Razdeo Razdeo Bacillariophyta Bacillariophyta ( ( silikatne alge silikatne alge , , dijatomejske dijatomejske alge alge ) ) - - Alge Alge sa sa ć ć elijskim zidom koji sadr elijskim zidom koji sadr ž ž i silicijum u i silicijum u obliku SiO obliku SiO 2 2 . . - - Č Č lanovi ove grupe su fotosintetski organizmi lanovi ove grupe su fotosintetski organizmi š š iroko rasprostranjeni u svim vodenim iroko rasprostranjeni u svim vodenim sredinama i to pre svega u hladnijim vodama. sredinama i to pre svega u hladnijim vodama. - - U vodenim ekosistema U vodenim ekosistema č č ine fitoplankton ili se ine fitoplankton ili se javljaju kao pri javljaju kao pri č č vr vr š š ć ć ene forme ene forme
48
Embed
Razdeo Bacillariophyta (silikatne alge, dijatomejske alge) · PDF fileRazdeo Bacillariophyta (silikatne alge, dijatomejske alge)-Alge sa ć elijskim zidom koji sadrži silicijum u
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
ććelijskim zidom koji sadrelijskim zidom koji sadržži silicijum u i silicijum u obliku SiOobliku SiO22
. .
--ČČlanovi ove grupe su fotosintetski organizmi lanovi ove grupe su fotosintetski organizmi šširoko rasprostranjeni u svim vodenim iroko rasprostranjeni u svim vodenim sredinama i to pre svega u hladnijim vodama. sredinama i to pre svega u hladnijim vodama.
--U vodenim ekosistema U vodenim ekosistema ččine fitoplankton ili se ine fitoplankton ili se javljaju kao prijavljaju kao priččvrvrššććene formeene forme
Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaOsnovne karakteristike razdela Bacillariophyta
-
Slobodnoživuće forme -
jednoćelijske ili kao
-
kolonije (nizovi ćelija)
-
otvorene-
Građa ćelije –
dva izgleda ćelije
BiologijaBiologija
ććelije elije silikatnih algisilikatnih algi
•
Najznačajnije svojstvo ćelija dijatomeja je građa ćelijskog zida
–
PANCIR (FRUSTULA)
•
Si inertan u odnosu na enzimsku razgradnju
• Otpornije na “napad”
mikroba
• Otpornije na digestiju herbivora od gimnoplasta i od
algi sa ĆZ od polisaharida
•
Si ima puno u vodama –
energetski jeftin materijal za ĆZ
-
Oblik frustule i ornamentacija utiče na ekološko ponašanje algi i ima taksonomski značaj
Struktura Struktura pancirapancira
PANCIR (FRUSTULA)
–
dva prepoklapajuća delaepiteka
(poklopac)
hipoteka
(kutija)
Struktura Struktura pancirapancira Cyclotella atomus Hustedt
1938
Struktura Struktura pancirapanciraValve i pleura
su prožeti porama različitih vrsta i veličina
Funkcija pora: promet gasova, nutrijenata i ostalih materijala
Takvi otvori
se nazivaju AREOLE
AREOLE imaju
složenu građu:
Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta
-
Na valvalnoj strani nalaze se otvori –
pore i areole
Struktura Struktura pancirapancira
velum -
tanki sloj od silicijuma prožet manjim porama
i
pukotinama
Taksonomski značaj – potreban EM
Lokulatne areole
Poroidne areole
Struktura Struktura pancirapancira
Lokulatne areole -
SEM
Taksonomski značaj – potreban EM
Poroidne
areole -
SEM
Struktura Struktura pancirapanciraAreole mogu biti postavljene u nizu tako da grade STRIJE
Cymbella tumida
Struktura Struktura pancirapancira
-
Većina penatnih balgi imaju pukotinu koja gradi sistem RAFE postavljen centralno ili lateralno
-
Duž
cele valve ili postoji centralni čvor
-
Funkcija: pokretljivost, razmena
materija
Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta
-
Valvalna strana može biti okrugla, eliptična, trouglasta, pravougaona....
Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta
-
u odnosu na broj osa simetrije dele se na one sa radijalnom
i bilateralnom
simetrijom
Klasa CentrophyceaeKlasa Penatophyceae
Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta
Građa ćelije
-
centralna vakuola, citoplazma smeštena na periferiji ćelije sa pločastim ili sočivastim hloroplastima
Melosira varians Navicula radiosa
Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta
Pigmenti-
Hlorofil a i c karoteni i ksantofili –
dijatomin=fukoksantin
Rezervne materijeKapljice ulja, volutin, hrizolaminarinNačin ishraneVećina fotoautotrofi mada ima i heterotrofa
-
Međutim, dijatomeje koje imaju rafu kreću se brzo po površini supstrata -
nepravilno i isprekidano
-
Brzina kretanja se kreće od 0.2 do 25 µm/s
Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi
4.6 5.6
10.4
10
Craticula
-
Pokretljivost omogućuje dijatomejama da izbegnu lokalnu limitiranost nutrijentima i
-
da izbegnu boravak u senci
Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi
-
Kod nekih penatnih dijatomeja sa rafom (Achnanthes) sluz iz rafe formira stalak za pričvršćivanje ćelije za supstrat
Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi
Achnanthes brevipes
-
Ostale dijatomeje sa stalkom luče svoju sluz za pričvršćivanje iz polarnih pora
-
Sluzavi stalci (drške) omogućuju da se izbegne boravak u senci i bolju dostupnost nurijenata u vodi
Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi
Licmophora
ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule
-
Stvaranje valvi dijatomeja u vezi je sa ćelijskom deobom koja se uvek odvija u valvalnoj ravni
-
Bliska veza mitoze i stvaranja valvalnih strana smanjuje morfološke varijacije pojedinačnih ćelija ili ćelija povezanih valvalnim stranama koje grade pseudofilamente
ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule
-
Ćelijski zidovi nikada nisu zajednički –
nema uistinu višećelijskih dijatomeja
-
Grade nitaste kolonije – specijalne Si veze
-
Nema veza između pojedinačnih ćelija (plazmodezme ne postoje)
ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule
ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule
-
Kod većine penatnih algi nakon deobe valva počinje da se nadograđuje počev od aksijalne oblasti i to od centra prema krajevima
-
Kod penatnih dijatomeja počinje od rafe prema periferiji
ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule
-
Formiranje
novih
frustula
uslovljeno
je
koncentracijom rastvorljivog
Si
(ortosilicijumske
kiseline)
u okolnoj sredini
-
Niska koncentracija Si nema deobe i nema rasta dijatomeja
-
Rast dijatomeja limitiran količinom rastvorljivog Si u vodi
ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule
ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule
Polno razmnoPolno razmnožžavanjeavanje
Polno razmnoPolno razmnožžavanjeavanje
Malo se zna o faktorima koji potiču polno razmnožavanjeo Porast temperatureo Dostupnost nutrijenatao Postojanje feromona ?
Polno razmnoPolno razmnožžavanjeavanje
––
centricentriččnihnih
dijatomejadijatomeja
Oogamija1-2 jajne ćelije4-128 sperm. (1 flag.)
Polno razmnoPolno razmnožžavanje avanje ––
penatnih dijatomejapenatnih dijatomeja
IzogamijaGameti bez flagela
Spore kod dijatomeja Spore kod dijatomeja
Spore kod dijatomejaSpore kod dijatomejaSpore
–
preživljavanje nepovoljnih uslova
Nepovoljni uslovi
–
ledeni pokrivač, nedostatak nutrijenata i stratifikacija vodene koloneStvaranje spora
obično nije u vezi sa polnim
razmnožavanjemSpore –
kondenzacija citoplazme u tamno braon masu sa
puno kapljica ulja i polifosfatnih granulaPreživljavanje
–
godinama i decenijama , period mirovanja
Chaetoceros
Spore kod dijatomejaSpore kod dijatomeja
Thalassiosira
Spore kod dijatomejaSpore kod dijatomejaMirujuće ćelije
–
zadržavaju morfologiju VĆ
Mirujuće spore-
veoma debele, okruglastiji oblik i manje ornamenata na panciru –
ne stvaraju se u nedostatki Si
Nedostatak azota –
stvaranje spora
Chaetoceros diadema
Fiziologija i ekologija dijatomeja Fiziologija i ekologija dijatomeja
Fiziologija i ekologija dijatomejaFiziologija i ekologija dijatomeja
Fiziologija i ekologija dijatomeja je posebno interesantna sa sledećih aspekata:
Globalnog ciklusa kruženja CLanaca ishrane u vodenim ekosistemimaProdukcije toksinaIndustrijske primene za dobijanje ugljovodonikaUloge dijatomeja u ekologiji fitoplanktonaAdaptacije dijatomeja kojima se smanjuje brzina
sedimentacijeInterspecijske kompeticije za Si i fosfateUloge dijatomeja na formiranje perifitonskih zajednicaUloge dijatomeja u formiranju bentosnih zajednica (na dnu
vodenih ekosistema)
Silikatni i karbonatni okeaniSilikatni i karbonatni okeani
DIJATOMEJE
su se pokazale kompetitivno superiornije u odnosu na ostale grupe algi u odnosu na nesilikatne mineralne nutrijenteMogućnost promene položaja u vodenoj koloni je adaptacija koje dijatomejama omogućuju koričćenje nutrijenata iz
dubljih
slojeva vode
Klasifikacija
BacillariophytaBacillariophyta
Klasa
Centrophyceae i Pennatophyceae
Razdeo Bacillariophyta ima oko 100 000 vrsta u okviru i 250 rodova
Klasa CentrophyceaeCentrophyceae
Jednoćelijski i kolonijalni oblicivalva
-
kružna, eliptična ili poligonalna
Nemaju rafu,veći broj sitnih hloroplasta
Klasa CentrophyceaeCentrophyceaeRod Coscinodiscus Rod Cyclotella
Rod Stephanopyxis
Rod Chaetoceros
Rod Stephanodiscus
Klasa PennatophyceaePennatophyceae
Jednoćelijski i kolonijalni oblicivalva
–
lancetasta, eliptična, u obliku boce.. Bilateralne simetrije
Izgled pleuralne strane –
tabličast, klinast, prav, savijen Hloroplasti –
manji broj, različitog oblika
Deoba ćelije i izogamija
Klasa sa 4 reda (prisutnost i građa rafe): Araphales, Monoraphales, Diraphales, Aulonraphales
Klasa PennatophyceaePennatophyceae
Red
AraphalesJednoćelijske i kolonijalne alge bez rafe
Rod AsterionellaRod Licmophora
Rod Fragillaria
Rod Meridion
Klasa PennatophyceaePennatophyceae
Red
MonoraphalesJednoćelijske (sesilne) i kolonijalne (trakastog oblika) Slatke i slane vode, jedna rafa