Page 1
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
KINEZIOLOŠKI FAKULTET
Josipa Nakić, prof.
RAZLIKE U STANDARDNIM
I IZVEDENIM PARAMETRIMA
SITUACIJSKE UČINKOVITOSTI IZMEĐU
MUŠKIH I ŽENSKIH KOŠARKAŠKIH EKIPA NA
SENIORSKIM KOŠARKAŠKIM EUROPSKIM
PRVENSTVIMA 2003. GODINE
(magistarski rad)
Mentor:
doc. dr. Igor Jukić
Zagreb, 2004.
Page 2
RAZLIKE U STANDARDNIM I IZVEDENIM PARAMETRIMA SITUACIJSKE
UČINKOVITOSTI IZMEĐU MUŠKIH I ŽENSKIH KOŠARKAŠKIH EKIPA NA
SENIORSKIM KOŠARKAŠKIM EUROPSKIM PRVENSTVIMA 2003. GODINE
SAŽETAK:
Cilj ovog istraživanja je utvrditi razlikuje li 13 standardnih i 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri muške od ženskih ekipa, muške pobjedničke od
muških poraženih, kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih ekipa nacionalnih selekcija
koje su sudjelovale na europskim prvenstvima 2003. godine.
Dobivene kanoničke diskriminacijske funkcije značajno razlikuju muške od ženskih ekipa,
muške pobjedničke od muških poraženih, kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih
ekipa u prostoru standardnih i izvedenih parametara situacijske učinkovitosti.
Analiza razlika između muških i ženskih ekipa, a u okviru standardnih parametara situacijske
efikasnosti, pokazala je kako se muške i ženske ekipe najviše razlikuju u neuspješnim
šutovima za dva poena, uspješnim šutovima za tri poena, neuspješnim šutovima za tri poena,
osobnim pogreškama i osvojenim loptama. Nešto manje razlike su u skokovima u napadu,
neuspješnim slobodnim bacanjima, skokovima u obrani, izgubljenim loptama, asistencijama,
uspješnim šutovima za dva poena, uspješnim slobodnim bacanjima te blokadama. U okviru
izvedenih parametara situacijske učinkovitosti najveće razlike su u koeficijentu učinkovitosti
šuta za tri poena te koeficijentu iskoristivosti šuta za dva poena.
Muške pobjedničke ekipe, u odnosu na muške poražene, najviše se razlikuju u uspješnim
slobodnim bacanjima, asistencijama te neuspješnim šutovima za tri i dva poena. U okviru
izvedenih parametara situacijske učinkovitosti najveće razlike su u koeficijentu ukupne
situacijske uspješnosti.
Ženske pobjedničke ekipe, u odnosu na ženske poražene, najviše se razlikuju u uspješnim
šutevima za dva poena, skokovima u obrani i asistencijama, a od izvedenih parametara u
koeficijentu ukupne situacijske uspješnosti.
Na temelju rezultata istraživanja zaključilo se kako postoje razlike i specifičnosti načina
igranja košarkaške igre između navedenih skupina ispitanika.
Ključne riječi: košarka, muške i ženske ekipe, standardni i izvedeni parametri,
diskriminacijska analiza.
Page 3
DIFFERENCES IN STANDARD AND DERIVED PARAMETERS OF SITUATIONAL
EFFICACY BETWEEN MALE AND FEMALE BASKETBALL SENIOR TEAMS IN
THE 2003 EUROPEAN CHAMPIONSHIPS.
SUMMARY:
The purpose of this research is to establish whether 13 standard and 7 derived parameters of
situational efficacy in basketball games differ male and female national basketball teams,
male winning teams from male defeated teams and female winning teams from female
defeated teams which attended the 2003 European Championships.
The canonical discriminant functions show a statistically significant difference between male
and female teams, male winning teams from male defeated teams, as well as female winning
teams from female defeated teams as regards to the standard and derived parameters of
situational efficacy.
The analysis between male and female teams, in terms of the standard parameters of
situational efficacy, showed that the greatest difference lies in that male teams have a greater
number of two-point field goal attempts, three-point field goal attempts, three-point field
goals scored, personal fouls and steals. There is also a slight difference between the two teams
in offensive rebounds, turnovers, assists, two-point field goal scored, free throws made and
blocked shots. In terms of the derived parameters of situational efficacy, the greatest
difference lies in the coefficient of efficacy of three-point field goals and the coefficient of
usability of two-point field goals.
The male winning teams as opposed to the male defeated teams differ mostly in made free
throws, assists, two-point field goal attempts and three-point field goal attempts. In terms of
the derived parameters of situational efficacy the greatest difference lies in the coefficient of
total situational efficacy.
The female winning teams as opposed to the female male defeated teams differ mostly in two-
point field goals scored, defensive rebounds and assists. In term of the derived parameters of
situational efficacy the greatest difference lies in the coefficient of total situational efficacy.
The results showed that there are some differences between male and female basketball teams
in their style of play.
Key words: basketball, male and female teams, standard and derived parameters,
discriminant analysis.
Page 4
SADRŽAJ:
SAŽETAK
1. UVOD
2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA
2.1. Istraživanja standardnih pokazatelja situacijske učinkovitosti
2.2. Istraživanja u kojima se procjenjivala kvaliteta igrača u košarkaškoj igri
2.3. Integralna istraživanja
3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
4. HIPOTEZE
5. METODE ISTRAŽIVANJA
5.1. Uzorak entiteta
5.2. Uzorak varijabli
5.2.1. Standardni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri
5.2.2. Izvedeni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri
5.3. Metode prikupljanja podataka
5.4. Metode obrade podataka
6. REZULTATI I RASPRAVA
6.1 Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti
između muških i ženskih ekipa na seniorskim košarkaškim europskim
prvenstvima 2003. godine
6.2. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske
učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih ekipa na
seniorskim košarkaškim europskim prvenstvima 2003.
godine
6.2.1. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti
između pobjedničkih i poraženih muških ekipa na Seniorskom
košarkaškom europskom prvenstvu 2003. godine
6.2.2. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti
između pobjedničkih i poraženih ženskih ekipa na Seniorskom
košarkaškom europskom prvenstvu 2003. godine
7. ZAKLJUČAK
8. LITERATURA
Page 5
1. UVOD
Košarka bi se mogla definirati kao složeni sport koji čine kompleksi jednostavnih ili složenih
gibanja čiji je osnovni je cilj, u uvjetima suradnje članova tima u igri, ubacivanje lopte u koš,
kao i sprječavanje protivničkog igrača da osvoji i ubaci loptu u koš (prema Gabrijelić, 1977.).
Također, košarkaška se igra može promatrati i kao uređeni niz poslova koje svaki igrač
obavlja s obzirom na mjesto i ulogu u ekipi unutar određenog koncepta igre (Trninić, 1995.).
Dosadašnja su znanstvena istraživanja proučavala stanja igre, odnose između pokazatelja
situacijske uspješnosti i natjecateljskog rezultata, latentnu strukturu situacijskog prostora
košarkaške igre, antropološke karakteristike i pokazatelje situacijske učinkovitosti pojedinih
tipova košarkaša, sustave kriterija za procjenjivanje stvarne kvalitete košarkaša, efekte
programiranih trenažnih procesa itd. te su se uglavnom odnosila na mušku košarku.
Igra košarkašica obilježena je identičnim strukturalnim i informacijskim karakteristikama u
odnosu na košarkaše. Gabrijelić (1981.) navodi kako se ženska košarka razlikuje od muške u
nekoliko bitnih detalja:
1. Strukturna je kompleksnost ženske košarke znatno ispod razine iste kompleksnosti
koja je tipična za košarkaše
2. Informacijska struktura, karakterizirana brojem i složenošću kombinacija i
improvizacija temeljenih na zadanim kombinacijama, u ženskoj je košarci dosta
oskudna
3. U taktičkom su smislu košarkašice znatno ispod taktičke razine košarkaša
4. Složene obrambene strategije u ženskoj košarci su rijetokost za razliku od muške
košarke
5. Postoji apsolutna inferiornost košarkašica u realizaciji igre, koja je posljedica
apsolutnih antropoloških razlika
6. Volumen motoričke aktivnosti inferioran je i u relativnom omjeru.
Ovim će se istraživanjem pokušati utvrditi kolike su stvarne, kvantitativne razlike između
muške i ženske košarke u prostoru standardnih i izvedenih parametara situacijske
učinkovitosti na posljednjih pet Europskih košarkaških prvenstava. Također, pokušat će se
utvrditi o kojim standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti ovisi pobjeda
odnosno poraz kod muških a o kojim kod ženskih košarkaških ekipa.
Page 6
Brojna su istraživanja pokazala kako se, u antropološkom prostoru, ženski organizam
razlikuje od muškog:
1. Žene su prosječno 13 cm niže i 14 do 18 kg lakše od muškaraca (Wilmore, Costill
1977.)
2. Odnos trupa prema nogama je veći, rameni pojas uži i slabije razvijen, a bokovi širi
(Medved 1987.)
3. Težište je tijela kod žena niže
4. Na kralješnici je kod žena češće izražena lumbalna lordoza
5. Mišićje žena je slabije razvijeno te na njega otpada oko 33% za razliku od muškaraca
kod kojih ma mišićnu masu otpada oko 40%
6. Prosjećna je frekvencija srca kod žena oko 77 otk/min a kod muškaraca 68 otk/min
(Wilmore, Costill 1977.)
7. Vrijednosti maksimalnog primitka kisika su 8 do 12% (Wilmore, Costill 1977.) ili 15-
30% (Saltin i Astrand, 1967.) manje kod žena
8. Tijekom menstruacije smanjuje se količina željeza u krvnom serumu
9. U bench press-u žene pokazuju 46 i 55% (relativno) snage od muškaraca
10. U leg press-u maksimalna izometrička sila je 73% od one kod muškaraca ili 92 i 106%
(ako se izrazi relativno u odnosu na tjesnu težinu i namasnu masu)
11. U vertikalnom skoku vrijednosti se kreću od 54 do 73% a u horizontalnom (skoku u
dalj s mjesta) žene postižu oko 73% vrijednosti muškaraca (Colliander i Tesch, 1989.)
12. U trčanju na udaljenostima većim od 42,2 km razlike među spolovima su zanemarive
(Tarnopolsky, 2000.)
13. U nekim koordinacijskim sposobnostima, fina motorička koordinacija i brzina
stvaranja motoričkih programa, žene su bolje od muškaraca (Hall i Kimura, 1988.,
prema Drinkwater., 1984.)
14. Žene su generalno fleksibilnije od muškaraca (Alter, 1996.)
Jedan je od ciljeva ovog istraživanja, analizirajući standardne i izvedene situacijske
parametre, utvrditi u kojoj mjeri, odnosno na koji se način razlike između muškaraca i žena
manifestiraju u samoj košarkaškoj igri.
Praćenje i analiza osnovnih parametara situacijske učinkovitosti igrača i ekipe u košarkaškoj
igri doprinose lakšem praćenju igre od strane gledalaca a pogotovo su od velike pomoći
trenerima i košarkaškim stručnjacima kao materijal koji omogućava komparativnu analizu
igrača i ekipe u cjelini, te shodno tome imaju svoje mjesto i pri planiranju i programiranju
trenažnog procesa.
Page 7
U svrhu praćenja događanja na košarkaškim utakmicama FIBA je standardizirala 13
pokazatelja situacijske učinkovitosti koji se prate na svakoj službenoj utakmici: 1. broj
uspješnih šuteva za dva poena, 2. broj neuspješnih šuteva za dva poena, 3. broj uspješnih
šuteva za tri poena, 4. broj neuspješnih šuteva za tri poena, 5. broj uspješnih slobodnih
bacanja, 6. broj neuspješnih slobodnih bacanja, 7. broj asistencija, 8. broj skokova u napadu,
9. broj skokova u obrani, 10. broj osvojenih lopti, 11. broj blokada šuta, 12. broj osobnih
pogrešaka i 13. broj izgubljenih lopti.
Na temelju 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti moguće je izraćunati različite
izvedene parametre. U ovom će se radu, u sklopu izvedenih parametara, a u svrhu
komparativne analize između muških i ženskih košarkaških ekipa, procjenjivati i ukupna
situacijska učinkovitosti te parametri šuterske efikasnosti (iskoristivost i učinkovitost).
Procjena stvarne kvalitete košarkaša/ica jedna je od temeljnih zadaća košarkaških trenera, bez
obzira da li se radi o procesu stvaranja vrhunskih igrača ili o procesu stvaranja vrhunskog
sportskog rezultata (Dizdar, 2002.). O problemima mjerenja stvarne kvalitete košarkaša
provedena su brojna znanstvena istraživanja (Dežman, 1996., Erčulj, 1997., Swalgin, 1998.,
Dizdar, 2002. itd.). Istraživanja su se odnosila na razvijanje ekspertnih sustava za procjenu
stvarne kvalitete košarkaša (Elbel i Allen, 1941., Dežman, 1992., 1993., 1996., Swalgin,
1994., Trninić, Perica i Dizdar, 1999.), uspoređivane su razlike stvarne kvalitete košarkaša
(dobivene različitim metodama za procjenu stvarne kvalitete) s procjenama košarkaških
stručnjaka o kvaliteti igre procjenjivanih košarkaša (Erčulj, 1996., Swalgin, 1998., Dizdar,
2002., Trninić i Dizdar, 2000.). Također su se proučavale relacije stvarne kvalitete košarkaša
(dobivene različitim metodama) sa situacijskim parametrima (Dežman, Trninić i Dizdar,
2001.).
Prema Dizdaru (2002.) postoje dvije osnovne metode uz pomoć kojih možemo procijeniti
ukupnu uspješnost ili stvarnu kvalitetu košarkaša. To su:
1. Postupci za objektivnu procjenu situacijske učinkovitosti košarkaša
1. jednostavna linearna kombinacija,
2. jednostavna linearna kombinacija z-vrijednosti,
3. djelomično ponderirane linearne kombinacije,
4. indexs apsolutne i relativne učinkovitosti košarkaša,
5. MVP – procjena korisnosti igraća,
6. Swalginov basketball evaluation system (BES 1),
Page 8
7. ponderirani Swalginov basketball evaluation system (BES 2),
8. PC sustav za vrednovanje učinka košarkaša.
2. Postupci za subjektivnu procjenu učinkovitosti košarkaša čija je osnovna karakteristika
subjektivna procjena grupe neovisnih košarkaških eksperata koji određenu skupinu košarkaša
procjenjuju prema jednom ili više kriterija.
Najveći postotak zajedničke varijance (oko 67 %) s varijablom ukupna kvaliteta košarkaša
(Dizdar 2002.) pokazuje metoda za procjenu ukupne kvalitete košarkaša «PC sustav za
vrednovanje učinka košarkaša». Nešto manje varijance ukupne kvalitete košarkaša objasnila
je djelomično ponderirana linearna kombinacija koja u procjeni ukupne situacijske
učinkovitosti koristi koeficijente šuterske učinkovitosti umjesto broja postignutih poena i
broja neuspješnih šuteva. Osnovna prednost ove metode nad ostalima je veća razumljivost za
trenersku praksu i jednostavnost primjene (Dizdar 2002.).
Iz upravo navedenih razloga u ovom će radu, za potrebe procjene ukupne situacijske
učinkovitosti, biti primijenjena metoda djelomično ponderiranih linearnih kombinacija.
U sklopu izvedenih parametara, a na temelju 13 standardnih pokazatelja situacijske
učinkovitosti, izračunat će se koeficijenti iskoristivosti i učinkovitosti šuteva za 2 i 3 poena
te slobodnih bacanja (broj uspješnih šuteva x koeficijent iskoristivosti) kod muških i ženskih
košarkaških ekipa
Za procjenu ukupne uspješnosti košarkaša/ica nije bitan samo postotak (koeficijent
iskoristivosti x 100) ili broj uspješnih šuteva već i njihov koeficijent tj. umnožak ukupno
postignutih poena i koeficijenta iskoristivosti. Npr. ako prva košarkašica ima šut za dva poena
1:1 a druga 14:10 vidi se kako prva ima koeficijent iskoristivosti 1 a druga 0,71. Ako se ne
uzeme u obzir koeficijent učinkovitosti onda bi izgledalo kao da je prva bolja. Zapravo, prva
ima koeficijent učinkovitosti 2 a druga 14,2. Broj postignutih poena, također, ne može biti
osnovni kriterij šuterske uspješnosti. Npr. ako jedna košarkašica postigne 20 poena a druga 18
pretpostavlja se kako je generalno bolja ona koja je postigla više poena. Međutim, ako se
uzme u obzir da je prva šutirala 20:10 a druga 12:9 vidi se kako prva ima koeficijent
učinkovitosti 5 a druga 13,5. Stoga se pri procjeni šuterske efikasnosti mora uzeti u obzir i
broj postignutih poena i koeficijent iskoristivosti (Dizdar, 2002.).
Page 9
2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA
Dosadašnja su istraživanja podijeljena u tri skupine. Prva skupina istraživanja proučavala je
standardne pokazatelje situacijske učinkovitosti košarkaša/ica. Druga se skupina istraživanja
odnosi na one radove koji su procijenjivali različite metode za procjenu kvalitete igrača/ica u
košarkaškoj igri. Treća, posljednja skupina, odnosi se na integralna istraživanja tj. ona koja su
proučavala motoričke i funkcionalne sposobnosti košarkaša/ica, antropometrijske
karakteristike košarkaša/ica, relacije izvedbe izvedbe u košarkaškoj igri i parametre
fizioloških, antropometrijskih, bazičnih i specifičnih motoričkih sposobnosti u košarci.
2.1. Istraživanja standardnih pokazatelja situacijske
učinkovitosti košarkaša
Lukšić (2001) je proveo istraživanje s ciljem utvrđivanja razlika između pobjedničkih i
poraženih vrhunskih košarkaških ekipa europskog (FIBA) te američkog profesionalnog
(NBA) i sveučilišnog (NCAA) sustava natjecanja u standardnim i izvedenim pokazateljima
situacijske efikasnosti. Predložio je strukturu relevantnih pokazatelja za svaku skupinu
natjecanja, tj. optimalan broj najvažnijih distinktivnih pokazatelja situacijskeefikasnosti:
FIBA
NBA
NCAA
pobjedničke ekipe imaju statistički značajno veći broj skokova u obrani i
uspješnih ubacivanja lopte u koš za tri poena
poražene ekipe imaju statistički značajno veći broj neuspješnih
ubacivanja lopte u koš za tri poena, izgubljenih lopti i osobnih pogrešaka
pobjedničke ekipe imaju statistički značajno veći broj osvojenih lopti te
skokova u obrani i napadu
poražene ekipe imaju statistički značajno veći broj neuspješnih
ubacivanja lopte u koš za dva i tri poena, izgubljenih lopti i osobnih
pogrešaka
pobjedničke ekipe imaju statistički značajno veći broj uspješnih
ubacivanja lopte u koš za tri poena, osvojenih lopti i skokova u obrani
poražene ekipe imaju statistički značajno veći broj izgubljenih lopti i
osobnih pogrešaka
Page 10
Milanović i sur. (1999.) proveli su istraživanje s ciljem utvrđivanja utjecaja varijabli
ubacivanja lopte u koš na konačni rezultat košarkaške utakmice. Podaci su prikupljeni na
ukupno 62 utakmice Europskog košarkaškog prvenstva 1997. u Barceloni. Uzorak entiteta
sačinjen je od ukupno 124 protivnika u spomenutim utakmicama, a uključivao je 16
nacionalnih košarkaških timova koji su sudjelovali na tom prvenstvu. Uzorak varijabli
sačinjen je od ukupno 7 parametara situacijske efikasnosti (ubacivanja lopte u koš i
asistencije). Prediktivna vrijednost varijabli ubacivanja lopte u koš USPJEŠNO i
NEUSPJEŠNO u relaciji s konačnim rezultatom košarkaške utakmice izračunata je
algoritmom regresijske analize. Dobiveni rezultati sugeriraju da je kvalitetna organizacija igre
u fazi napada od iznimne važnosti za konačni rezultat. Najvažniji zadaci u napadačkoj igri
odnose se na kvalitetnu selekciju šuta i što manji broj neuspješno izvedenih pokušaja
ubacivanja lopte u koš. Varijabla SLOBODNA BACANJA – USPJEŠNO sugerira da su
poražene ekipe prisiljene raditi veliki broj osobnih pogrešaka, koje napadačkoj ekipi
omogućuju izvođenje slobodnih bacanja. Ujedno, pobjednički timovi uspješnije izvode
slobodna bacanja od poraženih.
Pleslić (1994) je na uzorku od 20 košarkaških utakmica odigranih na Europskom
košarkaškom prvenstvu u Zagrebu 1989 primjenom regresijske analize, dobio podatke o
utjecaju situacijskih košarkaških parametara na konačan rezultat u košarkaškoj igri koji je bio
označen s dvije kriterijske varijable: rang (pobjeda – poraz) i razlika (odnos između datih i
primljenih koševa. U predikciji kriterija rang i razlika kao najznačajnije u oba slučaja
izdvojile su se varijable uspješnog ubacivanja lopte u koš iz prostora reketa, s poludistance i s
linije slobodnih bacanja.
Trninić i sur. (1999.) proveli su istraživanje radi utvrđivanja razlika između košarkaša koji
dominantno igraju na pozicijama 1 i 2 – bekovi, 3 – krila i 4 i 5 – centri, na temelju tjelesne
visine, tjelesne mase te 13 standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti sudionika
olimpijskog turnira u Atlanti 1996. godine. Rezultati diskriminacijske analize pokazali su da
antropometrijski status razlikuje igrače po pozicijama, te time određuje zaduženja i poslove u
igri koji se očituju u pokazateljima igračke uspješnosti. Skokovi u obrani i napadu te blokade
šuta najviše razlikuju centre od bekova i krila, dok asistencije značajno razlikuju bekove od
krila i centara, a šut izvan crte tri poena bekove i krila od centara.
Istraživanje Trninića i sur. (1995.) provedeno je radi utvrđivanja relacija između skoka u
obrani i skoka u napadu kao pokazatelja situacijske efikasnosti i konačnog rezultata
košarkaške utakmice. Skokovi su definirani brojem uhvaćenih lopti u obrani i u napadu.
Page 11
Rezultat je bio definiran binarnom varijablom pobjeda-poraz. Podaci su prikupljeni na 64
utakmice Svjetskog košarkaškog prvenstva u Torontu 1994. godine. Rezultati regresijske
analize pokazali su značajan utjecaj skokova u obrani i napadu na konačan rezultat košarkaške
utakmice. Broj uhvačenih lopti, odnosno skokova u obrani mnogo su značajniji pokazatelji
situacijske efikasnosti u košarkaškoj igri od broja uhvaćenih lopti, odnosno skokova u
napadu.
Istraživanje Trninića i sur. (1997.) provedeno je s ciljem utvrđivanja razlika između
pobjedničkih i poraženih ekipa na Svetskom prvenstvu u Kanadi 1994. godine u 13
standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti u košarkaškoj igri. Dobivena kanonička
diskriminacijska funkcija značajno razlikuje pobjedničke od poraženih ekipa na razini
značajnosti 0,01. Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalaze se poražene, a na
pozitivnom pobjedničke ekipe. Pozitivni pol najbolje definiraju varijable skok u obrani ,
ubacivanje lopte u koš za 2 poena uspješno, asistencija, slobodna bacanja uspješno, malim
projekcijama varijable blokade šuta, slobodna bacanja neuspješno, osvojene lopte, te
neznatnim ubacivanje lopte u koš za tri poena uspješno i skok u napadu. Na negativnom polu
smjestile su se varijable ubacivanje lopte u koš za dva poena neuspješno, ubacivanje lopte u
koš za tri poena neuspješno, te malom projekcijom osobna pogreška i neznatnom projekcijom
varijabla izgubljena lopta.
Osnovni cilj istraživanja Trninića i sur. (1995.) bio je utvrđivanje latentne strukture
košarkaške igre. Za tu je svrhu primijenjena alpha-faktorska metoda na 13 standardnih
pokazatelja situacijske efikasnosti košarkaške igre praćenih na 64 utakmice svjetskog
košarkaškog prvenstva u Torontu 1994. godine. Inicijalni koordinatni sustav transformiran je
neortogonalnom rotacijom po oblimnim kriteriju. Izolirane su četiri relativno nezavisne
latentne dimenzije imenovane kao: efikasnost igraća zadnje linije obrane i prednje linije
napada, efikasnost igraća prednje linije obrane i zadnje linije napada, opća napadaćka
efikasnost i efikasnost ubacivanja lopte u koš sa distance. Zaključeno je da ni standarno
korištene varijable situacijske efikasnosti, kao ni iz njih izvedene latente dimenzije, nisu
dovoljne da potupuno objasne strukturu košarkaške igre.
Page 12
2.2. Istraživanja u kojima se procjenjivala kvaliteta
igrača u košarkaškoj igri
Dežman (1992., 1993.) je razvio model ekspertnoga sustava koji obuhvaća najbitnije faktore
koji neposredno utjeću na situacijsku uspješnost u košarci. Model je upotrebljiv najviše za
selekcioniranje mlađih igrača i za nadzor uspješnosti treninga.
Dežman (1996.) je za procjenu opće igračke uspješnosti juniorskih košarkaša koristio pet
kategorija (ocjene od 1 do 5) koje oslikavaju razinu uspješnosti igranja, odgovornosti, igračke
stabilnosti ili konzistentnosti te uspješnost igranja u starijoj dobnoj skupini.
Swalgin (1994.) je predložio sustav vrednovanja učinka pojedinih igrača pod nazivom
Basketball Evaluation System (BES). Imajući u vidu strukturu košarkaške igre te nužnost
specijalizacije igrača na pozicije u igri, posebno su određene norme za vrednovanje učinka
pojedinog igrača s obzirom na mjesto i ulogu u igri.
Cilj istraživanja Swalgina (1998.) bio je usavršavanje sustava ocjenjivanja u košarci
(Basketbal Evaluation System-BES), računalnog modela koji ocjenjuje igračevu uspješnost u
uvjetima utakmice, a s obzirom na poziciju u igri i na vrijeme provedeno u igri. Koeficijenti
važnosti za postavljeni skup kriterija učinaka razvijeni su na temelju ankete provedene među
vrsnim trenerima. Ponderirani faktori zatim su uklopljeni u izvorni model s namjerom da se
ojača valjanost rezultata dobivenih za ukupni učinak. Nakon toga su rezultati neponderiranoga
i ponderiranog modela uspoređeni s nizom kriterijskih rezultata, koje je ustanovila druga
skupina vrsnih trenera. Rezultati pokazuju da oba modela, i ponerirani i neponderirani, visoko
koreliraju s trenerskim kriterijskim rezultatima; za neponderirani model r=0,757, a za
ponderirani r=0,798. Razlika između korelacija nije statistički značajna. Ipak ponderiranje
faktora tj. dodavanje koeficijenata važnosti pridonijelo je nominalnoj vrijednosti modela,
čime su treneri stekli kvantitativni instrument za mjerenje učinaka pojedinog igrača u svezi s
pozicijom i vremenom provedenim u igri.
Erčulj (1996.) je na uzorku od 25 igračica kadetskog uzrasta proveo istraživanje radi
utvrđivanja prognostičke valjanosti indeksa apsolutne i relativne učinkovitosti za procjenu
kvalitete košarkaša, koja je utvrđena subjektivnom procjenom 5 košarkaških stručnjaka uz
visok stupanj objektivnosti (0,93). Autor je utvrdio da je indeks apsolutne učinkovitosti
uspješnija mjera kvalitete košarkaša (r=0,83) od indeka realtivne učinkovitosti košarkaša
(r=0,62).
Page 13
Erčulj (1997.) je proveo istraživanje radi usporedbe različitih kriterija učinkovitosti u košarci.
Uzorak ispitanica činile su 43 mlade košarkašice u dobi od 15 do 17 godina, koje su
sudjelovale na završnom turniru kadetskog prvenstva Slovenije u sezoni 1994/5. Uzorak
varijabli uključivao je 6 ponderirani i 6 neponderiranih indeksa učinkovitosti te 5 ocjena
uspješnosti, koje je dalo 5 neovisnih ocjenjivača prema neovisnim kriterijima. Istraživanjem
se zaključilo kako ponderirani i neponderirani indeksi izražavaju prilično točnu procjenu
igračke uspješnosti
Trninić, Perica i Dizdar (1999.) predložili su sedam kriterija za procjenu stvarne kvalitete
vrhunskih košarkaša (stvarne natjecateljske sposobnosti) u fazi tranzicijske i pozicijske
obrane i dvanaest kriterija za procjenu aktualne kvalitete vrhunskih košarkaša u fazi
tranzicijskog i pozicijskog napada.
Elbel i Allen (1941.) predložili su metodu za procjenu pojedinačne i timske uspješnosti na
temelju registriranja događaja u igri koji imaju pozitivan ili negativan utjecaj na konačan
rezultat utakmice. Svaki čimbenik subjektivno je vrednovan ocjenama razmjernima važnosti u
odnosu na doprinos uspjehu. Na žalost, nisu prikupljani podaci o protivničkim momčadima
tijekom utakmica niti se postupak prikupljanja podataka provodio konzistentno kroz tri
natjecateljske sezone. Autori su zaključili da se mnogi od tih čimbenika često pojavljuju na
utakmici pa je izvjesno da utjeću na krajnji ishod utakmice. Stoga smatraju da predloženi
model može poslužiti za vrednovanje učinka pojedinog igrača i momčadi. Osim toga, autori
su već tada razlikovali individualni i timsko gledište što je omogučavalo kvalitetniju analizu
košarkaške igre.
Page 14
2.3. Integralna istraživanja
Reizebos i sur. (1983.) proučavali su relacije izvedbe u košarkaškoj igri i parametre nekih
fizioloških, antropometrijskih, bazičnih i specifičnih košarkaških motoričkih sposobnosti.
Uzorak ispitanika činila je skupina od 20 košarkašica. Rezultati istraživanja pokazali su da
bolje košarkašice imaju veći aerobni i anaerobni kapacitet, bolju košarkašku preciznost i
imaju manju količinu potkožnog masnog tkiva. Bolje od lošijih košarkašica najbolje razlikuju
varijable maksimalnog primitka kisika, količine pokožnog masnog tkiva i košarkaška
preciznost. Zaključilo se kako bi se ti testovi trebali upotrebljavati pri selekciji potencijalnih
vrhunskih košarkašica.
Milanović i sur. (1996.) su analizirali razlike između igrača seniorske i kadetske košarkaške
reprezentacije Hrvatske u 29 varijabli za procjenu bazičnih i specifičnih funkcionalnih i
motoričkih sposobnosti. Rezultati govore o značajnim razlikama između mladih košarkaša i
seniora u velikom broju testova. Seniori su postigli bolje rezultate u 16 od 29 varijabli. Tih 16
varijabli pokriva vrlo bitan dio ukupne kondicijske pripremljenosti o kojoj, kao što je poznato,
ovisi ukupna efikasnost igrača. Prema ovim podacima košarkaši kadeti moraju značajno
popraviti rezultate u testovima za procjenu brzine, eksplozivne i brzinske snage, agilnosti,
laktatne brzinske izdržljivosti, opće snage i specifične preciznosti, kako bi mogli zadovoljiti
visoke kriterije seniorske košarke, odnosno kriterije za nastup u seniorskoj nacionalnoj
selekciji.
Hoffman i sur. (1996.) istraživali su relacije između rezultata nekih testova kondicijske
pripremljenosti, igračkog razvoja i iskustva (29 male Division). Testiranja kondicijske
pripremljenosti provodili su tijekom 4 godine. Bateriju testova činili su:
1. Bench press (1 RM-gornji dio tijela)
2. Čučanj (1 RM-donji dio tijela)
3. 27 m visokim startom (brzina)
4. trčanje na 2414 m (aerobna izdržljivost)
5. T-test (agilnost)
6. Skok u vis-vertcal jump (eksplozivna snaga)
7. Tjelesna visina
8. Tjelesna masa
Rezultati regresijske analize pokazali su da je najistaknutiji prediktor (56-86% varijance)
vremena provedenog u igri trenerova procjena igrača. Kondicijska priprema i igračko iskustvo
objašnjavaju 6-20% varijance vremena provedenog igri. Kad se iz regresijske jednadžbe
Page 15
izuzmu igrački napredak i iskustvo, testovima kondicijske pripreme može se objasniti 64-81%
varijane vremena provedenog u igri. Ova je studija pokazala kako maksimalna i eksplozivna
snaga nogu, brzina i agilnost statistički značajno utječu na vrijeme koje koje košarkaš provodi
u igri. Također, pokazalo se kako je na vrijeme provedeno u igri objašnjavalo i snagom
gornjeg dijela tijela i aerobnom izdržljivošću (iako izgleda kako daljnje poboljšanje u
testovima maksimalne snage gornjeg dijela tijela i aerobne izdržljivosti nebi značajno utjecalo
da vrije provedeno u igri).
Utjecaj aerobnog kapaciteta na izvedbu, umor i oporavak tijekom visoko intenzivne
anaerobne vježbe kod košarkaša nacionalnog ranga (SAD) proučavali su Hoffman i sur.
(1999.). Uzorak ispitanika predstavljala je skupina od 20 košarkaša (19,0±1,7 godina,
88,4±8,0 kg, 194,2±6,0 cm, 50,2±3,8 ml·kg·min-1) nacionalnog ranga. Svakom je košarkašu
utvrđen maksimalni primitak kisika (VO2 max) te je svaki testiran Wingate anaerobnim
testom (WAnT) kao i specifičnim košarkaškim testom LINE DRILL. Line drill je test koji se
izvodi trčeći ukupno 143 metra s nekoliko promjena pravaca. Test se izvodio 3 puta s
pauzama od 2 minute pasivnog odmora između ponavljanja. Utvđena je korelacija između
prosječnih rezultata aerobnih kapaciteta i WAnT testa (r = 0,57). Nije bilo statistički značajne
povezanosti između aerobnog kapaciteta i indeksa umora kao ni u WAnT testu (r=-0,23) ili
line drill testu (r=0,01). Vrlo mala korelacija utvrđena je između maksaimalnog primitka
kisika i frekvencije srca u oporavku u WAnT (r=-0,22) i line drill testu (r=-0,042, r=-0,19, r=-
0,30). Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je utjecaj aerobnog kapaciteta na oporavak
nakon visoko intenzivne anaerobne košarkaške vježbe vrlo mali ili ga nema.
Heimer i sur. (1990.) proveli su mjerenje funkcionalnih obilježja kod vrhunskih košarkaša.
Uzorak ispitanika činili su igrači jedne prvoligaške momčadi (N=12) te članovi
reprezentativne selekcije (N=16). Uz rutinska spirometrijska i dinamometrijska mjerenja
naglasak je stavljen na aerobne i anaerobne energetske sposobnosti te na kinematičke podatke
sunožnog skoka u vis. Na temelju dobivenih rezultata uočljivo je da se ova dva uzorka
ispitanika ne razlikuju značajno u osnovnim antropometrijskim dimenzijama, ali se u
funkcionalnim pokazateljima uočavaju razlike u korist reprezentacije. Zaključak je da
rezultati dobiveni laboratorijskim testovima ne daju potpuni uvid u igračku učinkovitost
pojedinca, ali ukazuju na segmentarne sposobnosti koje omogućuju programiranje takvih
postupaka koji će ispraviti moguće nedostatke u cilju povećanja učinkovitosti igrača na
parketu.
Matković, Br. i sur. (1990.) su na uzorku perspektivnih košarkašica (N=28) uzrasta 15 do 17
godina proveli procjenu fiziološko-funkcionalnih pokazatelja. Utvrđeno je da natprosječno
Page 16
visoke košarkašice imaju natprosječne rezultate aerobnog kapaciteta, veći volumen srca i
pokazatelje respiracijske funkcije. Utvrđena je dobra ekonomičnost i funkcionalno stanje
kardiovaskularnog i kardiopulmonalnog sustava. Jakost mišića ruku i ekstenzora trupa kreće
se oko gornjih granica prosječnih vrijednosti za sportašice, dok jakost mišića nogu značajno
nadmašuje prosječne vrijednosti. Istodobno, brzina ruke u granicama je prosjeka, dok je
brzina noge značajno iznad prosječnih vrijednosti normalne populacije.
Smith i Thomas (1991.) procjenjivali su neke fiziološke komponente vrhunskih košarkašica
u svrhu stvaranja ekipnog profila kao i profila po igračkim pozicijama. Uspješna izvedba u
međunarodnom natjecateljskom sustavu zahtijeva uvažavanje fizičkih zahtijeva sporta te
mogučnost tima (ekipe) da odgovori na te zahtjeve. U ovom trenutku, optimalna izvedba
zahtijeva kombinaciju tehničko-taktičkih sposobnosti kao i visok stupanj fizičke
pripremljenosti. Košarkašice su mjerene antropometrijskim testovima, testovima sprinta, na
izokinetičkim trenažerima i drugim testovima. U relaciji sa prethodnim istraživanjima,
pokazalo se kako su danas (1989.) košarkašice više, teže te kako im je aerobni kapacitet veći
nego prije kod košarkašica od prije 7 do 10 godina.
Vaccaro i sur. (1979.) proučavali su fiziološke karakteristike vrhunskih košarkašica
Testovima za procjenu sastava tijela, somatotipa, mišićne snage i izdržljivosti, nekih plućnih
funkcija i aerobnog kapaciteta testirano je 15 članica košarkaškog tima fakulteta u Marylandu
(18-21 godina). Testiranja su provedena tijekom košarkaške sezone 1976/77.
Rezultati istraživanja pokazali su da:
1. Aritmetička sredina rezultata tjelesne visine i mase pokazuje veće vrijednosti nego kod
obične ženske populacije. Rezultati su, također, veći nego i kod većine drugih
sportašica.
2. Aritmetička sredina rezultata postotka tjelesne masnoće manja je (20,78%) nego kod
nesportašica (25,6%, 20,95%, 26,9%), tenisačica (24,2%) i atletičarki bacačica
(23,2%) no ipak veća nego kod atletičarki (distance runner, 15,2%), gimnastičarki
(15,5%) i skijašica (16,1%).
3. Prosječni somatotip sličan je onima kod prosječne populacije
4. Rezultati VC-vitalnog kapaciteta, FEV-forsiranog ekspiracijskog kapaciteta i MVV-
maksimalnog ventilacijskog kapaciteta pokazuju veće vrijednosti nego kod prosjećne
populacije.
Matković, Bo. i sur. (1994.) proučavali su morfološke značajke 13 vrhunskih košarkašica
juniorki, članica hrvatske nacionalne juniorske ekipe. Mjerenje je provedeno pomoću 18
Page 17
antropometrijskih varijabli u skladu sa standardima Međunarodnog biološkog programa, dok
je somatotip određen pomoću Heath-Carter metode. Postotak masti izmjeren je elektronskim
analizatorom sastava tijela. Kao što se moglo i očekivati tjelesna visina značajno pozitivno
odstupa od prosječne populacije iste dobi u Hrvatskoj. Ove su vrijednosti bliske ruskim i
kanadskim košarkašicama istog uzrasta. Iz ovog je podatka uočljiva tendencija selekcioniranja
sve viših i viših djevojaka u košarkaški sport. Igračice na poziciji centra su u prosjeku najviše
(190.4 cm), krilne igračice nešto niže (184.4), dok su igračice na bekovskim pozicijama
najniže (180.1). Tjelesna masa i postotak masnog tkiva mijenjaju se proporcionalno s
tjelesnom visinom tako da su najveće vrijednosti potkožne masti zabilježene kod centara
(24.4), a zatim kod krila (23.9) i bekova (20.7).
Ackland i sur. (1997.) proučavali su apsolutne veličine i razmjere nekih antropometrijskih
karakteristika košarkašica koje su sudjelovale na Svjetskom prvenstvu. 168 košarkašica,
pripadnica 14 nacionalnih selekcija, testirano je baterijom od 38 antropometrijskih dimenzija
prije Svjetskog ženskog košarkaškog prvenstva u Australiji 1994. Mjere segmentalne duljine,
dubine i opsega testirala je skupina profesionalnih mjerioca upotrebom standardnih protokola.
Da bi rezultati bili iskoristivi u apsolutnom i relativnom smislu, ispitanice su podijeljene po
igračkim pozicijama. U apsolutnom smislu utvrđene su razlike između bekova krila i centara.
Međutim, što se tiče proporcija, utvrđene su neke sličnosti između krila i centara a naročito u
dimenzijama gornjeg dijela tijela. Bekovi su za razliku od krila i centara imali različite
proporcije testiranih dimenzija.
Namjera studije Bale (1991.) bila je utvrditi oblik i sastav tijela mladih košarkašica kao i
njihove relacije s igračkim pozicijama. 18 košarkašica dobi do 17 godina mjereno je baterijom
od 20 različitih antropometrijskih testova iz kojih se utvdio somatotip kao i sastav tijela.
Također je testirana eksplozivna snaga tipa skočnosti (vertical jump) anaerobna snaga
(anaerobic power-Lewis nomogram), dinamometrijska snaga hvata lijeve i desne ruke i
laterality (lateralni kvocijent). U analizi podataka korištena je ANOVA. Apsolutno najveće
vrijednosti rezultata testiranja antropometrijskih karakteristika imali su centri, slijede krilne
igračice i na kraju bekovi. Centri su bili mnogo viši, imale su duže udove, šire kukove i te su
imale veću mišićnu masu.
Dizdar i sur. (1995.) proučavali su strukturnu analizu pozicija igraća u košarkaškoj igri na
temelju nekih antropoloških karakteristika, važnost motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te
morfoloških karakteristika igraća u košarkaškoj igri na pozicijama 1- bek organizator igre, 2-
bek šuter, 3-krilo, 4-krilni centar i 5-centar procjenjivalo je 5 selekcioniranih košarkaških
eksperata. Hijerarhijskom klaster analizom pozicija igraća u igri dobivene su dvije skupine
Page 18
igraća. Skupinu ''A'' čine pozicije igrača 1, 2 i 3 koja je imenovana vanjski igrači, a skupinu
''B'' čine pozicije igrača 4 i 5 koja je imenovana unutarnji igrači. Na temelju dobivenih
rezultata, a prema mišljenju eksperata, vanjski igraći posjeduju visoku razinu brzine (brzine
reakcije, frekvencije pokreta i brzine jednog pokreta), agilnosti, eksplozivne snage,
koordinacije, preciznosti i izdržljivosti (sva tri energetska kapaciteta), dok unutarnji igraći
posjeduju visoku longizudinalnu i transverzalnu dimenzionalnost skeleta, veću količinu
mišićne mase i poktožnog masnog tkiva te veću razinu apsolutne, statičke i repetitivne snage.
Mamontz i sur. (1999.) su u svom istraživanju predstavili antropometrijske i fiziološke
karakteristike 46 košarkašica koje se natječu u prvoj NCAA diviziji u Sjedinjenim Američkim
državama. Podaci su prikupljeni u razdoblju od osam godina. Gustoća tijela je procijenjena
hidrodensitometrijom, a postotak potkožnog masnog tkiva izračunat je na temelju
procijenjene gustoće tijela pomoću Siri jednadžbe. Anaerobna snaga donjih ekstremiteta
procijenjena je Wingate anaerobnim testom, a vertikalni odraz određen je pomoću Vertec
aparature. Rezultati su pokazali da su centri značajno viši (p<0.01) i veće mase (p<0.01) od
bekova i krila. Centri su ujedno imali značajno nižu gustoću tijela, koja upućuje na veću
bezmasnu masu. S druge strane, centri su prikazali nižu vrijednost anaerobne snage relativno
u odnosu na tjelesnu masu i od bekova i od krila. Može se primijetiti da su krila značajno teža
i viša od bekova (p<0.01). Istodobno, nisu primijećene razlike između sve tri skupine u
vertikalnom odrazu. Ovi rezultati sugeriraju da usprkos relativno visokim razlikama u
prosjecima antropometrijskih dimenzija, postoje male statističke razlike u fiziološkim
varijablama testiranih košarkašica u odnosu na njihove pozicije u igri.
Page 19
3. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Ovo istraživanje ima dva osnovna cilja:
1. Testirati statističku značajnost razlika u standardnim i izvedenim parametrima
situacijske učinkovitosti između muških i ženskih seniorskih nacionalnih selekcija
koje se sudjelovale na Europskim prvenstavima 2003 godine.
2. Utvrditi razlike između pobjedničkih i poraženih muških kao i između pobjedničkih i
poraženih ženskih seniorskih nacionalnih selekcija, koje su sudjelovale na Europskim
prvenstvima 2003 godine, u standardnim i izvedenim parametrima situacijske
učinkovitosti.
Page 20
3. HIPOTEZE
Sukladno navedenim ciljevima postavljene su dvije hipoteze:
1. H1: postoje statistički značajne razlike između muških i ženskih ekipa seniorskih
nacionalnih selekcija koje su igrale na Europskim prvenstvima 2003. godine. u
prostoru standardnih i izvedenih parametara situacijske učinkovitosti.
2. H1: postoje statistički značajne razlike između pobjedničkih i poraženih muških kao i
pobjedničkih i poraženih ženskih ekipa seniorskih nacionalnih selekcija koje su igrale
na Europskim prvenstvima 2003. godine. u prostoru standardnih i izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti.
Page 21
4. METODE ISTRAŽIVANJA
4.1. Uzorak entiteta
Uzorak entiteta činit će one muške i ženske seniorske nacionalne selekcije koje su su igrale na
Europskim prvenstvima 2003. godine. I za seniore i za seniorke bit će analizirane sve
odigrane utakmice. Na seniorskom Europskom košarkaškom prvenstvu za košarkaše 2003
godine u Švedskoj sudjelovalo je 16 nacionalnih selekcija: Litva, Španjolska, Italija,
Francuska, Grčka, Srbija i Crna gora, Izrael, Rusija, Nemačka, Slovenija, Hrvatska, Turska,
Latvija, , Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Švedska. Ekipe su podijeljene u 4 grupe po 4 ekipe.
Sustav natjecanja je bio takav da je ukupno odigrano 40 utakmica.
Na seniorskom Europskom košarkaškom prvenstvu za košarkašice 2003 godine u Grčkoj
sudjelovalo je 12 nacionalnih selekcija: Rusija, Česka, Španjolska, Poljska, Franuska, Belgija,
Srbija i Crna gora, Slovačka, Grčka, Mađarska, Ukrajina i Izrael. Ekipe su podijeljene u 2
grupe po 6 ekipe. Sustav natjecanja je bio takav da je ukupno odigrano 46 utakmica.
To konkretno znaći da će u obradu podataka ući statistički parametri iz 86 susreta odnosno
172 ''statistike'' ukupno.
Page 22
4.2. Uzorak varijabli
Uzorak varijabli činit će 13 standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti u
košarkaškoj igri.
4.2.1. Standardni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri
13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri:
1.
Broj uspješnih šuteva za dva poena - broj lopti ubačenih u koš unutar
prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XP2
2.
Broj neuspješnih šuteva za dva poena - broj neuspješnih ubacivanja lopte
u koš unutar prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XN2
3.
Broj uspješnih šuteva za tri poena - broj lopti ubačenih u koš izvan
prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XP3
4.
Broj neuspješnih šuteva za tri poena - broj neuspješnih ubacivanja lopte u
koš izvan prostora koji omeđuje crta 6,25 metara XN3
5.
Broj uspješnih slobodnih bacanja - broj lopti ubačenih u koš iza crte
slobodnih bacanja XP1
6.
Broj neuspješnih slobodnih bacanja - broj neuspješnih ubacivanja lopte u
koš iza crte slobodnih bacanja XN1
7.
Broj asistencija - broj lopti dodanih "otvorenom" igraču koje su
neposredno omogućile uspješno ubacivanje lopte u koš samo onda ako je
igrač odgovorio na dodavanje trenutnom reakcijom prema košu XA
8.
Broj skokova u napadu - broj lopti uhvaćenih (odbijenih od obruča ili
ploče, tj. Promašenih) doskokom u fazi tranzicijskog ili postavljenog
napada neposredno nakon neuspješnog šuta XSN
9.
Broj skokova u obrani - broj lopti uhvaćenih (odbijenih od obruča ili
ploče, tj. Promašenih) doskokom u fazi tranzicijske ili postavljene obrane
neposredno nakon neuspješnog šuta XSO
10.
Broj osvojenih lopti - broj lopti dobivenih u fazi tranzicijske ili
postavljene obrane nakon pogreške ekipe u tranzicijskom ili postavljenom
napadu. Podrazumijeva oduzimanje lopti protivniku na bilo koji propisan
način (ukradena lopta pri vođenju, skretanje lopte od protivnika, a prema
suigraču, presijecanje dodane lopte, osvajanje ničijih lopti, osvajanje lopte
pri podbacivanju). XOL
11.
Broj blokada šuta - broj blokiranih ili pariranih ubacivanja lopte u koš u
fazi tranzicijske ili postavljene obrane. XB
12.
Broj osobnih pogrešaka - broj pogrešaka igrača; podrazumijeva
nedopušten, neregularan tjelesni dodir s protivničkim igračem, bez obzira
na to je li lopta "živa", u igri ili "mrtva", kao i pogreške u kodeksu pravila
ponašanja (tehnička pogreška) XOP
13.
Broj izgubljenih lopti - broj lopti izgubljenih u fazi napada, a posljedica su
netočnog dodavanja, lošeg hvatanja, lošeg vođenja lopte i prekršaja
pravila igre (koraci, namjerno igranje nogom, lopta izvan graničnih crta,
dvostruko vođenje lopte, nošenje lopte, prekršaj pravila 3, 5, 8 i 24
sekunde, osobna pogreška u napadu i lopta vraćena u stražnje polje). XIL
Page 23
4.2.2. Izvedeni parametri situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri
Pretpostavlja se kako se košarkaška igra kvantitativno i kvalitativno razlikuje ovisno o spolu
tj. kako ukupna uspješnost ovisi o različitim faktorima šuterske učinkovitosti. Stoga je
potrebno egzaktno utvrditi koji su to (izvedeni) parametri šuterske situacijske učinkovitosti
koji više a koji manje razlikuju mušku od ženske košarke odnosno jesu li te razlike značajne.
U ovom će se istraživanju, na osnovu 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti,
izračunati 6 izvedenih parametara šuterske situacijske učinkovitosti kao i ukupna
učinkovitosti muških i ženskih košarkaških ekipa prema metodi djelomično ponderiranih
linearnih kombinacija (Dizdar, 2002.):
Koeficijenti iskoristivosti šuta za 2 poena
Formula za izračunavanje koeficijenta iskoristivosti šuta za dva poena:
XK2-IS= XP2 / XU2
Gdje je:
XK2-IS-koeficijent iskoristivosti šuta za 2 poena
XP2 - broj uspješnih šuteva za 2 poena
XU2 - broj šuteva za dva poena
Koeficijenti iskoristivosti šuta za 3 poena
Formula za izračunavanje koeficijenta iskoristivosti šuta za tri poena:
XK3-IS= XP3 / XU3
Gdje je:
XK3-IS-koeficijent iskoristivosti šuta za 3 poena
XP3 - broj uspješnih šuteva za 3 poena
XU3 - broj šuteva za 3 poena
Koeficijenti iskoristivosti slobodnih bacanja
Formula za izračunavanje koeficijenta iskoristivosti slobodnih bacanja:
XK1-IS= XP1 / XU1
Gdje je:
XK1 - IS-koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja
XP1 - broj uspješnih slobodnih bacanja
XU1 - broj slobodnih bacanja
Page 24
Koeficijenti učinkovotosti šuta za 2 poena
Formula za izračunavanje koeficijenta učinkovitosti šuta za 2 poena:
XK2-UC = 2 x XP2 x XK2-IS
Gdje je:
XK2-UC-koeficijent učinkovitosti šuta za 2 poena
XP2 - broj uspješnih šuteva za 2 poena
XK2-IS-koeficijent iskoristivosti šuteva za 2 poena
Koeficijenti učinkovotosti šuta za 3 poena
Formula za izračunavanje koeficijenta učinkovitosti šuta za 3 poena:
XK3-UC = 3 x XP3 x XK3-IS
Gdje je:
XK3-UC-koeficijent učinkovitosti šuta za 3 poena
XP3 - broj uspješnih šuteva za 3 poena
XK3-IS-koeficijent iskoristivosti šuteva za 3 poena
Koeficijenti učinkovitosti slobodnih bacanja
Formula za izračunavanje koeficijenta učinkovitosti slobodnih bacanja:
XK1-UC = XP1 x XK1-IS
Gdje je:
XK1-UC-koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja
XP1 - broj uspješnih slobodnih bacanja
XK1-IS-koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja
Page 25
Ukupna situacijska učinkovitosti
Formula za izračunavanje ukupne situacijske učinkovitosti prema metodi djelomično
ponderiranih linearnih kombinacija :
XDLK= XP1 + 2 x XP2 + 3 x XP3 + XSO + XSN + XA + XOL + 0,5 x XB – 0,5 XN1 –
XN2 – XN3 – XIL – XOP
Gdje je:
XDLK -Ukupna situacijska učinkovitosti igraća XOL - Broj osvojenih lopti
XP1 - Broj uspješnih slobodnih bacanja XB - Broj blokada
XP2 - Broj uspješnih šuteva za dva poena XN1 - Broj neuspješnih slobodnih bacanja
XP3 - Broj uspješnih šuteva za tri poena XN2 - Broj neuspješnih šuteva za dva poena
XSO - Broj skokova u obrani XN3 - Broj neuspješnih šuteva za tri poena
XSN - Broj skokova u napadu XIL - Broj izgubljenih lopti
XA - Broj asistencija XOP - Broj osobnih pogrešaka
Page 26
4.3. Metode prikupljanja podataka
Podaci su prikupljeni sa službene FIBA stranice: www.fiba.com
U statističku obradu podataka ušle su sumarne ''statistike'' muških i ženskih ekipa sa svih
odigranih utakmica na Europskim prvenstvima 2003 godine (slika 1).
Slika 1: Broj ekipa, utakmica i ''statistika'' na muškom i ženskom Europskom košarkaškom
prvenstvu 2003 godine.
12 ekipa=46 utakmica=92 ''statistike''
16 ekipa=40 utakmica=80 ''statistika''
EP 2003
Muške ekipe
EP 2003
Ženske ekipe
=172
''statistike''
Page 27
4.4. Metode obrade podataka
Podaci su, za promatrane skupine košarkaša i košarkašica kao i za svaku od dviju skupina
varijabli (standardne i izvedene), obrađeni tako da su:
izračunati deskriptivni statistički parametri: aritmetička sredina, standardna devijacija,
minimalni i maksimalni rezultat te je za utvrđivanje normaliteta distribucije
primijenjen Kolmogorov - Smirnovljev test.
primjenom kanoničke diskriminacijske analize, točnije, testiranjem značajnosti
diskriminativne funkcije uz pomoć Burttletovog x2 testa, utvrđeno je postoji li
statistički značajna razlika između košarkaša i košarkašica u ukupnom prostoru
standardnih parametara situacijske učinkovitosti i zasebno u prostoru izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti. Pored toga utvrđeno je koje varijable
pojedinačno statistički značajno doprinose razlikovanju (na osnovu F- vrijednosti),
kao i koliko pojedine varijable doprinose razlikovanju muških ekipa od ženskih - na
osnovu matrice ortogonalnih projekcija varijabli sa diskriminativnom funkcijom.
Također, primjenom kanoničke diskriminacijske analize utvrđeno je postoji li
statistički značajna razlika između pobjedničkih i poraženih muških odnosno
pobjedničkih i poraženih ženskih ekipa u prostoru standardnih kao i izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti. Također je utvrđeno koje varijable pojedinačno
statistički značajno doprinose razlikovanju (na osnovu F- vrijednosti), kao i koliko
pojedine varijable doprinose razlikovanju pobjedničkih od poraženih ekipa (zasebno
za košarkaše i košarkašice) - na osnovu matrice ortogonalnih projekcija varijabli sa
diskriminativnom funkcijom.
Podaci su obrađeni programskim paketom STATISTICA 5.0 na Kineziološkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu.
Page 28
5. REZLTATI I RASPRAVA
Ovo poglavlje sastoji se od dva dijela. Prvi se dio odnosi na rezultate razlika u standardnim i
izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti između muških i ženskih košarkaških ekipa
na seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003 godine. Drugi se dio odnosi na
rezultate razlika u standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti između
pobjedničkih i poraženih muških odnosno pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških ekipa
na seniorskom košarkaškim Europskim prvenstvima 2003 godine.
Page 29
5.1. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske
učinkovitosti između muških i ženskih košarkaških ekipa na
seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003
godine
5.1.1. Deskriptivni statistički parametri muških i ženskih ekipa 13
standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
5.1.1.1.Deskriptivni statistički parametri muških i ženskih ekipa u 13 standardnih
parametara situacijske učinkovitosti
U tabelama 1 - 2 prikazani su osnovni deskriptivni statistički parametri (aritmetička sredina,
standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za muške i ženske ekipe u
standardnim parametrima.
Tabela 1: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat muških
košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara.
MUŠKARCI XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL
MEAN 19,14 19,15 7,15 13,54 17,33 7,18 11,66 8,96 21,88 6,10 2,56 24,24 14,09
SD 4,18 5,72 2,54 3,96 5,36 3,52 4,05 3,42 5,23 2,96 1,98 4,10 4,23
MIN 8,00 8,00 2,00 3,00 5,00 0,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 14,00 7,00
MAX 31,00 34,00 13,00 25,00 29,00 17,00 23,00 20,00 33,00 15,00 8,00 34,00 25,00
Tabela 2: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara.
ŽENE XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL
MEAN 20,12 24,33 5,11 10,52 16,18 5,84 12,54 11,00 23,38 8,28 2,53 21,10 15,27
SD 5,16 5,65 2,57 3,84 6,14 3,50 4,33 4,39 5,31 3,25 1,92 4,12 4,31
MIN 7,00 10,00 0,00 2,00 6,00 0,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 11,00 7,00
MAX 32,00 39,00 12,00 21,00 34,00 18,00 26,00 24,00 36,00 18,00 7,00 32,00 28,00
Podaci u tabelama 1 i 2 pokazuju kako muške košarkaške ekipe, za razliku od ženskih
košarkaških ekipa, imaju više:
1. uspješnih šuteva za tri poena (XP3)
2. neuspješnih šuteva za tri poena (XN3)
3. uspješnih slobodnih bacanja (XP1)
Page 30
4. neuspješnih slobodnih bacanja (XN1)
5. blokada (XB) i
6. osobnih pogrešaka (XOP).
Ženske košarkaške ekipe, za razliku od muških košarkaških ekipa, imaju više:
1. uspješnih šuteva za dva poena (XP2)
2. neuspješnih šuteva za dva poena (XN2)
3. asistencija (XA)
4. skokova u napadu (XSN)
5. skokova u obrani (XSO)
6. osvojenih lopti (XOL) i
7. izgubljenih lopti (XIL).
Page 31
5.1.1.2.Deskriptivni statistički parametri muških i ženskih ekipa u 7 izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti
U tabelama 3 - 4 prikazani su osnovni deskriptivni statistički parametri (aritmetička sredina,
standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za muške i ženske ekipe u izvedenim
parametrima.
Tabela 3: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat muških
košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara
MUŠKARCI XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK
MEAN 0,51 0,35 0,71 19,86 7,99 12,51 52,33
SD 0,10 0,10 0,11 7,16 4,56 4,79 20,02
MIN 0,21 0,13 0,48 3,66 0,80 3,13 -2,00
MAX 0,72 0,56 1,00 44,70 20,28 25,04 101,00
Tabela 4: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
ženskih ekipa u 7 izvedenih parametara
ŽENE XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK
MEAN 0,45 0,32 0,74 18,90 5,58 12,21 54,09
SD 0,09 0,12 0,12 7,64 4,14 5,60 23,74
MIN 0,22 0,00 0,50 3,38 0,00 3,27 2,50
MAX 0,65 0,60 1,00 41,80 21,60 30,42 110,00
Podaci u tabelama 3 i 4 pokazuju kako muške košarkaške ekipe, za razliku od ženskih
košarkaških ekipa, imaju veći:
1. koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (XK2-IS)
2. koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena (XK3-IS)
3. koeficijent ucinkovitosti šuta za dva poena (XK2-UC)
4. koeficijent ucinkovitosti šuta za tri poena (XK3-UC) i
5. koeficijent ucinkovitosti slobodnih bacanja (XK1-UC)
Page 32
5.1.2. Rezultati Kolmogorov-Smirnovog testa muških i ženskih ekipa u 13
standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Rezultati Kolmogorov-Smirnovog testa (tabela 5) pokazuju kako neke varijable (osjenčane i
boldane) ne pokazuju normalnu distribuciju. U ovom slučaju to neće predstavljati problem jer
se radi o relativno velikom broju varijabli, a razlike nisu velike (podjednaka kombinacija
značajnosti od 0,05 i 0,01).
Tabela 5: Rezultati Kolmogorov-Smirnovog testa za muške i ženske košarkaške ekipe u 13
standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Kolmogorov-Smirnov Test KOŠARKAŠI
Kolmogorov-Smirnov Test KOŠARKAŠICE
N max D p N max D p
XP2 80 0,107 p > .20 XP2 92 0,0745 p > .20
XN2 80 0,096 p > .20 XN2 92 0,0898 p > .20
XU2 80 0,068 p > .20 XU2 92 0,0578 p > .20
XP3 80 0,136 p < ,15 XP3 92 0,1561 p < ,05
XN3 80 0,117 p > .20 XN3 92 0,0975 p > .20
XU3 80 0,109 p > .20 XU3 92 0,067 p > .20
XP1 80 0,1 p > .20 XP1 92 0,0956 p > .20
XN1 80 0,119 p > .20 XN1 92 0,1458 p < ,05
XU1 80 0,092 p > .20 XU1 92 0,1016 p > .20
XA 80 0,092 p > .20 XA 92 0,0776 p > .20
XSN 80 0,108 p > .20 XSN 92 0,1321 p < ,10
XSO 80 0,078 p > .20 XSO 92 0,084 p > .20
XOL 80 0,106 p > .20 XOL 92 0,1216 p < ,15
XB 80 0,222 p < ,01 XB 92 0,1743 p < ,01
XOP 80 0,111 p > .20 XOP 92 0,0981 p > .20
XIL 80 0,083 p > .20 XIL 92 0,1377 p < ,10
XK2_IS 80 0,079 p > .20 XK2_IS 92 0,0824 p > .20
XK3_IS 80 0,07 p > .20 XK3_IS 92 0,0663 p > .20
XK1_IS 80 0,056 p > .20 XK1_IS 92 0,0623 p > .20
XK2_UC 80 0,115 p > .20 XK2_UC 92 0,0619 p > .20
XK3_UC 80 0,107 p > .20 XK3_UC 92 0,1635 p < ,05
XK1_UC 80 0,041 p > .20 XK1_UC 92 0,0861 p > .20
XDLK 80 0,069 p > .20 XDLK 92 0,0563 p > .20
Legenda:
N - broj entiteta
max D - maksimalna distanca između relativne kumulativne teoretske frekvencije
(normalne) i relativne kumulativne empirijske frekvencije (dobivene)
p - pogreška statističkog zaključivanja.
Page 33
5.1.3. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa muških i ženskih ekipa u 13
standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
5.1.3.1.Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa muških i ženskih ekipa u 13 standardnih
parametara situacijske učinkovitosti
Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa (tabela 6) pokazuju kako dobivena diskriminacijska
funkcija značajno razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa na razini značajnosti 0,01, uz
kanoničku korelaciju 0,65, te je moguće zakljućiti da 13 standardnih parametara situacijske
učinkovitosti dobro razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa.
Tabela 6: Chi-Square Tests/successive roots – postupni hi kvadrat test za diskriminacijske
funkcije između muških i ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara
Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (stat2003.sta)
Eigen- value
Canonicl R
Wilks' Lambda Chi-Sqr. df p-level
0 0,741297 0,652469 0,574285 90,68202 13 0,000
Legenda:
Eigen-value – svojstvena vrijednost diskriminacijskih funkcija,
Canonical R – koeficijent kanoničke korelacije (diskriminacije)
Wilks' Lambda – vrijednost Wilksovih lambdi za svaku diskriminacijsku funkciju
Chi-Sqr – vrijednost hi kvadrat testa za testiranje značajnosti diskriminacijske
funkcije.
Page 34
5.1.3.2.Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa muških i ženskih ekipa u 7 izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti
Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa (tabela 7) pokazuju kako dobivena diskriminacijska
funkcija značajno razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa na razini značajnosti 0,01, uz
kanoničku korelaciju 0,57. Zakljućuje se da i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
dobro razlikuje muške od ženskih košarkaških ekipa.
Tabela 7: Chi-Square Tests/successive roots – postupni hi kvadrat test za diskriminacijske
funkcije između muških i ženskih košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske
učinkovitosti
Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (stat2003.sta)
Eigen- value
Canonicl R
Wilks' Lambda
Chi-Sqr.
df
p-level
0 0,479238 0,569189 0,676024 65,18923 7 0,000
Legenda se nalazi na strani xx.
Page 35
5.1.4. Rezultati F – testa muških i ženskih ekipa u 13 standardnih i 7
izvedenih parameta situacijske učinkovitosti
5.1.4.1. Rezultati F – testa muških i ženskih ekipa u 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti
Rezultati F – testa (tabela 8), kojim je testirana značajnost razlika između muških i ženskih
košarkaških ekipa po pojedinim varijablama standardnih parametara, pokazuju koje varijable
pojedinačno imaju značajan doprinos u ukupnom razlikovanju grupa. Primijećuje se da
varijable asistencije, uspješni šutevi za dva i tri poena kao i neuspješni šutevi za tri poena
statistički značajno doprinose ukupnom razlikovanju muških i ženskih košarkaških ekipa u
standardnim parametrima.
Tabela 8: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za testiranje
značajnosti razlika po pojedinim standardnim varijablama situacijske učinkovitosti
Discriminant Function Analysis Summary (stat2003.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: SPOL (2 grps)
Wilks' Lambda: ,57428 approx. F (13,158)=9,0096 p< ,0000
Wilks'
Lambda Partial
Lambda F-remove
-1,158
p-level
Toler. 1-Toler. (R-Sqr.)
XIL 0,574 1 0,039 0,843 0,645 0,355
XN2 0,58 0,991 1,448 0,231 0,427 0,573
XP1 0,58 0,99 1,629 0,204 0,738 0,262
XN1 0,58 0,99 1,654 0,2 0,796 0,204
XB 0,581 0,988 1,854 0,175 0,759 0,241
XSN 0,582 0,987 2,135 0,146 0,504 0,496
XOP 0,584 0,983 2,679 0,104 0,614 0,386
XSO 0,592 0,971 4,76 0,031 0,765 0,235
XOL 0,597 0,962 6,197 0,014 0,687 0,313
XA 0,602 0,954 7,646 0,006 0,598 0,402
XP2 0,603 0,952 8,013 0,005 0,363 0,637
XP3 0,605 0,949 8,444 0,004 0,544 0,456
XN3 0,612 0,939 10,331 0,002 0,51 0,49
Legenda:
Wilks' Lambda – vrijednost Wilksove lambde koju bismo dobili kada bismo iz modela
iskljućili pripadajuću varijablu
Partial Lambda – vrijednost koja izražava odnos Wilksove lambde nakon dodavanja
dotične varijable i Wilksove lambde prije dodavanja te iste varijable
F to remove – vrijednost temeljem koje se testira statistička značajnost doprinosa
svake varijable diskriminacijskoj moći cijelog modela
p-level – pogreška koja se čini prihvaćanjem hipoteze da je doprinos svake varijable
diskriminacijskoj moći modela statistički značajan
Page 36
Tolerance – predstavlja mjeru količine nezavisnih informacija pojedine varijable u
odnosu na sve ostale iz modela
1-Toler (R-square) – proporcija zajedničke varijance te varijable s ostalima iz
modela.
5.1.4.2. Rezultati F – testa muških i ženskih ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske
učinkovitosti
Rezultati F – testa (tabela 9), kojim je testirana značajnost razlika između grupa po pojedinim
varijablama izvedenih parametara, pokazuju kako varijable XDLK, XK3-UC, XK2-IS, XK1-
UC statistički značajno doprinose ukupnom razlikovanju muških i ženskih košarkaških ekipa
u izvedenim parametrima.
Tabela 9: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za testiranje
značajnosti razlika po pojedinim izvedenim varijablama situacijske učinkovitosti
Discriminant Function Analysis Summary (stat2003.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: SPOL (2 grps)
Wilks' Lambda: ,57428 approx. F (13,158)=9,0096 p< ,0000
Wilks'
Lambda Partial
Lambda F-remove
-1,158
p-level
Toler. 1-Toler. (R-Sqr.)
XK2_UC 0,678 0,997 0,521 0,472 0,125 0,875
XK1_IS 0,681 0,992 1,295 0,257 0,577 0,423
XK3_IS 0,696 0,972 4,748 0,031 0,282 0,718
XK1_UC 0,705 0,96 6,91 0,009 0,45 0,55
XK2_IS 0,725 0,933 11,813 0,001 0,202 0,798
XK3_UC 0,767 0,882 21,984 0,000 0,217 0,783
XDLK 0,772 0,875 23,328 0,000 0,216 0,784
Page 37
5.1.5. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških i
ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih i 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti
5.1.5.1.Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških i ženskih
košarkaških ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije (tabela 10) nalaze se muške a na pozitivnom
ženske košarkaške ekipe.
Tabela 10: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti
Means of Canonical Variables (13 standardnih parametara)
Root 1
M -0,9179
Ž 0,7982
5.1.5.2.Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških i ženskih
košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije (tabela 11) nalaze se ženske ekipe, a na
pozitivnom muške košarkaške ekipe.
Tabela 11: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti
Means of Canonical Variables (7 izvedenih parametara)
Root 1
M 0,738047
Ž -0,64178
Page 38
5.1.6. Koeficijenti korelacije 13 standardnih i 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti muških i ženskih ekipa s diskriminacijskom
funkcijom
5.1.6.1.Koeficijenti korelacije 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
muških i ženskih ekipa s iskriminacijskom funkcijom
Nakon što se pokazalo da diskriminacijska funkcija statistički značajno razlikuje grupe u
standardnim i izvedenim parametrima situacijske učinkovitosti, pristupilo se utvrđivanju
koeficijenta korelacije svake varijable s diskriminativnom funkcijom (tabela 12).
Tabela 12: Sortirane korelacije pojedinih standardnih varijabli situacijske učinkovitosti
s diskriminacijskom funkcijom
Pozitivni pol 13 standardnih parametara (tabela 9) najbolje definiraju neuspješni šutevi za dva
poena (0,531), slijede osvojene lopte (0,408), skok u napadu (0,299) i skok u obrani (0,166),
izgubljene lopte (0,161), asistencije (0,122) te broj uspješnih šuteva za dva poena (0,121).
Negativni pol 13 standardnih parametara najbolje definiraju uspješni šutevi za tri poena (-
0,465), neuspješni šutevi za tri poena (-0,451), osobne pogreške (-0,445), slijede neuspješna
slobodna bacanja (-0,222), uspješna slobodna bacanja (-0,115) i blokade (-0,009).
Factor Structure Matrix (13 standardnih parametara)
Correlations Variables - Canonical Roots (Pooled-within-groups correlations)
ŽE
NS
KE
EK
IPE
XN2 0,531
XOL 0,408
XSN 0,299
XSO 0,166
XIL 0,161
XA 0,122
XP2 0,121
MU
ŠK
E E
KIP
E
XB -0,009
XP1 -0,115
XN1 -0,222
XOP -0,445
XN3 -0,451
XP3 -0,465
Page 39
5.1.6.2.Koeficijenti korelacije 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti muških i
ženskih ekipa s diskriminacijskom funkcijom
Tabela 13 prikazuje koeficijente korelacija 7 izvedenih varijabli s diskriminacijskom
funkcijom.
Tabela 13: Sortirane korelacije pojedinih izvedenih varijabli situacijske učinkovitosti
s diskriminacijskom funkcijom
Factor Structure Matrix (7 izvedenih parametara)
Correlations Variables - Canonical Roots (Pooled-within-groups correlations)
Root 1
MUŠKE EKIPE
XK3_UC 0,403
XK2_IS 0,402
XK3_IS 0,160
XK2_UC 0,094
XK1_UC 0,041
ŽENSKE EKIPE
XDLK -0,058
XK1_IS -0,168
Pozitivni pol 7 izvedenih parametara (tabela 13) najbolje definira varijabla koeficijent
učinkovitosti šuta za tri poena (0,403) i koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (0,402).
Slijede, koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena (0,160), koeficijent učinkovitosti šuta za
dva poena (0,094) i koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja (0,041).
Negativni pol najbolje definira koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (-0,168) a zatim
varijabla ukupne situacijske učinkovitosti (-0,058).
Page 40
5.1.7. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti muških i ženskih ekipa u
13 standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
5.1.7.1.Standardizirani diskriminacijski koeficijenti muških i ženskih ekipa u 13
standardnih parametara situacijske učinkovitosti
Tabela 14 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih standardnih varijabli u definiranju
diskriminacijske funkcije. Standardizirani koeficijenti ili paralelne projekcije su vrijednosti
kojima je ponderirana svaka varijabla prije nego je ušla u izgradnju linearne kombinacije
diskriminativne funkcije.
Primjećuje se kako najveći doprinos definiranju diskriminacijske funkcije, odnosno
razlikovanju grupa, imaju varijable uspješni šutevi za dva poena (-0,559) i neuspješni šutevi
za tri poena (-0,532). Slijede uspješni šutevi za tri poena (-0,468), asistencije (0,426),
osvojene lopte (0,359), skokovi u obrani (0,300), osobne pogreške (-0,253), skokovi u napadu
(0,249), neuspješni šutevi za dva poena (0,224), blokade (-0,190), uspješna slobodna bacanja
(-0,180), neuspješna slobodna bacanja (-0,175) i izgubljene lopte (-0,030).
Tabela 14: Standardized Coefficients - Sortirani standardizirani diskriminacijski koeficijenti
13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
Standardized Coefficients for Canonical Variables
(13 standardnih parametara)
Root 1
XA 0,426
XOL 0,359
XSO 0,300
XSN 0,249
XN2 0,224
XIL -0,030
XN1 -0,175
XP1 -0,180
XB -0,190
XOP -0,253
XP3 -0,468
XN3 -0,532
XP2 -0,559
Eigenval 0,741
Cum.Prop 1,000
Page 41
5.1.7.2.Standardizirani diskriminacijski koeficijenti muških i ženskih ekipa u 7
izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Tabela 15 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih izvedenih varijabli u definiranju
diskriminacijske funkcije. Najveći doprinos razlikovanju grupa ima varijabla ukupne
situacijske učinkovitosti (-1,333). Slijede koeficijent učinkovitosti šuta za tri poena (1,296),
koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (1,014), koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena
(-0,555), koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja (0,527), koeficijent učinkovitosti šuta za
dva poena (0,280) i koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (0,205).
Tabela 15: Standardized Coefficients - Sortirani standardizirani diskriminacijski koeficijenti
7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Standardized Coefficients for Canonical Variables
(7 izvedenih parametara)
Root 1
XK3_UC 1,296
XK2_IS 1,014
XK1_UC 0,527
XK2_UC 0,280
XK1_IS -0,205
XK3_IS -0,555
XDLK -1,333
Eigenval 0,479
Cum.Prop 1,000
Page 42
5.1.8. Zaključna interpretacija razlika u 13 standardnih i 7 izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti između muških i ženskih ekipa
na seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003 godine
Prema navedenim rezultatima, najveći doprinos razlikovanju košarkaša od košarkašica je u
broju neuspješnih šuteva za dva poena (0,531). Košarkašice prosjećno po utakmici promaše
24,33, a košarkaši 19,15 koševa.
Razlog većem broju neuspješnih šuteva za dva poena kosarkasica, u odnosu na košarkaše,
mogao bi se potražiti u: losoj selekciji šuta, nepravovremenom dodavanju šuteru, tehnickoj
''nedorećenosti'' košarkašica u odnosu na košarkaše te zbog inferiornijih motoričkih
sposobnosti košarkašica zbog kojih u brzoj reakciji ne mogu postizati veću preciznost.
Također, košarkašice za razliku od košarkaša pokazuju dozu nestrpljivosti što ih dovodi u
situaciju šutiranja iz nepovoljnih pozicija (selekcija šuta).
Nakon neuspješnog pokušaja za dva ili tri poena tranzicija ekipe u fazu obrane kod
košarkašica nije dovoljno dobro organizirana što omogucava postizanje lakih koševa (zicera,
kontri). Obrana u svom polju nije dovoljno ''jaka'' odnosno nije dovoljno dobro postavljena u
prostoru (rotacija) sto omogučava protivniku veći broj šuteva s poludistance. U odnosu na
ovako postavljenu obranu kod košarkašica, u odnosu na košarkaše, češće dolazi do većeg
broja skokova u napadu (11:8,96). Skokovi u napadu znatano doprinose strukturiranju
diskriminacijske funkcije (0,299) te se mogu promatrati sa stajališta obrane i napade. Do
skoka u napadu, sa stajališta obrane, obićno dolazi zbog nedostatka voljnog momenta i
neorganiziranosti obrane odnosno nedostatka ''ravnoteže'' izmedju linija igraća u obrani
(bekova, krila i centara). Sa stajališta napada, odnosno ekipe koja šutira, do skoka u napadu
obićno dolazi iz nekoliko razloga: skakačke ravnoteže linija igraća u napadu, izrazite fizićke
dominacije ili naglašenog voljnog momenta (primjerice, što je ekipa ima slabiji postotak šuta
to je motiviranija za skokove pa tako i za skokove u napadu).
Uzevši u obzir da košarkašice, u odnosu na košarkaše, imaju i statistički značajno manju
iskoristivost (tabela 9) u šutu za dva poena logično je što imaju i veći broj skokova u obrani
(23,28:21,88). Drugim rijećima, moglo bi se zakljućiti da košarkasice lošije obavljaju
''poslove u igri'': povratak u obranu, postavljanje u prostoru u obrani (individualna obrana),
blokiranje šuta i zagrađivanje šutera (kolektivna obrana).
Značajnu korelaciju s diskriminacijskom funkcijom ima i varijabla osvojene lopte (0,408). Iz
tabela 1 i 2 može se vidjeti kako košarkašice, u odnosu na košarkaše, imaju veći prosjećni
broj osvojenih lopti po utakmici (8,28:6,10). Do osvojenih lopti može se doći individualnom i
Page 43
kolektivnom obranom (npr. razlicite vrste pressinga, agresivne obrane, rotacija, zamki, visok
ritam igranja - ekipa koja je bolje fizićki pripremljena ima vecu šansu osvojiti loptu).
Međutim, možda bi kljućna rijeć mogla biti koncentarcija. Kao i kod šuteva za dva poena,
košarkašice, za razliku od košarkaša, imaju veći broj osvojenih lopti vjerojatno zbog: tehničke
nedorečenosti napada, problema u organiziranju napada (taktička obučenost), pada
koncentracije te, općenito, zbog neravnoteže linija igraća u napadu. Iz navedenih razloga kod
košarkašica češće dolazi do nedefiniranih situacija u kojima je lopta ''ničija'' gdje je presudna
brzina reakcije koja dovodi do osvojene ili izgubljene lopte.
Veci broj izgubljenih lopti košarkašica u odnosu na košarkaše mogle bi se objasniti slićno kao
i osvojene lopte. Košarkašice imaju veći broj izgubljenih lopti zbog skromnijih motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti, bržeg pada koncentracije, lošijih procjena situacija, nedostatka
napadačke ravnoteze te slabije individualne tehnike u odnosu na košarkaše.
Rezultati F-testa (tabela 8) pokazali su kako postoji statistički značajna razlika između muških
i ženskih ekipa u varijabli asistencija čija je korelacija s diskriminacijskom funkcijom 0,122.
Asistencije bi se mogle promatrati s aspekta šuta. Za ekipe koje imaju veću iskoristivost
(postotak) šuta, u ovom slučaju muske ekipe, realno je očekivati manji broj asistencija
odnosno dodavanja koja dovode do postizanja koša iz blizine. Isto se odnosi i na ''prodiranje''
koje najčešće dovodi do stvaranja viska igraća a samim time i do asistencije odnosno lakog
šuta. Znaci, ekipe koje imaju vecu iskoristivost i učinkovotost šuta za dva ili tri poena (tabele3
i 4) imaju manji broj asistencija (ukoliko se asistencijama smatraju dodavanja koja
neposredno dovode do postizanja koša). S obzirom da ženske košarkaške ekipe imaju manju
iskoristivost i učinkovitost u šutu za dva i tri poena i da su obrane postavljene dosta ''mekše'',
za razliku od muških ekipa, one teže igri prodorom koje dovode do stvaranja viška igraca a
samim time i do asistencija. Isto tako, veliki broj kontanapada (uglavnom uzrokovanih lošom
obranom) i skoka u napadu dovodi do većeg broja sistencija.
Kod objašnjavanja asistencija vrlo je važno naglasiti poziciju trostruke opasnosti (triple
threat). Prva opasnost je šut. Nakon uspješnog šuta obrana će reagirati na šutera. To daje
mogućnost prodora. Prodor je druga opasnost. Nakon prodora dolazi do rotacije u obrani,
stvara se višak igraća u napadu i dolazi do laganog poentiranja tj. asistencije. Znaći,
dodavanje je treća opasnost. Do asistencije može doći i zbog razlićitih vrsta fintiranja (šuta,
kretanja, dodavanja).
U ženskoj se košarci, za razliku od muške, češće igraju zonske obrane u kojima je naglasak na
kolektivnoj a manje na individualnoj obrani. To dovodi do manje agresivnosti a samim time i
do manjeg broja osobnih pogrešaka. Osobne pogreške su varijabla koja ne razlikuje statistički
Page 44
značajno ženske od muških ekipa iako je korelacija ove varijable s dikriminacijskom
funkcijom vrlo visoka (-0,451).
Veća iskoristivost košarkašca, u odnosu na košarkaše, u slobodnim bacanjima (0,74:0,71)
može se objasniti manjim brojem ukupno izvedenih slobodnih bacanja te činjenicom kako je u
ženskoj košarci dosta manja frekvencija teških osobnih pogrešaka. Nakon veceg broja takvih
pogrešaka logično je za pretpostaviti kako ce i postotci šutiranja slobodnih bacanja biti manji.
U muškoj košarci naglasak se stavlja na individualnu odgovornost u obrani (agresivnost).
Uglavnom se igra obrana čovjek na čovjeka visokog intenziteta i s puno fizičkog kontakta na
granici prekršaja. To dovodi do većeg broja osobnih pogrešaka i naravno većeg broja
slobodnih bacanja. Niži postotak (iskoristivost) slobodnih bacanja kod muških košarkaških
ekipa proizlazi iz fizičkog kontakta igre na granici ‘’faula’’ te gubitka koncentracije u takvim
situacijama.
Varijabla blokade ima neznatnu korelaciju s diskriminacijskom funkcijom (-0,009) te nije
utvrđena statistički značajna razlika između muških (2,56) i ženskih (2,53) ekipa.
Blokade, kao statistički pokazatelj, u košarci su gotovo zanemarive vaznosti. Uglavnom
dolaze kao rezultat individualne reakcije igraća koja može biti znaćajna samo u ekstremno
izjednačenim utakmicama kada ta individualna reakcija rješava pitanje pobjede (u posljednjim
sekundama utakmice).
Veci broj pokušaja i veći postotak realizacije šuta za tri poena kod košarkaša u odnosu na
košarkašice uvjetovan je superiornošću u: fizičkom pogledu, tehničkoj obučenosti, selekciji
šuta (muške košarkaške ekipe gotovo da nemaju limita u selekciji šuta), taktitkom i naravno
voljnim momentom.
Zanimljiv pokazatelj izvedenih parametara situacijske učinkovitosti je varijabla XDLK.
Varijabla XDLK je pokazatelj ukupne uspješnosti, a uzima u obzir sve pozitivne i negativne
varijable (djelomično ponderirane) 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti.
Korelacija s diskriminacijskom funkcijom neznatna (-0,058). Prosjećna vrijednost ove
varijable je na strani košarkašica (54,09 : 52,33). Iz prethodnog teksta moglo se primijetiti
kako ženske ekipe imaju veći broj ''pozitivnih'' varijabli u kojima su bolje od muških ekipa pa
je logićno što su košarkašice bolje u varijabli XDLK. Isto tako, interpretacija tih varijabli
pokazala kako one zapravo proizlaze iz loše obrane, loše selekcije šuta, tehničke
nedorečenosti itd. Takve interpretacije igre u ženskoj košarci samo upućuju na zaključak kako
postoje značajne razlike između naćina na koji igraju košrakaši za razliku od košarkašica.
Inferiornost košarkašica u odnosu na košarkaše u antropometrijskim karakteristikama,
Page 45
motoričkim i funkcionalne sposobnosti te brojnim drugim različitostima muškog i ženskog
organizma dovode do razlika u naćinu igranja košarkaške igre. Promjenom duljine i širine
terena, visine koša, veličine lopte itd. možda bi se košarka koju igraju žene više približila
košarci koju igraju košarkaši. Međutim, postavlja se pitanje da li je to cilj ženske košarke?
Page 46
5.2. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske
učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih ekipa na
seniorskim košarkaškim Europskim prvenstvima 2003
godine
5.2.1. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima situacijske
učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih muških ekipa na
seniorskom košarkaškom Europskom prvenstvu 2003 godine
5.2.1.1. Deskriptivni statistički parametri muških ekipa u 13 standardnih i
7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
5.2.1.1.1. Deskriptivni statistički parametri muških ekipa u 13 standardnih
parametrima situacijske učinkovitosti
U tabelama 16-17 prikazani su osnovni statistički parametri (aritmetička sredina, standardna
devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za muške ekipe u 13 standardnih parametara.
Tabela 16: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
muških pobjedničkih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
M POBJEDNICI XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL
MEAN 20,15 17,58 7,65 12,43 18,95 7,375 12,85 8,45 23,08 6,675 3,00 23,43 13,7
SD 4,65 5,48 2,55 3,54 4,87 3,79 4,22 3,08 4,87 2,90 1,87 4,11 4,57
MIN 9,00 8,00 2,00 3,00 9,00 1,00 6,00 3,00 13,00 2,00 0,00 14,00 7,00
MAX 31,00 34,00 13,00 21,00 29,00 16,00 23,00 16,00 33,00 15,00 8,00 34,00 25,00
Tabela 17: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
muških poraženih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
M PORAŽENI XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL
MEAN 18,13 20,73 6,65 14,65 15,7 6,975 10,48 9,475 20,68 5,525 2,125 25,05 14,48
SD 3,42 5,59 2,47 4,09 5,40 3,27 3,55 3,70 5,35 2,94 2,02 3,97 3,88
MIN 8,00 10,00 3,00 7,00 5,00 0,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 16,00 7,00
MAX 25,00 31,00 13,00 25,00 26,00 17,00 18,00 20,00 33,00 13,00 8,00 33,00 21,00
Pregledom osnovnih statističkih parametara (tabele 16 i 17) standardnih pokazatelja
situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa primjećuje se kako muške
pobjedničke ekipe imaju više:
Page 47
1. uspješnih šuteva za dva poena (XP2)
2. uspješnih šuteva za tri poena (XP3)
3. uspješnih slobodnih bacanja (XP1)
4. neuspješnih slobodnih bacanja (XN1)
5. asistencija (XA)
6. skokova u obrani (XSO)
7. osvojenih lopti (XOL) I
8. blokada (XB)
Standardni pokazatelji situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa
također pokazuju kako muške poražene ekipe imaju više:
1. neuspješnih šuteva za dva poena (XN2)
2. neuspješnih šuteva za tri poena (XN3)
3. skokova u napadu (XSN)
4. osobnih pogrešaka (XOP)
5. izgubljenih lopti (XIL)
Page 48
5.2.1.1.2. Deskriptivni statistički parametri muških ekipa u 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti
Promatrajući osnovne statističke parametre (tabele 18 i 19) izvedenih pokazatelja situacijske
učinkovitosti muških košarkaških ekipa primjećuje se kako su pobjedničke ekipe bolje u svim
izvedenim parametrima. Drugim rijećima, pobjedničke ekipe imaju bolju i iskoristivost i
učinkovitost u šutevima za dva i tri poena te u slobodnim bacanjima kao i veću ukupnu
situacijsku efikasnost.
Tabela 18: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
muških pobjedničkih ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
M POBJEDNICI XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK
MEAN 0,54 0,38 0,73 22,35 9,30 13,93 63,94
SD 0,10 0,10 0,11 8,17 4,73 4,53 16,91
MIN 0,21 0,13 0,48 3,77 0,80 5,06 31,00
MAX 0,72 0,56 0,96 44,70 18,15 23,31 101
Tabela 19: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
muških poraženih ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
M PORAŽENI XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK
MEAN 0,47 0,31 0,69 17,38 6,68 11,09 40,73
SD 0,08 0,08 0,11 4,96 4,02 4,67 15,79
MIN 0,23 0,13 0,50 3,66 1,13 3,13 -2,00
MAX 0,63 0,52 1,00 27,78 20,28 25,04 76,00
Page 49
5.2.1.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih
muških ekipa u 13 standardnih i 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti
5.2.1.2.1. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih muških
ekipa u 13 standardnih parametra situacijske učinkovitosti
Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa (tabela 20) pokazuju kako dobivena diskriminacijska
funkcija značajno razlikuju muške pobjedničke od poraženih ekipa u 13 standardnih
parametara situacijske učinkovitosti na razini značajnosti 0,01. Kanonička korelacija iznosi
0,65 i nešto je manja od korelacije (0,76) dobivene u istraživanju Trninića i suradnika 1997.
Moguće je zakljućiti da 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti dobro razlikuju
muške pobjedničke od poraženih ekipa.
Tabela 20: Chi-Square Tests/successive roots – postupni hi kvadrat test za diskriminacijske
funkcije između pobjedničkih i poraženih muških košarkaških ekipa u 13 standardnih
parametara situacijske učinkovitosti
Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (mstat03.sta)
Eigen- value
Canonicl R
Wilks' Lambda Chi-Sqr. df p-level
0 0,752 0,655 0,571 40,091 13,000 0,000
Page 50
5.2.1.2.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih muških
ekipa u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Burttletov Hi-kvadrat test (tabela 21) pokazuje kako dobivena diskriminacijska funkcije
značajno razlikuju muške pobjedničke od poraženih ekipa u 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti na razini značajnosti 0,01. Kanonička korelacija iznosi 0,61.
Zaključuje se da i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti dobro razlikuju muške
pobjedničke od poraženih ekipa.
Tabela 21: Chi-Square Tests/successive roots – postupni hi kvadrat test za diskriminacijske
funkcije između pobjedničkih i poraženih muških košarkaških ekipa u 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti
Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (mstat03.sta)
Eigen- value
Canonicl R
Wilks' Lambda Chi-Sqr. df p-level
0 0,595 0,611 0,627 34,767 7,000 0,000
Page 51
5.2.1.3. Rezultati F – testa muških pobjedničkih i poraženih ekipa u 13
standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
5.2.1.3.1. Rezultati F – testa muških pobjedničkih i poraženih ekipa u 13 standardnih
parametara situacijske učinkovitosti
Rezultati F – testa (tabela 22), kojim je testirana značajnost razlika između pobjedničkih i
poraženih muških košarkaških ekipa po pojedinim varijablama standardnih parametara,
pokazuju kako varijable osvojene lopte (XOL), neuspješni šutevi za tri poena (XN3),
neuspješni šutevi za dva poena (XN2), izgubljene lopte (XIL) i uspješna slobodna bacanja
(XP1) statistički značajno doprinose diskriminacijskoj moći modela na razini značajnost
0,05. Lukšić (2001) je u sličnom istraživanju (analizirajući pokazatelje situacijske efikasnosti
u završnicama doigravanja FIBA lige u razdoblju od 1992 do 2000 godine) dobio da se muške
pobjedničke ekipe statistički značajno razlikuju (t-testom) od poraženih u uspješnim
slobodnim bacanjima, uspješnim šutevima za dva poena, neuspješnim šutevima za tri poena i
skokovima u obrani. Primječuje se kako se ova dva istraživanja poklapaju u varijablama
uspješna slobodna bacanja i neuspješni šutevi za tri poena.
Tabela 22: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za
testiranje značajnosti razlika po pojedinim standardnim varijablama situacijske učinkovitosti
košarkaša
Discriminant Function Analysis Summary (mstat03.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: POB_POR (2 grps)
Wilks' Lambda: ,57080 approx. F (13,66)=3,8175 p< ,0001
Wilks'
Lambda Partial
Lambda F-remove
(1,66) p-level
Toler.
1-Toler. (R-Sqr.)
XB 0,571 1,000 0,004 0,950 0,720 0,280
XP2 0,571 1,000 0,014 0,908 0,470 0,530
XOP 0,573 0,996 0,280 0,599 0,671 0,329
XSN 0,575 0,993 0,495 0,484 0,509 0,491
XA 0,581 0,982 1,179 0,281 0,622 0,378
XP3 0,581 0,982 1,188 0,280 0,577 0,423
XN1 0,585 0,976 1,604 0,210 0,700 0,300
XSO 0,588 0,971 2,002 0,162 0,806 0,194
XP1 0,607 0,941 4,168 0,045 0,767 0,233
XIL 0,618 0,923 5,472 0,022 0,508 0,492
XN2 0,622 0,917 5,962 0,017 0,423 0,577
XN3 0,622 0,917 5,977 0,017 0,505 0,495
XOL 0,629 0,907 6,771 0,011 0,585 0,415
Page 52
5.2.1.3.2. Rezultati F – testa muških pobjedničkih i poraženih ekipa u 7 izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti
Rezultati F – testa (tabela 23) pokazuju kako samo varijabla XDLK statistički značajno
doprinosi ukupnom razlikovanju pobjedničkih i poraženih muških košarkaških ekipa u
izvedenim parametrima na razini značajnost 0,01.
Tabela 23: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za
značajnosti razlika po pojedinim izvedenim varijablama situacijske učinkovitosti muških
košarkaških ekipa
Discriminant Function Analysis Summary (mstat03.sta) No. of vars in model: 7; Grouping: POB_POR (2 grps)
Wilks' Lambda: ,62709 approx. F (7,72)=6,1167 p< ,0000
Wilks' Lambda
Partial Lambda
F-remove -1,158
p-level
Toler.
1-Toler. (R-Sqr.)
XK1_IS 0,627 1,000 0,005 0,945 0,544 0,456
XK2_IS 0,627 1,000 0,009 0,925 0,225 0,775
XK2_UC 0,628 0,998 0,143 0,706 0,147 0,853
XK1_UC 0,633 0,991 0,647 0,424 0,480 0,520
XK3_UC 0,634 0,988 0,849 0,360 0,177 0,823
XK3_IS 0,643 0,975 1,867 0,176 0,250 0,750
XDLK 0,698 0,899 8,133 0,006 0,293 0,707
Legenda se nalazi na strani xx.
Page 53
5.2.1.4. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških
pobjedničkih i poraženih ekipa u 13 standardnih i 7izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti
5.2.1.4.1. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških pobjedničkih i
poraženih ekipa u 13 standardnih parametrara situacijske učinkovitosti
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 13 standardnih parametara (tabela 24) nalaze
se pobjedničke, a na pozitivnom poražene muške košarkaške ekipe.
Tabela 24: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti muških košarkaških ekipa
Means of Canonical Variables (13 standardnih parametara –
košarkaši-pobjednici - izgubljeni)
Root 1
P -0,856
I 0,856
5.2.1.4.2. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji muških pobjedničkih i
poraženih ekipa u 7 izvedenih parametrara situacijske učinkovitosti
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 7 izvedenih parametara (tabela 25) nalaze se
muške pobjedničke, a na pozitivnom poražene ekipe.
Tabela 25: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti muških košarkaških ekipa
Means of Canonical Variables (7 izvedenih parametara –
košarkaši-pobjednici - izgubljeni)
Root 1
P -0,761
I 0,761
Page 54
5.2.1.5. Koeficijenti korelacije 13 standardnih i 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa s
diskriminacijskom funkcijom
5.2.1.5.1. Koeficijenti korelacije 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
muških pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom
Pozitivni pol 13 standardnih parametara (tabela 26) najbolje definiraju neuspješni šutevi za tri
poena (0,340) i neuspješni šutevi za dva poena (0,332). Slijede osobne pogreške (0,235),
skokovi u napadu (0,176) i izgubljene lopte (0,107).
Negativni pol najbolje definiraju uspješna slobodna bacanja (-0,369) i asistencije (-0,356).
Slijede uspješni šutevi za dva poena (-0,290), skokovi u obrani (-0,274), blokade (-0,263),
uspješni šutevi za tri poena (-0,233), osvojene lopte (-0,230) i neuspješna slobodna bacanja (-
0,066).
Sličnu strukturu je dobio i Lukšić (2001). Jedina se razlika odnosi na izgubljene lopte
(pobjedničke ekipe imale su 11,25 a poražene 11,06 izgubljenih lopti po utakmici) i
neuspješna slobodna bacanja (pobjedničke ekipe imale su 18,69 a poražene 15,31 izgubljenih
lopti po utakmici). U navedenom istraživanju korelacije tih varijabli s diskriminacijskom
funkcijom su vrlo niske (slobodna bacanja-0,049 a izgubljene lopte –0,030) te se zaključuje
kako je struktura rezultata oba istraživanja vrlo slična.
Tabela 26: Sortirane korelacije pojedinih standardnih varijabli situacijske učinkovitosti
muških pobjedničkih i poraženih košarkaških ekipa s diskriminacijskom funkcijom
Factor Structure Matrix (mstat03.sta) (13 standardnih parametara)
Correlations Variables - Canonical Roots (Pooled-within-groups correlations)
PO
RA
ŽE
N
E E
KIP
E
XN3 0,340
XN2 0,332
XOP 0,235
XSN 0,176
XIL 0,107
PO
BJE
DN
IČK
E
EK
IPE
XN1 -0,066
XOL -0,230
XP3 -0,233
XB -0,263
XSO -0,274
XP2 -0,290
XA -0,356
XP1 -0,369
Page 55
5.2.1.5.2. Koeficijenti korelacije 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
muških pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom
Tabela 27: Sortirane korelacije pojedinih izvedenih varijabli situacijske učinkovitosti muških
pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom
Factor Structure Matrix (mstat03.sta) (7 izvedenih parametara)
Correlations Variables - Canonical Roots (Pooled-within-groups correlations)
Root 1
PO
BJE
DN
IČK
E
EK
IPE
XK1_IS -0,193
XK3_UC -0,392
XK1_UC -0,406
XK2_IS -0,463
XK2_UC -0,483
XK3_IS -0,486
XDLK -0,932
Iz table 27 može se primijetiti da su pobjedničke ekipe imale veću ukupnu situacijsku
učinkovitost kao i bolje rezultate u svim izvedenim parametrima. Najveće razlike između
muških pobjedničkih i poraženih ekipa upravo je u varijabli ukupna situacijska učinkovitost (-
0,932). Slijede koeficijent iskoristivosti šuta za tri poena (-0,486), koeficijent učinkovitosti
šuta za dva poena (-0,483), koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena (-0,463), koeficijent
učinkovitosti slobodnih bacanja (-0,406), koeficijent učinkovitosti šuta za tri poena (-0,392) i
koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (-0,193).
Page 56
5.2.1.6. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih i 7
izvedenih parametara situacijske učinkovitosti između muških
pobjedničkih i poraženih ekipa
5.2.1.6.1. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti između muških pobjedničkih i poraženih ekipa
Tabela 28: Standardized Coefficients - Sortirani standardizirani diskriminacijski koeficijenti
13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti muških pobjedničkih i poraženih ekipa
Standardized Coefficients for Canonical Variables
(13 standardnih parametara košarkaša)
Root 1
XN2 0,675
XN3 0,619
XIL 0,593
XN1 0,281
XOP 0,121
XP2 0,032
XB -0,014
XSN -0,185
XA -0,256
XP3 -0,267
XSO -0,292
XP1 -0,425
XOL -0,609
Eigenval 0,752
Cum.Prop 1,000
Tabela 28 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih standardnih varijabli u definiranju
diskriminacijske funkcije. Standardizirani koeficijenti ili paralelne projekcije su vrijednosti
kojima je ponderirana svaka varijabla prije nego je ušla u izgradnju linearne kombinacije
diskriminativne funkcije. Primjećuje se kako najveći doprinos definiranju diskriminacijske
funkcije, odnosno razlikovanju grupa, imaju varijable XN2 (0,675), XN3 (0,619), XOL (-
0,609), XIL (-0,593), i XP1 (-0,425).
Page 57
5.2.1.6.2. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti između muških pobjedničkih i poraženih ekipa
Tabela 29: Standardized Coefficients - Sortirani standardizirani diskriminacijski koeficijenti
7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti košarkaša
Standardized Coefficients for Canonical Variables
(7 izvedenih parametara košarkaša)
Root 1
XK3_UC 0,420
XK2_UC 0,190
XK1_IS 0,018
XK2_IS -0,039
XK1_UC -0,223
XK3_IS -0,521
XDLK -0,964
Eigenval 0,595
Cum.Prop 1,000
Tabela 29 predstavlja pondere odnosno doprinos pojedinih izvedenih varijabli u definiranju
diskriminacijske funkcije. Najveći doprinos razlikovanju pobjedničkih i poraženih muških
ekipa imaju varijable XDLK (-0,964), XK3-IS (-0,521) i XK2-UC (0,420).
Page 58
5.2.1.7. Zaključna interpretacija razlika u standardnim i izvedenim
parametrima situacijske učinkovitosti između muških
pobjedničkih i poraženih ekipa na seniorskom košarkaškom
Europskom prvenstvu 2003 godine
Prema navedenim rezultatima najveći doprinos razlikovanju pobjedničkih od poraženih
muških košarkaških ekipa ima varijabla XP1 tj. uspješna slobodna bacanja (–0,369).
Objašnjavanje većeg broja pogođenih slobodnih bacanja kod pobjedničkih ekipa moglo bi se
započeti objašnjavanjem većeg broja osobnih pogrešaka poraženih ekipa. Korelacija varijable
osobne pogreške s diskriminacijskom funkciojom je 0,235. Poražene ekipe prosjećno po
utakmici naprave 25,05 a ekipe koje pobijede 23,43. Iako ta razlika nije statistički značajna
(tabela 22) ona doprinosi većem broju izvođenja slobodnih bacanja protivničkih ekipa.
Postotak izvođenja slobodnih bacanja relativno je izjednaćen (0,73:0,69) i kod pobjedničkih i
kod poraženih muških ekipa što dovodi do zaključka da je presudan proj pokušaja slobodnih
bacanja koje ekipe uspiju ostvariti iako ne postoje statistički značajne razlike ni u
iskoristivosti ni u učinkovitosti slobodnih bacanja. Također se može primijetiti da
pobjedničke ekipe imaju i veći broj promašenih slobodnih bacanja. Navedeno je logično pod
predpostavkom da što je veći broj izvedenih da će biti i veći broj promašenih slobodnih
bacanja. U košarci sve kreće od obrane. Ako je obrana losa i neorganizirana ona će dovoditi
do većeg broja osobnih pogrešaka. Međutim, ovdje treba napomenuti da ekipe koje su u
rezultatskom minusu vrlo često namjerno rade osobne pogreške (taktičke osobne pogreške) te
se na taj naćin pokušavaju vratiti rezultatski egal.
Značajan doprinos determiniranju diskriminacijske funkcije imaju varijable skokovi u obrani
(-0,274) i asistencije (-0,356). Veći broj skokova u obrani pobjedničkih ekipa dovodi do
otvaranja kontranapada i polukontre što dovodi do mogućnosti većeg broja asistencija i,
naravno, laganih poena. Općenito, dobar skok u obrani omogućava bržu igru, a osobito napad
na nepostavljenu obranu koji često zavrsava laganim poentiranjem nakon uspješne asistencije.
Ekipe koje imaju dobro organiziranu obranu prisiljavaju protivničke ekipe da šutiraju iz
nepovoljnih pozicija što dovodi do većeg broja neuspješnih šuteva za dva ili tri poena i time
sebi stvaraju priliku za veći broj skokova u obrani. Naravno, kreće se od pretpostavke da u
takvoj obrani postoji i dobra skakačka ravnoteža linija igraća u obrani. Unatoć toj činjenici
poražene ekipe imaju (zanemarivo) veći broj skokova u napadu (8,45:9,47). To se može
objasniti s nekoliko primjera: veći broj neuspjesnih šuteva za dva ili tri poena dovodi do
većeg broja pokušaja napadačkih skokova, ukoliko je utakmica rezultatski riješena voljni
momenat ekipe koja pobjeđuje opada a time opada i intenzitet igranja obrane što omogučava
poraženoj ekipi veću mogučnost skoka u napadu.
Page 59
Znatne korelacije s diskriminacijskom funkcijom imaju varijable neuspješni šutevi za tri
(0,340) i dva poena (0,332). Veći broj neuspješnih pokušaja za tri poena poraženih ekipa
(14,65:12,43) možda bi se moglao objasniti kroz nekoliko primjera: loša selekcija šuta
(uglavnom uvjetovana kvalitetnom obranom), u trenutcima stizanja rezultata kombinacija
prethodna dva faktora može dovesti do većeg broja promašaja, fizička pripremljenost i
koncentracija. Razlozi većeg broja neuspješnih šuteva za dva poena poraženih ekipa slićni su
prethodno navedenim razlozima tj. razlozima neuspješnih šuteva za tri poena. Općenito,
najveci broj postignutih koševa na utakmici je iz pokušaja šuta za dva poena (i pobjedničke i
poražene ekipe iz šuta za dva poena prosjećno na utakmici daju oko 50% ukupnih koševa).
Gotovo duplo manji broj postignutih koševa je iz pokušaja upućivanja lopte na koš za tri
poena i slobodnih bacanja (tabela 1).
Osvojene (-0,230) i izgubljene (0,107) lopte kategorije su koje naročito dolaze do izražaja u
neizvjesnim završnicama. Ako je utakmica izmedju dva ravnopravna protivnika onda o jednoj
ili dvije osvojene ili izgubljene lopte može direktno ovisiti pobjeda odnosno poraz.
Pobjedničke ekipe imaju veći broj blokada (3:2,1). Blokade, kao statistički pokazatelj, u
košarci su gotovo zanemarive vaznosti. Uglavnom dolaze kao rezultat fizičke nadmoći i
individualne reakcije igraća. Iako je korelacija varijable blokade s diskriminacijskom
funkcijom -0,263 one su, uglavnom, znaćajne samo u ekstremno izjednačenim utakmicama
kada ta individualna reakcija rješava pitanje pobjede (u posljednjim sekundama utakmice).
Zanimljivo je kako poražene ekipe imaju veći broj skokova u napadu. Zakljućuje se kako su
skokovi u obrani mnogo značajniji pokazatelji situacijske učinkovitosti u košarkaškoj igri od
skokova u napadu. Do takvih se spoznaja došlo i u istraživanjuma Trninića i suradnika 1995 i
1997.
Prema položaju centroida grupa izvedenih parametara negativni pol (tabela 27) najbolje
definira varijabla XDLK (-0,932), slijede XK3-IS (-0,486), XK2-UC (-0,483), XK2-IS (-
0,463), XK1-UC (-0,406), XK3-UC (-0,392) i XK1-IS (-0,193).
Navedeni rezultati pokazuju kako su muške pobjedničke ekipe bolje u svim izvedenim
parametrima. Najveću korelaciju s diskriminacijskom funkcijom ima varijabla XDLK tj.
ukupna situacijska efikasnost (-0,932). Rezultati F-testa (tabela 23) pokazali su kako upravo
varijabla ukupne situacijske uspješnosti jedina statistički značajno razlikuje muške
pobjedničke od poraženih ekipa.
Page 60
Pobjedničke ekipe imaju bolju i iskoristivost i učinkovitost u šutevima za dva i tri poena te u
slobodnim bacanjima. Također, učinkovitije su i u svim šuterskim parametrima bez obzira što
(pobjedničke ekipe) imaju veći broj neuspješnih slobodnih bacanja.
Zaključuje se kako je, od izvedenih parametara, za pobjedu najvažnije imati visoku
iskoristivost u šutu za tri poena te učinkovitost i iskoristivost u šutu za dva poena. Bitna je i
učinkovitost slobodnih bacanja kao i učinkovitost šuteva za tri poena. Kao najslabiji prediktor
uspješnosti u košarkaškoj igri pokazao se koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja
(korelacija s diskriminacijskom funkcijom je -0,193).
Page 61
5.2.2. Razlike u standardnim i izvedenim parametrima
situacijske učinkovitosti između pobjedničkih i poraženih
ženskih ekipa na seniorskom košarkaškom Europskom
prvenstvu 2003 godine
5.2.2.1. Deskriptivni statistički parametri ženskih ekipa u 13 standardnih
i 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
5.2.2.1.1. Deskriptivni statistički parametri ženskih ekipa u 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti
U tabelama 30-31 prikazani su osnovni statistički parametri (aritmetička sredina, standardna
devijacija, minimalni i maksimalni rezultat) za ženske košarkaške ekipe u standardnim
parametrima.
Tabela 30: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
ženskih pobjedničkih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
Ž POBJEDNICE XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL
MEAN 22,39 23,15 5,261 9,543 18,2 5,848 14,24 11,37 25,59 9,109 2,978 20,02 14,15
SD 5,07 5,35 2,60 3,61 5,97 3,44 3,94 4,30 4,93 3,29 1,93 3,74 3,87
MIN 13,00 10,00 1,00 2,00 7,00 0,00 8,00 4,00 15,00 4,00 0,00 11,00 7,00
MAX 32,00 36,00 11,00 19,00 34,00 14,00 26,00 24,00 36,00 18,00 7,00 29,00 26,00
Tabela 31: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
ženskih poraženih ekipa u 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
Ž PORAŽENE XP2 XN2 XP3 XN3 XP1 XN1 XA XSN XSO XOL XB XOP XIL
MEAN 17,85 25,5 4,957 11,5 14,17 5,826 10,85 10,63 21,17 7,457 2,087 22,17 16,39
SD 4,19 5,76 2,56 3,86 5,68 3,59 4,07 4,50 4,77 3,02 1,84 4,23 4,48
MIN 7,00 14,00 0,00 4,00 6,00 1,00 2,00 3,00 9,00 2,00 0,00 13,00 9,00
MAX 25,00 39,00 12,00 21,00 27,00 18,00 21,00 23,00 31,00 18,00 6,00 32,00 28,00
Promatrajući osnovne statističke parametre (tabele 30 i 31) standardnih pokazatelja situacijske
učinkovitosti ženskih košarkaških ekipa primjećuje se kako ženske pobjedničke ekipe, za
razliku od ženskih poraženih ekipa, imaju više:
1. uspješnih šuteva za dva poena (XP2)
2. uspješnih šuteva za tri poena (XP3)
Page 62
3. uspješnih slobodnih bacanja (XP1)
4. neuspješnih slobodnih bacanja (XN1)
5. asistencija (XA)
6. skokova u napadu (XSN)
7. skokova u obrani (XSO)
8. osvojenih lopti (XOL) i
9. blokada (XB)
Poražene ženske ekipe, za razliku od pobjedničkih ženskih ekipa, imaju veći broj:
1. neuspješnih šuteva za dva poena (XN2)
2. neuspješnih šuteva za tri poena (XN3)
3. osobnih pogrešaka (XOP) i
4. izgubljenih lopti (XIL).
Page 63
5.2.2.1.2. Deskriptivni statistički parametri ženskih ekipa u 7 izvedenih pokazatelja
situacijske učinkovitosti
Promatrajući osnovne statističke parametre (tabele 32 i 33) 7 izvedenih pokazatelja situacijske
učinkovitosti ženskih košarkaških ekipa primjećuje se kako su ženske pobjedničke ekipe (baš
kao i muške pobjedničke ekipe) bolje u svim izvedenim parametrima. To znaći kako ženske
pobjedničke ekipe imaju bolju i iskoristivost i učinkovitost u šutevima za dva i tri poena te u
slobodnim bacanjima kao i veću ukupnu situacijsku efikasnost.
Tabela 32: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
košarkašica pobjednica u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Ž POBJEDNICE XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK
MEAN 0,49 0,35 0,76 22,45 5,98 14,08 70,76
SD 0,07 0,10 0,12 7,42 3,82 5,49 17,55
MIN 0,36 0,08 0,53 10,05 0,25 4,27 29,50
MAX 0,65 0,50 1,00 41,80 16,50 30,42 110,0
Tabela 33: Aritmetička sredina, standardna devijacija, minimalni i maksimalni rezultat
poraženih košarkašica u 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti
Ž PORAŽENE XK2_IS XK3_IS XK1_IS XK2_UC XK3_UC XK1_UC XDLK
MEAN 0,41 0,30 0,71 15,36 5,18 10,35 37,41
SD 0,09 0,13 0,12 6,09 4,43 5,10 16,24
MIN 0,22 0,00 0,50 3,38 0,00 3,27 2,50
MAX 0,59 0,60 0,95 26,04 21,60 23,52 66,50
Page 64
5.2.2.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih
ženskih ekipa u 13 standardnih i 7 izvedenih parametra
situacijske učinkovitosti
5.2.2.2.1. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih ženskih
ekipa u 13 standardnih parametra situacijske učinkovitosti
Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa (tabela 34) pokazuju kako dobivena diskriminacijska
funkcije značajno razlikuju ženske pobjedničke od poraženih ekipa na razini značajnosti 0,01.
Kanonička korelacija iznosi 0,78. Moguće je zakljućiti da 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti dobro razlikuje ženske pobjedničke od poraženih ekipa.
Tabela 34: Chi-Square Tests/successive roots – postupni hi kvadrat test za diskriminacijske
funkcije između pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških ekipa u 13 standardnih
parametara situacijske učinkovitosti
Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (zstat03.sta)
Eigen- value
Canonicl R
Wilks' Lambda Chi-Sqr. df p-level
0 1,595 0,784 0,385 79,615 13,000 0,000
Page 65
5.2.2.2.2. Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa pobjedničkih i poraženih ženskih
ekipa u 7 izvedenih parametra situacijske učinkovitosti
Rezultati Burttletovog Hi-kvadrat testa (tabela 35) pokazali su kako dobivena
diskriminacijska funkcije značajno razlikuje ženske pobjedničke od poraženih ekipa na razini
značajnosti 0,01. Kanonička korelacija iznosi 0,75. Zaključuje se da i 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti dobro razlikuje ženske pobjedničke od poraženih ekipa.
Tabela 35: Chi-Square Tests/successive roots – postupni hi kvadrat test za diskriminacijske
funkcije između pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških ekipaa u 7 izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti
Chi-Square Tests with Successive Roots Removed (zstat03.sta)
Eigen- value
Canonicl R
Wilks' Lambda Chi-Sqr. df p-level
0 1,260 0,747 0,442 70,531 7,000 0,000
Legenda se nalazi na strani xx.
Page 66
5.2.2.3. Rezultati F – testa
5.2.2.3.1. Rezultati F – testa ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa u 13 standardnih
parametrara situacijske učinkovitosti
Rezultati F – testa (tabela 36), kojim je testirana značajnost razlika između pobjedničkih i
poraženih ženskih košarkaških ekipa po pojedinim varijablama standardnih parametara,
pokazuju kako varijable XDLK, XSO, XIL, XOL i XN3 statistički značajno doprinose
diskriminacijskoj moći modela na razini značajnost 0,01. Značajna je i varijabla XN2 ali na
razini značajnosti 0,05.
Tabela 36: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za
testiranje značajnosti razlika po pojedinim standardnim varijablama situacijske učinkovitosti
košarkašica
Discriminant Function Analysis Summary (zstat03.sta) No. of vars in model: 13; Grouping: POB_POR (2 grps)
Wilks' Lambda: ,57080 approx. F (13,66)=3,8175 p< ,0001
Wilks'
Lambda
Partial
Lambda F-remove
(1,78)
p-level
Toler.
1-Toler. (R-Sqr.)
XOP 0,385 1,000 0,013 0,910 0,592 0,408
XB 0,386 0,999 0,102 0,750 0,727 0,273
XP2 0,387 0,995 0,400 0,529 0,321 0,679
XN1 0,388 0,994 0,504 0,480 0,796 0,204
XA 0,390 0,988 0,919 0,341 0,583 0,417
XP3 0,391 0,985 1,225 0,272 0,479 0,521
XP1 0,393 0,980 1,609 0,208 0,748 0,252
XSN 0,399 0,965 2,841 0,096 0,410 0,590
XN2 0,415 0,928 6,046 0,016 0,377 0,623
XN3 0,449 0,858 12,935 0,001 0,380 0,620
XOL 0,469 0,822 16,846 0,000 0,575 0,425
XIL 0,506 0,762 24,393 0,000 0,481 0,519
XSO 0,511 0,754 25,462 0,000 0,610 0,390
Page 67
5.2.2.3.2. Rezultati F – testa ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa u 7 izvedenih
parametrara situacijske učinkovitosti
Rezultati F – testa (tabela 37) pokazuju kako samo varijable XDLK i XK3-UC statistički
značajno doprinose ukupnom razlikovanju pobjedničkih i poraženih ženskih košarkaških
ekipa u izvedenim parametrima na razini značajnost 0,01.
Tabela 37: Discriminant Function Analysis Summary - sortirani rezultati F- testa za
značajnosti razlika po pojedinim izvedenim varijablama situacijske učinkovitosti košarkašica
Discriminant Function Analysis Summary (zstat03.sta) No. of vars in model: 7; Grouping: POB_POR (2 grps)
Wilks' Lambda: ,44247 approx. F (7,84)=15,121 p< ,0000
Wilks' Lambda
Partial Lambda
F-remove -1,158
p-level
Toler.
1-Toler. (R-Sqr.)
XK2_IS 0,443 1,000 0,019 0,891 0,236 0,764
XK1_UC 0,443 0,998 0,163 0,688 0,501 0,499
XK1_IS 0,445 0,995 0,439 0,509 0,607 0,393
XK3_IS 0,463 0,956 3,876 0,052 0,304 0,696
XK2_UC 0,465 0,951 4,306 0,041 0,143 0,857
XK3_UC 0,480 0,922 7,067 0,009 0,227 0,773
XDLK 0,674 0,657 43,879 0,000 0,264 0,736
Page 68
5.2.2.4. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji
5.2.2.4.1. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji ženskih pobjedničkih i
poraženih ekipa u 13 standardnih parametrara situacijske učinkovitosti
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 13 standardnih parametara (tabela 38) nalaze
se ženske poražene košarkaške ekipe, a na pozitivnom pobjedničke ekipe.
Tabela 38: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti košarkašica
Means of Canonical Variables (13 standardnih parametara –
košarkašice-pobjednice - izgubljene)
Root 1
P 1,249
I -1,249
5.2.2.4.2. Položaji centroida grupa na diskriminacijskoj funkciji ženskih pobjedničkih i
poraženih ekipa u 7 izvedenih parametrara situacijske učinkovitosti
Na negativnom polu diskriminacijske funkcije 7 izvedenih parametara (tabela 39) nalaze se
ženske pobjedničke ekipe, a na pozitivnom poražene ekipe.
Tabela 39: Položaj centroida grupa na diskriminativnoj funkciji 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa
Means of Canonical Variables (7 izvedenih parametara – košarkašice-pobjednice -
izgubljene)
Root 1
P -1,110
I 1,110
Page 69
5.2.2.5. Koeficijenti korelacije 13 standardnih i 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti s diskriminacijskom funkcijom
5.2.2.5.1. Koeficijenti korelacije 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti
s diskriminacijskom funkcijom
Pozitivni pol 13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti (tabela 40) najbolje
definiraju uspješni šutevi za dva poena (0,391), skokovi u obrani (0,364), te asistencije
(0,339). Slijede, uspješna slobodna bacanja (0,276), osvojene lopte (0,209), blokade (0,190),
skokovi u napadu (0,067), uspješni šutevi za tri poena (0,047) i i neuspješna slobodna bacanja
(0,002).
Negativni pol najbolje definiraju osobne pogreške (-0,216), izgubljene lopte (-0,214) te
neuspješni šutevi za tri (-0,210) i dva poena (-0,169).
Tabela 40: Sortirane korelacije pojedinih standardnih varijabli situacijske učinkovitosti
ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom
Factor Structure Matrix (zstat03.sta) (13 standardnih parametara)
Correlations Variables - Canonical Roots (Pooled-within-groups correlations)
PO
BJE
DN
IČK
E E
KIP
E
XP2 0,391
XSO 0,364
XA 0,339
XP1 0,276
XOL 0,209
XB 0,190
XSN 0,067
XP3 0,047
XN1 0,002
PO
RA
Ž.
EK
IPE
XN2 -0,169
XN3 -0,210
XIL -0,214
XOP -0,216
Page 70
5.2.2.5.2. Koeficijenti korelacije 7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti s
diskriminacijskom funkcijom
Iz table 41 primijećuje se kako su ženske pobjedničke ekipe, baš kao i muške pobjedničke
ekipe, imale veću ukupnu situacijsku učinkovitost kao i bolje rezultate u svim izvedenim
šuterskim parametrima. Najveće razlike između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa
upravo je u varijabli ukupna situacijska učinkovitost (-0,888), kao i kod muških ekipa. Slijede
koeficijent učinkovitosti šuta za dva poena (-0,470), koeficijent iskoristivosti šuta za dva
poena (-0,441), koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja (-0,317), koeficijent iskoristivosti
šuta za tri poena (-0,220), koeficijent iskoristivosti slobodnih bacanja (-0,184) i koeficijent
učinkovitosti šuta za tri poena (-0,087).
Iz navedenih podataka primijećuje se kako je kod košarkašica (od izvedenih šuterskih
parametara) za pobjedu najvažnije imati visok koeficijent učinkovitosti i iskoristivosti šuta za
dva poena.
Tabela 41: Sortirane korelacije pojedinih izvedenih varijabli situacijske učinkovitosti ženskih
pobjedničkih i poraženih ekipa s diskriminacijskom funkcijom
Factor Structure Matrix (zstat03.sta) (7 izvedenih parametara)
Correlations Variables - Canonical Roots (Pooled-within-groups correlations)
Root 1
PO
BJE
EN
IČK
E
EK
IPE
XK3_UC -0,087
XK1_IS -0,184
XK3_IS -0,220
XK1_UC -0,317
XK2_IS -0,441
XK2_UC -0,470
XDLK -0,888
Page 71
5.2.2.6. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih i 7
izvedenih parametara situacijske učinkovitosti između ženskih
pobjedničkih i poraženih ekipa
5.2.2.6.1. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 13 standardnih parametara
situacijske učinkovitosti između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa
Tabela 42: Standardized Coefficients - Sortirani standardizirani diskriminacijski koeficijenti
13 standardnih parametara situacijske učinkovitosti ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa
Standardized Coefficients for Canonical Variables
(13 standardnih parametara košarkašica)
Root 1
XSO 0,810
XOL 0,709
XSN 0,374
XP3 0,229
XP1 0,210
XA 0,180
XB 0,054
XOP -0,021
XN1 -0,115
XP2 -0,161
XN2 -0,557
XN3 -0,781
XIL -0,897
Eigenval 1,595
Cum.Prop 1,000
Najveći doprinos definiranju diskriminacijske funkcije (tabela 42), odnosno razlikovanju
grupa, imaju izgubljene lopte (-0,897). Slijede skokovi u obrani (0,810), neuspješni šutevi za
tri poena (-0,781), osvojene lopte (0,709), neuspješni šutevi za dva poena (-0,557), skokovi u
napadu (0,374), uspješni šutevi za tri poena (0,229), uspješna slobodna bacanja (0,210),
asistencije (0,180), uspješni šutevi za dva poena (-0,161), neuspješna slobodna bacanja (-
0,115), blokade (0,054) te osobne pogreške (-0,021).
Page 72
5.2.2.6.2. Standardizirani diskriminacijski koeficijenti 7 izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa
Tabela 43: Standardized Coefficients - Sortirani standardizirani diskriminacijski koeficijenti
7 izvedenih parametara situacijske učinkovitosti ženskih košarkaških ekipa
Standardized Coefficients for Canonical Variables
(7 izvedenih parametara košarkašica)
Root 1
XK3_UC 0,783
XK2_UC 0,783
XK1_IS 0,124
XK1_UC 0,083
XK2_IS -0,041
XK3_IS -0,510
XDLK -1,525
Eigenval 1,260
Cum.Prop 1,000
Iz tabele 43 primijećuje se kako se ženske pobjedničke i poražene ekipe najviše razlikuju u
varijabli ukupne situacijske učinkovitosti (-1,525). Slijede učinkovitost šuta za tri poena
(0,783), učinkovitost šuta za dva poena (0,783), iskoristivost šuta za tri poena (-0,510),
iskoristivost (0,124) i učinkovitost (0,083) slobodnih bacanja te iskoristivost šuta za dva
poena (-0,041).
Page 73
5.2.2.7. Zaključna interpretacija razlika u standardnim i izvedenim
parametrima situacijske učinkovitosti između ženskih
pobjedničkih i poraženih ekipa na seniorskom košarkaškom
Europskom prvenstvu 2003 godine
Najveću korelaciju s diskriminacijskom funkcijom ima varijabla XP2 tj. broj uspješnih šuteva
za dva poena (0,391). Da bi se objasnilo zašto pobjedničke ekipe imaju veći broj uspješnih
šuteva za dva poena mora se poći od predpostavke da u košarkaškoj igri sve počinje od
obrane. Ekipe koje imaju dobro organiziranu obranu prisiljavaju protivničke ekipe da šutiraju
iz nepovoljnih pozicija što dovodi do većeg broja neuspješnih šuteva za dva ili tri poena
poraženih ekipa i time sebi stvaraju priliku za veći broj skokova u obrani. Iz tabele 36 može
se primijetiti kako je razlika (25,59:21,17) u skokovima u obrani statistički značajna.
Pobjedničke ekipe si nakon skoka obrani omogučavaju otvaranje većeg broja kontranapada a
samim time i postizanja ''lakih'' koševa tj. polaganja ili zicera. Veći broj ''kontri'' i ''polukontri''
omogućava ostvarivanje i većeg broja asistencija (14,24:10,85) u odnosu na poražene ekipe.
Loša i neorganizirana obrana poraženih ekipa prisiljava ih na veći broj osobnih pogrešaka
(20,02:22,17). Samim time omogučavaju protivničkim (pobjedničkim) ekipama da nakon
''bonusa'' izvode slobodna bacanja. Logično što pobjedničke ekipe imaju i veći broj uspješnih
slobodnih bacanja (18,2:14,17).
Kvalitetna i čvrsta obrana na granici ''faula'' pobjedničkih ekipa prisiljava protivničke
(poražene) ekipe na veći broj neuspješnih šuteva za dva (23,15:25,5) i tri (9,54:11,5) poena
kao i na veći broj izgubljenih lopti (16,39:14,15). Veći broj izgubljenih lopti omogučava
praženih ekipa omogučava pobjedničkim ekipama veći broj osvojenih lopti.
Vrlo mali doprinos razlikovanju pobjedničkih od poraženih ženskih košarkaških ekipa imaju
skokovi u napadu (0,067) te se opet, kao i kod muških ekipa, može zaključiti da su skokovi u
obrani znatno bolji prediktor pobjede u košarkaškoj igri za razliku od skokova u napadu.
Uspoređujući odnos između muških i ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa dolazi se do
zaključka da pobjeda (i kod muških i kod ženskih ekipa) ovisi o istim parametrima situacijske
učinkovitosti što je i logično s obzirom na prirodu košarkaše igre. I muške i ženske
pobjedničke ekipe okarakterizirane su ''pozitivnim'', a poražene ''negativnim'' varijablama.
Izuzetak su skokovi u napadu. Muške poražene ekipe imaju zanemarivo veći broj skokovi u
napadu u odnosu na pobjedničke ekipe.
Page 74
Graf 1 gorno prikazuje postotke datih koševa iz slobodnih bacanja, pokušaja za dva i tri
poena. Primjećuje se kako se najveći broj koševa (i kod muških i kod ženskih ekipa) postigne
iz šuta za dva poena. Kod ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa nema velikih razlika između
postotaka koševa datih s različitih šuterskih pozicija. Postotci koševa datih s različitih
šuterskih pozicija pobjedničkih i poraženih muških ekipa znatno se razlikuju. Može se
primijetiti da kod muških košarkaških ekipa pobjeđuju one ekipe koje postignu više koševa s
linije slobodnih bacanja. Primjećuje se kako i muške i ženske poražene ekipe imaju veći
postotak datih koševa iz šuta za tri poena. Zaključuje se kako su slobodna bacanja, za razliku
od ''trica'', značajniji prediktor pobjede (i u kod muških i kod ženskih ekipa).
Promatrajući postotke datih koševa s različitih šuterskih pozicija između muških i ženskih
košarkaških ekipa (košarkaši i košarkašice) može se primijetiti da su najveće razlike u
postotcima datih koševa iz šuta za dva i tri poena. Muške ekipe okarakterizirane većim
postotcima datih koševa iz šuta za tri poena, a ženske košarkaške ekipe većim postotcima
datih koševa iz šuta za dva poena.
Graf 1. Postotci datih koševa iz slobodnih bacanja te šuta za dva i tri poena kod muških i
ženskih košarkaških ekipa, muških pobjedničkih i poraženih te ženskih pobjedničkih i
poraženih ekipa.
Postotci datih koševa iz slobodnih bacanja, šuta za dva i tri
poena
0
10
20
30
40
50
60
%
1
2
3
1 22 23 30 22 23 22
2 50 56 50 50 57 55
3 27 21 20 28 20 23
košarkaši košarkašice M pobjednici M poraženi Ž pobjednice Ž poražene
Page 75
6. ZAKLJUČAK
Cilj ovog rada bio je utvrditi da li 13 standardnih i 7 izvedenih parametara situacijske
učinkovitosti u košarkaškoj igri razlikuje muške od ženskih ekipa, muške pobjedničke od
muških poraženih kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih ekipa. Razlike između
navedenih skupina analizirane su kanoničkom diskriminacijskom analizom. Dobivene
kanoničke diskriminacijske funkcije značajno razlikuju muške od ženskih ekipa, muške
pobjedničke od muških poraženih kao i ženske pobjedničke od ženskih poraženih ekipa. Kod
svih grupa dobivene su relativno visoke kanoničke korelacije:
1. Između muških i ženskih ekipa u standardnim parametrima kanonička korelacija
iznosi 0,65, a u izvedenim parametrima 0,56
2. Između muških pobjedničkih i poraženih ekipa u standardnim parametrima kanonička
korelacija iznosi 0,65, a u izvedenim parametrima 0,61
3. Između ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa u standardnim parametrima kanonička
korelacija iznosi 0,78, a u izvedenim parametrima 0,74.
Analiza razlika između muških i ženskih ekipa
Prihvaća se postavljena 1 H1 hipoteza koja kaže da postoje statistički značajne
razlike između muških i ženskih ekipa seniorskih nacionalnih selekcija koje su igrale
na Europskim prvenstvima 2003. godine. u prostoru standardnih i izvedenih
parametara situacijske učinkovitosti.
U okviru standardnih parametara situacijske učinkovitosti, ženske ekipe, u odnosu
na muške, imaju statistički značajno veći broj neuspješnih šuteva za tri poena. U
okviru istih, ženske ekipe, za razliku od muških imaju statistički značajno veći broj
asistencija, uspješnih šuteva za dva i tri poena
U okviru izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, ženske ekipe, u odnosu na
muške, imaju statistički značajno veći koeficijent ukupne situacijske učinkovitosti.
Muške košarkaške ekipe, za razliku od ženskih ekipa, imaju statistički značajno veći
koeficijent iskoristivosti šuta za dva poena, koeficijent učinkovitosti šuta za tri poena
te koeficijent učinkovitosti slobodnih bacanja.
Page 76
Analiza razlika između muških kao i ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa
Prihvaća se postavljena 2 H1 hipoteza koja kaže da postoje statistički značajne
razlike između pobjedničkih i poraženih muških, kao i pobjedničkih i poraženih
ženskih, ekipa seniorskih nacionalnih selekcija koje su igrale na Europskim
prvenstvima 2003. godine u prostoru standardnih i izvedenih parametara
situacijske učinkovitosti.
U okviru standardnih parametara situacijske učinkovitosti, muške pobjedničke
ekipe, u odnosu na muške poražene, imaju statistički značajno veći broj uspješnih
slobodnih bacanja i osvojenih lopti. U okviru istih, muške poražene ekipe, za
razliku od muških pobjedničkih imaju statistički značajno veći broj izgubljenih
lopti te neuspješnih šuteva za dva i tri poena.
Od izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, muške pobjedničke, za razliku
od muških poraženih ekipa, imaju statistički značajno veći samo koeficijent
ukupne situacijske učinkovitosti.
U okviru standardnih parametara situacijske učinkovitosti, ženske pobjedničke
ekipe, u odnosu na ženske poražene, imaju statistički značajno veći broj skokova u
obrani i osvojenih lopti. U okviru istih, ženske poražene ekipe, za razliku od
ženskih pobjedničkih, imaju statistički značajno veći broj izgubljenih lopti te
neuspješnih šuteva za dva i tri poena.
U sklopu izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, ženske pobjedničke, za
razliku od ženskih poraženih ekipa, imaju statistički značajno veći koeficijent
učinkovitosti šuta za tri poena te koeficijent ukupne situacijske učinkovitosti.
Na temelju navedenih rezultata istraživanja može se zaključiti kako ženske košarkaške ekipe,
za razliku od muških ekipa, a u okviru izvedenih parametara situacijske učinkovitosti, imaju
veće numeričke vrijednosti u 5 od ukupno 8 ''pozitivnih'' varijabli uz veće numeričke
vrijednosti u samo 2 od ukupno 5 ''negativnih'' varijabli . Međutim, analizom uzroka takvih
omjera došlo se dozaključka da košarkašice, za razliku od košarkaša, imaju:
lošiju selekciju šuta (veći broj neuspješnih šuteva za dva poena)
slabije organiziran povratak u obranu
slabije postavljanje u prostoru u obrani (veći broj skokova u napadu)
lošije blokiranje i zagrađivanje šutera
slabiju koncentraciju (veći broj osvojenih i izgubljenih lopti)
lošije procjene situacija
Page 77
nedostatke u napadačkoj ravnoteži
lošiju individualnu tehniku,
a sve pod pretpostavkom inferiornijih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti košarkašica.
Usporedbom muških i ženskih pobjedničkih i poraženih ekipa došlo se do zaključka da i
muške i ženske ekipe pobjeđuju zahvaljujući većem broju skokova u obrani, većem broju
asistencija te boljoj iskoristivosti i učinkovitosti u svim šuteskim parametrima. Iz grafa 1
(starana xx) primječuje se kako i košarkaši (50%) i košarkašice (56%) najveći postotak
koševa pogađaju iz šuta za dva poena. Uzevši u obzir postotke postignutih koševa (od
ukupnog broja poena) s različitih šuterskih pozicija (slobodna bacanja, šut za dva i tri poena)
vidi se kako je, zapravo, glavna razlika između košarkaša i košarkašica upravo u šutu za dva i
tri poena. U odnosu na ukupan broj postignutih koševa košarkašice, za razliku od košarkaša)
pogađaju 6% više koševa iz šuta za dva poena. Košarkaši tih 6% nadoknađuju šutom za tri
poena.
Generalizacija rezultata ovog istraživanja ograničena je s nekoliko problema.:
Problem mjerenja – mjerenje treba obavljati u jednakim uvjetima. Međutim, svaka je
utakmica jedinstvena i svijet je za sebe (Lukšić, 2001.). Iz tog razloga nije moguće
ponoviti jednake uvjete mjerenja.
Ovo istraživanje odnosi se samo na komparativnu analizu muških i ženskih seniorskih
nacionalnih selekcija koje su sudjelovale na Europskim prvenstvima 2003 godine.
Temeljitu analizu košarkaške igre, a naročito analizu razlika između muških i
ženskih ekipa, gotovo je nemoguće provesti samo na temelju ''službene statistike''
(Trninić, 1996).
Zaključno, na temelju rezultata ovog istraživanja može se pretpostaviti o vjerojatnostima
pravaca u kojima idu razlike između muške i ženske vrhunske seniorske košarke.
Page 78
7. LITERATURA:
1. Alter, M. J. (1996). Science of flexibility. 2 nd edition, Champaign, Human Kinetics.
2. Ackland T. R., Ab. B. Schreiner, D. A. Kerr (1997) Absolute Size and Proportionality
Characteristics of World Championship Female Basketball Player. Journal of Sport
Science, 15, 485-490
3. Bale P., Ph.D (1991). Anthropometric, Body Composition And Performance Variables
Of Young Elite Female Basketball Players. The Journal of Sports Medicine and
Physical Fitness, 31:173-7
4. Colliander. E.B.. i sur. (1989). Bilateral excentric and concentric torque of quadriceps
and hamstrings in females and males. European Joumal ot'Applied Physiology 59:227-
232.
5. Dežman B. (1996). Dijagnosticiranje morfološkoga, motoričkoga i igračkoga statusa
mladih košarkaša. Kineziologija, 28 (2):37-41.
6. Dežman, B i Leskošek, B. (1993.) Ekspertni sistem ocenjevanja nadjarenosti otrok za
igranje košarke. U: Zbornik referatov na drugemu mednarodnem simpoziju ''Šport
maldih'', Ljubljana-Bled, pp. 40-46.
7. Dežman, B. (1992.). Prikaz izdelave modela ekspertnog sistema uspešnosti igralca in
moštva za moštvene sportske igre-košarka. U: Jošt, Dežman, Pustovh (ur.).
''Vrednotenje modela uspešnosti v posameznih športnih panogah na podlagi
ekspertnega modeliranja'', 144-184. Ljubljana: Fakulteta za šport.
8. Dežman, B. Trninić S., Dizdar, D. (2001) Ekspert model of Discion-Making system
for efficient Orientation of Basketball Players to Positions and Roles in Game-
Empirical Verification. Collegium antropolgicum 24 (1) 141-152.
9. Dizdar D., Trninić S., Matković B. (1995). Strukturna analiza pozicija igraća u
košarkaškoj igri na temelju nekih antropoloških karakteristika. Hrvatski
športskomedicinski vjesnik, 10(3):108-116.
10. Dizdar, D. (2002.). Vrednovanje skupa metoda za procjenu stvarne kvalitete
košarkaša. Disertacija, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
11. Drinkwater, B.L., (1984). Women and exercise: Physiological aspects. In: Exercise
and sport science reviews.
12. Elbel, E. R. i. Allen, F. (1941.). Evaluating team and individual performance in
basketball. Research Quaterly, 12 (3): 538-557.
13. Erčulj. F. (1996.). Ovrednotenje modela ekspertoga sistema potencialne in tekmovne
uspešnosti mladih košarkaric. (Magistarski rad), Ljubljana: Fakulteta za šport.
Page 79
14. Erčulj. F. (1997.). Usporedba različitih kriterija učinkovitosti u košarci. Kineziologija,
29 (1):42-48.
15. Gabrijelić, M. (1977): Manifestne i latentne dimenzije vrhunskih sportaša nekih
momčadskih sportskih igara u motoričkom, kognitivnom i konativnom prostoru.
Disertacija. Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.
16. Gabrijelić, M. (1981). Utjecaj tjelesne aktivnosti na psihosomatski status. Zagreb:
Institut za kineziologiju Fakulteta za fizičku kulturu.
17. Hoffman, J. R., Tenenbaum. C. M., Kraemer W. J. (1996). Relationship Between
Athletic Performance Tests and Playing Time in College Basketball Players. Journal
of Strength & Conditioning Research, 10 (2), 67-71.
18. Heimer, S., Medved, R., Matković, B. (1990) Funkcionalne karakteristike košarkaša.
Košarkaški medicinski vjesnik, 5 (2-3)47-51.
19. Hoffman, J. R., Epstein, S., Einbinder, M., Weinstein, Y. (1999.). The Influence of
Aerobic capacity on anaerobic performance and recovery indices in basketball players.
Journal of Strength and Conditioning Research, 13 (4), 407-411.
20. Lukšić, E. (2001.) Razlike između pobjedničkih i poraženih ekipa unutar fiba, nba i
ncaa sustava natjecanja. Magistarski rad, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
21. Pleslić, D. (1994). Utjecaj nekih košarkaških elemenata na konačan ishod utakmice.
Diplomski rad, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
22. Matković, Br., Heimer, S., Matković, Bo. (1990.) Fiziološko-funkcionalni pokazatelji
košarkašica. Košarkaški medicinski vjesnik, 5 (2-3) 51-53.
23. Matković, Bo., Matković, Br., Ivanek, M. (1994.) Morphological Characteristics of
Female Basketball Players. Biology of sport (Warsaw), 11 (3) 181-186.
24. Milanović, D., Jukić, I., Dizdar, D. (1996.). Dijagnostika funkcionalnih i motoričkih
sposobnosti kao kriterij za selekciju košarkaša. Kineziologija, 28 (2) 42-45.
25. Milanović, D., Jukić, I., Bračić, M. (1999). Utjecaj varijabli ubacivanja lopte u koš na
rezultate košarkaških utakmica prvenstva Europe u Barceloni 1997. godine.
Kineziologija za 21. stoljeće, zbornik radova Dubrovnik, 286-288.
26. Mamontz, J. M, McKinney, J. T., Quinn, S. M., Bainbridge, C. N., Eisman, P. A.
(1999). Comparasion of Physical and Physiological Variables for Female College
Basketball Players. Journal of Strength and Conditioning Research, 13 (3) 264-270.
27. Reizebos M. L., Paterson D. H., Hall C. R., Yuhasz M. S. (1983.). Relationship of
Selected Variables to Performance in Women Basketball. Can J Appl Sport Sci, 8 (1),
34-40.
28. Saltin B., Astrand, P.O.(1967.). Maximal oxygen uptake in athletes. Journal of applied
physiology 23, 353-258.
Page 80
29. Smith H.K., Thomas SG (1991.). Physiological Characteristics of Elite Female
Basketball Player. Journal of Sport Science. 16(4):289-295.
30. Swalgin (1994.). The basketball evaluating system . A scientific approach to player
evaluation. U: J. Krausse (ur.) Coaching basketball, str. 40-43. Indianapolis: Master
press.
31. Swalgin (1998.). Sustav ocjenjivanja u košarci. Kineziologija, 30 (1) 30-36.
32. Tarnopolsky, M.A., (2000.). Gender differences in metabolism: Nutirition and
supplements. Preolimpic Congress of Sports Medicine and Physical Education,
Congress on Sport science. 7-13. Sept.Brisbane, Australia.7
33. Trninić S., Milanović D., Blašković M., Birkić Ž., Dizdar D. (1995.). Utjecaj skokova
u obrani i napadu na konačan rezultat košarkaške utakmice. Kineziologija, 27(2):44-
49.
34. Trninić S., Viskić-Štalec N., Štalec J., D. Dizdar, Ž. Birkić (1995.) Latentna struktura
standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti u košarkaškoj igri. Kineziologija
(1):27-37.
35. Trninić, S. (1995.). Strukturalna analiza znanja u košarkaškoj igri. Disertacija,
Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
36. Trninić S., Milanović D., Dizdar D. (1997.) Worin unterscheiden sich Sieger von
Verlieren im Basketball. Leistungs Sport, 2:29-38.
37. Trninić, S., Perica i Dizdar, D. (1999). Set of criteria for the actual Quality evaluation
of the elite basketball players. Collegium antropolgicum 23 (2) 707-721.
38. Trninić, S., Dizdar, D. (2000). Ponderirani sustav kriterija za procjenu stvarne
kvalitete košarkaša po pozicijama u košarkaškoj igri. Collegium antropologicum,
24(1):217-234.
39. Trninić, S., Dizdar, D., Jaklinović,-Fressl, Ž. (1999). Analiza razlika između bekova,
krila i centara na temelju nekih antropometrijskih obilježja i pokazatelja situacijske
uspješnosti u košarkaškoj igri. Kineziologija, 31 (1) 28-34.
40. Vaccaro P., D.M. Clarke, J.P. Wrenn (1979). Physiological Profiles of Elite Female
Basketball Player. The Journal of Sports Medicine, 19, 45-54.
41. Wilmore. J., Costill, D. (1997). Physiology of sport and exercise. Champaign, IL:
Human Kinetics.