Razvoj specifičnih oblika - hgk.hr · ciklo turizam agro/seoski turizam ekoturizam eno-gastro turizam kulturni turizam MICE turizam event turizam izletnički turizam. Zaključno.

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

Razvoj specifičnih oblika turizma u funkciji razvoja

nautičkog turizma

dr. sc. Tomislav KlarinSveučilište u ZadruOdjel za turizam i komunikacijske znanosti

Biograd, 20. listopada 2017.

ZA

DA

R 2

017.

Svjetski turistički trendovi

kontinuirani rast turističkih dolazaka i noćenja

razvoj tržišta Azije, Dalekog istoka i Južne Amerike

razvoj short break i urbanog turizma

povećanje broja turista treće dobi i turista Z generacije

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

promjene u načinu informiranja i rezervacija

razvoj sharing economy ili ekonomije dijeljenja

sve veći zahtjevi tržišta i različiti motivi turista

masovni održivi turizam

nesigurnost

ZA

DA

R 2

017.

Specifični oblici turizma

splet različitih motiva turista uz dominantnost jednog motiva

razlozi i perspektive razvoja specifičnih oblika turizma (masovnost turizma, ekološki, društveno-kulturni i ekonomski učinci turizma, potreba za specijalizacijom, diferencijacijom i prepoznatljivošću)

specifični oblici turizma temeljeni na prirodnim resursima (seoski, eko turizam, zdravstveni, sportski, avanturistički, cikloturizam, kamping, naturizam, robinzonski, lovni i ribolovni, nautički turizam i dr.)

specifični oblici turizma temeljeni na društvenim resursima (zdravstveni, sportsko-rekreacijski, kulturni, vjerski, MICE, eno-gastro, filmski, space, party turizam i dr.) B

IOG

RA

D B

OA

T S

HO

W 2

017.

specifični oblici turizma temeljeni na posebno pripremljenim prirodnim i društvenim resursima (eno-gastro, shopping, virtualni turizam, dark, poslovni, sex, studijska putovanja, new age turizam i dr.).

ZA

DA

R 2

017.

Nautički turizam u svijetu

nautički turizam (nautical tourism, marine tourism, yachting tourism, sailing tourism, leisure boating) podrazumijeva plovidbu i boravak turista-nautičara na plovnim objektima i u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije

tržište u rastu (Sredozemno i Karipsko more), porast potražnje s istočnih i sjevernoeuropskih tržišta

povećana potražnja za većim (duljim) vezovima

brodovi na stalnom vezu u marinama se koriste češće nego prije, skraćuje se trajanje plovidbe

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

povećava se broj tranzitnih plovila (dolazaka) u lukama nautičkog turizma

porast potražnje za charterom

porast potražnje za različitom ponudom te specijaliziranim i sofisticiranim uslugama za potrebe održavanja plovila i tehnoloških dostignuća

očuvanje okoliša

u lukama nautičkog turizma u RH 2016. je bilo 22.413 vezova (plan za 2015. 33.665 vezova)

u lukama nautičkog turizma u RH 2016. je bilo 17.351 vezova u moru

udio broja vezova Mediteranu: RH-6,9%, Francuska-47,3%, Italija-10,4%, Grčka-6,4%, Turska-4,9%

u lukama nautičkog turizma u RH 2016. na stalnom vezu je bilo 13.422 plovila

Nautički turizam u RH

broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2016. iznosio je 198.151, što je za 8,6% više nego u 2015.

65,7% su jahte na jedra, 30,5% su motorne jahte, a 3,8% su ostala plovila prihod luka nautičkog turizma u RH u 2016. 769 milijuna kuna, 539 milijuna kuna

ostvareno od iznajmljivanja vezova (70,1%)

u 2016. u RH ostvareno 813

kružnih putovanja s gotovo

1,1 milijun putnika

ZA

DA

R 2

017.

Socio-demografski profil nautičara u RH (prema Tomas nautika Jahting 2012)

najviše u dobi od 30 do 49 godina (56%), stariji od 50 godina (33%), u dobi do 29 godina (12%)

više od 75% nautičara ima završenu višu ili visoku školu

svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većim od 3.500 eura

izražena lojalnost – 75% ih je tri i više puta plovilo u RH, samo 11% nautičara je po prvi puta plovilo u RH

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

glavni izvor informacija: prethodno iskustvo (46%),

internet (29%↗), preporuke rodbine i prijatelja (24%)

dolaze vlastitim automobilom (69%), plovilom na

kojem borave (15%), zrakoplovom (14% ↗)

u hrvatskom čarteru 49% nautičara, 42% na plovilima u osobnom vlasništvu

ZA

DA

R 2

017.

Socio-demografski profil nautičara u RH (prema Tomas nautika Jahting 2012)

70% bareboat čarter ili najam plovila bez skipera, a 22% ih je unajmilo plovilo sa skiperom ili posadom

na plovilima u prosjeku 4-5 osoba, uključujući skipera ili unajmljenu posadu

nautičari na putovanju u prosjeku ostvaruju 12 noćenja(↘)

7 noćenja u marinama, 1-2 noćenja u mjesnim lučicama te na bovi i sidru izvan mjesnih lučica i marina

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

odlaze u kupnju (97%), restorane (96%), slastičarnice i

kafiće (95%), izleti na obali (80%) (↘)

šetnje u prirodi (76%), lokalne zabave (73%),

razgledavanje znamenitosti (61%) (↘)

najveće zadovoljstvo ljepotom prirode i krajolika te osobnom sigurnošću

prosječna potrošnja više od 100 € dnevno/osoba

ZA

DA

R 2

017.

Mogućnosti razvoja nautičkog turizma u RH(Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.)

klimatski uvjeti, ljepota, čistoća i očuvanost prirodne baštine

prometna dostupnost polaznih luka nautičkog turizma

sigurnost plovidbe

broj, prostorni raspored i opremljenost luka nautičkog turizma

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

ponuda ostalih sadržaja potrebnih za održavanje i opremanje plovnih objekata za plovidbu

cijene usluga

kulturna ponuda kao bitni čimbenik turističke ponude

atraktivnost sadržaja na kopnu

ljubaznost i educiranost osoblja

propisi vezani uz plovidbu i stacioniranje plovnih objekata, porezi i takse

ZA

DA

R 2

017.

Ograničenja razvoja nautičkog turizma u RH(Prema Strategiji razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009.-2019.)

infrastruktura, kapacitet i opremljenost luka nautičkog turizma

neodgovarajuća kategorizacija luka nautičkog turizma

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

problemi zbrinjavanja otpada i neučinkovita zaštita okoliša

nedostatak sadržaja i ponude u lukama nautičkog turizma

nedostatak sadržaja i ponude u destinaciji

Grafikon 1. Primarni motiv dolaska u Zadarsku županiju

Izvor: Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023.

Grafikon 2. Primarni motiv dolaska u Zadar

Izvor: Strategija razvoja turizma Grada Zadra za razdoblje 2016.–2026. godine

Grafikon 3. Drugi motivi dolaska u Zadarsku županiju

Izvor: Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023.

Grafikon 4. Drugi motivi dolaska u Zadar

Izvor: Strategija razvoja turizma Grada Zadra za razdoblje 2016.–2026. godine

Uzbudljivo!?

Dosadno...

Kakav turizam želimo?

ZA

DA

R 2

017.

Perspektive razvoja nautičkog turizma u RH

održivi razvoj turizma

unaprjeđenje kvalitete infrastrukture luka nautičkog turizma

kategorizacija i standardizacija

ekocertifikati i oznake

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

unaprjeđenje usluga u lukama nautičkog turizma

unaprjeđenje ponude i sadržaja luka nautičkog turizma

sigurnost plovidbe

niži stupanj sezonalnosti

unaprjeđenje ponude u destinaciji i povezivanje nautičkog turizma s drugim specifičnim oblicima turizma

ZA

DA

R 2

017.Povezivanje s drugim specifičnim

oblicima turizma ronilački i ribolovni turizam (komplementarni)

sportsko-rekrecijski turizam (regate)

ciklo turizam

agro/seoski turizam

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

ekoturizam

eno-gastro turizam

kulturni turizam

MICE turizam

event turizam

izletnički turizam

ZA

DA

R 2

017.

Zaključno

održivi razvoj turizma

nosivi kapacitet destinacija

unaprjeđenje kvalitete, kategorizacija i standardizacija

ekocertifikati i oznake

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.

unaprjeđenje ponude destinacije u vidu razvoja drugih specifičnih oblika turizma

ZA

DA

R 2

017.

Na raspolaganju za dodatne informacije!

dr. sc. Tomislav Klarin, poslijedoktorandSveučilište u ZadruOdjel za turizam i komunikacijske [email protected]+385 23 345 036

BIO

GR

AD

BO

AT

SH

OW

2017.