Raz Rada

1. PROIZVODNE OPERACIJE

Obrada rendisanjem slika 1. se koristi za obradu horizontalnih, vertikalnih, nagnutih i profilisanih povrina, izrada ljebova u glavini i sl. Izvodi se na mainama sa glavnim i pomonim pravolinijskim kretanjem. Glavno kretanje je deginisano brzinom rezanjaili brojem duplih hodova, a pomono korakom S, (aksijalno pomeranje alata ili predmeta obrade za jedan dupli hod, nakon povratnog hoda).

a) Obrada na kratkohodnim rendisaljkama

b) Obrada na dugohodnim rendisaljkama

Slika 1. ema obrade rendisanje na kratkohodnom i dugohodnoj rendisaljci

U procesu obrade razlikuju se: radni i povratni hod alata ili predmet obrade. Radni hod je hod alata ili predmeta obrade u toku koga se izvodi proces obrade (od take A do take B Slika 1.), dok se u toku povratnog hoda (od take B do take A) proces rezanja ne odvija. U zavisnosti od toga da li alat ili predmet ili predmet obrade izvodi glavno kretanje (Slika 1.) dva osnovna postupka obrade su obrada na:

Kratkohodoj rendisaljci

Dugohodoj rendisaljci

Obrada rendisanjem je analogna obradi struganjem, jer se ravna povrina predmeta obrade moe smatrati krunom povrinom beskonano velikog poluprenika krivine (Slika 2.).

Povrina porenogpreseka strugotine (Slika 2.) je: , pri emu su irina i debljina reznog sloja: , gde je k napadni ugao; a, mm dubina rezanja i S, mm/dh korak.

Slika 2. Povrina poprenog preseka strugotine u obradi rendisanjem

Dubina rezanja je: , dok su dodaci za obradu rendisanjem (Slika 3.) dodatak za:

Slika 3. Dodaci u obradi rendisanjem

U zavisnost od tipa maine i pravca kretanja razlikuju se postupci obrade i proizvodne operacije obrade rendisanjem na:

Horizontalnoj rendisaljci (Slika 4.)

Vertikalnoj rendisaljci (Slika 5.)

a u zavisnosti od kvaliteta obrene povrine operacije grube i fine obrade rendisanjem.

Slika 4. Proizvodne operacije obrade na horizontalnoj rendisaljci

Slika 5. Proizvodne operacije obrade na vertikalnoj rendisaljci

Posebnu grupu proizvodnih operacija u obradi rendisanjem ine proizvodne operacije izrade i obrade profilisanih povrina kopirno rendisanje (Slika 6.).

Slika 6. Kopirno rendisanje

2. ALATI U OBRADI RENDISANJEM

Alati za rendisanje ili noevi za rendisanje (Slika 7.) su slini strugarskim noevima, po obliku, geometriji i drugim karakteristikama.

Noevi za rendisanje su pri ulasku u zahvat izloeni jakim udarnim optereenima, da bi pri izlasku iz zahvata nastupilo njihovo rastereenje. Takvo skokovito optereenje mogu izdrati samo ilavi materijali. Zato se za izradu noeva za rendisanje koriste brzorezbi elici i neke ilave vrste tvrdog materijala (P40, P50, M20, K10, K20 itd.). Kod noeva veih dimenzija drka alata se izradjuju se od konstruktivnog elika, a rezni deo u vidu ploica od brzoreznog elika ili tvrdog metala. Ploice se postavljaju na drku noa lemljenjem ili mehanikim vezivanjem.

Slika 7. Alati u obradi rendisanjem (noevi za rendisanje)

3. OTPORI I SNAGA

Kao i u obradi struganjem, rezultujui otpor rezanjau obradi rendisanjem se moe razloiti na tri komponente (Slika 8.):

- otpor pomonom kretanju

u kome su: - konstanta i eksponenti otpora rezanja, a, mm dubina rezanja i S, mm/dh korak.

Slika 8. Komponente otpora rezanja

Na osnovu brzine radnog hoda i glavnog otpora rezanja snaga maine je:

gde je, pored prethodno definisanih veliina: - mehaniki stepen iskorienja sange maine.

4. REIM OBRADE U OBRADI RENDISANJEM

Reim obrade u obradi rendisanjem je odreen:

Brojem duplih hodova alata ili predmeta obrade

Korakom , slika 9.

Slika 9. Osnovni elementi za proraun glavnog vremena izrade

Na osnovu parametara reima obrade proraunava se I glavno vreme izrade korienje relacije:

u kojoj su, pored poznatih elemenata: - broj prolaza; - dodatak za obradu; - dubina rezanja; - hod alata ili predmet obrade u pravcu pomonog kretanja; - prilaz ili izlaz alata u pravcu pomonog kretanja; - irina obrade.

Utvrivanje koraka u obradi rendisanjem obuhvata:

Prouavanje proizvodne energije

Izbor preporuene vrednosti koraka

Provera koraka i izbor merodavnog koraka

Preporuena vrednost koraka se bira na osnovu preporuka datih u prospektima proizvodjaa alata ili specijalizovanim prirunicima, literature I sl. u zavisnosti od dubine rezanja, materijala alata I predmeta obrade I drugih uslova obrade.

Provera koraka u obradi rendisanjem se izvodi korienjem tri osnovna kriterijuma: uslova nastanka strugotine, otpornost drke noa za rendisanje i kvalitet obraene povrine.

Brzina rezanja u obradi rendisanjem je brzina pravolinijskog kretanja alata ili predmeta obrade u toku radnog hoda. Brzina rezanja se bira na osnovu preporuka ili proraunom s obzirom na iskorienje postojanosti alata i/ili snage maine.

U cilju definisanja broja duplih hodova polazi se od izraza za glavno vreme obrade koje obuhvata vreme rezanja i vreme povratnog hoda bez vremena potrebnog za promenu smera kretanja. To znai da je vreme trajanja jednog ciklusa (sastavljenog od radnog I povratnog hoda, slika 9.) odreeno izrazom:

pri emu su vremena:

Radnog hoda:

Povratnog hoda:

direktna finkcija: L, mm hoda alata u pravcu glavnog kretanja; , m/mm brzine radnog hoda i , m/min brzine povratnog hoda.

Kako je glavno vreme rezanja za i prolaza: ,

a vreme trajanja jednog ciklusa: ,

to je glavno vreme obrade: .

Odnos brzina povratnog i radnog hoda:

,

predstavlja karakteristiku maine. Imajui u vidu karakteristiku maine glavno vreme obrade je:

,

to znai da je broj duplih hodova: ,

odnosno da je brzina radnog hoda brzina rezanja:

5. MAINE U OBRADI RENDISANJEM

Maine u obradi rendisanjem (rendisaljke) se prema duini hoda (nainu ostvarivanja kretanja) dele na:

Kratkohodne rendisaljke

Dugohodne rendisaljke

a prema pravcu glavnog kretanja na:

Horizontalne rendisaljke

Vertikalne rendisaljke

Posebnu grupu rendisaljki ine za izradu zupanika, specijalnih alata I sl.

5.1. KRATKOHODNE RENDISALJKE

Kod kratkohodnih rendisaljki (Slika 10.) od pogonskog elektromotora (1) kretanje se, posredstvom prenosnika (2) i mehanizma za pretvaranje obrtnog u pravolinijskog kretanja, prenosi na noseu konzolu (3). Na konzoli se nalazi nosa alata (4) koji prihvata rezni alat (5). Time je obezbeeno glavno pravolinijsko kretanje. Na random stolu (6), koji posredstvom mehanizma pomonog kretanja obezbeuje izvoenje pomonog kretanja, nalazi predmet obrade (7).

Slika 10. ema kratkohodne rendisaljke

Osnovne eksplotacijske karakteristike rendisaljki su:

Pogonska snaga maine P i stepen iskorienja ,

Raspon broja duplih hodova i geometrijski faktor promene prenosnika maine za glavno kretanje ,

Raspon koraka i geometrijski faktor promene prenosnika za pomono kretanje ,

Koeficijent preciznosti i tanost maine ,

Maksimalni hod alata odnosno predmeta obrade,

Gabariti predmeta obrade I sl.

5.2 DUGOHODNE RENDISALJKE

Kod dugohodnih rendisaljki (Slika 11.) princip rada je slian, stom razlikom to glavno pravolinijsko kretanje izvodi radni sto (1) sa predmetom obrade (2), a pomoni nosa alata (3).

Slika 11. ema dugohodne rendisaljke

5.3. VERTIKALNE RENDISALJKE

Vertikalna rendisaljka (Slika 12.) spada u grupu kratkohodnih rendisaljki. Nosa alata (4) sa alatom se, posredstvom klizaa (3), kree nanie, pri random, I najvie pri povratnom hodu. Predmet obrade (1) se postavlja na radni sto (2), koji je najee izveden kao obrtni sto na klizau sa mogunou uzdunog I poprenog pomeranja.

Slika 12. ema vertikalne rendisaljke

LITERATURA:

Dr. Bogdan Nedi, Dr. Miodrag Lazi, Obrada Metala Rezanjem, Kragujevac 2007.

~ 12 ~

s

j

mp

C

mpk

C

dh

mm

/

h

b

S

a

A

=

=

k

s

h

i

k

a

b

sin

sin

=

=

H

H

a

-

=

1

bruenje

m

rendisanje

obradu

finu

m

rendisanje

obradu

grubu

-

-

-

3

2

1

d

d

d

1

1

1

1

y

x

k

S

a

C

F

rezanja

otpor

glavni

F

=

-

prodiranja

otpor

F

-

2

3

F

y

i

x

C

k

,

(

)

min

/

,

mm

V

r

(

)

N

F

,

1

kW

L

n

S

a

C

k

k

V

F

P

L

y

x

k

r

,

10

6

1

60

1000

7

1

1

1

h

h

+

=

=

min

/

,

dh

n

L

dh

mm

S

/

,

min

,

L

g

n

S

B

i

t

=

a

i

d

=

mm

,

d

mm

a

,

2

2

e

b

B

+

=

mm

e

5

2

2

=

b

,

d

t

,

,

d

t

,

,

,

d

d

d

t

t

t

+

=

r

d

V

L

t

=

1000

,

)

min

/

,

(

m

V

r

p

d

V

L

t

=

1000

,

,

r

V

p

V

d

g

t

L

B

i

t

=

+

=

p

r

r

d

V

V

V

L

t

1

1000

+

=

p

r

r

g

V

V

V

L

S

B

i

t

1

1000

3

5

,

1

-

=

=

r

p

V

V

K

L

r

g

n

S

B

i

k

k

V

L

S

B

i

t

=

+

=

1

1000

r

L

V

L

k

K

n

+

=

1000

1

)

min

/

,

(

dh

n

L

L

r

n

L

k

k

V

V

+

=

=

1000

1

max

min

L

L

n

n

-

n

j

max

min

S

S

-