-
RAVNOPRAVNASLUŽBENAUPORABAJEZIKAIPISMANACIONALNIHMANJINA:IZVORIDOMAĆEGIMEĐUNARODNOGPRAVA
Pregledniznanstvenirad
UDK323.15(497.5)342.724(497.5)
341.234
Primljeno:26.veljače2013.
Mr.sc.AntonijaPetričušić
U ovom članku predstavljaju se domaći i međunarodni izvori prava
koji jamče ravnopravnuslužbenu uporabu jezika i pisma
nacionalnihmanjina. Oni,među ostalim, propisuju pravo
nauporabumanjinskogjezikapriobraćanjutijelimavlastitenaisticanjejavnihtopografskihoznakanamanjinskom
jeziku ipismu.Ostvarenje
tihprava,doduše,podliježeodređenimograničenjima:potrebno jeda
jemanjina tradicionalno iliu znatnijembrojunastanjenanapodručju,da
takavzahtjevodgovarastvarnojpotrebiilidazanjegapostojidostatnozanimanjemanjina.Osimtoga,idomaći
imeđunarodni izvoripravamanjinaupućujunatodamanjinske jezike
ipismau javnomprostoru treba rabitinanačin kojineće
rezultiratidaljnjompodjelommeđu različitim etničkimzajednicama,
nego će pridonositi razvijanju razumijevanja, solidarnosti,
snošljivosti i dijalogameđunjima.
Ključneriječi:
pravamanjina,jezikipismonacionalnihmanjina,ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina,očuvanjemanjinskihkulturnihidentiteta
1. UVOD
U Republici Hrvatskoj u službenoj su uporabi hrvatski jezik i
latinično pismo,1 no,
uskladuspozitivnimpropisima,upojedinimjedinicamalokalneiregionalnesamoupraveuzhrvatskijezikilatiničnopismouslužbenuseuporabumožeuvestiijeziknacionalnemanjine
te pismo kojim se manjinska zajednica koristi. Nedavno objavljeni
rezultatipopisastanovništva2izazvalisusvojevrsnuburunapolitičkojsceni.Nakonštojepostalojasno
da Srbi u Vukovaru čine više od jedne trećine stanovništva i da
imaju
osnoveMr.sc.AntonijaPetričušić,znanstvenanovakinjanaKatedrizasociologijuPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu.1Clanak12.UstavaRepublikeHrvatske,Narodnenovine,br.56/90,135/97,8/98,113/00,124/00,28/01,41/01,55/01,76/10,85/10.2
Srbi su prema popisu stanovništva iz 2001. god. činili 32,88%
stanovništva u Vukovaru, a
premaposljednjempopisustanovništvačine34,87%stanovništva.VidiRezultatipopisastanovništva,kućanstavaistanova
u Republici Hrvatskoj 2011. godine. Stanovništvo prema narodnosti
po
gradovima/općinama,dostupnonahttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.htm(posjećeno22.2.2013.).
-
12 ZPR2(1)2013;11‐39
zahtijevati ravnopravnu službenu uporabu svojeg jezika i pisma
na području grada,braniteljske udruge i političke stranke desne
provenijencije unisono su ustale
protivuvođenjaćiriliceujavnidiskursgradačijajesvakodnevicavećdvadesetljećaobilježenaratnimrazaranjimairatnimzločinimanadhrvatskimstanovništvom.3Budući
da je ostvarenje prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama
nakorištenje svojim jezikom u privatnoj i javnoj sferi od iznimne
važnosti za očuvanjenjihove kulture i identiteta, ne začuđuje što
je pitanju jednakog tretmanamanjinskihjezika, i u privatnoj i u
javnoj sferi, posvećen znatan dio odredaba o zaštiti
pravapripadnika nacionalnihmanjina, kako domaćega tako
imeđunarodnog prava. Sljedećimeđunarodni instrumenti zaštite
ljudskih prava i prava manjina,4 u većoj ili
manjojmjeri,eksplicitnozagovarajuostvarenjepravanaravnopravnuslužbenuuporabujezikai
pisma nacionalnihmanjina:Međunarodni pakt o građanskim i političkim
pravima5
iDeklaracijaopravimaosobakojepripadajunacionalnimilietničkim,vjerskimijezičnim
3Vidinpr.R.TomašićSaborupredajepeticijuprotivćiriliceuVukovaru:tražeotvaranjesaborskeraspravezaodgoduuvođenjasrpskogjezikaićiriličnogpismana10godina,Večernjilist,30.1.2013.,dostupnonahttp://www.vecernji.hr/vijesti/r‐tomasic‐saboru‐predaje‐peticiju‐protiv‐cirilice‐vukovaru‐clanak‐503915(posjećeno9.3.2013.);Vinković:CirilicauVukovarubilabikaoarapskiuNewYorku!,Večernjilist,30.1.2013.,
dostupno na
http://www.vecernji.hr/vijesti/vinkovic‐cirilica‐vukovaru‐bila‐bi‐kao‐arapski‐new‐yorku‐clanak‐504107
(posjećeno 9. 3. 2013.); Ruža Tomašić: 'Cirilica u Vukovaru
znači topovi,
tenkovi,razaranja,ubojstvaisilovanja!',Jutarnjilist,4.2.2013.,dostupnonahttp://www.jutarnji.hr/ruza‐tomasic‐‐‐cirilica‐u‐vukovaru‐znaci‐topovi‐‐tenkovi‐‐razaranja‐‐ubojstva‐i‐silovanja‐‐/1083110/
(posjećeno 9. 3.2013.);Karamarko:Vukovar jenaš svetigrad,ne
trebabrzati suvođenjemdvojezičnosti,Novi list, 4. 2.2013.,
dostupno na
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Karamarko‐Vukovar‐je‐nas‐sveti‐grad‐ne‐treba‐brzati‐s‐uvodenjem‐dvojezicnosti
(posjećeno 9. 3. 2013.); Ne odustajemo! Spriječit ćemo
silompostavljanjećiriličnihploča:BraniteljisuginuliistvaraliovuHrvatskuibraniteljićejeivoditi,Večernjilist,28.
2. 2013., dostupno na
http://www.vecernji.hr/vijesti/ne‐odustajemo‐sprijecit‐cemo‐silom‐postavljanje‐cirilicnih‐ploca‐clanak‐517096(posjećeno9.3.2013.).4Općenitoo
razvojumeđunarodnihsustavazaštitepravamanjinavidiu:Marko,
Joseph,AutonomieundIntegration. Rechtsinstitute des
Nationalitätenrechts im funktionalen Vergleich. Wien/Köln/Graz:
BöhlauVerlag, 1995; Jackson Preece, Jennifer,MinorityRights,
Cambridge andMalden,MA: Polity Press, 2005;Malloy, Tove H.,
NationalMinority Rights in Europe, Oxford: Oxford University Press,
2005; Palermo,Francesco;Woelk, Jens, FromMinority Protection to a
Law ofDiversity? Reflections on the Evolution
ofMinorityRights,3EuropeanYearbookofMinorityIssues(2003–2004),str.5‐13;Petričušić,Antonija,TheRightsofMinoritiesinInternationalLaw,38/39(9)CroatianInternationalRelationsReview(2005),str.47‐58.
O evoluciji prava manjina na uporabu manjinskih jezika vidi u De
Varennes, Fernand, Language,MinoritiesandHumanRights,
MartinusNijhoff Publishers, 1996. Henrard, Kristin,The
Interrelationshipbetween
IndividualHumanRights,MinorityRightsandtheRighttoSelf‐Determinationand
Its
ImportancefortheAdequateProtectionofLinguisticMinorities,1(1)TheGlobalReviewofEthnopolitics(2001),41‐61.Skutnabb‐Kangas,
Tove, Phillipson, Robert, ur., Linguistic Human Rights: Overcoming
LinguisticDiscrimination,Berlin,deGruyter,1995.5 Službeni
tekstMeđunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima
objavljen je u Službenom
listuSFRJ,br.7/1971.RepublikaHrvatskastrankajeobaMeđunarodnapaktasukladnoOdlucioobjavljivanjumnogostranih
međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju
notifikacija
osukcesiji,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.12/1993.Prijevodiobjavljeni1971.godinejošuvijeksujedinislužbeniprijevodimeđunarodnihpaktova.
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
13
manjinama,6 nastali u okrilju Ujedinjenih naroda; Okvirna
konvencija za zaštitunacionalnihmanjina7
iEuropskapoveljaoregionalnim imanjinskim jezicima,8kojesudonijele
države članice Vijeća Europe; te dva instrumenta Organizacije za
europskusigurnost i suradnju: Preporuke iz Osla o pravu nacionalnih
manjina na
upotrebuvlastitogjezika9iLjubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava.10Iakonekiodtih
izvorapravanemajupravnoobvezujući karakter
(npr.Deklaracijaopravimaosobakoje pripadaju nacionalnim ili
etničkim, vjerskim i jezičnimmanjinama, Preporuke izOsla i
Ljubljanske smjernice), i oni služe kao putokaz državama pri
donošenjumanjinskihzakona,politikaimjera,anjihoveodredbenosepolitičkutežinu.Nadalje,gorenavedenipravnoobvezujućimeđunarodniinstrumentikojijamčezaštituipromocijupravapripadnikanacionalnihmanjinanasnazisuuRepubliciHrvatskoj.11Tisu
međunarodni ugovori, sukladno odredbama Ustava, dio unutarnjega
pravnogporetka, a po pravnoj su snazi iznad zakona te ih sudovi
mogu i neposrednoprimjenjivati kad odlučuju o pitanjima koja se
tiču zaštite ljudskih prava
pojedinaca.Načelaiobvezekojiproizlazeiztihmeđunarodnihizvorapravaupogleduostvarivanja6
Tekst Deklaracije UN‐a o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim
ili etničkim, vjerskim i jezičnimmanjinamanaengleskomje
jezikudostupannahttp://www.un.org/documents/ga/res/47/a47r135.htm(posjećeno9.3.2013.).7OdlukaoproglašenjuZakonaopotvrđivanjuOkvirnekonvencijezazaštitunacionalnihmanjinaiZakonopotvrđivanjuOkvirnekonvencijezazaštitunacionalnihmanjina,Narodnenovine
‐Međunarodniugovori,14/97.8 Odluka o proglašenju Zakona o
potvrđivanju Europske povelje o regionalnim imanjinskim jezicima
iZakon o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim i manjinskim
jezicima, Narodne novine ‐Međunarodniugovori,18/97.9 Preporuke iz
Osla o pravu nacionalnih manjina na upotrebu vlastitog jezika,
dostupno
nahttp://www.osce.org/hr/hcnm/67533(posjećeno9.3.2013.).10Ljubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava,dostupnonahttp://www.osce.org/hcnm/96883(posjećeno9.3.2013.).11Uzteinstrumentepostojiinizdrugihmeđunarodnihizvorapravakojijamčezaštitupravanacionalnihmanjina.Osimtoga,Ustavnizakonopravimanacionalnihmanjinapropisujeu
članku1.daseRepublikaHrvatskaobvezujenapoštivanjeizaštitupravanacionalnihmanjinasvimsvojimdržavljanimauskladus„načelimaPoveljeUjedinjenihnaroda,Općomdeklaracijomopravima
čovjeka,Međunarodnimpaktomograđanskimipolitičkimpravima,Međunarodnimpaktomogospodarskim,socijalnimikulturnimpravima,Završnim
aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Pariškom
Poveljom za Novu Europu idrugim dokumentima OESS‐a koji se odnose
na prava čovjeka, osobito Dokumentom kopenhagenskogsastankaOESS‐a
o ljudskoj dimenziji i Dokumentommoskovskog sastankaOESS‐a o
ljudskoj
dimenziji,KonvencijomVijećaEuropezazaštitupravačovjekaitemeljnihslobodateprotokolimauztuKonvenciju,Međunarodnom
konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,
Konvencijom o sprečavanju ikažnjavanju zločina genocida,
Konvencijom o pravima djeteta, Deklaracijom o ukidanju svih
oblikanesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i
uvjerenja,Konvencijomoborbi protivdiskriminacijeupodručju
prosvjete, Deklaracijom UN‐a o pravima osoba pripadnika nacionalnih
ili etničkih, vjerskih ijezičnih manjina, Okvirnom konvencijom o
zaštiti nacionalnih manjina Vijeća Europe, Europskompoveljom o
regionalnim imanjinskim jezicima, Europskom poveljom o lokalnoj
/mjesnoj/ samoupravi,Instrumentima SEI‐ja za zaštitu manjinskih
prava, Preporukom iz Lunda o učinkovitom
sudjelovanjunacionalnihmanjinaujavnomživotu“.VidiUstavnizakonopravimanacionalnihmanjina,Narodnenovine,br.155/02,47/10,80/10,93/11.
-
14 ZPR2(1)2013;11‐39
pravanaravnopravnuslužbenuuporabujezikaipismanacionalnihmanjinapreslikanisuuhrvatskezakone:Ustavnizakonopravimanacionalnihmanjina12iZakonouporabijezika
i pisma nacionalnih manjina.13 Posljedično, cjelokupni sustav
državne vlastiodgovoran je za provedbu domaćeg zakonodavstva i
međunarodnih obveza koje
jeRepublikaHrvatskapreuzelaupogleduostvarivanjaravnopravnosti
službeneuporabejezikaipismanacionalnihmanjina.Manjinskasupravasastavnidiokataloga
ljudskihpravakojih je ciljpotpun i slobodnirazvitak
ljudskeosobnostipojedincauuvjetima jednakosti
inediskriminacije.Okvirnakonvencija navodi da zaštita prava i
sloboda osoba koje pripadaju nacionalnimmanjinama čini sastavni dio
međunarodne zaštite ljudskih prava.14 No
suglasjemeđunarodnezajedniceopotrebinormiranjapravamanjinanastajerelativnokasno,uposljednjem
desetljeću dvadesetoga stoljeća, upravo kao pokušaj
učinkovitogodgovaranjananizmeđuetničkihratnihsukobanapodručjimanovonastaliheuropskihdržava.15Nijestogaiznenađujućeštonizmeđunarodnihpravnihizvorateinstitucijazazaštitu
ljudskih prava i prava nacionalnih manjina ističe prinos očuvanja i
zaštitemanjinskih jezika međusobnom razumijevanju i prevenciji
međuetničkih napetosti udržavama koje nastanjuju nacionalne
manjine. Najprije, tekstom Preambule
Okvirnekonvencijenavodisedajezaštitanacionalnihmanjinabitnazastabilnost,demokratskusigurnost
i mir na europskom kontinentu. Osim toga, Preambula propisuje
da„pluralističkoiistinskidemokratskodruštvotrebanesamopoštivatietničku,kulturnu,jezičnu
i vjersku samobitnost svakog pripadnika nacionalnemanjine nego im
takođerstvoritiodgovarajućeuvjetezaizražavanje,očuvanjeirazvijanjetesamobitnosti“idaje„stvaranjeozračjasnošljivostiidijaloganužnokakobikulturnaraznolikostbilaizvoromičimbenikomnepodjela,negoobogaćivanjasvakogdruštva“.16ISavjetodavniodborkojinadgledaprimjenuOkvirnekonvencije
i koji upravilu činenajveći europski autoritetimanjinske zaštite u
relativno nedavnom izvješću o primjeni jezičnih prava
manjinaistaknuojesredišnjuvažnostostvarivanja
jezičnihpravamanjinazaučinkovituzaštitusvihpravapripadnikanacionalnihmanjinatevažnost
jezikakaoizraza individualnogikolektivnog identiteta.17 Sličnom
cilju stremi i drugi europski
instrument12DetaljnuanalizuodredabaUstavnogzakonavidiu:Petričušić,Antonija,CroatianConstitutionalLawontheRightsofNationalMinorities,2EuropeanYearbookofMinorityIssues(2004),str.607‐629iTatalović,Siniša,NacionalnemanjineuHrvatskoj,
Split, STINA, 2005;Horvat,Ana,Autohtonenacionalnemanjine
iustavnepromjene2009.‐2010.,60(2)ZbornikPravnogfakultetauZagrebu(2010),str.555‐585.13Zakonouporabijezikaipismanacionalnihmanjina,Narodnenovine,br.51/00,56/00.14Clanak1.Okvirnekonvencijezazaštitunacionalnihmanjina(Okvirnakonvencija).15Vidinpr.Buergenthal,Thomas,TheNormativeandInstitutionalEvolutionofInternationalHumanRights,19(4)HumanRightsQuarterly(1997),str.703‐723.16PreambulaOkvirnekonvencije.17SavjetodavniodborOkvirnekonvencijazazaštitunacionalnihmanjina,Tematskikomentaro
jezičnimpravima osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama,
(Advisory Committee on the
FrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities,ThematicCommentaryno.3ontheLanguagerightsofPersonsBelongingtoNationalMinoritiesundertheFrameworkConvention),ACFC/44DOC(2012)001rev,
5. 7. 2012, dostupnona
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_fcnmdocs/PDF_CommentaryLanguage_en.pdf(posjećeno22.1.2013).
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
15
međunarodnog prava zaštite manjina, Europska povelja o
regionalnim i manjinskimjezicima, koja nastoji zaustaviti
izumiranja jezika u regijama u kojima su stoljećimatradicionalno
upotrebljavani i u kojima, osim toga, predstavljaju sastavni
dioregionalnogidentiteta.18Thomas Hammarberg, bivši povjerenik za
ljudska prava Vijeća Europe, izjavio je danegiranje prava
nacionalnih manjina na korištenje vlastitim jezikom
potkopavaostvarivanje ljudskih prava i izaziva napetosti među
etničkim zajednicama.19 Skupinastručnjaka okupljenih u pripremi
Preporuka iz Osla o pravu nacionalnih manjina naupotrebu vlastitog
jezika smatrala je da je jezik „osobna stvar usko povezana
sidentitetom, [ali i] važno oruđe društvene organizacije koje u
mnogim situacijamapostaje predmetom javnog interesa“.20 Smatrajući
da je uporaba jezika vezana zarazličite vidove
funkcioniranjadržave, stručnjaci navodeda je „udemokratskoj
državikojanjegujeljudskapravaprilagođivanjepostojećim[etničkim]različitostima[…]važanpredmetpolitikeiprava,apropustdasepostigneodgovarajućaravnotežamožepostatiuzrokommeđuetničkihnapetosti“.21Izazovi
priznanja i ostvarenja jezičnih prava manjina u novim
europskimdemokracijamavjerojatnosunajsažetijeopisaniriječimaFernandadeVarennesiClaireMurray,
koji tvrde da su se„u posthladnoratovskom svjetskom poretku
novonastaledržave požurile razviti svoje jezične zakone kako bi
preraspodijelile društvenumoć
ikontroluinjihugradilesvojenovenacionalneciljeveiideale.Čakiuonimzemljamačijadržavnost
nije bila upitna jezični su zakoni propitani i izmijenjeni kako bi
projiciralinovunacionalnu sliku svijeta. Taj
trendnijeuvijekbiopravedan:umjesto zakonakojiodražavaju stvarni
jezični sastav stanovništva zakonodavstvo nekih zemlja katkad
jeusvojeno uz potpuno zanemarivanje prisutnosti velikih jezičnih
manjina i negiranjemanjinskih zahtjeva da državamora uključiti i
njihov jezik, a ne samo jezik većine.”22Doista,neke
sunovijeeuropskedemokracijepropisale i
izricalekaznenemjere,poputnaplate novčanih kazni ili uskrate
diplomadržavljanima koji se nisu služili
službenimjezikom,sciljemnametanjakorištenjaslužbenimjezikom.23Suprotnotojpraksi,kojaje18VijećeEurope,Evropskapoveljaoregionalnimilimanjinskimjezicima:Nekase
čujeglasregionalnihimanjinskihjezika,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/Brochure/Brochure_hr.pdf(posjećeno24.2.2013.).19
Hammarberg, Thomas, Language rights of national minorities must be
respected ‐ their denialundermineshumanrightsandcauses
inter‐communal tensions ,
25.1.2010,dostupnonahttp://www.coe.int/t/commissioner/Viewpoints/100125_en.asp(posjećeno22.1.2013).20PreporukeizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezika,op.cit.21Ibid.22DeVarennes,Fernand;Murray,Claire,ThematicIntroduction,3(2)InternationalJournalonMulticulturalSocieties(2001),str.56‐60,56‐57.23
Savjetodavni odbor Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih
manjina, Treće mišljenje o
SlovačkojRepublici;ACFC/OP/III(2011)003,28.10.2011.VidiiSavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,PrvomišljenjeoEstoniji,ACFC/INF/OP/I(2002)005,14.9.2001.iDrugomišljenjeoEstoniji,ACFC/INF/OP/II(2005)00122.7.2005.SvamišljenjaSavjetodavnogodboradostupnasunahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/Table_en.asp(posjećeno9.3.2013.).
-
16 ZPR2(1)2013;11‐39
najvećim dijelom bila zastupljena u baltičkim državama,24
suvremeni
međunarodnistandardimanjinskezaštitepromičuidejudapoštivanjemanjinskihjezikaipromicanjenjihoveupotrebenesmijebitiusukobusuporabomslužbenihjezikaizahtjevomdaihmanjine
također znaju. Upravo suprotno, međunarodni zakonodavni izvori
potičuistovremenostpriznanjamanjinskihjezikaiintegriranjamanjinauširedruštvoučenjemi
uporabom službenih jezika. Takav pristup rezultira time da kulturna
raznolikostpridonosi izostanku međuetničkih napetosti i društvenom
obogaćenju jer
„poštivanjejezikaipovezivanjekulturaslužiujedinjenju,anepodjelamanekezemlje.Tojenajbolji,ačestoijedininačinintegriranjaljudirazličitihjezičnihikulturnihodlika“.252.
HRVATSKI PROPISI KOJI JAMČE PRAVO NA RAVNOPRAVNU UPOTREBU
JEZIKAIPISMANACIONALNIHMANJINA
Pripadnicima svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj Ustavom se
jamči slobodaizražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje
vlastitim jezikom i pismom
tekulturnaautonomija.26Modelomkulturneautonomije,koja,interalia,uključujepravonaobrazovanje
na jeziku i pismu nacionalnih manjina i službenu uporabu
manjinskihjezika,osigurana je
integracija,aspriječenaasimilacijanacionalnihmanjinauhrvatskodruštvo.27
Ravnopravna službena uporaba i jezika i pisma nacionalnih manjina
uHrvatskoj se ostvarujeu skladu s odredbamaUstavnog
zakonaopravimanacionalnihmanjina, Okvirne konvencije za zaštitu
nacionalnih manjina Vijeća Europe, Europskepoveljeo regionalnim
imanjinskim jezicimaVijećaEurope iZakonaouporabi jezika ipisma
nacionalnih manjina. Među temeljnim odredbama Ustavnog zakona o
pravimanacionalnihmanjinajestionakojapropisujedaseodredbeUstavnogzakonaiodredbeposebnih
zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih
manjinamoraju tumačiti iprimjenjivati
sasvrhompoštivanjapripadnikanacionalnihmanjina ihrvatskog naroda,
razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga
međunjima.28Upravosenatuodredbupozivajuprotivniciuvođenjaćiriličnogpismau
javni24Holzapfel,Marc,Note:TheImplicationsofHumanRightsAbusesCurrentlyOccurring
intheBalticStatesagainsttheEthnicRussianNationalMinority,2BuffaloJournalofInternationalLaw(1995‐1996),str.329‐373;
Barrington, Lowell W., The Domestic and International Consequences
of Citizenship in the SovietSuccessor States, 47 Europe‐Asia
Studies (1995), str. 731‐763; Barrington, Lowell W., The Making
ofCitizenshipPolicy in theBalticStates, 13 (2)Georgetown
ImmigrationLaw Journal (1999),
str.159‐199;Kalvaitis,RutaM.,CitizenshipandNationalIdentityintheBalticStates,16BostonUniversityInternationalLawJournal(1998),str.231‐272;Galbreath,DavidJ.,Nation‐BuildingandMinorityPoliticsinPost‐SocialistStates:
Interests, Influenceand Identities inEstoniaandLatvia, Stuttgart,
IbidemVerlag,2005;Kochenov,Dimitry,TheSummaryofContradictions:OutlineoftheEU’sNumerousApproachestoMinorityProtection,31(1)BostonCollegeInternationalandComparativeLawReview(2008),str.1‐5.25
Vijeće Europe,Evropskapoveljao regionalnim ilimanjinskim
jezicima:Neka se čujeglas regionalnih
imanjinskihjezika,op.cit.26Clanak15.stavak4.UstavaRepublikeHrvatske.27
Usporedi npr. Tatalović, Siniša, Nacionalne manjine i hrvatska
demokracija, 43 (2) Politička
misao(2006),str.159‐174;Mesić,Milan,Europskistandardimanjinskezaštite
ipoložajmanjinauHrvatskoj,34(3‐4)Revijazasociologiju(2003),str.161‐177.28Clanak8.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
17
diskursVukovara, koji zagovarajumoratorij na uvođenje
dvojezičnosti u tom
gradu,29čestozanemarujućiusvojojpolitičkojargumentacijiostalerelevantneodredbeUstavnogzakona,
Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te
relevantnihmeđunarodnopravnihizvora.U skladus još jednomod
temeljnihodredabaUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina, koja
predviđa da je ostvarivanje određenih prava i sloboda
pripadnikanacionalnih manjina moguće utvrditi ovisno o brojčanoj
zastupljenosti pripadnikanacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj
ili na nekom njezinu području,
stečenimpravimaimeđunarodnimugovorima,koji,sukladnoUstavuRepublikeHrvatske,činediounutarnjega
pravnog poretka Republike Hrvatske,30 Ustavni zakon propisao je da
seravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe
pripadnici nacionalnemanjine ostvaruje na području jedinice lokalne
samouprave kada pripadnici pojedinenacionalne manjine čine najmanje
trećinu stanovnika takve jedinice.31 Ustavnim jezakonom, osim toga,
propisano da se ravnopravna službena uporaba jezika i pismamanjine
ostvaruje i kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima koji,
sukladnoUstavuRepublikeHrvatske,činediounutarnjegpravnogporetkaRepublikeHrvatske
ikada je to propisano statutom jedinice lokalne samouprave ili
statutom jedinicepodručne (regionalne) samouprave u skladu s
odredbama Zakona o uporabi jezika ipisma nacionalnih manjina.32
Napokon, radi razrade gornjih odredaba Ustavni zakonpredviđa da će
se određeni modaliteti primjene prava na ravnopravnu
uporabumanjinskogjezika(npr.upredstavničkimiizvršnimtijelimaiupostupkupredupravnimtijelima
jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne)
samouprave; upostupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja, u
postupku pred
sudbenimtijelimaprvogstupnja;upostupcimakojevodeDržavnoodvjetništvoijavnibilježnicitepravne
osobe koje imaju javne ovlasti) provoditi u skladu s posebnim
zakonom
ouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.33Dakle,uzodredbeUstavnogzakona,službenaijavnauporabajezikaipismanacionalnihmanjina
razrađena je posebnim zakonom o uporabi jezika i pisma. Prema
Zakonu ouporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, jezik i pismo
nacionalnih manjina
mogupostatislužbeniunekolikoslučajeva:(i)kadapripadnicipojedinenacionalnemanjine
29HDZmože
lakodestabilizirati SDP,ali to
neće
raditidoulaskaHrvatskeuEU, intervju
sTomislavomKaramarkom,predsjednikomHDZ‐a,Obzor:news‐magazinVečernjeglistabr.490,9.3.2013.,str.6.30Clanak4.stavak6.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.31Clanak12.stavak1.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.32Clanak12.stavak2.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.33Clanak12.stavak3.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.
-
18 ZPR2(1)2013;11‐39
na području općine ili grada čine većinu stanovništva,34 (ii)
kada je to predviđenomeđunarodnim ugovorima kojih je Republika
Hrvatska stranka,35 (iii) kada su tostatutom propisale općine i
gradovi, u skladu s Ustavnim zakonom o pravimanacionalnih manjina,
Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina
VijećaEuropeiovimZakonom,te(iv)kadato,uodnosunaradsvojihtijela,usamoupravnomdjelokrugu,
statutom propiše županija na čijem je području u pojedinim općinama
igradovima u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo
nacionalne manjine.36 Zaostvarivanje ravnopravne službene uporabe
jezika i pisma nacionalne
manjinemjerodavnisupodacispopisastanovnikakoji
jeneposrednoprethodiouređivanju
tihpitanjastatutomopćineiligrada.37Napodručjuopćine,gradailižupanijeravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnemanjineostvarujeseuradupredstavničkihiizvršnih
tijela općine, grada ili županije, u postupku pred upravnim
tijelima općine,grada ili županije, u postupku pred tijelima
državne uprave prvog stupnja, predustrojstvenim jedinicama
središnjih tijela državne uprave koja postupaju u prvomstupnju,
pred sudbenim tijelima prvog stupnja, državnim odvjetništvima i
državnimpravobraniteljstvimaprvogstupnja,
javnimbilježnicimaipravnimosobamakojeimajujavne ovlasti, a koji su
ovlašteni postupati na području općine ili grada koji su
uravnopravnu službenu uporabu uveli manjinski jezik i pismo.38 Osim
toga,
gorenavedenadržavnatijelaprvogstupnjaipravneosobekojeimajujavneovlastiomogućitće
korištenje i priznati valjanost privatnih pravnih isprava
sastavljenih na području
34 Za razliku od članka 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina, koji kaopretpostavku ravnopravnosti manjinskog
jezik i pisma zahtijeva da manjina čini najmanje
trećinustanovništvajedinicelokalnesamouprave,članak4.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjinapropisujeda
jepretpostavkaslužbene i javneuporaba jezika
ipismanacionalnihmanjinatodamanjinačini više od polovine
stanovništva općine ili grada. Tu je pravnu neusuglašenost
moguće objasnitičinjenicom da je Zakon o uporabi jezika i pisma
nacionalnihmanjina donesen 2000. godine, a Ustavnizakon 2002. Iako
tekst Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnihmanjina nije
naknadno usklađen
stekstomUstavnogzakonaupogleduostvarivanjatogprava,primjenomnačelalexposteriorderogatpriorimogućejenedvojbenozaključitidasupravnorelevantneodredbeUstavnogzakona.Osimtoga,Ustavnijezakon
po pravnoj snazi organski, budući da Ustav propisuje kako se
zakoni kojima se uređuju
pravanacionalnihmanjinadonosedvotrećinskomvećinomglasova svih
zastupnika.Vidi članke15. st. 2. i
83.UstavaRepublikeHrvatske.35Nasnazisusporazumis
Italijom,Mađarskom,Srbijom,CrnomGorom iMakedonijom.Ugovor
izmeđuRepublikeHrvatskeiTalijanskeRepublikeopravimamanjina,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.15/97;SporazumizmeđuRepublikeHrvatskeiRepublikeMađarskeozaštitihrvatskemanjineuRepubliciMađarskoj
imađarskemanjine u Republici Hrvatskoj,Narodnenovine
‐Međunarodniugovori, br.
8/95;SporazumizmeđuRepublikeHrvatskeiSrbijeiCrneGoreozaštitipravahrvatskemanjineuSrbijiiCrnojGoriisrpskeicrnogorskemanjineuRepubliciHrvatskoj,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.3/05;Sporazum
između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske
manjine u Crnoj Gori icrnogorskemanjine u Republici
Hrvatskoj,Narodne novine ‐Međunarodni ugovori, br. 9/09;
Sporazumizmeđu Republike Hrvatske i Republike Makedonije o zaštiti
prava hrvatske manjine u
RepubliciMakedonijiimakedonskemanjineuRepubliciHrvatskoj,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.3/08.36Clanak4.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.37Clanak4.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.38Clanak5.stavak1.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
19
Republike Hrvatske i kad su sastavljene na jeziku i pismu
nacionalne
manjine.39Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnemanjineupraviluseuvodizacijelo
područje pojedine općine ili grada. Iznimno se može uvesti i samo
na dijelupodručjapojedineopćineiligrada,amožesestatutompredvidjeti
iuužemopseguodpravautvrđenihZakonomouporabijezikaipismanacionalnihmanjina,alisenemožeisključiti
pravo na služenje svojim jezikom u postupcima pred tijelima javne
vlasti.40PremapodacimakojejeVladapripremilazaposljednjedostavljenoizvješćeoprovedbiOkvirnekonvencije
izsvibnja2008.godine,manjinski jezik ipismobili
suuslužbenojravnopravnoj uporabi u ukupno 55 jedinica lokalne i
područne
(regionalne)samouprave;odtogasuu27jedinicapripadnicinacionalnemanjinečinilivišeodtrećinestanovništva,
dok je u 28 jedinica službena ravnopravna uporabamanjinskog jezika
ipismabilauvedenastatutom.41PremapodacimaVladeizlipnja2009.godine,pripadnicinacionalne
manjine činili su najmanje trećinu stanovnika u 27 jedinica lokalne
ipodručne (regionalne) samouprave. Te su jedinice svojim statutima
dužne propisatiostvaruje li se pravo na ravnopravnu službenu
uporabu jezika i pisma na cijelompodručju ili samo u
pojedinimmjestima te koriste li se tradicionalni nazivimjesta
ililokalitetaiakosekoriste,zakojamjestailokalitete.Ipak,statutiosamjedinicalokalneipodručne
(regionalne) samouprave tadanisubiliupotpunostiusklađeni
sodredbamaUstavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o
uporabi jezika i
pismanacionalnihmanjinaupogleduravnopravneuporabejezikaipismanacionalnemanjine.S
druge strane, iste je godine bilo 29 jedinica lokalne i područne
(regionalne)samoupraveukojimasumanjinečinilemanjiudioodzakonskipropisanogazastjecanjetogaprava,a
ipaksustatutimauredileravnopravnostslužbeneuporabe jezika
ipismanacionalnemanjinezacijeliteritorijjediniceilizapojedinanaselja.42Uopćinama,gradovimaižupanijamaukojimajeuravnopravnojslužbenojuporabijeziki
pismo nacionalne manjine rad općinskih i gradskih vijeća te
općinskih i gradskihpoglavarstava kao i rad županijskih skupština i
poglavarstava odvija se na
hrvatskomjezikuilatiničnompismuinajezikuipismunacionalnemanjinekojisuuravnopravnojslužbenojuporabi.Uopćinama,gradovima
ižupanijamaukojima jestatutomuvedenaravnopravnauporabamanjinskog
jezikaipismaosiguravasedvojezičnoilivišejezičnoispisivanje teksta
pečata i žigova istom veličinom slova, ispisivanje natpisnih
pločapredstavničkih,izvršnihiupravnihtijelaopćina,gradovaižupanija,kaoipravnihosobakoje
imaju javne ovlasti istom veličinom slova, ispisivanje zaglavlja
akata istom
39Clanak5.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.40Clanak6.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.41
Vlada Republike Hrvatske, Treće izvješće Republike Hrvatske o
provođenju Okvirne konvencije zazaštitu nacionalnih manjina,
ACFC/SR/III(2009)009, 12. 10. 2009, dostupno na
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_3rd_SR_Croatia_hr.pdf(posjećeno24.2.2013.).42VladaRepublikeHrvatske,
IzvješćeoprovođenjuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina
ioutrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike
Hrvatske za 2009. godinu za potrebenacionalnih manjina (2010), str.
7, dostupno na
http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=23&Itemid=5(posjećeno10.3.2013.).
-
20 ZPR2(1)2013;11‐39
veličinom slova.43 Osim toga, vijećnik, član poglavarstva ili
građanin u općinama,gradovima i županijama u kojima je u
ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i
pismonacionalnemanjineimapravonatodamuseosiguradvojezičnoilivišejezičnodostavamaterijala
za sjednicu općinskoga ili gradskog vijeća i poglavarstva, kao i
županijskeskupštineižupanijskogpoglavarstva,izradazapisnikaiobjavazaključaka,objavljivanjeslužbenihobavijestiipozivapredstavničkih,izvršnihiupravnihtijelaopćina,gradovaižupanija,kaoimaterijalezasjednicepredstavničkihiizvršnihtijela.44Općine,gradoviižupanijeukojimajeuravnopravnojslužbenojuporabijezikipismonacionalnemanjineosiguratćepravograđanimada
imsedvojezično ilivišejezičnoizdaju
javneispravetetiskajuobrascikojisekoristeuslužbenesvrhe.45Osimtoga,utakvimjedinicamalokalnei
regionalne samouprave ispisuju se dvojezično ili višejezično, istom
veličinom
slova,prometniznakoviidrugepisaneoznakeuprometu,naziviulicaitrgova,nazivimjestaigeografskihlokaliteta.46Osimtoga,statutomopćineiligradaukojimajeuravnopravnojslužbenojuporabijezikipismonacionalnemanjinepropisujeseostvarujelisepravonaravnopravnu
službenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine na
pisanimprometnimznakovima,nanatpisimasnazivimaulicaitrgovatenanatpisimasnazivimamjesta
i geografskih lokaliteta na cijelom području ili samo u
pojedinimmjestima tekoriste li se tradicionalni nazivi mjesta ili
lokaliteta i ako se koriste, u kojimslučajevima.47 Pripadnici
nacionalnih manjina čiji su jezik i pismo u ravnopravnojslužbenoj
uporabi imaju u postupku prvoga i drugog stupnja pred upravnim
tijelimaopćina, gradova i županija ista prava kao i u postupku pred
tijelima državne
upraveprvogstupnja.48Zakonuređujeuvjeteinačinostvarivanjaravnopravneslužbeneuporabajezikaipismanacionalne
manjine u postupku pred državnim tijelima prvog stupnja
(ustrojstvenejedinicesredišnjihtijeladržavneupravekojipostupajuuprvomstupnju,sudbenatijelaprvog
stupnja, državna odvjetništva i državna pravobraniteljstva prvog
stupnja,
javnibilježnici)ipravnimosobamakojeimajujavneovlastikojeimajusvojeuredeiispostaveuopćinama,gradovima
i županijamaukojima jeuslužbenojuporabimanjinski jezik ipismo pored
hrvatskog jezika i latiničkog pisma ravnopravno mogu koristiti i
jezik
ipismonacionalnemanjine.Tasutijeladužnapoučitistrankuspodručjaopćineiligradakojisuuveliuravnopravnuslužbenuuporabujezikipismonacionalnemanjineopravuuporabejezikaipismanacionalnemanjineupostupkuteunijetiuzapisnikizjavuotomekojim
će se jezikom i pismom stranka služiti u postupku.49 Jezik i pismo
na kojem
jepredan,odnosnopriopćenprvipodnesakstrankesmatratćesejezikomipismomkojim
43Clanak8.stavci1.i2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.44Clanak8.stavak3.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.45Clanak9.stavak1.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.46Clanak10.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.47Clanak10.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.48Clanak11.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.49Clanka12.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
21
se stranka želi služiti u postupku, a tijelo koje vodi postupak
dužno je
osiguratisudjelovanjestrankeupostupkunajezikuipismukojimseslužinacionalnamanjina.50Državna
tijela prvog stupnja i pravne osobe koje imaju javne ovlasti koja
djeluju
uopćinama,gradovimaižupanijamaukojimajestatutomodređenaravnopravnauporabamanjinskog
jezika i pisma izdaju javne isprave te tiskaju obrasce koji se
koriste uslužbene svrhe na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu,
dvojezično ili višejezično, tedvojezično ili višejezično ispisuju
tekst pečata i žigova u istoj veličini slova, natpisneploče i
zaglavlja akata istom veličinom slova.51 Ipak, tijela koja provode
postupakdrugogastupnjapostupajunahrvatskomjezikuilatiničnompismu.52Iznimno,akopredtijelom
drugog stupnja sudjeluju neposredno stranke koje su se u postupku
prvogstupnja služile jezikom ipismomnacionalnemanjinekoji jeu
ravnopravnoj
službenojuporabi,postupaksevodikaoipostupakprvogstupnja.53Postojanjutogpravaunatoč,evidentan
je trend smanjenja korisnika manjinskih jezika u sudskim i
upravnimpostupcima.54UakcijskimplanovimazaprovedbuUstavnogzakonaiz2008.i2011.stojidasetimpravomkoristitekmalibrojpripadnikanacionalnihmanjinatedauprimjeniprava
katkad dolazi do nejasnoća pa se stoga potrebnim smatralo poduzeti
„dodatnemjereradipoticanjapripadnikanacionalnihmanjinanakorištenjeovogprava,kaoiradiafirmacijekorištenjamanjinskih
jezikaupojedinimpostupcima iuklanjanjaodređenihproblema pri
provedbi zakonskih odredbi“.55 Prema podacima iz Izvješća Vlade
oprovođenju Ustavnog zakona za 2011. godinu proizlazi da za
ostvarivanje prava
nauporabumanjinskogjezikaipismapredupravnimtijelimajedinicasamoupraveinteres
50Clanci14.‐17.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.51Clanak18.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.52Clanak19.stavak1.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.53Clanak19.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.54
Budući da je pred hrvatske vlasti stavljan niz pretpristupnih
zahtjeva u pogledu ostvarenja
pravamanjinatijekomprocesapristupanjaEuropskojuniji,VladaRepublikeHrvatskeusvojilaje25.lipnja2008.prvi,a8.travnja2011.drugiAkcijskiplanzaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjinazarazdoblje
2011.‐2013. Vidi Vlada Republike Hrvatske, Akcijski plan za
provedbu Ustavnog zakona
opravimanacionalnihmanjina:Poglavlje23.Pravosuđeitemeljnaprava,Zagreb,25.lipanj2008.,dostupnona
http://www.vlada.hr/hr/preuzimanja/razno/akcijski_plan_za_provedbu_ustavnog_zakona_o_pravima_nacionalnih_manjina
(posjećeno10. 3.2013.) iVladaRepublikeHrvatske,
IzvješćeoprovedbiAkcijskogplanazaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjinaza2008.i2009.godinu,Zagreb,rujan2010.,
dostupnona
http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=23&Itemid=5(posjećeno10.3.2013.).55VladaRepublikeHrvatske,AkcijskiplanzaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina:Poglavlje
23. Pravosuđe i temeljna prava, Zagreb, op. cit., str. 9 i Vlada
Republike Hrvatske, Izvješće
oprovedbiAkcijskogplanazaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjinaza2008.
i2009.godinu,op.cit.,str.8‐9.
-
22 ZPR2(1)2013;11‐39
iskazujuisključivopripadnicitalijanskenacionalnemanjineunekolikojedinicalokalnesamoupraveuIstarskojžupaniji.56Zakon
o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina sadrži i nekoliko
provedbenihmjera.57 Predviđa da tijela državne uprave prvog
stupnja, ustrojstvene jedinicesredišnjih
tijeladržavneupravekojapostupajuuprvomstupnju, sudbena
tijelaprvogstupnja, državna odvjetništva i državna
pravobraniteljstva prvog stupnja,
javnibilježnici,pravneosobekojeimajujavneovlastiteopćine,gradoviižupanijenačijemjepodručjuuravnopravnojslužbenojuporabimanjinskijezikipismoosigurajupotrebanbroj
službenika kojimogu voditi postupke i poduzimati potrebne radnje i
na jeziku
ipismunacionalnemanjinekojijeuravnopravnojslužbenojuporabi.58ProvedbuZakonaouporabi
jezika ipismanacionalnihmanjinanadzireMinistarstvouprave,kojeprati
ianalizira stanje o službenoj i javnoj uporabi jezika i pisma
nacionalnihmanjina.
Kadaizvršnailiupravnatijelaopćina,gradovaižupanijakojesuuveleravnopravnuslužbenuuporabu
jezika i pisma nacionalne manjine postupaju protivno odredbama
Zakona,ministarupravezatražitćeodpredstavničkogtijeladaraspravistanjeipoduzmemjereza
zakonito postupanje izvršnih i upravnih tijela te poduzeti
drugemjere u skladu sazakonom.59 Ako pak općina, grad ili županija
statutom ne urede ili urede protivnoZakonu uporabu jezika i pisma
nacionalne manjine, ministar uprave obustavit će odizvršenja
statut, odnosno pojedine njegove odredbe, naložiti neposrednu
primjenuZakona i podnijeti Vladi prijedlog za pokretanje postupka
za ocjenu ustavnosti izakonitosti statuta ili drugoga općeg akta
općine, grada ili županije u skladu
sazakonom.60Neprimjenjivanjeravnopravneslužbeneuporabe jezika
ipismanacionalnemanjine u općini, gradu ili županiji u kojima je
statutom uvedena, odnosno
njezinaprimjenaprotivnaodredbamaZakonaupostupcimapredtijelimakojasudužnaprovestiravnopravnu
službenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine, predstavlja
bitnupovredupostupka.61Kao posljedica pretpristupnog uvjetovanja
Europske unije, među ostalim i u pogleduostvarivanja prava
pripadnika nacionalnih manjina na uporabu manjinskog jezika
ipisma,kaoiradiunaprjeđenjaprovedbepravanaravnopravnuslužbenuuporabujezikai
pisma nacionalnih manjina, Vlada je odlučila pojačati provedbu
nadzora
nadprimjenompropisakojimaseuređujetopitanje,posebiceuonimopćinamaigradovimakoji
su pravo na službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina
nepotpunoprimjenjivali. Stoga je 1. ožujka 2012. Ministarstvo
uprave donijelo Naputak za56VladaRepublikeHrvatske,
IzvješćeoprovođenjuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina
ioutrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike
Hrvatske za 2011. godinu za potrebenacionalnih manjina (2012), str.
4, dostupno na
http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=23&Itemid=5(posjećeno10.3.2013.).57Clanci21‐25.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.58Clanak21.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.59Clanak23.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.60Clanak24.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.61Clanak25.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
23
dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma
nacionalnihmanjina u RepubliciHrvatskoj.62 Njime su propisani način
uređivanja prava na ravnopravnu službenuuporabu jezika
ipismanacionalnihmanjinaopćimaktima,odnosnostatutima
jedinicalokalne i područne (regionalne) samouprave te način
ostvarivanja prava
naravnopravnuslužbenuuporabujezikaipismanacionalnihmanjinaupostupcimakojisevodepreddržavnimtijelimaprvogstupnjaipravnimosobamakojeimajujavneovlasti.Nemoguće
je ne zaključiti da se takva provedbena mjera mogla i morala i
prijepredvidjetitedabiMinistarstvoupravetrebaločešćeiučinkovitijenadziratizakonitostradatijelajedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave.3.
MEĐUNARODNOPRAVNI IZVORI PRAVA NA UPOTREBU JEZIKA I PISMA
NACIONALNIHMANJINA
Na globalnom nivou ostvarenje prava pripadnika nacionalnih
manjina na uporabumanjinskih jezika propisano je ograničenim brojem
odredaba sadržanih uinstrumentima zaštite ljudskih prava
Ujedinjenih naroda. Tako članak 27.Međunarodnog pakta o građanskim
i političkim pravima određuje da osobama
kojepripadajumanjinamanesmijebitiuskraćenopravoda,uzajednicisdrugimčlanovimasvojeskupine,upotrebljavajusvojvlastitijezik.KomentarOdborazaljudskapravaUN‐apropisuje
da se pravo pojedinaca koji pripadaju jezičnoj manjini na to da se
koristesvojimjezikomumeđusobnojkomunikaciji,uprivatnomiliujavnomprostoru,razlikujeod
drugih jezičnih prava zaštićenih Paktom. Konkretno, treba ga
razlikovati od općegprava na slobodu izražavanja zaštićenoga
člankom 19. Međunarodnog pakta ograđanskim ipolitičkimpravima
tečlanka14. stavka3.Pakta,kojipropisujepravodasvatko protiv koga je
podignuta optužba za kazneno djelo ima pravo na to da
unajkraćemroku,detaljnoinajezikukojirazumije,budeobaviještenoprirodiirazlozimaoptužbe.63Taj
komentar,međutim,ne razrađujedalje sadržaj togprava. Za
razlikuodpaktaograđanskimipolitičkimpravima,Međunarodnipaktoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima64nepropisujepravamanjina.Ipak,Odborzagospodarska,socijalnaikulturnapravaUN‐adržidapravosvakoganasudjelovanjeukulturnomživotudržave,propisano
člankom 15. stavkom 1. točkom (a) Međunarodnog pakta o
ekonomskim,socijalnimikulturnimpravima,uključujepravoizražavanjanajezikunečijegizbora,pase
takvo tumačenje može odnositi i na pripadnike manjina.65 Članak 2.
stavak 1.62 Naputak za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i
pisma nacionalnih manjina u
RepubliciHrvatskoj,Narodnenovine,br.33/12.63OdborzaljudskapravaUN‐a,točka5.3.Općegkomentarabr.23:pravanacionalnihmanjina,članak27.(Human
Rights Committee, General Comment No. 23: The rights of minorities,
Art. 27),CCPR/C/21/Rev.1/Add.5, (1994), dostupno na
http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/(Symbol)/fb7fb12c2fb8bb21c12563ed004df111?Opendocument(posjećeno24.2.2013.).64
Službeni tekst Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i
kulturnim pravima objavljen je
uSlužbenomlistuSFRJ,br.7/1971.65Odborzagospodarska,socijalnaikulturnapravaUN‐a,Općikomentarbr.21opravunasudjelovanjeukulturnom
životudržave(CommitteeonEconomic,SocialandCulturalRights,GeneralcommentNo.21,Rightofeveryonetotakepartinculturallife(Art.15,para.1(a)),E/C.12/GC/21,20.11.2009.,dostupnonahttp://www2.ohchr.org/english/bodies/cescr/comments.htm(posjećeno24.2.2013.).
-
24 ZPR2(1)2013;11‐39
Deklaracije UN‐a o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili
etničkim, vjerskim
ijezičnimmanjinamautvrđujepravoosobakojepripadajunacionalnimmanjinamanatodaupotrebljavajuvlastitijezikuprivatnomiujavnomživotuslobodnoibezometanjailibilo
kakva oblika diskriminacije. Osim što Deklaracija pravima osoba
koje pripadajunacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim
manjinama nije pravno obvezujućiinstrument međunarodnog prava,
odluke raznih UN‐ovih tijela imaju ponajprijepolitičku snagu te
također nisu nužno pravno obvezujuće. Zbog toga je
postojanjeEuropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda66 te Okvirnekonvencije iznimno važno za ostvarivanje prava
pripadnika nacionalnih manjina ueuropskim državama. Europska
konvencija predvidjela je pravosudni
mehanizamnadgledanjaodredabakrozradEuropskogsudazaljudskapravauStrasbourgu,kojemusegrađaniigrađankesvihdržavačlanicaVijećaEuropemoguobratitinakonštoiscrpepravnemehanizmekoji
su imna raspolaganjuu zemlji koju tuže zapovredu ljudskogprava
propisanoga Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i
temeljnihsloboda i Protokolima. Sudska praksa Europskog suda za
ljudska prava zahtijevapoštivanje jezičnog pluralizma i prava
manjina pa je Sud do sada odlučivao u
nizuslučajevaukojimasupodnositeljitužbitvrdilidaimjepovrijeđenonekoodprava,auvezi
s ostvarivanjem prava na korištenje vlastitim jezikom u kontaktu s
javnimvlastima.67 U nekima od svojih presuda Sud je izrazio
uvjerenje da su „pridavanjeiznimne važnosti pluralizmu, toleranciji
i širokogrudnosti“68 zaštitni znacidemokratskog društva te da
„demokracija ne znači da stavovi većine trebaju uvijekprevladati:
[jer u demokratskim društvima] treba postići ravnotežu koja
osiguravapravedno i pravilno postupanje prema manjinama i izbjegava
bilo kakvu
zlouporabuvladajućegpoložaja“.69UonimdržavamaukojimapostojesukobiokopravamanjinaSudsmatrada
jeuloga javnihvlasti „ukloniti uzrokenapetostine
eliminirajućipluralizam,osiguravajući međusobnu snošljivost
sukobljenih skupina“.70 Europski sud za ljudskaprava presudio je u
nekoliko slučajeva da je diferencijalni tretman građana
temeljemjezikadiskriminatoranakotorazlikovanjenemaobjektivnogairazumnogopravdanja,ato
znači da ne teži legitimnom cilju ili da ne postoji razumna
razmjernost
izmeđuupotrijebljenemjereiciljakojisenjomenastojipostići.71
66OdlukaoproglašenjuZakonaopotvrđivanjuEuropskekonvencijezazaštitu
ljudskihpravaitemeljnihsloboda i Zakon o potvrđivanju Europske
konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
teProtokoluztukonvenciju,Narodnenovine–Međunarodniugovori,br.18/97,6/99i8/99.67Vidinpr.predmeteIsopv.Austria,KamasinskivAustria,Xv.Austria,Fryskenasjonalepartijandothersv.
Netherlands, Inhabitants of Alsemberg and Beersel v. Belgium,
Campbell and Cosans v. UK, BelgianLinguistics case, Cyprus v.
Turkey. Citirano prema Henrard, Kristin, The Interrelationship
betweenIndividualHumanRights,MinorityRightsand theRight to
Self‐Determinationand Its Importance for
theAdequateProtectionofLinguisticMinorities,1(1)TheGlobalReviewofEthnopolitics(2001),str.41‐61.68ChristianDemocraticPeople'sPartyv.Moldova.VidiiYoung,JamesandWebsterv.theUnitedKingdom,teChassagnouandOthersv.France.69Točka64.PresudeuslučajuChristianDemocraticPeople'sPartyv.Moldova.70Točka60.PresudeuslučajuAggav.Greece.71Vidinpr.BelgianLinguisticscases;CyprusvTurkey;Bulgakovv.Ukraine.
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
25
3.1. Izvori prava na ravnopravnu uporabu jezika
nacionalnihmanjina VijećaEurope: Okvirna konvencija za zaštitu
nacionalnih manjina i
Europskapoveljaoregionalnimimanjinskimjezicima
OkvirnakonvencijazazaštitunacionalnihmanjinaVijećaEuropeiz1998.godinepravnoje
obvezujući izvor međunarodnog prava koji sadrži najiscrpniji
katalog
pravapripadnikanacionalnihmanjina.72StrankeOkvirnekonvencijeratifikacijompreuzimajuobvezu
promicati potpunu i djelotvornu jednakost pripadnika manjina u
svimpodručjima gospodarskoga, društvenoga, političkoga i kulturnog
života te
osiguratiuvjetekojićepripadnicimanacionalnihmanjinaomogućitidaizraze,očuvajuirazvijajuvlastitukulturuiidentitet.Okvirnakonvencijezahtijevaoddržavekojajujepotpisaladapripadnicimanacionalnihmanjina
jamči pravo jednakosti pred zakonom i jednaku pravnu zaštitu te da
zabranibilo kakvu diskriminaciju temeljem pripadnosti nacionalnoj
manjini.73 Osim toga,pristupanjemOkvirnoj konvenciji države
potpisnice obvezuju se da će prema potrebiusvojiti
odgovarajućemjere s ciljem promicanja pune i učinkovite jednakosti
izmeđuosobakojepripadajunacionalnimmanjinamaivećinskogpučanstvausvimpodručjimagospodarskoga,
društvenoga, političkoga i kulturnog života. Pri tome su dužne
naodgovarajućinačinuzetiuobzirspecifičnostipripadnikanacionalnihmanjina.74Okvirnakonvencija
propisala je nadalje da se osobe koje pripadaju nacionalnim
manjinamaimaju pravo slobodno i bez miješanja vlasti koristiti
svojim manjinskim jezikom,privatno i javno, u govoru i u pismu.75
Države bi trebale osigurati uvjete koji
ćenacionalnimmanjinamaomogućitikorištenjemanjinskimjezikompredtijelimavlastinapodručjima
koje manjine tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjuju ako
manjinezahtijevajuosiguranjetogpravateondjegdjetakavzahtjevodgovarastvarnojpotrebi.76Eksplanatorno
izvješće uz Okvirnu konvenciju objašnjava da „stvarnu
potrebu“manjinskog zahtjeva za korištenje manjinskim jezikom pred
tijelima vlasti trebaocjenjivati na „temelju objektivnih kriterija
budući da se različiti čimbenici, a osobitofinancijska
sredstvapojedine države,moraju uzetiu obzir“.77
72 Općenito o primjeni odredaba Okvirne konvencije vidi u
Verstichel, Annelies; Alen, André;
DeWitte,Bruno;Lemmens,Paul(ur.),TheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities:aUsefulPan‐European
Instrument?, Antwerp: Intersentia, 2008: Malloy,Tove;
Medda‐Windischer, Roberta;Lantschner, Emma, Measuring the security
of persons belonging to National Minorities: Indicators
forassessingtheimpactoftheFCNMinitsStateParties,4SecurityandHumanRights,(2009),str.277‐293.73Clanak4.stavak1.Okvirnekonvencije.74Clanak4.stavak2.Okvirnekonvencije.75Clanak10.stavak1.Okvirnekonvencije.76Clanak10.stavak2.Okvirnekonvencije.77Točka65.EksplanatornogizvješćauzOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina(ExplanatoryReporttotheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities),H(1995)010,1.2.1995,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/1_atglance/PDF_H(1995)010_FCNM_ExplanReport_en.pdf(posjećeno24.2.2013.).
-
26 ZPR2(1)2013;11‐39
Okvirnakonvencijanadaljeutvrđujedaćeupodručjimaukojimatradicionalnoživivelikbroj
osoba koje pripadaju nacionalnoj manjini države koje su joj
pristupile
nastojatiisticatitradicionalnalokalnaimena,imenaulicaiostaletopografskeoznakenamijenjenejavnosti
i na manjinskom jeziku ondje gdje postoji dostatno zanimanje za
takvoisticanje.78 Okvirna konvencija, za razliku od Europske
povelje o regionalnim ilimanjinskim jezicima, ne definira
eksplicitno pojam „područja koja su tradicionalno ili uznatnom
brojunastanjenaosobamakoje pripadaju nacionalnim manjinama“ jer se
smatralo da države potpisnice na taj način mogu fleksibilnije
pristupiti realizaciji toga prava uzimajući u obzir povijesne
specifičnosti pojedinih regija.79 S druge strane, Povelja normira
da„područje na kojem se regionalni ili manjinski jezici rabe“
označava zemljopisnopodručje na kojem je regionalni ilimanjinski
jezik način izražavanja određenog brojaljudi, što opravdava
usvajanje različitih zaštitnih i poticajnih mjera
predviđenihPoveljom.80OkvirnakonvencijapredvidjelajemehanizamnadgledanjaprimjenenjezinihodredabauzemljamačlanicamaputemdjelovanjaSavjetodavnogodbora,kojemujesvakaoddržavačlanicaVijećaEuropekojaseobvezalanaprovedbuizaštitumanjinskihpravaOkvirnomkonvencijomdužna
najprije pripremiti početno izvješće o provedbi
odredabaOkvirnekonvencije u roku od godinu dana od njezine
ratifikacije, a nakon toga „u
pravilnimrazmacimaikadgodtozatražiOdborministara”podnositinovaizvješća.81Upraksisetaodredba
Okvirne konvencije realizira tako da države potpisnice podnose
svakih petgodinaperiodično izvješće. Izvješće je zapravo
službenoočitovanjeoprimjeni članakaOkvirne konvencije u praksi, a
često sadrži i popis svih politika i mjera koje državepotpisnice
provode na svojim teritorijima u cilju zaštitemanjina i očuvanja
kulturne,jezične i etničke raznolikosti. U praćenju provedbe
Okvirne konvencije
sudjelujuSavjetodavniodboriOdborministara.Savjetodavniodborčineneovisnistručnjaci,koji,nakon
što prouče periodični izvještaj države članice, pripremajumišljenja
o
primjeniKonvencije.Kaorelevantančimbenikzaosiguranjeodređenihjezičnihprava,mnogesudržaveodlučileuzetiuobzirbrojpripadnikamanjinskeskupinenaodređenompodručjutesuzatusvrhuuspostavileminimalniprag.Prag,međutim,nebitrebaobitiprevisokdaonemogućujeostvarenjepravamanjinapajeSavjetodavniodborunekimaodsvojihmišljenja
smatrao da su zahtjevi odminimalno 20 posto stanovništva kao
preduvjetiosiguranjaravnopravnogstatusamanjinskogjezikauSlovačkojili50postostanovništvaza
uporabu manjinskog jezika pri obraćanju predstavnicima vlasti u
općinama igradovimauBosni
iHercegovininerazumni.82Savjetodavniodborkritiziraoje
litavske78Članak11.stavak3.Okvirnekonvencije.
79Točka66.EksplanatornogizvješćauzOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,op.cit.80Clanak1.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.81Clanak25.Okvirnekonvencije.82
Vidjeti Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu
nacionalnih manjina, Treće mišljenje oSlovačkoj Republici,
ACFC/OP/III(2010)004, 18. 1. 2011. Savjetodavni odbor za Okvirnu
konvenciju zazaštitunacionalnihmanjina,DrugomišljenjeoBosni
iHerzegovini,ACFC/OP/II(2008)005,27.4.2011.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/Table_en.asp(posjećeno9.3.2013.).
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
27
vlasti jer su pretpostavljale primjenu odredaba Zakona o
službenom jeziku (koji jepropisivaoda jekorištenjemanjinskim
jezicima u javnomprostoru dopušteno samo priisticanjuimenai
znamenja organizacija koje zastupajunacionalne manjine i koji je
predviđao uporabu manjinskih jezika samo na područjima „gusto
naseljenim manjinama“)odredbamaZakona o nacionalnimmanjinamau
pogledu ostvarenja prava na
isticanjejavnihtopografskihoznakanamanjinskomjezikuipismuteutvrdiodatakvapraksanijeu
skladu sOkvirnom konvencijom.83Naime, litavski
jeZakononacionalnimmanjinamapropisivao da se na područjima „gusto
naseljenim manjinama“ osim litavskog jezikamogu u službenoj uporabi
rabiti i jezicimanjina.84 Litavske su vlasti u komentaru
naprvomišljenjeSavjetodavnogodboraprotumačiletuodredbunanačindazaostvarenjeprava
na upravnom području pripadnici pojedine manjine moraju činiti
barem 70%ukupnog stanovništva, što očito predstavlja vrlo visok
prag ostvarenja prava.85Savjetodavni je odbor u Drugommišljenju o
Litvi stoga kritizirao odredbe Zakona onacionalnimmanjinama jer
tajzakon„nepredviđadetaljnekriterije temeljemkojihsemože ostvariti
pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma
nacionalnihmanjina“.86U sva dosadašnja tri kruga praćenja provedbe
Okvirne konvencije u HrvatskojSavjetodavni odbor pozivao je vlasti
da osiguraju da se odredbe Ustavnoga zakona opravima nacionalnih
manjina koje se odnose na provedbu članka 10. i 11.
Okvirnekonvencije provode u svim jedinicama lokalne samouprave u
kojima neka
nacionalnamanjinačininajmanjetrećinustanovništva.87Ipak,Savjetodavniodbordržidajezahtjevtrećinelokalnogastanovništvazapriznanjepravanaravnopravnuuporabumanjinskogjezikaipismavisok.88StogajeSavjetodavniodboropetovanopoticaohrvatskevlastidaupotrijebe
svoje diskrecijsko pravo i uvedumogućnost uporabemanjinskoga jezika
u
83Vidi
točke109.‐116.SavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,Drugomišljenje
o Litvi, ACFC/OP/II(2008)001, 4. 7. 2011., dostupno na
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_2nd_OP_Lithuania_en.pdf(posjećeno9.3.2013.).Viditakođertočku58.
Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih
manjina, Mišljenje o Litvi,ACFC/SR(2001)007, 31.10.2001., dostupno
na
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_OP_Lithuania_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).84
Kallonen, Markko, Minority protection and linguistic rights in
Lithuania, Noves SL. Revista deSociolingüıśtica (2004), dostupno
na
http://www6.gencat.cat/llengcat/noves/hm04tardor/docs/kallonen.pdf,str.5.(posjećeno19.3.2013.).85
Vidi Komentar Vlade Litve o Mišljenju Savjetodavnog odbora za
Okvirnu konvenciju za
zaštitunacionalnihmanjina,GVT/COM/INF/OP/I(2003)008,23.9.2003,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_Com_Lithuania_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).86Viditočke.99.‐104.DrugogmišljenjaoLitvi,ibid.87
Točke 133. i 143. Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za
zaštitu nacionalnih manjina, Trećemišljenje o Hrvatskoj,
ACFC/OP/III(2010)005, 27. 5. 2010. Vidi i Savjetodavni odbor za
Okvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,DrugomišljenjeoHrvatskoj,ACFC/INF/OP/II(2004)002,1.10.2004.
Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu
nacionalnihmanjina,Mišljenje o Hrvatskoj,ACFC/INF/OP/I(2002)003,
6. 4. 2001., dostupno na
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/Table_en.asp(posjećeno9.3.2013.).88Točka135.TrećegmišljenjeoHrvatskoj,op.cit.
-
28 ZPR2(1)2013;11‐39
postupcima pred upravnim tijelima i u drugim područjima u kojima
manjine žive
uznatnombroju,alimanjemodjednetrećinelokalnogstanovništva.89Savjetodavni
odbor kao kvalitetan dokaz navodi promicanje integracije
talijanskemanjineputemslužbeneuporabetalijanskogjezikauupravnimtijelimakaoiulokalnimskupštinamaiizvršnimtijelima,no„uistovrijemesažaljenjemprimjećujedaisturazinuzaštiteneuživajudrugimanjinski
jezici ipismaupodručjimaukojimaživepripadnicisrpske i mađarske
manjine. Savjetodavni odbor podsjetio je da je niz općina
uVukovarsko‐srijemskoj i u Osječko‐baranjskoj županiji donio
gradske statute kojipropisujupravonauporabusrpskog ilimađarskog
jezikaupostupcimapred lokalnimupravnim tijelima, no provedba tih
odredaba u praksi jemnogo lošija nego u slučajutalijanskoga jezika
u Istarskoj županiji, unatoč zanimanju koje su iskazali
pripadnicidotičnih nacionalnih manjina“.90 Savjetodavni je odbor
stoga pozvao vlasti da,
uzkonzultacijespredstavnicimanacionalnihmanjina,razvijuiobjedinenaprostorucijeledržavedobrupraksukojapostoji
u Istarskoj županiji te da je proširena
sveopćineukojimaživiznatanbrojpripadnikamanjina.91U
trećem,posljednjem,mišljenju Savjetodavni je odbor 2010.
godineprimijetioda sestanjeuodnosunauporabumanjinskih jezikana
topografskimoznakamauHrvatskojnijeznatnijepromijenilouodnosunanjegovaprijašnjamišljenja,unatočodredbamaizZakona
o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Ustavnog zakona o
pravimanacionalnih manjina. Savjetodavni odbor smatra da u primjeni
dotičnih zakona
imaozbiljnihnedostatakajersuzaostvarenjeodredabaoravnopravnojuporabimanjinskogjezikaipismanatopografskimoznakamauglavnomnadležnelokalneiregionalnevlasti,što
je posebice problematično u onim područjima u kojima živi velik
broj
pripadnikasrpskemanjine(dakleuVukovarsko‐srijemskojiOsječko‐baranjskojžupaniji).92StogajeSavjetodavniodborpotaknuovlastiiuTrećemmišljenjudapoduzmuproaktivnemjerekako
bi, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini, osigurale učinkovitu
provedbuodredabaUstavnogzakonakojeseodnosenaprovedbučlanka11.Okvirnekonvencije.93Nakonšto
jeproteklovećnekolikokrugovanadgledanjaprimjeneOkvirnekonvencije,SavjetodavnijeodborstekaouvidupraksesvihzemaljapotpisnicaOkvirnekonvencijeupogledu
ostvarivanja pojedinih prava nacionalnihmanjina te je do sada
pripremio triposebna tematska komentara: o pravu na obrazovanje94 u
2006. godini, o pravu
na89Točka134.,ibid.90Točka138.,ibid.91Točka142.,ibid.92Točka144.,ibid.93Točka146.,ibid.94Savjetodavniodbor,Tematskikomentaroučinkovitomsudjelovanjupripadnikanacionalnihmanjinaukulturnom,društvenomiekonomskomživotuijavnimposlovima(AdvisoryCommitteeontheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities,CommentaryontheEffectiveParticipationofPersonsBelonging
to National Minorities in Cultural, Social and Economic Life and in
Public Affairs) (2008),dostupan na
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_fcnmdocs/PDF_CommentaryParticipation_en.pdf(posjećeno24.2.2013.).
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
29
učinkovitosudjelovanje95u2008.godiniteojezičnimpravimamanjinau2012.godini.96PosljednjitematskikomentarojezičnimpravimazagovarainkluzivnipristupizrcaljenjekulturneijezičneraznolikostiudržavamačlanicamaVijećaEurope.Komentarbitrebaoslužiti
kao sveobuhvatno oruđe državama potpisnicama Okvirne konvencije kao
ipripadnicimanacionalnihmanjina,civilnogdruštvaiakademskezajedniceiprikazivatirazličiteulogejezikakaoključnekarakteristikemanjinskogidentitetaikaovažnogalataza
promicanje pune i učinkovite jednakosti i integracije
multikulturnih i jezičnoraznolikih društava. Komentar o jezičnim
pravimamanjina sadrži
detaljnemodaliteteostvarenjapravanakorištenjejezikommanjinaumedijima,ujavnojiprivatnojuporabi,u
obrazovnom procesu te u pogledu korištenja jezikom pri sudjelovanju
pripadnikamanjina u ekonomskom, kulturnom i društvenom životu
zajednice te u javnimposlovima. Komentar ima snažan integrativni
ton te sugerira da bi učinkovite
mjerepromidžbeostvarivanjajezičnihpravamanjinatrebaleuključivaticjelokupnodruštvo.97Istovremenosugeriraosmišljavanjespecifičnihrješenjaimjerananačindaodgovarajuposebnimokolnostimasvakenacionalnemanjine.98VažnojeistaknutidaKomentarnuditumačenja
pravnih standarda na koje se često pozivaju međunarodni i domaći
izvoripravamanjina,akoji
supreduvjetostvarenjapravanakorištenjemanjinskim jezikompri
obraćanju tijelimavlasti tena isticanje javnih
topografskihoznakanamanjinskomjezikuipismu.Podsjećam,sukladnoodredbamaOkvirnekonvencijezaostvarenjepravana
korištenje manjinskim jezikom u ophođenju pripadnika manjina s
tijelima
vlastizahtijevase(1)damanjinanastanjujepodručjetradicionalno
iliuznatnijembroju,(2)dapripadnicimanjinazahtijevajuostvarenjetogapravate(3)datakavzahtjevodgovarastvarnojpotrebi.Sdrugestrane,priostvarivanjupravanaisticanjejavnihtopografskihoznakanamanjinskomjezikuipismuuvjetiostvarenjapravastrožisujeristovremeno(1)
manjina treba biti tradicionalno nastanjena na području i mora se
raditi o
(2)znatnijembrojuosobakojepripadajunacionalnojmanjini.Komentarsugeriradamogućnostkorištenjamanjinskimjezicimapriobraćanjutijelimavlastinemožebitiprepuštenaisključivodiskrecijilokalnihvlastiteističevažnostjasnihi
transparentnih zakonskih uvjeta pod kojima je moguće ostvariti
pravo na uporabumanjinskih jezikaukomunikacijis
tijelimavlasti,osiguravajućina tajnačinostvarenjenačela
jednakosti.99Kako jepreduvjet za
ostvarivanjepravanakorištenjemanjinskimjezicimaukontaktustijelimavlastiispunjenjejednogaodvajukriterija–tradicionalnanastanjenost
manjine na nekom području ili nastanjenost u znatnijem broju – to
se95 Savjetodavni odbor, Tematski komentar o obrazovanje na osnovi
Okvirne konvencije za zaštitunacionalnihmanjina
(AdvisoryCommitteeon theFrameworkConvention for
theProtectionofNationalMinorities,CommentaryontheEducationundertheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities)
(2006),
dostupannahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_fcnmdocs/PDF_CoMmentaryEducation_en.pdf(posjećeno24.2.2013.).96
Savjetodavni odbor, Tematski komentar o jezičnim pravima osoba
koje pripadaju
nacionalnimmanjinama,op.cit.97Točka96.,ibid.98Točka98.,ibid.99Točka55.,ibid.
-
30 ZPR2(1)2013;11‐39
pravo može ostvarivati i kada na nekom području manjina ne čini
znatan
diostanovništva,aliobitavadužiperiod,nouistovrijemepotrebnojedapripadnicimanjinezahtijevajuostvarenjetogpravaidatajzahtjevodgovarastvarnojpotrebi.Komentarnedefinirajasnostandarde„zahtijevanjaostvarenjaprava“i„stvarnepotrebe“,nosugerirada
bi države trebale „pozorno proučiti zahtjeve i ocijeniti postojeće
potrebe uzemljopisnim područjima gdje postoji znatan broj ili
tradicionalna naseljenostpripadnika manjina, uzimajući u obzir
specifičnost lokalnih okolnosti“. Iz jednoga
odranijihmišljenjaSavjetodavnogodboracrpi sezaključakdastandard
„stvarnepotrebene znači nemogućnost pripadnika nacionalne manjine
služiti se službenim jezikom injihovu dosljednu ovisnost o uslugama
na manjinskom jeziku. S druge strane,ugroženost uporabe manjinskog
jezika kao komunikacijskog alata u određenoj regijiosnova je koja
predstavlja „potrebu“ u smislu članka 10. stavka 2.
Okvirnekonvencije“.100Okvirnomkonvencijomnije
sugeriranminimalnipragzaostvarenjepravana isticanjetopografskih
oznaka na manjinskom jeziku i pismu, nego se od država
potpisnicaočekujedaodrede
jasnekriterijeosadržajustandarda„znatnijibroj“.Naime,relativnofleksibilan
tekst te odredbe omogućuje da se uzmu u obzir specifične okolnosti
urazličitim državama potpisnicama. Ipak, iako države imaju slobodu
procjene uodređivanje praga, on se ne smije uspostaviti na način da
predstavlja nerazmjernuprepreku za korištenje manjinskim jezicima u
javnom životu.101 Savjetodavni odborčesto je u svojim mišljenjima
zagovarao snižavanje praga za ostvarenje prava nauporabumanjinskog
jezikana javnimtopografskimoznakama.Budućida jeostvarenjetog prava
uvjetovano „tradicionalnošću nastanjenosti znatnijeg broja osoba
kojepripadaju nacionalnojmanjini“, pri ostvarenju prava treba uzeti
u obzir
demografskustrukturupodručjatijekomdugotrajnijegrazdobljakakobiseosiguralodaserecentnetendencije
asimilacije ne provode na štetu očuvanja jezika nacionalnih
manjina.Zaključno,Komentarsugeriradabivlastitrebaletumačitiiprimjenjivatizakonodavstvokoje
propisuje pravo na uporabu jezika manjina na javnim natpisima na
fleksibilannačin,bezstrogoginzistiranjanapragovima.102Itopravo,sukladnoodredbamaOkvirnekonvencije,trebajasnoinedvosmislenopropisatizakonom.103
100 Točka 56., ibid. Vidi i Savjetodavni odbor za Okvirnu
konvenciju za zaštitu nacionalnih
manjina,MišljenjeoBugarskoj,ACFC/OP/I(2006)001,5.4.2006.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_OP_Bulgaria_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).101Točka65.,ibid.VidiiSavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,DrugomišljenjeoPoljskoj,
ACFC/OP/II(2009)002,07.12.2091.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_2nd_OP_Poland_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).102Točka66.,ibid.VidiiSavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,TrećemišljenjeoAustriji,
ACFC/OP/III(2011)005,20.12.2011.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_3rd_OP_Austria_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).103
Točka 67., ibid. Vidi i Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju
za zaštitu nacionalnih manjina,Mišljenje o Gruziji,
ACFC/OP/I(2009)001, 10. 10. 2009., dostupno na
http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_OP_Georgia_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
31
Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima jest
međunarodnopravniinstrument manjinske zaštite usvojen u okrilju
Vijeća Europe 1992. godine s ciljemzaštite i promidžbe
tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u
zemljamačlanicama.104ZemljekojepristupeEuropskojpoveljiobvezujusenazaštituipromicanjeregionalnihilimanjinskihjezikabudućidasuoničestoizloženihrizikumarginaliziranja.Poveljasadržiniznačelaimjerakojištitejezikeštoihnapodručjuodređenogadržavnogteritorija
tradicionalno rabi manji broj državljana dane države i koji se
razlikuju
odnjezinihslužbenihjezika.PodručjaprimjeneodredabaPoveljeuonimdržavamakojesujoj
pristupile zemljopisna supodručjanakojima je regionalni
ilimanjinski jeziknačinizražavanja određenog broja ljudi. Drugim
riječima, teritorijalna koncentriranost i/librojnost govornika
regionalnih i manjinskih jezika opravdava usvajanje
različitihzaštitnihipoticajnihmjerapredviđenihuPovelji.DrugidioPoveljeodređujeciljeveinačelanačijesepoštivanjepotičudržavepotpisnice,a
osobito se ističe osam osnovnih načela zaštite i promicanja uporabe
regionalnih
ilimanjinskihjezika.105Međuostalim,priznanjeregionalnogailimanjinskogjezikasmatrase
u državama koje su pristupile Povelji izrazom kulturnog bogatstva;
potrebno jepoštivati
integritetzemljopisnogpodručjasvakogaregionalnogailimanjinskogjezikasciljemosiguranjadapostojećeilinoveadministrativnepodjelenepredstavljajuzaprekuzapromicanjeodgovarajućegaregionalnogailimanjinskogjezika;potrebnojeprovoditiodlučneakcijenapromicanjuregionalnihilimanjinskihjezikasciljemnjihovaočuvanja;trebapogodovatiuporabiregionalnihilimanjinskihjezikaugovoruipismu,ujavnomiprivatnomživotuipoticatije;trebaraditinaodržanjuirazvojuvezaizmeđugrupakojerabe
regionalne ilimanjinske jezike i drugihgrupaudržavi koje rabe
jezikkorištenuistomilisličnomoblikuteuspostavljatikulturnevezesdrugimgrupamaudržavikojerabe
druge jezike; nadalje, treba poduzimati odgovarajuće mjere u svrhu
nastave
iizučavanjaregionalnihilimanjinskihjezikanasvimodgovarajućimstupnjevima;potičese
davanje pogodnosti koje će omogućiti da osobe koje se ne služe
regionalnim
ilimanjinskimjezikom,aživenapodručjugdjeseonrabi,naučetajjezikakotožele;tesepotiče
izučavanje i istraživanje regionalnih i manjinskih jezika na
sveučilištima iliodgovarajućim institucijama; i napokon, potiču se
odgovarajuće vrste
međudržavnihrazmjenaupodručjimanakojeseodnosiPoveljazaregionalneilimanjinskejezikekojisu
isti ili slični u dvije ili više država.106 Države koje su
pristupile Europskoj poveljiobvezuju se eliminirati bilo koje
neopravdane razlike, isključenja, ograničenja iliprednosti u odnosu
na uporabu regionalnoga ili manjinskog jezika s
ciljemobeshrabrivanja ili dovođenja u opasnost održanja ili razvoja
regionalnoga ilimanjinskog jezika. Pri tome se usvajanje posebnih
mjera u korist regionalnih ili104 Woehrling, Jean‐Marie, The
European Charter for Regional Or Minority Languages: A
CriticalCommentary,Strasbourg:CouncilofEuropePublishing,2005;ORiagaıń,Dónall,TheEuropeanCharterforRegional
Or Minority Languages: Legal Challenges and Opportunities,
Strasbourg: Council of
EuropePublishing,2008.105Clanak7.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.106Clanak7.stavak1.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.
-
32 ZPR2(1)2013;11‐39
manjinskih jezika s ciljempromicanja jednakosti između korisnika
tih jezika i
ostalogdijelapučanstva,odnosnomjerakojepravilnouzimajuuobzirnjihovespecifičneuvjete,nesmatraaktomdiskriminacijeprotivkorisnikajezikakojisuuširojuporabi.107Državese,
osim toga, obvezuju promicati svim odgovarajućim sredstvima
međusobnorazumijevanje između svih jezičnih grupa u zemlji te
osobito uključiti poštivanje,razumijevanje i snošljivost u pogledu
regionalnih ili manjinskih jezika među
ciljevenastaveiobrazovanjanjihovihzemaljatedavatipotporumasovnimmedijimadaslijedeisteciljeve.108Uodređivanjunjihovepolitikepremaregionalnimilimanjinskimjezicimadržave
trebaju uzimati u obzir potrebe i želje izražene od strane grupa
koje rabe
tejezike.Njihtrebajuohrabritipriuspostavitijelaakojetopotrebnouciljusavjetovanjadržavnihtijelausvimpitanjimakojaseodnosenaregionalneilimanjinskejezike.109TrećidioPoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicimadefiniranizmjerazapromicanjeuporabe
regionalnih ili manjinskih jezika u javnom životu, a odnosi se na
sljedećapodručja: obrazovanje, sudbena tijela, upravna tijela i
javne službe, javne medije,kulturneaktivnosti iustanove,
gospodarski i socijalni život
teprekograničnukulturnurazmjenu.Upogleduprimjenepravanaravnopravnuuporabumanjinskogjezikaipismapred
upravnim tijelima i javnim službama države potpisnice Povelje
obvezuju sedopustiti lokalnim i regionalnim tijelima vlasti uporabu
regionalnoga ili
manjinskogjezikanapodručjunakojemjebrojstalnihstanovnikakojiraberegionalniilimanjinskijeziktakavdaopravdavamjereipoticatiihnato.Međuostalim,mjerekojesesugerirajuuključujukorištenje
regionalnim ilimanjinskim jezicimapriobraćanju javnim
tijelima,objavljivanje službenih isprava lokalnih tijela na
manjinskom ili regionalnom jeziku,uporabu regionalnih ilimanjinskih
jezikau raspravamaskupština lokalnih tijela vlastiusporedno sa
službenim jezikom, ili, ako se to pokaže nužnim, službenu
uporabumanjinskoga ili regionalnog jezikapri javnom isticanju
tradicionalnih imenamjesta.110Republika jeHrvatskapri
ratifikacijidala
izjavudaćeseodredbetrećegdijelaPoveljeprimjenjivati u odnosu na
talijanski, srpski, mađarski, češki, slovački, rusinski
iukrajinskijezik.111Poveljasadržidvostrukimehanizamnadgledanjaprovedbe:redovitaizvješća
država potpisnica o primjeni Povelje te mišljenja Odbora stručnjaka
zaEuropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima.112
Sukladno odredbamaPovelje, države potpisnice dužne su podnositi
redovita periodična izvješća o
primjeniPovelje.DržavapotpisnicadužnajepodnijetiprvoizvješćeurokuodgodinudananakonpristupanjaPovelje,adrugaizvješćaurazdobljuodtrigodinenakonprvogizvješća.113
107Clanak7.stavak2.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.108Clanak7.stavak3.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.109Clanak7.stavak4.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.110Clanak10.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.111Vidičlanak5.stavak2.ZakonaopotvrđivanjuEuropskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.112Clanci15.i16.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.113Hrvatska
jedosadapodnijela četiriperiodična
izvješćaoprovedbiEuropskepoveljeo regionalnim imanjinskim
jezicima. Tekstovi svih izvješća dostupni su na
http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/Report/default_en.asp#Croatia(posjećeno24.2.2013.).
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
33
Kako je u ranijim mišljenjima Odbor stručnjaka o primjeni
Europske povelje oregionalnim ili manjinskim jezicima izvješćivao
da ne raspolaže cjelovitom slikompodručja na kojima je ravnopravna
uporabamanjinskih jezika u Republici
Hrvatskoj,četvrtoizvješćesadržiiscrpanpopispoopćinamaukojimajeravnopravnostmanjinskihjezika
propisana temeljem jednoga od uvjeta predviđenih zakonom.114 U
četvrtommišljenjuOdborastručnjakauvaženjerelativnovelikbrojjedinicasamoupraveukojimaje
ravnopravna uporaba manjinskih jezika uvedena statutima jedinica
lokalne ilipodručne (regionalne) samouprave. Odbor stručnjaka
postojeću činjenicu tumači
nanačindabiseupotrebamanjinskihjezikamoglaostvaritiiuonimjedinicamalokalneilipodručne
(regionalne) samouprave u kojima manjine ne čine trećinu
ukupnogstanovništva jer bi takva praksa korespondirala ciljevima i
načelima
Europskepovelje.115OdborstručnjakaizraziojestavdauHrvatskojjošpostojepodručjaukojimaprebivadovoljanbrojgovornikaregionalnihilimanjinskihjezika,aliukojimamanjinskijezici
nisu u ravnopravnoj i službenoj uporabi. Ranijim mišljenjem Odbor
je izraziostajališteda
jeodlukaouvođenjudvojezičnostineopravdanoprepuštenadiskrecijskojodluci
lokalnih vlasti, što dovodi do određenog stupnja neizvjesnosti.116
Istaknuo
jenadaljedaupojedinimjedinicamalokalneilipodručne(regionalne)samoupravetrebaizmijenitiiliuskladitistatutesUstavnimzakonomopravimanacionalnihmanjina.1173.2.
IzvoripravaOrganizacijezaeuropsku sigurnost i suradnju:Preporuke
iz
OslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebumanjinskogjezikaipismateLjubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava
Još su Kopenhagenskim dokumentom Konferencije o ljudskoj
dimenziji iz 1990.
svedržavetadašnjeKonferencijezaeuropskusigurnostisuradnjupreuzeleobvezekojeseodnose
na nacionalnemanjine.118 Unutar te međunarodne organizacije, koja
je
1994.godinepreimenovanauOrganizacijuzaeuropskusigurnostisuradnju(OESS),osnovanaje
1992. institucija visokog povjerenika nacionalnih manjina kao
instrument zasprečavanje sukoba u najranijoj mogućoj fazi. Visoki
povjerenik nacionalnih manjina
114 Vidi Vlada Republike Hrvatske, Cetvrto izvješće Republike
Hrvatske o primjeni Europske povelje
oregionalnimilimanjinskimjezicima,18.1.2010.115 Točka 21.
Izvješća Odbora stručnjaka o primjeni Europske povelje o
regionalnim ili
manjinskimjezicimauRepubliciHrvatskoj‐Cetvrtikrugpraćenja,ECRML(2010)9,8.12.2010.116Vidi
IzvješćeOdborastručnjakaoprimjeniEuropskepoveljeoregionalnimilimanjinskim
jezicimauRepubliciHrvatskoj‐Drugikrugpraćenja,ECRLM(2005)3,7.9.2005.117
Točka 22. Izvješća Odbora stručnjaka o primjeni Europske
povelje o regionalnim ili
manjinskimjezicimauRepubliciHrvatskoj‐Cetvrtikrugpraćenja,ECRML(2010)9,8.12.2010.118
Kopenhagenski dokument Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS‐a
(Document of the CopenhagenMeeting of the Conference on the Human
Dimension of the CSCE), dostupno
nahttp://www.osce.org/odihr/elections/14304(posjećeno9.3.2013.).IscrpnoouloziOESS‐aupromicanjupravamanjinavidiuWright,Jane,TheOSCEandtheProtectionofMinorityRights,18(1)HumanRightsQuarterly
(1996), str. 190‐205; Van der Stoel, Max, Peace and Stability
through Human and
MinorityRights,Baden‐Baden,NomasVerlagsgesellschaft,2001.
-
34 ZPR2(1)2013;11‐39
tijekom godina nastojao je nizom preporuka i smjernica,119
pridonoseći tako razvojumeđunarodnih pravnih standarda za zaštitu
nacionalnih manjina, odgovoriti
naproblemeipitanjakojaseopetovanopojavljujuudržavamačlanicamaOESS‐aikojasučesto
bila predmetom njegova angažmana u mnogim državama. Ako dođe
dointenziviranja sukoba, mandat visokog povjerenika zahtijeva da na
vrijeme upozoridržavečlanicekojesuunjegauključenedanaraspolaganju
imajuodređenovrijemeukojem će biti dužne poduzeti konkretne korake
radi izbjegavanja nasilnog sukoba.
Ugotovodvadesetljećadjelovanjatajeinstitucijaumnogobrojnimprilikamaprepoznalaidjelovalazbogpostojanjamogućnostisukobakojibiuključivalinacionalnemanjine.120PreporukeizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezikapokušavajujednostavnimjezikomobjasnitisadržajpravamanjinenatodaupotrebljavasvoj
jezik.Glavna je funkcija tog izvora prava nadgradnja već
postojećih, no katkad nedovoljnojasno obrazloženih izvora
međunarodnog prava. On sadrži precizne preporuke zapriznanje i
ostvarivanje jezične manjinske politike. Preporuke su podijeljene
napodnaslove koji odgovaraju problemima koji se pojavljuju u
pogledu uporabemanjinskog jezika pri davanju imena, u vjerskim
obredima, u društvenoj zajednici i ucivilnom društvu, u medijima, u
gospodarskom životu, pred tijelima vlasti i
javnimslužbama,predpravosudnimtijelima,posebiceprilišenjuslobode.Preporukepropisujudasuupodručjimagdježivivelikbrojosobakojepripadajunacionalnojmanjiniikadaza
to postoji dovoljan interes tijela vlasti dužna omogućiti isticanje
lokalnih naziva,imena ulica i drugih topografskih znakova
namijenjenih javnosti osim na službenomjeziku i na jeziku
nacionalne manjine.121 U regijama i u mjestima gdje živi velik
brojosobakojepripadajunacionalnojmanjiniigdjezatopostojiiskazaninteresosobekojepripadaju
nacionalnojmanjini imaju pravo od regionalnih i/ili mjesnih vlasti
i javnihustanova dobivati građanske isprave i svjedodžbe na
službenom jeziku ili jezicimadržave, ali i na
jezikunacionalnemanjine. Slično tomu, regionalne i/ilimjesne vlasti
ijavne institucijemoraju čuvati odgovarajućeevidencijegrađana ina
jezikunacionalne119Haškepreporukeopravunacionalnihmanjinanaobrazovanje,PreporukeizOslaopravunacionalnihmanjina
na upotrebu vlastitog jezika, Preporuke iz Lunda o djelotvornom
sudjelovanju nacionalnihmanjina u javnom životu, Smjernice o
upotrebi jezikamanjina u elektroničkimmedijima, Preporuke
izBolzana/Bozena o nacionalnim manjinama u međudržavnim odnosim te
Ljubljanske smjernice ointegraciji raznolikih društava. Tekstovi
OESS‐ovih instrumenata manjinske zaštite dostupni
nahttp://www.osce.org/hcnm/66209 (posjećeno 9. 3. 2013.).
Sveobuhvatan pregled OESS‐ovihinstrumenata zaštite prava
nacionalnih manjina vidi u Petričušić, Antonija, Instrumenti
zaštite pravanacionalnihmanjinaOESS‐a injihovaprimjenaudržavama
jugoistočneEurope,Pravo
ipolitika(2013),utisku.120Cronin,Bruce,CreatingstabilityintheNewEurope:TheOSCEhighcommissioneronnationalminoritiesandthesocializationofriskystates,12(1)SecurityStudies(2002),str.132‐163;Packer,John,TheroleoftheOSCEhighcommissioneronnationalminorities
inthe
formerYugoslavia,12(2)CambridgeReviewofInternationalAffairs(1999),str.168‐183;Swimelar,Safia,Approachestoethnicconflictandtheprotectionofhumanrightsinpost‐communistEurope:Theneedforpreventivediplomacy,7(3)NationalismandEthnicPolitics(2001),str.98‐126.;Vollebæk,Knut,FifteenYearsofConflictPreventionbytheHighCommissioneronNationalMinorities,OSCEYearbook(2008),str.325‐330.121Preporuka3.PreporukaizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezika.
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
35
manjine.122 Osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama imaju
odgovarajućemogućnostiupotrebesvojegjezikaukomunikacijistijelimauprave,posebiceuregijamai
mjestima gdje je iskazana takva želja i gdje pripadnici nacionalnih
manjina žive
uvelikombroju.Sličnotomu,tijelaupravemoraju,gdjejegodtomoguće,osiguratidasejavne
usluge pružaju i na jeziku nacionalne manjine. U tu svrhu dužne su
prihvaćatiodgovarajuću politiku zapošljavanja i/ili obuke i
stvaranja programa.123 Napokon, tajpravni izvorpropisujedauregijama
imjestimagdjeosobekojepripadajunacionalnojmanjiniživeuvelikubrojudržavatrebapoduzetimjerekojimaćeosiguratidaizabraničlanovi
regionalnih i lokalnih državnih tijela mogu upotrebljavati i jezik
nacionalnemanjinepriraduutimtijelima.124Posljednji u nizu
instrumenta međunarodnog prava nacionalnih manjina,
Ljubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava,kojesujavnostipredstavljenekrajem2012.godine,
promiče sveobuhvatnu integracijumanjina u društvima u kojima
obitavaju.125Navodeći i razrađujućipedeset smjernica, taj
instrumentnavodikonkretnemjerekojepromičusuradnjurazličitihdruštvenihdionikaetničkih,jezičnih,religijskihilikulturno‐raznolikihdruštvatesugeriramjereipolitikeputemkojihsemožeosiguratiučinkovitosudjelovanje
svih društvenih skupina u gospodarskom, političkom, društvenom
ikulturnomživotu.Upogledurazličitostisimbolainjihoveprimjeneujavnomprostoru,Ljubljanske
smjernice propisuju da bi države trebale promicati integraciju
poštujućizahtjeve i osjećaje i manjinskih i većinskih skupina
prilikom isticanja i korištenjasimbola u javnom prostoru.126
Imajući na umu slobodu izražavanja, države bi
trebaleizbjećikorištenjesimbolimakojirazdvajajuzajedniceteobeshrabritipostavljanjetakvihsimbolaodstranenedržavnihaktera.Sdrugestrane,gdjejegodprikladno,trebatražitipromicanje
inkluzivnih simbola koji povezuju. Tekst komentara te smjernice
sadrži iopis prikladne uporabe toponima namanjinskim jezicima i
pismima. Upravo zato štojezik i pismonacionalnihmanjina
imajuuprvomredu simboličko značenje, države sepotiču da, gdje je
god to prikladno, osiguraju pravo isticanja topografskih znakova
namanjinskomjezikučak
ikadamanjineutimkrajevimaneprebivajutradicionalno
iliuznatnombroju.Nadalje,kadasepredviđajuuvjetizaostvarivanjetogaprava,netrebajubiti
takvi da predstavljaju neproporcionalnu prepreku u pogledu nekih
manjinskihjezika.Komentar Smjernica tvrdi čak i da se ne smije
pozivati na argument prometnesigurnosti radi onemogućivanja
isticanja prometnih znakova na različitim pismima.Upravo suprotno,
takvo isticanje dvojezičnosti treba promicati, budući da ono
šaljeporuku kako dotični teritorij harmonično nastanjuju različite
skupine stanovništva.TrebaimatinaumudakomentarSmjernicasadrži
iuputuotomeda,kadaseimenuju122Preporuka13.,ibid.123Preporuka14.,ibid.124Preporuka15.,ibid.125
Petričušić, Antonija, Ljubljanske smjernice OESS‐a o integraciji
raznolikih društava ‐ novi trendmeđunarodnih manjinskih standarda:
Promicanje integracije i kohezije u multietničkim društvima,
6Multietničnostirazvoj(2012),str.1‐4.126Smjernica50.Ljubljanskihsmjernicaointegracijiraznolikihdruštava.
-
36 ZPR2(1)2013;11‐39
ulice, kad se mijenjaju njihova imena ili se izvode slični
zahvati u javnom prostoru,uvijek treba pridavati iznimnu pozornost
tomu da se odluke te vrste donose nainkluzivan i participatoran
način, koji neće rezultirati daljnjom podjelom međuzajednicama.4.
ZAKLJUČAK
Osobamakojepripadajunacionalnimmanjinama
jamčisenizommeđunarodnih
izvorapravonaupotrebuvlastitogjezikaujavnosti,uzajednicisdrugima,itobezometanjailidiskriminacije
temeljem korištenja manjinskog jezika. Pored pravno
neobvezujućeDeklaracije UN‐a o pravima osoba koje pripadaju
nacionalnim ili etničkim, vjerskim ijezičnim manjinama, instrumenta
zaštite prava manjina Ujedinjenih naroda kojipropisuje pravo osoba
koje pripadaju nacionalnim manjinama na upotrebu
vlastitogjezikauprivatnomiu
javnomživotu,europskiregionalnisustavzaštite ljudskihpravaputem
instrumenata zaštite razvijenihunutarVijećaEurope iOESS‐aučinkovito
jamčipravomanjinanaravnopravnuuporabumanjinskihjezika.Okvirnakonvencijazazaštitunacionalnih
manjina i Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima
VijećaEuropetePreporukeizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezikaiLjubljanske
smjernice o integraciji raznolikih društava OESS‐a
pretpostavljajuuključivanje i osiguranje formalne jednakosti svih
građana i građanki, uključujući ipripadnike i pripadnice
nacionalnih manjina, što se odnosi i na njihovo pravo da sekoriste
svojim jezikomu javnosti i prilikomkomuniciranja s tijelima vlasti,
ali i
ističuoznakenajezikuipismumanjine.Taprava,doduše,podliježuodređenimograničenjimajer
je za njihovo ostvarenje potrebno damanjina čini određen dio
stanovništva nekeadministrativne jedinice ili da za njega postoji
dostatan interes na strani manjinskezajednice.Uzmeđunarodnopravne
izvore, i hrvatski zakoni jamče pravo pripadnika nacionalnihmanjina
na ravnopravnu uporabu manjinskog jezika i pisma na područjima
jedinicalokalneiregionalnesamouprave.Ipak,činjenicajedaosiguranjepravanaravnopravnuuporabu
manjinskih jezika i pisama u Hrvatskoj pretpostavlja relativno
visok
pragbrojnostiiteritorijalnekoncentriranostimanjinskezajednice.Unatočtomu,nizjeopćinauHrvatskoj,uprvomreduuIstarskojžupaniji,svojimstatutimauveomanjinskijezikuravnopravnuslužbenuuporabu
iakopripadnicimanjineunjimačinemanjeod trećinelokalnog
stanovništva, štoupućujena todanaodređenimdijelovima
teritorijapostojitradicija simboličkog priznanja multietničnosti u
javnom prostoru. Takvu
praksusavjetujuitijelakojanadgledajuprimjenuOkvirne
konvencijeiEuropskepovelje. Naime, i Savjetodavni odbor i Odbor
stručnjaka potiču vlade država potpisnica tih dvaju pravno
obvezujućih izvora međunarodnog prava nacionalnih manjina da
omoguće ravnopravnu uporabu manjinskih jezika i pisama
kadagodzanjihovoostvarenjepostojistvarna potreba
ilidostatnozanimanje,bezobziranabrojpripadnikamanjina.Preduvjete
„tradicionalne nastanjenosti manjinske zajednice“, „znatnijeg
brojapripadnika manjina u određenom administrativnom području“ ili
pak „dostatnog
-
Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina...
37
interesanastranimanjinskezajednice“kaoosnovezaostvarenjeravnopravneslužbeneuporabe
manjinskog jezika i pisma propisuju i međunarodni i domaći izvori
pravamanjina. Smatram da ih treba tumačiti ponajprije tako da idu u
korist
ostvarivanjanačelajednakostitemirnogsuživotavećinskeimanjinskihzajednica,aliikaomodalitetepromicanja
duha snošljivosti i međukulturnog dijaloga. Hrvatski zakoni ne
propisujuuvijek „tradicionalnu nastanjenost“, nego zahtijevaju da
pripadnici pojedine
manjinečinetrećinuukupnogbrojastanovništvakaopreduvjetostvarenjapravanaravnopravnuslužbenu
uporabu jezika i pismanacionalnihmanjina.No čak ni taj zahtjev
„znatnijegbrojapripadnikamanjina“nijeobvezujućijersedrugačije,akojetouinteresumanjina,može
urediti statutima gradova, općina i županija ili pak međunarodnim
ugovorima.StogajeunekimdijelovimaHrvatskeravnopravnostuporabejezikaipismanacionalnihmanjina
u javnom prostoru ostvarena usprkos izostanku „znatnijeg broja
pripadnikamanjina“ulokalnomstanovništvu.Činjenicajedajeupraviluriječopodručjimasdužimvremenskim
razdobljemmira i izostankom sukoba. Smatram stoga da bi u
hrvatskimokolnostima pravo na uporabu manjinskih jezika trebalo
ostvarivati u svim onimjedinicama lokalne ili područne (regionalne)
samouprave u kojima predstavnicinacionalnih manjina iskazuju
zanimanje i interes za realizaciju tog prava, a postojisuglasnost
lokalnog stanovništva za njegovo ostvarenje. S obzirom na
narušenemeđuetničke odnose u određenim dijelovimaHrvatske, nije
vjerojatno da će se takveintegrativne mjere, koje promiču duh
snošljivosti i međukulturni dijal