena u pitanje vodoravnom raslojenoš(u.

θ =aza %ormalnih operacija ne odvija se pod utjecajem maturacije" ve( je rezultat interesa pojedinca i njegovih aktivnosti.

D! /EOPI3EAOV52E teorije

!p(enito , prihva(a se koncepcija razvojnih %aza.

θ P. 36I/ , uvodi +. %azu koja dolazi nakon %aze %ormalnih operacija" a zove se P 7aza uviBanja pro.lemaQ 'razlikovanje problema utvr$ivanje njihove važnosti

θ 263@E6CP3530C 0EO/E: +.stadij M post7ormalno mišljenje 'stvaranje teza i antiteza o problemu te shva(anje da postoji višerješenja

θ 0 av VIOA52I: ve(a se važnost pridaje kulturi i okolini. 0o 0iagetu" razvoj ide iznutra prema van" a prema H. igotskom izvana prema unutra. -od njega je važan pojam internalizacija  'učenje od okoline i najvažnija je interakcija" tj. odnos izme$u odraslih djece.

/ako$er uvodi pojam M por9;je pribli>nog ra8voja , nije važan samo aktualni nivo uratka u zadacima" ve( je važno i ono %todijete moe savladati uz pomoć 'dijete je u tom slučaju na višem stupnju razvoja te ima potencijala za rješavanje težih zadataka. /okonkretno znači ako dijete prilikom odre$ivanja kognitivnog razvoja da pogrešan odgovor ne treba odmah i(i dalje" ve( trebdjetetu objasniti točno rješenje te ako ono to objašnjenje shva(a nalazi se na toj spoznajnoj razini.

PREDOPERAIONI PERIOD *ON*RETNE OPERAIJE

 per#ept!vna or!jenta#!ja

#entr!ranost 

stat!&$! %o$"s 'stanja)

!rever(!!lnost 

e*p!r!js$a or!jenta#!ja

$on#ept"alna or!jenta#!ja

de#entr!ranost 

d!na*!&$! %o$"s 'pro#es!)

rever(!!lnost 

log!&$a or!jenta#!ja

8/18/2019 RazvojnaI

30/60

E! P6I5AUP OG63DEI/FO6@3I-3

1.) PRIRODA PRIST+PA

0erspektiva obrade in%ormacija glavni je suvremeni pristup proučavanju kognitivnog razvoja. 3straživači obrade in%ormacija pokušavaju opisati kognitivne procese u podlozi kognitivnihizvedbi" oblike obrade in%ormacija koji se doga$aju izme$u

 podražaja i odgovora. 0ritom se oslanjaju na suvremenu računalnu znanost ." kao i na op(a shva(anja ljudske inteligencije" tespeci%ične jezike i metode kojih oblikuju i provjeravaju sveojeteorije.

odeli obrade in%ormacija konceptualiziraju spoznaju kaotrodjelni sustav sličan računalu.

1. DIO: 0odražaji iz vanjskog svijeta koji čine ulaz 'input "

". DIO: mentalni procesi koji djeluju na te in%ormacije" i

#. DIO: ponašanja različite vrste kao izlaz tog sustava 'output .

 ν Usporeba sa Piagetom: 0oput 0iagetove teorije" teorije obradein%ormacija pripadaju skupini kognitivno razvojnih pristupa. *sto"kao i 0iaget" naglašavaju(i pravila i strukture u pozadini"istraživači obrade in%ormacija proučavaju i mnoge 0iagetove

 pojmove" a neki od tih istraživača 'neopiagetovci predložili suteorije stupnjeva koji su povezani sa 0iagetovim stupnjevima .e(ina tih teoretičara ne govori o širokim i op(im stupnjevima kojenavodi 0iaget.

 Njihovi su modeli Pusko područniQ zato što žele da budu točniji" potpuniji i provjerljiviji od 0iagetovih.

2.) PA&ENJE + RANO DJETINSTV+

&jeca se mogu sje(ati od ro$enja. Gabituacija" klasičnouvjetovanje i operantno uvjetovanje mogu(i su ve( unovoro$enčadi. < razvojem se produžava vrijeme zadržavanja

 pojedinih sadržaja" ako i količina i složenost materijala koji semože zadržati.

θ Pam;enje prepo8navanjem:  3straživanja habituacije iuvjetovanja govore o pam(enju prepoznavanjem.

θ Pam;enje osje;anjem:  0am(enje dosje(anjemvjerojatno se pojavljuje krajem prve godine života" alinovija istraživ%anja upu(uju na to da se i taj oblik 

 pam(enja vjerojatno javlja ranije. &jetetova sposobnosttraženja skrivenih predmeta navodi na takav zaključak" aoponašanje modela iz prošlosti tako$er govori u prilogtoj pretpostavci.

'.) PA&ENJE + STARIJE DJEE

e(ina istraživanja pam(enja u razdoblju nakon ranog djetinjstvausmjerena je na proučavanje dosje(anja." koje se u %unkciji dobi

 poboljšava.

0onu$ena su ( # OPJ3 OG-3

8/18/2019 RazvojnaI

31/60

 ν 6a8voj s?ema:  ažan vid razvoja je oblikovanje shema ili predočavanje tipične strukture poznatih iskustava. 3zdodatak shema doga$aja ' skriptova sheme priča i sheme

 prizora najčeš(e su proučavane sheme u djetinjstvu.

8/18/2019 RazvojnaI

32/60

F! P6I5AUP AE5AI63/-3I/AE0IE/I-E

  0riroda testova inteligencije

-ontroverze u proučavanju inteligencije

  3skustvo i inteligencija

  4lternative za inteligenciju

1.! P6I6OD3 AE5AOV3 I/AE0IE/I-E

♣ Ginetov prist9p:  /estiranje inteligencije ili psihometrijski pristup inteligenciji donekle se razlikuje od 0iagetovskog pristupa i pristupa obradi in%ormacija. ivanje obitelji

". ( istra>ivanje 9svojene jece

#. ( istra>ivanja bli8anaca

8/18/2019 RazvojnaI

33/60

 Nezadovoljstvo tradicionalnim pristupom inteligenciji odražava seu A nova pristupa:

 ν Vigotski  i kasniji sovjetski psiholozi ističu važnost onoga štodjeca mogu učiniti uz odgovaraju(u pomo( odraslih.Razlikovanje izme$u onog što djeca mogu učiniti sama ionog što mogu učiniti uz tu$u pomo( naziva se  područjem

 pri.ližnog razvoja. &jeca se mogu razlikovati u područjima približnog razvoja premda postižu iste rezultate

na standardiziranim testovima inteligencije.

8/18/2019 RazvojnaI

34/60

/. E*OLO7*I PRIST+P

?vod # 7kološki pristup je oživio psiholog ?rie 8ron7en.renner   objavljuju(i model razvoja" poznat kao;teorija ekoloških sustava; koja prvenstveno analizira odnoseizme$u djeteta i okoline.

snovna pretpostavka# Razvoj se odvija u kontekstu" tj.unutar šire socijalne i kulturalne okoline" i taj razvojni

kontekst utječe na tijek razvoja. No i dijete utječe na okolinu" pa tako se smatra da i dijete i okolina na transakcijski načinneprekidno utječu jedno na drugo.

   #ijete+ &ijete je prema ovom modelu član jednog širokog ikompleksnog sustava" i aktivni sudionik vlastitog razvoja" pričemu su od posebnog značaja tzv. razvojno poticajne  osobinedjeteta. /o su osbine koje utječu na okolinu da se odnosi naodre$en način prema djetetu" kao npr.: tjelesni izgled"intelektualne sposobnosti i osobine ličnosti.

kolina+ !kolina se shvača kao niz me$usobno povezanihslojeva ili podsustava koji recipročno utječu jedan na drugi.0romjena u jednom podsustavu mijenja i sve ostale

 podsustave" tj. sustav u cijelini. Neki od tih slojeva su bližedjetetu i utječu na njegov razvoj neposredno" dok su drugi

udaljeniji i utječu na razvoj posredno.

34 sloj+ :I/R'?'1%" #  /o je djetetu najbliži podsustav skojim je u dnevnom direktnom kontaktu" i koji neposrednodjeluje na razvoj djeteta. ikrosustav nije konstantan ve( semijenja kako dijete raste. * mikrosustav ubrajamo:

a! osobe 'obitelj" prijatelji i interakcije sa tim osobama"

b! %izičke karakteristike okoline 'veličina djetetove ku(e"oprema igrališta i vrti(a i dr.

c! !bjekti 'vrsta i broj igračaka

! 4ktivnosti djeteta u mikrosustavu 'igranje" crtanje"čitanje" razgovori" i sl.

64 sloj+ :!@'?'1%"+ 

8/18/2019 RazvojnaI

35/60

Tr5i dio - BIOLO7*I I TJELESNIRAZVOJ

34 poglavlje (E/EAI23:

GIO0Oihroditelja i predaka (zbroj svih nasljednih 6ena)

 ν !%-* < zbroj mor?olo>kih i ?iziolo>kih svojstava neko6or6anizma. -n je ovisan o 6enotipu@ ali i o djelovanju okolinskih?aktora7 56o$i: 56o$i: 9odiik>i!

 ν " < -r6anska makromolekula koja nosi 6enetske in?ormacije i6radi tzv. kromosome. astoji se od dva komplementarnapolinukleotidna lanca koji su spiralno zavijeni oko zami>ljenesredi>nje osi tako da molekula " iz6leda poput dvostrukespirale.

 ν U'&%-* < strukturalna jedinica " A 6ra=ena od tri molekula7>eera@ dezoksiriboze i ili a) purinske baze ("@ ;) ili b)pirimidinske baze (*@ ). 'omplementarne baze su7 A - T  i G -

. ν ;% < edinica naslje=a@ odsjeCak " na kromosomu koji djelujekao odre=ena ?unkcionalna jedinica. edan 6en ne mora uvijek bitiod6ovoran samo za jedno svojstvo ne6o može biti od6ovoran za vi>enjih. ,rijedi i obrnuto A vi>e 6ena može biti od6ovorno za samo jednosvojstvo. $azlikujemo a) strukturalne i b) re6ulacijske 6ene.

*$U'*U$"& ;% < upravljaju proteinbiosintezom$%;U&"' ;% < re6uliraju brzinu i vrijeme aktivnosti strukA

turalnih 6ena@ po potrebi potiCui ili potiskujui njihovu aktivnost.

 ν /*-#" < dioba tjelesnih stanica (somatskih)@ sastoji se od Cetri6lavne ?aze7 pro?aza@ meta?aza@ ana?aza i telo?aze@ a rezultiradvijema identiCnim stanicama u kojima ima 2D23 diploidan  br.kromosoma.

 ν /%-#" < razmnožavanje spolnih stanica (gameta). /ejozaproizvodi Cetri razliCite spolne stanice u kojima ima po 23kromosoma (haploidan br.) u svakoj stanici. -ve stanice služe

kao kalup za proizvodnju trilijuna identiCnih stanica procesommitoze. /ejoza je proces koji omo6uuje mno6obrojne promjenei kombinacije naslje=a ri tome nastaju 6enetiCki razliCiterasplodne stanice i to u prvom redu zbo6 rastavljanjahomolo6nih kromosoma. /o6ui broj razliCitih 6ameta iznosi7 2n@pri Cemu je n < broju kromosoma. 'od Covjeka to znaCi dapostoje 223 < E 33E 5FE 6enetiCki razliCitih 6ameta. 'ako se prioplodnji sve kombinacije mu>kih 6ameta mo6u spajati sa svimkombinacijama ženskih@ ve samo zbo6 to6a može nastatio6romna varijabilnost potomaka.

 ν $-; -,%$ < pojava izmjeme dijelova kromatida izme=udva homolo6na kromosoma. *ime 6eni prelaze s jedno6 kromosomana dru6i. #naCajan je jer doprinosi 6enetiCkoj raznolikosti spolnihstanica (6ameta).

$"#,- < $azvoj u kontekstu 6enetike možemo opisati kao procekojim se 6enotip postepeno mani?estira u ?enotipu.a> razvoj poCinje od na>e6 6enotipa. vaka stanica jedinke ima 23kromosoma od majke@ a 23 od oca. ;eni prenose nasljedne in?ormacijs jedne 6eneracije na dru6u. -ni tako=er upravljaju razmnožavanjemstanica i proizvodnjom bjelanCevina tijekom cijelo6 života.ν

  ENDELOVI ZA*ONI+ /endelova istraživanja s biljkama 6ra>kdovela su do prve znanstvene teorije naslje=ivanja temeljene nkonceptima dominantnih i recesivnih 6ena. ominantno svojstvo je onkoje se u ?enotipu uvijek   mani?estira. $ecesivna svojstva se tako=emo6u izraziti u ?enotipu@ ali samo ako su oba 6ena recesivna (recesivnhomozi6ot).1.) #"'- U!-$/-* !1 6eneracije7 križaju li se homozi6otn

roditelji@ svi potomci !1 su jednaki. 2.) #"'- %;$%;"% (cijepanja)7 vojstva u ! 2 6eneraciji su

sasvim odre=enim omjerima7 3 7 1 (u korist dominantonooblika)G ili 1 7 2 7 1 (kod intermedijarno6 križanja)

3.) #"'- %#",-*7 kada se križaju jedinke s vi>e svojstavpojedina svojstva se naslje=uju nezavisno.

je6ova naCela se6re6acije i nezavisno6 odabira danas su openitprihvaena premda su danas dopunjena s nekoliko važnih izuzetaka7a) jedna osobina može biti pod utjecajem vi>e od jedno6 6ena@) 6eni mo6u biti nepotpuno dominantni ili nepotpuno recesivni@#) okolina može utjecati na znaCajke ?enotipa id) 6eni s isto6 kromosoma ne moraju se odabirati nezavisno.

→  #"'&U:"'+ remda je važno razumjeti odre=enu vezu izme=6ena i osobina@ pojedinci se sastoje od mno6ih osobina koje su ume=udjelovanju. #ato moramo obratiti pažnju i na posebne kombinacijosobina koje mo6u proizvesti neoCekivane razultate.

".! E/EA52I PO6E@EJ3-I 

A) NASLJEDNI POREE&AJI+ eki se poremeaji prenose 6enetskao i svaka dru6a osobina@ u skladu s /endelovim zakonima. oremeaji mo6u biti vezani uz somatske i spolne kromosome.

1.) GENI NA SOATS*I *ROOSOIA4

,-) DO.INANTNE oso!ne+ rije=i poremeCaji po>to su bolesti Cestlethalne prije ne6o >to osoba ima priliku prenjeti to svojstvo ndijete.ν

/"nt!ngtonova $oreja  uzrokovana je dominantnim genom  kose pokazuje kod svih nositelja. (-na se javlja izme=u 3F. i F6odine@ a sastoji se u tome da živCani sustav na6lo poCinjpropadati@ >to rezultira nekontroliranim pokretima mi>ia poremeCenom ?unkcijom moz6a. Bolest zavr>ava smru.)Gν

 /!per$olesterole*!ja   jako poveana razina kolesterolaGν

 Ret!nolast"* tumor oka

0-) RE1ESIVNE oso!ne+ uzrkovane su recesivnim 6enima@ i dolazsamo onda do izražaja ako je osoba recesivni homozi6ot (a to jsluCaj samo ako oba roditelja nose barem jedan recesivni 6en. *poremeaji su mno6o Ce>i po>to osobe ne znaju da su nosio

bolesti. ,jerojatnost oboljenja iznoi 24 H@ vjetojatnost ne nositi ta6en iznosi 24 H@ a 4F H da je osoba nosioc 6ena.ν

Ta23Sa#4sova olest  < zbo6 nedostatka enzima koji raz6ra=ujmasti u moz6ovnim stanicama uzrokuje pro6resivno propadanjmoz6a.ν 5en!l$eton"r!ja < bolest metabolizma. *ijelo ne proizvodi enzimkoji raz6ra=uje aminokiselinu ?enilalanin. 'ao rezultat to6a u krvi snakupljaju abnormalne koliCine te tvari i o>teCuju moz6ovne stanickoje su u razvoju@ >to može rezultirati mentalnom retardacijom. "kse uno>enje ?enilalanina putem hrane tijekom prvih nekoliko 6odinživota izbje6ava@ dijete se može sasvim normalno razviti.→ *o jasno ukazuje kako 6eni ne odre=uju u potpunosti sudbinneko6 pojedinca@ ve 6enetski utjecaj može biti modi?iciran eliminiran utjcajem okoline.

8/18/2019 RazvojnaI

36/60

 ν  Ane*!ja srpast!4 stan!#a < rene krvne stanice poprimajusrpasti oblik i nisu uCinkovite u prijenosu kisika u tjelesne stanice.

2.) GENI NA SPOLNI *ROOSOIA4 (spolno vezani recesivniporemeaji). o>to su najCe>e recesivni i vezani uz I kromosom@najCe>e se mani?estira kod mu>karaca (jer je J kromosom dalekoskromniji nosioc 6entskih in?ormacija). ν /e*o%!l!ja < krv se ne može z6ru>iti A opasnost kod krvarenja ν S!ndro* $r4$og 6 $ro*oso*a < najCe>i uzrok mentalneretardacije kod mu>karaca ν D"#4enova *!!7na d!stro%!ja < pro6resivno propadanje mi>ia

B)  STR+*T+RALNA O7TE&ENJA *ROOSOA+ ru6e 6enetskebolesti@ poput oKnova sindroma n!s"  naslje=ene@ ve su uzrokovanestrukturalnim de?ektima kromosoma koji se mo6u pojaviti kod jedno6roditelja tijekom *ejo(e.

1.) ABNORALNOSTI A+TOSOAΝ  Do8nov s!ndro*    (trisomija 21. kromosoma)7 obilježja suspeci?iCan ?iziCki iz6led (mon6oloidan)@ mentalna retardacija (ali nenužno velika)@ imaju u6odan temperament. :esto imaju problemesa srcem i dru6im or6anima@ usljed Ce6a ne dožive du6u starost.-vdje je bitna dob majke7 iznad '/. od. povean je rizik@ ali ioCeva dob može utjecati@ ako otac radi u okolini sa terato6enimCimbenicima. ν Pla& *a&$e (hri du chat) < na 1/. par kromosoma nedostajematerial7 mentalna retardacija@ nekontroliranost@ rana smrt ν 9!l*ov t"*or   na 11. kromosomu nema materijala ν Tr!so*!ja D  3 kromosoma na 1'. paruG mentalna retardacija

2.) ABNORALNOSTI SPOLNIH *ROOSOAA) *OD ENA4Ν

  T"rnerov s!ndro*  (IF)  ima samo 1 I kromosom@ daklesamo 4 kromosoma. -sobe su ?enotipski ženeG ima niski rast@slabe spolne karakteristike@ sterilnost. ,erbalne sposobnosti sunormalneG slabije spacijalne sposobnostiG u 2F H sluCajeva snižen

 je L.ν  S!ndro* trostr"$og :   (Msuper žena < IIIM) < !enotip ježenski@ ali7 o>teen je verbalni ?aktor@ slabo kratkoroCno pamCenje.B) *OD +7*ARAA4Ν

 *;i65;$5rov #i6dro9 (IIJ) < ?enotipski mu>karac@ ali malo?eminiziran7 jaCe 6rudi@ >iri bokovi@ vi>e masno6 tkiva. osta suvisokiG odre=eni dio je mentalno retardiran.ν

 S:5r 9=kr> (IJJ) < vrlo visoki i maskuliziraniG kasnijepoCinju 6ovoriti@ imaju probleme u uCenjuG u prosjeku su Ce>e

mentalno retardirani od normalnih. 'od oba poremeCaja smatra se da su skloni antisocijalnompona>anju A ima ih vi>e u zatvoru (>to je posljedica smanjeno6 L Apa se njih vi>e ulovi).

#.! E/I I PO/3ava utvrditi da li se individualne razlike me=u ljudima mo6uobjasniti 6enetskim razlikama. ru6im rijeCima@ poku>ava se rije>iti staropitanje empirizma A nativizma7 je su li razilike uzrokovane naslje=em iliokolinomNuCenjem.

*aj odnos izme=u 6enotipa i?enostipa izražava se pomou tzv.%'" 0%$%*%*" ("A&%-*) < proporcija varijanAce u nekoj osobini koja se možepripisati 6enetskoj varijanci u proAuCavanom uzorku. ru6im rijeCiAma@ on nam pokazuje stupanj ukojem se razlike u ?enotipu mo6uobjasniti razlikama u 6enotipu.

ndeks nasljednosti se kreCe7 od  < sve razlike su okolinsko6 porijeklado 1 i!i iznosi F.4 A F.5. *oznaCi da 4F A 5F H varijacija u ljudskoj inteli6enciji proizlazi iz razliCitosti6ena. -stali dio varijance se može objasniti okolinskim ?aktorima.

o@ taj indeks predstavlja vrlo 6rubu procjenu i ovisi o uzorku na kojem je odre=en@ tj. nije univerzalan za sve.

ν

 5$od5 i#$r?iv6!4 siholozi su@ da bi istražili utjecaj naslje=a napona>anje@ upotrebljavali Cetri istraživaCke tehike71. -B*%&'% *U%7 $oditelji A dijete@ a i braa A sestre imaju

/  zajedniCkih 6ena. BakaNdjeb A unuci7 2/ K bratiCi 12K/ .spituju se sliCnosti u ?enotipu.

2. *U% B&#""" A 'od jednojajCanih blizanaca7 1   isti6enetski materijalG kod dvojajCanih / .  Uspore=uju sekorelacije npr. u inteli6enciji kod parova identiCnih blizanaca (r <

F.E5) sa koreAlacijama dvojajCanih (r < F. 43).#. *U% U,-%" A )  stražuje se sliCnost me=u jednoA jajCanim blizancima koji su razdvojeni i odrastaju u razliCitimokolinama. -ne osobine koje su kod njih sliCnije ne6o >to je tosluCaj kod dvojajCanih koji su odrasli kod svojih roditelja@ oCi6lednosu 6enetski usko kanalizirane. kih roditelja i djece@ kao i korelacije LAa usvojitelja i djece. ,ea sliCnost sa usvojiteljima 6ovorila bi u pri lo6okolinsko6 znaCaja za razvoj inteli6encije.

 ν  +$!5>! 56 6 :#io;o=k5 @68!k5+ okazi potvr=ju da 6enii6raju znaCajnu ulo6u@ posebice u tri podruCja7 ) odre=enim psihijatriA

 jskim poremeCajima (shizofrenija)@ ) ličnosti (4F H). ajuvjerljiviji rezultat je da su identiCni blizanci odrasli urazliCitim okolinama sliCniji od dvojajCanih blizanca odraslih zajedno7 Ÿ korelacije za Msve spsobnostiM r < F.O (jednojaj.)@ a r < F.4 (dvojaj.) Ÿ korelacije za osobine liCnosti7 r < F.42 (jednojaj.)@ a r < F.24 (dvojaj.)

stovremeno@ istraživanja su pokazala da okolina tako=er utueCe na tapona>anja. :ak se i identiCni blizanci koji imaju potpuno isto 6enetskoustrojstvo@ mo6u razlikovati u tome hoe li razviti mentani poremeCaj@ terazlikovati se u inteli6enciji i u liCnosti. BihevioralnoA6enetiCka istraživaAnja pokazala su da razlike u tome kako blizanci (i dru6i) doživljavaju istuokolinu utjeCe na neke od tih osobina vi>e ne6o na dru6e.

$.! V6I-E@E D-E0OV3/-3 E/3 I@EMUD-E0OV3/-E E/3 I O2O0I/E

ν  Pro9!56 d!5;ov6! 56 i r@vo!6i $59:o+  :ovjekov tjelesnirazvoj@ a možda i dru6i aspekti razvoja@ karakteriziraju brzi periodi izastoji koji su rezultat aktivacije odre=enih 6ena u odre=enimrazdobljima. -brazac po koje se odvija ta aktivacija A poznat kaor@vo!6i $59:o A uskla=eniji je za jednojajaCena blizance@ >to upuCujena 6enetski utjecaj. Usprkos tome i okolina tako=er ima svoju ulo6u. ν od5;i od6o# 6#;!5 i oko;i654 $azliCiti modeli bave se pitanjemkako 6eni i okolina me=usobno djelujui utjeCu na pona>anje.1.)  .odel RASPONA REA;1IJE+  ;ottesaman je predložio model

postavljanja 6ranica prema kojem 6eni odre=uju r#:o6 r5k>i!5(

8/18/2019 RazvojnaI

37/60

 #"'&U:"'7 /e=usobna djelovanja 6ena i okoline složena su jer npr.intelektualna aktivnost ovisi o prikladnom ?unkcioniranju nekoliko stotina6ena@ a mo6u postati jo> složenija nakon otkria koja na6ovje>tavajukako se or6anizacija 6ena na " molekuli s vremenom možepromjeniti. *ako=er vrijedi da 6netika ne može dati konaCne od6ovore jerse 6enetiCki procesi uvijek odvijaju u kontekstu okoline.

8/18/2019 RazvojnaI

38/60

64 poglavlje ( P6E/3A30/I63VO-

1.) TRI 3AZE PRENATALNOG RAZVOJA (. - ". 9!.)

3EJE:  renatalni razvoj zapoCinje zaCeCem@ oplodnjom ili5r$i;i@>i!o9@ u kojemu se spermij i jaja>ce stope u jednu stanicukoja se naziva (!gota.permij nosi u akrosomskoj kapi enzime kro@i6  za raz6radnjuCorone  radijate  jajne stanice. ;lava spermija uz pomo to6enzima prodre kroz membranu i poCinje bubriti. akon prodoraprvo6 spermija zona pellucida se zadeblja te onemo6uuje ulazakostalim spermijima@ tj. sprijeCava :o;i:;oidi!. U jajnoj staniciudružuju se jez6ra jaja>ca sa 23 kromosoma i jez6ra spermija satako=er 23 kromosoma u zajedniCku jez6ru koja ima potpuni brojkromosoma (2n ke ?unkcije Adisanje@ probava odstranjivanje otpada metabolizma i rea6iranje narazliCite podražaje iz okoline.

3. /%%   nastaju prvi rudimentarni elementi lica

 glava u odnosu na ostali dio još uvijek dominira očni kapci se zatvore sada počinje androgenizacija muših %etusa" i moguče je

ustanoviti spol %etusa  prva kretanja: pomicanje tijela" prsti i gutanje

. /%%   oči i uši se pomiču prema naprijed  pojavljuju se prvi pokreti sisanja i majka počinje

osije(ati pokrete %etusa  pojavljuju se nokti i kosa počinje rasti %etus tako$er postaje osjetljiv na svjetlo dugačak je 1A cmI težina: 2>>g

4. /%%   razvile su se sve živ(ane stanice mozga %etus počinje reagirati na zvuk 'čuje

 %etus može plivati u amnionskoj vodi razlikuju se stanja budnosti i sna čitavo tijelo pokriva posebna kose 'H4N9!" koja se

kasnije gubi dužina: 1? cmI težina: A+>g

5. /%%   tijelo i dalje raste @.)B. mj.: mozak je ve( dovoljno razvijen da organizam

može: a! regulirati temperaturu" b! gutati" c! djelomično regulirati disanje. 5ato postoje šanse da%etus preživi ako se sada rodi.

  problem: nema plu(a i krvne žile su vrlo slabe 

O. /%%   šansa da preživi je ve(a 'težina: 1>>>g

E. /%%   razvijaju se mozgovne stanice 'jesti proteine majčina antitijela prelaze na dijete i štite dijete do @.

mjeseca dok se ne razvije njegov imunološi sustav

Q. /%%   < devet mjeseci nakon zače(a normalni %etus jespreman suočiti se s vanjskim svijetom.

ω  Prvo ponaanje:  U treem mjesecu zapoCinje i ponaA>anje.!etus pomie tijelo i prste te poCinje 6utatiω  Sa(r!jevanje: !etus raste prema sve veoj samostalAnosti@ alinije sposoban preživjeti prije otprlike 23 do 2 tjedna ?etalne dobi@u6lavnom zbo6 to6a >to pluni mjehurii ne mo6u prenijeti kisik ukrv. 'ako ?etus sazrijeva@ plua postaju sve sposobnija za obavljnjeove ?unkcije@ probavni sustav postaje sposoban iz hrane

8/18/2019 RazvojnaI

39/60

iskori>tavati hranjive tvari@ a pojavljuje se i masno tkivo kojeomo6uuje izolaciju koja je važna za kontrolu tjelesne temperature.ω  Ora*en! s"stav+  *ijekom posljednjih mjeseci prenatalno6razvoja ?etus uzima od majke antitijela@ kako bi se u prvimmjesecima nakon ro=enja za>titio od in?ekcije. 

ν  PRENATALNA ANDROGENIZAIJA  -  *ijekom ?etalno6razvoja za sve sisavce vrijedi pravilo da su 6onade i reproduktivnisustav !st!  kod svako6 ?etusa@ kao i stukture iz kojih e se razviti6enitalije.pol ?etusa odre=uje spermij oca@ donosei u 23. par kromosoma ili

I (ženski) ili J (mu>ki) kromosom@ tj. ženski spol < II@ a mu>ki kih i ženskih ?etusa@ tj. spolnu diferencijaciju.

--, -& "$-;%#""7 ;enetiCki su zapravo svipretpro6ramirani da se razviju u žene@ tj. osnovni spol je ženski . abi se razvio Covjek mu>ko6 spola@ nužna je u kritiCnom razvojuprenatalno6 razvoja ('. i . 9!. $rd6o5) prisutnost testosterona,koji promjeni osnovni (ženski) pro6ram i omo6ui razvoj mu>kihosobina@ 6enitalija i odre=enih dijelova moz6a. *aj proces se jo>naziva prenatalna androgen!(a#!ja. Usljed odsustva testosteronarazvija se ženski ?etus i kod IJ kombinacije.

Ra(l!$e " ra(voj" *o(ga+ -sim u 6lavnim reproduktivnimkarakteristikama@ dolazi do razlika u 6ra=i pojedinih dijelova moz6a.

A Uzroci razlika: *o tih razlika dolazi@ jer testosteron nije vezan zaal?aApritein pa može ui u stanice moz6a i izazvati nji6ovu maskuAlinizaciju. #a razliku od to6a estor6eni jesu vezani za al?aAprotein@ ion ih sprijeCava da u=u u moz6ovne stanice@ >to bi naime tako=er rezultiralo maskulinizacijom moz6a.

Ν LJ+DS*I OZA* 

1.) GRAMA OZGA/ozak djeluje putem komunikacijskim mreža koje obuhvaAajumilijarde živCanih stanica i nekoliko stotina tisua milijardi vezame=u njima. n?ormacije putuju kroz živCane stanice u oblikuelektriCnih si6nala@ koje primaju ulazni izdanci dendriti@ a dalje ihprenose izlazni izdanci aksoni. eurotransmiteri omo6uCuju prijelazin?ormacija preko sinapsi./ozak ima ' ;v6 di!5; A ) moždano deblo@ ) veliki mozak. siholo6e najvi>e zanima kora veliko6 moz6a kojaupravlja moz6ovnim ?unkcijama vi>e razine. eka podruCja koreveliko6 moz6a specijalizirana su za odre=ene ?unkcije ukljuCujuividne@ slu>ne i dodirne osjete.

2.) RAZVOJ S4 Rivani sustav se kod kralježnjaka razvija iz ektodermalno6 slojaembrioblasta i to od 3. tjedna embrionalno6 razvoja (premapredavanjima ?iiziolo>ka .). %ktodermalne stanice se multipliciraju itvore tzv. ne"raln" !l! *ed"larn" plo&" @ iz koje se dalje razvijane"ralna #!jev . 4. tjedan7 stanice neuralne cijevi se di?erencijraju uneuroblaste i 6lijablaste. euroblasti su apolarne stanice iz kojih seonda razvijaju unipolarne (izdanak je akson@ a dendriti se razvijajukasnije). z prednje6 dijela neuralne cijevi se konaCno razvija 4moždanih mjehuria (telen A@ dienA@ mezenA@ metenA@ i mPelence?aliACki mjehurii) iz kojih se razvijaju razliCiti dijelovi R. -stali dioneuralne cijevi je osnova '/.

$azvoj moz6a ?etusa obuhvaa 3 ?aze7 ν #$vr6!5 #$6i> ( prol!%era#!ja) - E. A 15. tj. 6estacijske dobi

razvoj je najburniji (stvara se 24F FFF živanih stanica uminutiSS)@ no@ živane stanice se stvaraju do 2% $!. i nakonro=enja nema vi>e nastanka novih stanica.

 ν #5o (*!gra#!ja) - corteD se razvija iznutra premavan@ tj. stnice se stvaraju u sredini i putuju prema peri?eriji(ne zna se >ta tim procesima upravlja). /i6racija zavr>avau . 9! trudnoe

 ν or9ir6!5 k#o6 i d56dri$ (d!%eren#!ja#!ja) A prvo se?ormiraju aksoni a kasnije dendriti.

 ν 5;i! #$6i> ( pove(!vanje) - stanice se povezuju@ tj.stvaraju se sinapse

$azvoj živano6 sustava nije zavr>en pri ro=enju@ ve ssazrijevanje nastavlja7 1) astavlja se /%&%#"" vlaAkan(npr. asocijativnih podruCja sve do puberteta)G2) stvara se sve vei broj -,0 ,%#" me=u živC@ st.G') ojedini slojevi korteksa pri ro=enju nisu potpuno razviAjeni@ pse poveava debljina Citavo6 corteksa i pojedinih slojeva. ) ovese i veliina stanica te struktura i duljina aksona i dendrita.rilikom ro=enja mozak teži 24 H teine odraslo6@ a tijelo 4 Hodrasle osobe. o 3. 6od ima ve EF H odraslo6. 'ao prvo srazvijaju primarna i sekundanrna podruCja (dodir@ vid i sluh)@ asocijativna podruCja se razvijaju najkasnije.akle@ nakon otprilike 2E tjedana trudnoe vi>e se ne stvarajnove živCane stanice ali se njihova elaboracija nastavlja jo6odinama. RivCane stanice@ kao i sinapse@ stvaraju se prekomjernom broju@ a zatim se uklanjaju. roces njihovotklanjanja traje sve do adolescencije. skustvo tako=er imodre=enu ulo6u u tome na taj naCin >to utjeCe na to koje e živCanstanice i sinapse odumrijeti.

• '.) SPEIJALIZAIJA OZGOVNIH POL+T*I &ijeva i desna polutka moz6a u odre=enoj su mjeri specijaliziraneostojei podaci upuuju na to da je ve kod ro=enja ;i!5v stranmoz6a pripljemena za upravljanje jeziCnim ?unkcioniranjem@ d5#6 za upravljanje spacijalnim i matematiCkim ?unkcioniranjem

/e=utim pod odre=enim okolnostima jedna moždana polutka možpreuzeti ?unkciju dru6e.

2.) +&INI TR+DNO&E NA AJ*+

 ν ""*-/'% $-/%%7 /aternica raste@ a kada dijete naraste6otovo svi unutarnji or6ani su stisnuti i disanje je otežano. ν !#-&-8'% $-/%%7 /enstruacija je zbo6 ;*0sprijeCena@ te izostaju i uobiCajene cikliCke varijacije u razinihormona. Umijesto tob6a se razina pro6eterona i esro6ena tijekomtrudnoe postepeno poveava. *o može dovesti do muCnine. ν 0:'% $-/%%7 siholo6ija trudnica vrlo je složena.siholoko stanje ovisi o tome da li se dijete MdesiloM ili je ono stvarnoželjeno. $azlikujemo tri ?aze7

1.) $,- *$-/%%:%7 udu(a majka se adaptira na trudno(u.ijenjaju se %aze zabrinutosti i zadovoljstva. Jene sada imajusmanjenu seksualnu motivaciju" ;zanemaruju; pomalo muževedruže se više sa prijateljicama.

2.) $U;- *$-/%%:%7 Raspoloženje se poboljšava. 0očinjeosije(ati pokrete %etusa. Jene se pitaju kako (e im dijeteizgledati i op(enito se razvija svijest da je to dijete nešto što nisone same" ve( jedan zaseban entitet. !dnos sa mužem se opet

 poboljšava" pošto postaje svijesna da je ;on; taj koji (e se brinuti o njoj i djetetu" i zbog toga se više ;trudi; da uspostaviharmoničan odnos.

3.) *$%9% *$-/%%:%7 /rudnica se priprema na porod.Razmišlja o konkretnim pripremama za prihvat budučegnovoro$enčeta 'kreveti(" košara" i sl. 0ojavljuju se lažni trudovzbog uzbu$enja. 'kod 1> , 1+ S muškaraca tako$er se javljajusimptomi trudnoče zbog suživljavanja se suprugom.

2.) TERATOLOGIJA

 ν  POVIJEST4  *eratolo6ija je znanstveno podruCje koje se bavistraživanjem Cinitelja koji ometaju normalan prenatalni razvoj ($5r$o56). ovo podruCje psihoteratolo6ije usredotoCeno je nposljedice koje terato6eni imaju na pona>anje.*e posljedijce nmoraju uvijek biti vidljive u trenutku ro=enja@ /e=utim@ procjenjivanjem pona>anja mo6u se otkriti posljedice terato6ena Cak i ondkada ne postoje nikakve ?iziCke posljedice.

 ν 0 NA&ELA DJELOVANJA TERATOGENA4

1. A uCinak terato6ena ovisi o 6enetskoj strukturi izloženo6 or6anizma2. A uCinak ovisi o vremenu kada terato6en djeluje3. A uCinak može biti jedinstven za odre=eni terato6en

8/18/2019 RazvojnaI

40/60

. A posljedice terato6ena mo6u biti vrlo te>ka o>teenja@ pa Cak i smrt+. A terato6eni dolaze do ?etusa na razliCite naCine5. A posljedice terato6ena poveavaju se sa stupnjem izloženosti. ν  PRIRODNE OPASNOSTI4  ostoje brojne prirodne opasnosti zazdravlje embrija i ?etusa.) !%'*,% B-&%* A kao >to su7 rubeola@ herpes@ si?ilis i

 " @mo6u prouzroCiti te>ka o>teenja.a prehrana tako=er >tetna. 'onaCneposljedice slabe prehrane u ?etalnoj dobi djelomice ovise oprehrani nakon ro=enja@ kao i o razini podraživanja u okolini.

>) /": *$% 'U*,"7  ako postoji snažna sumnja damajčin stres  i iskustva tijekom trudnoe mo6u >tetno utjecatina ?etus podaci o tome jo> uvijek su na neki naCin uz6redni.

d) -B $-*%&"7 #a razliku od to6a @ za dob roditelja dokazano je da utjeCe na riziCnost 6lede normalno6 razvoja ?etusa. porastom dobi roditelja raste opasnost od oKnova sindroma iahondroplazije (nakon 34. 6od.). U prosjeku maloljetne majkeimaju veu vjerojatnost prerano6 ro=enja i ra=anja dijece smalom poro=ajnom težinom ne6o žene koje su u optimalnojdobi za ra=anje. o@razlozi zbo6 kojih je tako mo6u imati vi>eveze sa socioekonomskim Ciniteljima ne6o sa majCinom dobi.

 ν  MIVILIZAIJS*E OPASNOSTI4  e samo prirodne opasnosti@ne6o i izloženost razliCitim dro6ama i kemijskim tvarima iz okolinemo6u biti >tetni za embrio i ?etus u razvoju.1.) U&:% $-;%7  TUliCne dro6e@ premda su ile6alne@ tijekom

perioda od tri desetljea postale su sve dostupnije i mo6u imativrlo ne6ativne posljedice na ?etus. jeca Cije su majke ovisneo dro6i mo6u se tako=er roditi ovisna o dro6i i vjerojatno eimati brojne razvojne probleme.

2.) &%'-,7 &ijekovi isto tako mo6u biti >tetni@ kao >to je to biosluCaj s talidomidom.

'.) '-!%@ '-* "&'-0-&7 eke kemijske tvari toliko suuobiCajene u na>em svakodnevnom životu da o njima uopene razmi>ljamo kao o dro6ama. rimjeri za to su ko?ein@ nikotini alkohol. 8to se tiCe utjecaja konzumiranja ko?eina za vrijemetrudnoe@ ne postoje nikakvi Cvrsti zakljuCci. nikotinom ialkoholom je dru6aCije. $ezultati ispitivanja redovito pokazujuda pu>enje >tetno utjeCe na rast ?etusa i da poveava rizik odprerano6 poroda i komplikacije pri porodu. 'onzumiranjealkohola može dovesti do raznih tjelesnih i intelektualnihnedostataka@ ukljuCujui i ?etalni alkoholni sindrom.

.) '%/" U -'-&7 zloženost >tetnim kemijskim tvarimamože se tako=er do6oditi i putem uno>enja industrijskihkemijskih nusproizvoda@ bilo kroz hranu koju jedemo ili krozzrak koji udi>emo. okazano je da živa i olovo imaju snažno

terato6eno djelovanje@ a iz6leda da su poliklorirani bi?enilitako=er >tetni.

'.) PREVENIJAK OT*RIVANJE I LIJE&ENJE+ROMENIH POREE&AJA

 ν  PREVENIJA 4  U podrazumijevanju prenatalnih oboljenja imo6unosti njihova dija6nosticiranja i izljeCenja dramatiCno smonapredovali. U nekim je sluCajevima najkorisniji pristupspreCavanje@ vjerojatno putem 6enetsko6 savjetovanja. ν  OT*RIVANJE :or595!4  #a vrijeme trudnoe@ dija6nostiCki

postupci služe nam kao prozor kroz koji možemo promatratiprenatalni razvoj@ koji nam je jo> prije sve6a nekoliko desetljea bio6otovo potpuno nepoznat.) Ultrazvukom  možemo otkriti poremeaje rasta@ poputabnormalno6 rasta 6lave.) analizom uzoraka korionskih resicadobivamo ?etalne stanice koje se zatim mo6u analizirati. *omanalizom mo6u se otkriti kromosomski nedostatci i nekoliko6enetskih problema@ kao i neke dru6e bolesti. Utvr=ivanjeporemeaja provedeno je Cak i na embrijima u epruveti. ν LIJE&ENJE4 'ada se problemi otkriju@ lijeCenje se katkada možepoduzeti Cak i za vrijeme kad je ?etus jo> u maternici.) edna je mo6unost medicinska terapija@ kao u sluCaju kadapostoji neka kemijska neravnoteža.) a pomolu (horizontu) je i mo6uCnost terapije gena.

8/18/2019 RazvojnaI

41/60

94 poglavlje ( 6OME/-E I/OVO6OME/323 DOG

⊄ Ro$enje i prvi trenuci⊄ 0oro$ajni rizici⊄ =izički razvoj⊄ Hjudski mozak 

⊄ !rganizirano novoro$enče

1.) ROMENJE I PRVI TREN+I 

$o=enje nastupa '% $!. 6ko6 o:;od6!5 (255 dana A odnosAno F tj. od posljednje menstruacije).rije kraja trudnoCe ?etus se A s 6lavom prema dolje Asmje>ta na dno maternice prema izlazu iz va6ine. *aj novipoložaj smanjuje pritisak na dija?ra6mu majke i njenodisanje postane lak>e (>to doživljava kao olak>anje). akraju trudnoCe vrat maternice postaje vrlo podražljiv@ a dijetesve vi>e priti>e 6lavom. *aj mehaniCki podražaj izaziva živACani re?leks@ koji preko hipotlamusa potiCe luCenje hormona-'*-" iz neurohiopize. -ksitocin dopremljen krvljuizaziva ritmiCke kontrakcije mi>ia matrenice. am porodzapoCinje tim pravilnim stezanjem mi>ia maternice($rdovi9) i prolazi kroz tri ?aze.

 ν TRI 3AZE PORODA41. !"#"7 7ir56!5 (dilatacija)   ;i 9$5r6i>5 do cca

1F cm - tako=er dolazi do pucanja vodenjaka(traje7 5A 2 sati)

2. !"#"7 Por6!5 di!5$5$ A /i>ii maternice i trbu>nimi>ii stežu se i istiskuju dijete kroz 6rlo maternicei rodnicu tj. poro=ajni kanal (pritisak na 6rli kao3F k6. "ko dijete nije okrenuto 6lavom prema doljemora se provesti #ars$! re(- (orod traje razliCitodu6o7 u veini prvorotkinja oko Q. sati (1 sat trajeistiskivanje)).

3. !"#"7 I@iv6!5 :o#$5;!i>5 - 1F A 4 min. nakonro=enja dijeteta lju>ti se posteljica iz stijenkematernice i izbacuju se potporne strukture (uz6ubitak hormona).

Ν $, *$%U M!A"# M7∠ 'ao prvo se prekine pupCana vrpca i dijete se okrene na6lavu (radi izbacivanja amnionske tekuCine iz pluCa.ð Usljed to6a dijete ne dobiva vi>e kisika od majke@ razina-2  znaCajno poraste >to podražuje respiracijsko sredi>te(u produženoj moždini).*ada dijete prvi puta snažno udahne atmos?erski zrak >to

zavibrira njihove 6lasnice i to se Cuje kao prv!   pla& . *o svese mora desiti u roku od 2 A 4 min. akle@ prvi plaC dijetetanije nikakav znak nje6ovo6 razoCarenja sa svijetom@ vesamo znak da je ono poCelo disati. ako izdržano6 poro=ajno6 napora dijete zaspi i spava

 jedan Citav dan. #atim e se probuditi@ i to e biti prvobu=enje u nje6ovu životu.

2.) POROMANI RIZII I OPASNOSTI

,eina poro=aja odvija se normalno@ a tehnolo>ka dosti6nua pomažu nam u pobolj>anju ishoda onih kod kojih nijetako.

 ν *OPLI*AIJE *OD SAOG PORODA41. ijete nije okrenuto na 6lavu tada se mora proves

carski rez.2. onekad se dijete mora pomou taDuma@ tj. klije>ta mor

izvui. *ada se može ozlijediti mozak@ naroCitomotorna podruCja.

#. ijete tijekom poroda može ostati bez kisika  (anoksija*o se de>ava jer7 ) pupCana vrpca se omotala okvrata@ ili kodjece u uCenju@ probleme u pona>enju@ poremeaje u motoricite>koe u koncentraciji.

2. U-*",&"% '$,-*-'" A  krvotok se pri prvoudahu preusmjerava prema pluCima radi nje6ove oksi6enizacij(zatvaranjem privremeno6 prolaza). U lijevoj pretklijetpoveava se dotok krvi i ovdje raste krvni tlak. *lak se stabilizirnakon 1F dana

#. $%;U&"" *%/%$"*U$% A *emperatra u uterusu je kau tropama (3O°  )@ te je vanjska okolina relativno hladna znovoro=enCe. o ro=enju mu temperatura pada i nakon ro=enjmora 6a se toplo omotati jer E A 1F h ono jo> nije u stanjsamostalno se u6rijati.

A. $-:89","% $%," A mekonijum ostaci pro6utananionske tekuine treba izbaciti. akon to6a dijete poCinje jestema kontrole nad s?inkterima.

+. U#/"%/ 0$"% A rvo djetetovo hranjenje A sisanje majCno6 mlijeka A temelji se na uro=enom re?leksu. ovoro=enCmože bez problema probavljati maCino mlijeko (te su aktivnijiživahniji). ovoro=enCe jede svaka dva sata@ a krajem 1mjeseca 5 puta dnevno.

@. #B","%/ -*"" ,-; /%*"B-&#/" A morovladati urinacijom i de?ekacijom@ pri Cemu nema nikakvkontrolu nad tim procesima.

B. /U-&-8' U*", A antitijela se tijekom trudnoCe prenospupanom vrpcom@ a po ro=enju dojenjem (majCino mljijeksmatra se prirodnim cijepivom).

C. %#$%&-* %*$% A može rezultirati ?iziolo>kom žuticom@ kojse li jeCi osvijetljavanjem ?luorescentnim svijetlom.

Ν $-B&%/ '% -$-V"% *%R% (W 24FF 6)7 *ero=ena djeca u prosjeku su te>ka oko 3FFF6 i du6aCka 4F

cm. jeca niske poro=ajne težine imaju vi>e te>koa ?iziCkom prila6o=avanju na život izvan majCine utrobe.jetetova poro=ajna težina može biti niska iz dva razlo6a71. A prerano A ro=ena djeca (nedono>Cad < prematurusi) la6ana su

zbo6 to6a >to su se rodila prije zavr>etka normalno6 razdobljatrudnoe.

2. A djeca koja su *ala (a gesta#!j$" do (;" djeca) A nesamo da imaju nisku poro=ajnu težinu@ ne6o su mala Cak i ze svoju6estacijsku dob zbo6 to6a >to je njihov rast u utrobi bio usporen.

-bje skupine djece pokazuju razlike u odnosu na djecu normalne poro=ajne težine. *e razlike mo6u potrajati nekoliko6odina. no do rane >kolske dobi razlike mo6u nestati@ baremkada se radi o prerano ro=enoj djeci.

8/18/2019 RazvojnaI

42/60

ν

 TESTIRANJE NOVOROMEN&ADI4 -dmah nakon ro=enjapotrebno je ustanoviti u kakvom ?iziCkom stanju je dijete.*estovi se upotrebljavaju kako bi se provjerilo postoje li koddjece kakvi poremeCaji i je li novoro=enCe vitalnim ?unkciA

 jama poput7 a) disanje@ b) samostalna cirukulacija krvi@ i c)razvijenost re?leksa (R). ostupci procjenjivanja obuhvaaA

 ju71.) APGAR procjenjivanje A koristi se odmah nakon ro=enja

(1F min kasnije) za ispitivanje vitalnosti djeteta koje.rimjena je vrlo pro>irena i jednostavna. UkljuCuje ispitiAvanje 4 aspekata71 A < apperance A iz6led i boja kože2 P to znaCi da može ukupno dobiti 1F bodova7 - 1 boAdova < zdravo dijeteG / -  < potrebna pomoG / < kriAtiCno stanje. 5 H djece ima ";"$ niži od 4.

2.) PREHTLOV  test A koji znaCajkama koje se ispituju ";"$ testom pridodaje i vei broj neurolo>kih ?unkcija(budnost@ sponatani pokreti i sl.)

'.) BRAZELTONOVA L!5#$vi> za procjenjivanje pona>anjanovoro=enCadi koja je najopsežnija (kako rea6ira naokolinu i ljude@ kako ulazu i interakciju@ ?iziolo>kareakcija na stres@ habituacija@ koliko je iritabilno).

ijedan pokazatelj riziCnosti nije sam za sebe naroCito dobar prediktor kasnije inteli6encije ili liCnosti. :ini se da je najboljiprediktor razvojnih problema ukupan broj rizičnih činitelja.-sim to6a@ ishod rizCno ro=eno6 djeteta ovisi i o kvalitetinje6ova odnosa s roditeljima@ kakvoi rano6 podraživanja isocioekonomskom statusu u obitelji.

2.) RIZI&NE *ARA*TERISTI*E AJ*E I OBITELJI4 -koE4 H rizika i razvojnih problema može se pripisati onome >tose do6a=a za vrijeme prenatalno6 razdoblja. edan ?aktor 

riziCnosti su znaCajke majke i obitelji. z6leda da je naroCitovažno dobiva li majka prenatalnu lijeCniCku skrb. ν  %A%& %'U()  < -*"*"&" %$%" A nakonporoda psihiCko stanje majke se može znatno po6or>ati.aime@ 6ubitkom posteljice tako=er znatno se smanjujekoliCina estro6ena i pro6estrona u krvi. *aj pad razinehormona uzrokuje privremeno stanje depresije.

2.) 3IZI&*I RAZVOJ

♣ PORAST VELI&INE4 ovoro=ene je du6aCko u prosjeku/ cm@ sa  mj. ≈ 0 cm@ sa E mj. ≈ 0% cm@ sa 12. mj / cm.*ijekom djetinjstva neprekidno se raste@ ali se taj rast neodvija jednakom brzinom. Brzina rasta najvea je u

prenatalnom razdoblju@ vrlo velika u 1. 6od (≈14 cm)@ azatim ostaje konstantna od puberteta (≈  5AO cm 6odi>nje)@da bi se u adolescenciji jo> jednom na6lo poveala@ a ubrzonakon to6a zaustavila. akako@ brzina rasta znaCajno serazlikuje kod razliCite djece@ kao >to se razlikuje njihovakonaCna tjelesna visina. Utvr=ivanje starosti kostiju jedan jeod naCina na koji se može razlikovati dijete koje e uodrasloj dobi biti nisko6 rasta od djeteta koje sporosazrijeva.

♣  PORAST TEINE4 ovoro=enCe dobiva 3F 6 dnevno natežini tako da sa 4. mj udvostrui poro=ajnu težinu (≈0- k)@a sa 12 mj. težina se utrostruCila (≈1 k).

♣ PROJENE + TJELESNI PROPORIJAA I GRAMI4 $azliCiti djelovi tijela razvijaju se razliCitom brzinom pri Cemu

 je smjer ce?alokaudalni. *jelesni or6ani tako=er se razlikujupo brzini sazrijevanja. rimjerice@ mozak se razvija vrlo ranoi proli?eracija moz6. stanica je 6otova sa 2E tjedana prenaAtalno6 razvoja. U 2. 9!5#5>  $rd6o5  6lava zauzimapoloviAnu tijela@ sa /  9!5#5>i $rd6o5  1N3 Cini 6lava@

6ovoro5685$  2F H@ a odr#;o9  Covjeku samo 1F Hukupno6 volumena tijela.

'.) ORGANIZIRANO NOVOROMEN&E 

 "ktivnost novoro=enCadi nije sluCajna i bez svrhe@ ne6o jeor6anizirana u 1.) stanja@ 2.) ritmove@ '.) re?lekse i .) uro=eAno or6anizirana pona>anja.

1.) 7EST STANJA B+DNOSTI4 $azine budnosti novoro=enACeta obiCno se svrstavaju u >est stanja@ a to su7

1.) D

8/18/2019 RazvojnaI

43/60

od noi@ a tako=er provode vi>e vremena u mirnomspavanju@ a manje u plaCu.

'.) PONA7ANJE NOVOROMEN&ETA4

) RE3LE*SI4  A %!7 su sekretorne ili motorne reakcije@nastale tako da se uzbu=enje iz neko6 receptora naslj=emodre=enim putem pro>irilo do e?ektora (preko re?leksno6luka). rema tome@ re?leksi su nenaučeni @ uro+eni   oblicirea6iranja na podražaje.

maju 3 karakteristike71) -snivaju se na naslje=em odre=enim neuronskim putovima2) entri re?leksa se 6otovo isljuCivo nalaze u subkortikalnoj razini3) -ni su stereotipni@ karakteristiCni za Citavu vrstu i vi>eNmanjenepromjenjivi.

$e?leksi moraju postojati u odre=enoj životnoj dobi@ i njihovaprisutnostNodsutnost ukazuje na razvijenost živano6 sustaAva.♣ ostoje dvije snovne skupine re?leksa71.) ""*, re?leksi

1) samo kod novoro=enCadi7 re?leks traženja ustama(nestaje s 3A mj.)@ re?leks sisanja (nest. Q mj.)@2) -staju Citav život7 re?leks treptanja@ re?leks zjenice3) #aostatak evolucije7 palmarni re?leks (nest. 3A mj.)@re?leks hodanja (do 2A mj.)@ re?leks plivanja (do 5. mj.)

2.) $/*, re?leksi71) /orov re?leks (do 3A4 mj.)2) *oniCki vratni re?leks (do . mj.)

$e?leksi koji bi trebali nestati tijekom 1. 6odine@ tj. njihovrazvojni tijek pružaju nam važne podatke o ?unkcioniranjuAa.

irom otvara oCi i pokree ih.- SISANJE  A je izrazito uskla=ena radnja@ i ma 4 ?unkcija7

a) dolazi do hrane@b) sredstvo za istraživanje svijeta@c) prva aktivnost koju prila6o=ava okolinskim uvjetima@

d) stvara se privrženost izme=u dijeteta i majkee) >titi dijete od boli ili pretjerano6 podraživanja /.- PLA;ANJE  * ima dvije ?unkcije7

1.) pokazuje ?unkcioniranje Aa (krik maCke)2.) plaC je re6ulator socijalnih odnosa

*a pona>anja postoje ve kod ro=enja@ ali ih@ za razliku odre?leksa@ nije lako pripisati toCno odre=enom podražaju. -nisu primjer 6otovih pona>anja koje dijete ima na raspola6aAnju za istraživanje i upravljanje ?iziCkim i socijalnim aspektiAma svijeta.

 ν I@656d6 #9r$ 6ovoro568$i (Msmrt u koljevciMG )7nije rjietak u "@ 6odi>nje umire ≈ 1F FFF djece. Uzrok nijepoznat@ javlja se kod djece izme=u 2. i . mj.@ rijetko koddjece starije od 5 mj. :e>e se javlja u zimi i kod djeCaka.retpostavlja se da postoji povezanost sa nezrelo>u di>no6sustava i pulsa.

 ν  Por595! 659o86o#$i 6:r5dov6!  A imptomisu nedovoljan rast@ ali on nije uzrokovan nikakvimor6anskim poremeajima. -bja>njenje7 psihoanalitiCati kažuda zlostavljena djeca ne rastu jer su kao mali za>tieniji(analo6no anoreksiji kada djevojCice ne jedu da bi >to manjesliCile ženi).

8/18/2019 RazvojnaI

44/60

&5$vr$i dio - PEREPIJA I GOVOR

34 poglavlje ( 63VO- O5-EAI03 IPE6EPI-E

[ /eorije o razvoju osjetila i percepcije[ &odir i bol" okus i miris" kretanje i ravnoteža[ avaju "log" !s$"stva u perceptivnom razvoju. rema ovom

stajali>tu@ razvoj se do6a=a kako djeca@ putem iskustva@ uCe izodvojenih ulaznih osjetnih podataka stvarati sve detaljnije i složenijepercepcije. :ini se da iskustvo djeluje na pojedinaCne osjetnestanice i na veze me=u tim stanicama.2.) NATIVISTI&*E TEORIJE < 5$o;o=ki :ri#$:4 %tolozi stavljajumanji na6lasak na iskustvo i vjeruju da Cak i sasvim mala djecaosjetne podatke percipiraju cjelovito@ a ne kao odvojene komadieosjetnih podataka iz razliCitih osjetila. $azvoj se prema njima sastojiu poveanju osjetljivosti na strukturu ulaznih in?ormacija@ kao i na tokoja se svojstva mijenjaju @ a koja ostaju nepromjenjena.'.) *OGNITIVISTI&*I TEORIJE4 'onaCno@ ko6nitivistiCki pristupistiCe utjecaj (nanja na percepciju. ia6et je vjerovao da je naCin nakoji dijete percipira svijet odre=en stupnjem nje6ova razvoja@ apristup obrade in?ormacija usmjeren je na naCin na koji se ulaznipodaci preobražavaju za vrijeme dok ih mozak obra=uje.

2.) DODIR I BOLK IRIS I O*+SK *RETANJE I

RAVNOTEA-sjeti dodira i boli@ mirisa i okusa@ te tjelesne ravnoteže i kretanja(vestibularna osjetljivost) dobro su razvijeni ve u trenutku ro=enja.1.) DODIR I BOL4 :ak je i fetus osjetljiv na dodir@ a ta se osjetljivost

 jo> vi>e poveava tijekom prvih dana života. odir je važan sastavnidio nekoliko re?leksa koji služe lak>oj prila6odbi novoro=enCadi.-sim to6a@ on ima i važnu socijalnu ulo6u. adalje@ sasvim maladjeca dodirom istražuju svoju okolinu.2.) IRIS I O*+S4 ovoro=enCad je tako=er osjetljiva na mirise iokuse. -na vi>e vole u6odne ne6o neu6odne mirise i sposobna surazlikovati iris majCina tijela od mirisa dru6ih žena. -sim to6a@ djecasi>u snažnije kad dobivaju sla=u tekuinu@ a nju konzumiraju i uveoj koliCini. sve6a dva sata nakon ro=enja djecamo6u razlikovatinesamo okus slatko6@ ne6o i okuse kiselo6@ 6orko6 i slano6.'.) VESTIB+LARNA OSJETLJIVOST4 ovoro=ena djeca osjetljivasu na vestibularno podraživanje@ te rea6iraju kako i na položaj tako i

na kretanje tijela. /e=utim kada se vestibularni i vidni znakomme=usobno neuskla=eni@ Cak su i djeca starije dojenaCke dobisklona osloniti se na vid.

'.) SL+H

ω Pr56$;6i :5riod7 ajmanje nekoliko mjeseci pr!je ro=enja ?etusmože Cuti. o Cini se da su novoro=ena djeca manje osjetljiva nazvuk ne6o odrasli ljudi. /e=utim djetetova osjetljivost na zvukovevisokih ?rekvencija ve je u prvoj 6odini života jednako dobra kao i uodraslih.ω  Do!568d7 jeca dojenaCke dobi mo6u razlikovati zvukove natemelju intenziteta@ ?rekvencije i trajanja. -d osobite su važnosti onarazlikovanja koja su znaCajna za percepciju 6ovora. :ak i

novoro=enCad zamjeCuje razlike u trajanju i brzini promjeneintenziteta zvuka@ a djeca dojenaCke dobi najveu pažnju poklanjajuzvukovima Cija ?rekvencija spada u raspon ?rekvencija l judsko66lasa.

ω  Lok;i@>i! i@vor @vk7 jetetova sposobnost lokaliziranja

izvora zvuka postoji ve kod ro=enja@ ali se zatim ne>to smanjuje@ dabi se u dobi od mjeseca ponovo pojavila i to u znatnodjelotvornijem obliku. *ijekom prvih 1E mjeseci života ta sposobnostpostaje sve preciznija.

.) VID

ovoro=enCad može vidjeti@ iako o>trina vida ne dose6ne razinu oneu odraslih osoba sve do 12Ato6 mjeseca života. eri?erni vid@zapažanje boja i trodimenzionalni vid postoje ve u najranijimmjesecima života.ω  Vid6i @ork i ko6$r#$i4  -dmah od ro=enja djeca pokazujuzanimanje za vidne kontraste koji postoje na rubovima izme=usvjetlosti i tame. edno je obja>njenje ovo6 zanimanja da djeca imajuuro=eni Tpro6ram rada prema kojem se upu>taju u one aktivnostikoje podražuju vidno podruCje u njihovom moz6u.ω  P5r>5:>i! ;!d#ko ;i>4 U dobi od približno 2 A 3 mjeseca@djecu sve vi>e poCinju zanimati or6anizirani vidni podražaji i ljudskalica@ a ne vi>e toliko detalji i vidni kontrasti. akon to6 uzrasta djetetusu posebno zanimljiva unutarnja obilježja lica@ posebno oCi.ω  P5r>5:>i! :r5d95$4  *ijekom prvih 5 mjeseci života djecapostaju priliCno osjetljiva za znaCajke predmeta. posobna suuvidjeti da isti predmet može iz6ledati razliCito >to se vidi u njihovojsposobnosti održavanja konstantnosti veliCine@ oblika@ svjetline i bojepredmeta. 'onstantnost percepcije izlazi iz Cinjenice da brojnaobilježja predmeta ostaju nepromjenjena@ iako se na>e 6ledi>temijenja. e>to kasnije djeca razumiju ne>to vi>e o suptilnojpostojanosti koja se naziva invarijantnost vi>e6 reda.eki podacipokazuju da ta starija djeca stvaraju vidne kate6orije u koje se mo6usvrstati sliCni predmeti.ω  7$o :r5d95$i 8i654  U prvih 5 mjeseci života djeca tako=er spoznaju >to predmeti mo6u Ciniti. :ini se da znaju pone>to o tomekakve je preinake mo6ue uCiniti s krutim predmetima @a kakve sasavitljivima. -sim to6a sposobna su protumaCiti biolo>ko kretanjetoCaka svjetla. /e=utim Cini se da djeca ne shvaaju da predmet koji

 je djelomiCno skriven od njihova po6leda cjelovit i neprekinut@ svedok ne vide da se on kree.ω Po;o?! :r5d95$ :ro#$or4 straživanja o tome na koji naCindjeca procjenjuju položaj predmeta u prostoru upuuju na nekolikovažnih naCela. jeca postaju osjetljiva na nekoliko vrsta znakova zaodre=ivanje udaljenosti predmeta@ pri Cemu prvi postaju djelotvornikinetiCki znakovi@ zatim binokularni te naposlijetku statiCnimonokularni znakovi. ako djeca od 2A3 mjeseca zamjeCuju dubinuna ure=aju koji se naziva umjetni ponor@ njihov se strah od dubinerazvije tek kada neuCe puzati. *ijekom prvih 5 mjeseci života djecaor6aniziraju prostor i predmete u njemu u odnosu na vlastito tijelo.*ek kasnije mo6u uptrebljavati znakove koji postoje u vidnom polju.*o razvojno posti6nue omo6uCuje im da shvate kako predmetizauzimaju stabilno mjesto u prostoru@ koje je nezavisno od njihovevlastite aktivnosti.

.) INTERODALNA PEREPIJA

,eina na>ih perceptivnih doživljaja obuhvaa ne$ol!$o  osjetnihmodaliteta prije ne6oli samo jedan od njih. siholo6e je zanimalo nakoji naCin djeca dolaze do saznanja da ti perceptivni znakovi iduzajedno. stražujui to pitanje usredotiCili su se na istraživaCkeodnose i na misaone predodžbe.ω  I#$r?iv8ki i6$5r9od;6i od6o#i4  straživaCki intermodalniodnosi postoje u trenutku ro=enja@ ali se kroz iskustvo prila6o=avaju.:ini se da u prvih 5 mjeseci života djeca imaju te>koa u stvaranjuiste misaone predodžbe na temelju podataka iz razliCitih osjetnihpodruCja. /e=utim postoje prihvatljivi dokazi da u dru6oj polovici

8/18/2019 RazvojnaI

45/60

prve 6odina života@ djeca razviju misaone predodžbe koje spajajudodir i vid@ kao i sluh i vid. :ini se da ve u trenutku ro=enja postojepripremljeni odnosi izme=u razliCitih perceptivnih podruCja@ ali daiskustvo ima važnu ulo6u u njihovu uskla=ivanju i daljnjemrazra=ivanju.

/.) RAZVOJ PANJE

ω  P?6! 6!r6i!59 d!5$i6#$v4 ,e u trenutku ro=enja nekipodražaji pobu=uju zanimanje ili orjentacijski re?leksk odnovoro=enCeta@ dok dru6i dovode do odbacivanja ili obrambeno6re?leksa. o> uvijek nismo si6urni >to upravlja djetetovom pažnjom.rema jednom modelu@ djeca u poCetku obraCaju pažnju napodražajne sklopove koji sadrže uzorke i obrise@ zatim na one koji suu neskladu s njihovim znanjem@ a naposlijetku na do6a=aje za Cije jerazumijevanje potrebno uložiti ko6nitivni napor.ω  S5;5k$iv6 :?6! #$ri!5 d!5>54 tarija djeca imaju boljuselektivnu pažnju. dobi dolazi do openite promjene u upravljanjupažnjom. ažnjom najprije upravljaju vanjskim podražaji a tijekomvremena dolazi do sve vea samokontrole. važna aspekta pažnjekoja se razvijaju s dobi su kontrola@ prila6odljivost@ planiranost istrate6ije.

0.) PEREPIJA I DJELOVANJEω N!r6i!5 d!5$i6#$vo4 ercepcija i djelovanje me=usobno su veisprepleteni ve u dojenaCkoj dobi. 'od novoro=enCadi re?leksiutjeCu na njihovu vidnu percepciju. -ru=e za traženje vidnihpodražaja u okolini postoji ve u trenutku ro=enja. -Cito je da djecadojenaCke dobi @ pretražujui rubove jako6 kontrasta@ upotrebljavajuto oru=e da bi sama sebe podraživala.-sim to6a djeca razvijaju oCekivanja do6a=aja koji se pravilnopojavljuju@ >to im omo6uCuje preuzimanje odre=eno6 stupnjakontrole nad vlastitim postupcima.ω  S#$vi d!5;ov6! #$ri!5 d!5>54  'ako djeca postajuspretnija@ poCinju upotrebljavati i dru6e sustave djelovanja@ kako binjima utjecala na svoje perceptivno iskustvo. ohvaanje predmetarukom@ kojim upravlja vid@ kao i samostalno kretanje@ bitno mijenjajumo6unosti kojima djeca mo6u utjecati na vlastito iskustvo. jihovoupravljanje pokretima vlastito6 tijela u prostoru znatno doprinosi

razumjevanju stabilnosti prostora @ali može zahtjevati novo uCenje.redstva kojima dijete djeluje na svijet nastavljaju se razvijeti i u>kolskoj dobi. -na nam Cesto otkrivaju ko6nitivne i perceptivnestrate6ije koje djeca u odre=enoj dobi upotrebljavaju. jeca u sveveoj mjeri upotrebljavaju povratne in?ormacije@ kako bi se prila6odilapromjenjivim perceptivnoAmotoriCkim okolnostima.

8/18/2019 RazvojnaI

46/60

64 poglavlje  ( 63VO-OVO63

[ /eorije govornog razvoja[ 0redverbalno razdoblje[ njenja utjecaja okoline i uCenjana6la>avaju so#!jaln! $onte$st   u kojem dolazi do uCenja6ovora. *eorije utemeljene na naCelima uCenja drže da okolinamože djetetu pružiti iskustva nužna za usvajanje jezika i da

naCela socijalno6 uCenja i6raju ulo6u u ovom procesu.[ !U'-"&*:' $*U A !unkcionalisti tvrde da je djeCja

primarna motivacija pri usvajanju 6ovora doi do sredstva$o*"n!$a#!je. $oditelji pospje>uju ovaj proces davanjem ##$v !5@i865 :odr=k5@ kroz koji djeca usvajaju speci?iCne jeziCneelemente kao djelove i6ara ili pjesmica.

2. PREDVERBALNO RAZDOBLJE 

,ažnost preverbalno6 razdoblja u razvoju 6ovora bila je predmetomzanimanja i teoretiCara koji za6ovaraju tezu o diskontinuitetu@ premakojoj preverbalne sposobnosti nisu u vezi s kasnijim jezikom@ iteoretiCara koji za6ovaraju stajali>te kontinuorano6 razvoja@ prema kojem6ovorni razvoj izrasta iz ranije neverbalne komunikacije.

ω P5r>5:>i! ovor4 straživanje rane percepcije 6ovora pokazala suda su djeca ro=ena s kate6orijalnom percepcijom mno6ih 6ovornihkontrasta@ ukljuCujui i neke koji se ne javljaju u njihovom vlastitom

 jeziku. zloženost speci?iCnim kontrastima vlastito6 jezika izo>travanjihovu sposobnost razlikovanja ovih kontrasta@ dok se sposobnostrazlikovanja dru6ih Cesto 6ubi. jeca pre?eriraju 6ovor (posebno majCin)u odnosu na dru6e zvukove@ a osobito vole podizanje i spu>tanjeintonacije koje rabe odrasli kada 6ovore s djecom.

ω R6i ;#ovi4 rvi 6lasovi novoro=enCadi su plaC i ?iziolo>ki zvukovi.;ukanje se javlja s otprilike 2 mjeseca. onavljano slo6ovanje poCinje sa5mjeseci i ukljuCuje vrlo razliCite 6lasove. otkraj prve 6odine slo6ovanjepostaje po 6lasovima i intonaciji sve vi>e nalik 6ovoru.

ω  G5#$5 i 65v5ri!54  ;este imaju brojne problematiCne?unkcije u djece G predverbalne 6este u poCetku imaju oblik zahtjeva ire?erencijalne komunikacije@ dok je kasnija ?unkcija simboliCka i onesluže oznaCavanju predmeta@ do6a=aja i osobina. -bilježja ranih 6esti

podržavaju ko6nitivistiCko stajali>te da su 6estovna i vokalnakomunikacija utemeljene na napretku u ko6nitivnom razvoju.

jeCje prve rijeCi roditelji obiCno ne prepoznaju kao takve. rve rijeCipostupno zamjenjuju slo6ovanje@ 6este i dru6e neverbalne oblikekomunikacije. -vi dokazi@ Cini se@ podupiru sve zastupljenije stajali>te da

 je predverbalno razdoblje važno za razvoj kasnije6 jezika.

'. SEANTI*A 

straživanje semantiCko6 razvoja odnosi se na to kako djeca usvajaju

rijeCi i njihova znaCenja. ,eina semantiCkih istraživanja male djeceodnosi se na to kako djeca stvaraju i imenuju kate6orije objekata.ω R6i ;5k#i8ki r@vo!4 spoCetka djeca sporo usvajaju rijeCi. o kadanjihov rijeCnik dose6ne oko 4F rijeCi koje mo6u iz6ovoriti@ rijeCnik poCinjerasti iznimno brzo A eksplozija imenovanja. $azumjevanje rijeCi obiCnoprethodi njihovoj produkciji@ te i djeca i odrasli razumiju puno vi>e rijeCine6o >to ih 6ovore. menice Cine veinu djetetova rano6 rjeCnika@ no verano postoji razlika me=u djecom u omjeru kori>tenih imenica@ vjerojatnouvjetovana Ciniteljima poput socijalno6 sloja@ spola i redosljeda ro=enja.jeCje jeziCne po6re>ke pomažu u obja>njavanju njihova procesauCenja. rekomjerno pro>irivanje@ uobiCajena po6re>ka@ javlja se iz 2razlo6a 7 katkad djeca ne razumiju pojam@ a katkad im nedostaje rijeC dabi izrazili pojam.reuske kate6orije pojmova 6re>ka je manje uobiCajena u produkcijirijeCi iako se Cesto javlja u razumjevanju. jeca katkad ispunjavanjupraznina u svom rjeCniku stvarajui nove rijeCi.

ω ODELI SEANTI&*OG RAZVOJA4 ν '-/-%* /-%& A drže da se kate6orije objekata stvaraju

obilježje po obilježje@ temeljem ?unkcionalnih osobin