1
1. KVALITETA PIVA
Glavni elementi kvaliteta arome hmelja za proizvodnju piva
su:
- kiseline ili humulon- najaktivniji sastojak dok -kiseline
imaju manje tehnoloko znaenje.
Tvrde smole su oksidacijski produkti i -kiselina, gorkog su
okusa i imaju antiseptiko djelovanje. -kiseline su stabilnije i tee
podlijeu oksidacijskom procesu. Aromatine tvari nalaze se lupulinu
(pektini, tanin). Tanin se nalazi u listiima, peteljkama i vretenu
iarice. On daje pivu boju i bistrinu a pektini okus i bistrinu.
2. TONI ROKOVI SJETVE ULJARICA
Suncokret druga polovica travnja. Kada se temp. tla na 5 cm
ustali na 8-10 C.Ricinus druga polovica travnja. Temp. tla 10-12
C.
Sezam III. dekada svibnja. Temp. tla 20C.
Uljana repica ozima od 25.8.-15.9.
Mak u 3. mj., a ozimi do polovice listopada.
3. SORTE ULJANE REPICE
Selekcijom su se stvorile sorte bez eruka kiselina u ulju i
glukozinolata u sami, a sa visokom rodnosti i sadrajem ulja u
sjemenu. Stare sorte imale su preko 50% eruka kis. u ulju. Nove
sorte sadre manje od 2% eruka kis. (0 sorte) i 00 sorte koje sadre
manje od 15 mol/g glukozinolata. Stvorena je i 000 sorta bez eruka
kis. i glukozinolata.Najvaniji cilj selekcije je prinos koji
ukljuuje sljedee komponente (broj komuki/biljci, duinu komuki, broj
sjemenki/komuki, teinu 1000 sjemenki). Uz smanjenje eruka kiseline
i glukozinolata, ciljevi selekcije su i poveanje sadraja ulja i
poveanje linolne u odnosu na linolensku kiselinu, otpornost na
izmrzavanje, polijeganje, osipanje u etvi, bolesti itd.
Sorte u RH: Silvija multilinijska njem. S
orta, Eurola linijska franc. sorta, Erika, Sabrina, Samurai,
Honk.
4. TO SE KORISTI KOD RAI, REPICE, GRAKA, PENICE I GRAHORICE
Ra zrno; za brano i za ishranu stoke kao koncentrat, zelena masa
u vlatanju; za napasivanje, cijela biljka; zelena krma.
Repica sjeme; ulje, zelena krma za ishranu stoke, biodizelGraak
zrno; za ishranu ljudi i za spremanje silae, kompletni dio nadzemne
mase za ishranu dom. iv.
Penica za kruh, u farmaceutskoj ind., pivarskoj, za mekinje. Kao
zelena masa sama ili u smjesi za ishranu dom. iv. Slama; za stelju
i ind. papira
Grahorica zeljasta biljka za stonu ishranu.5. KUKURUZ; GNOJIDBA,
USVAJANJE HRANJIVA KOD P i K
Bitna je startna gnojidba. P djeluje u mineralnom i organskom
obliku. Najosjetljiviji je na nedostatak od nicanja do prvih dana
vegetacije. Najvie se nakuplja i zrnu. Dodaje se zajedno sa K u
jesen prije oranja 70 % a prije sjetve 30 %.K se najvie troi 6.-7.
tj. od nicanja, u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od
metlianja do oplodnje.
N moe uzrokovati slabije klijanje jer unitava klicu a i ispire
se. Najintenzivnija apsorpcija N je u formiranju zrna. Koristi se u
obliku uree (65-110 kg) ili KAN-a (110-160 kg)
duik mineralni
organski ne u poetku vegetacije, jer temperatura nije dovoljna
za rad bakterija
najintenzivnija apsorpcija 10 15 dana nakon oplodnje (poetak
formiranja zrna). 6. SOJA; VEGETATIVNE GRUPE
Postoji 13 veg. grupa; 000, 00, 0, I, II, III, IV, V, VI, VII,
VIII, IX, X.
000 ima najkrau vegetaciju, a X najduu. Kod nas se koriste do II
veg. grupe a najee 0 i I.
000 - iznad 49 zemljop. irine; manje osjetljive na
fotoperiodizam00 - 100 110 dana Zagreb
0 - 115 125 dana
I - 130 135 dana
II - 140 145 dana Slavonija, Ist. Hrvatska
7. KRMNO BILJE podjela
- krmne kulture za visoku proizvodnju mlijeka
- ozime smjese za zelenu krmu
- DTS
- djetelinske krmne kulture (stoni graak, perzijska crvena
djetelina, inkarnatka, lucerna, grahorica)
8. RAZLIKE GNOJIDBE PIVSKOG I KRMNOG JEMA
Za pivski jeam je potrebno da ima manje proteina
od nicanja do kraja busanja potroi 1/2 P, 2/3 K, a N najvie u
vlatanju duik izaziva polijeganje; koriste se manje koliine za
pivski, nego za krmni jeam
% proteina stoni poboljava hranidbenu vrijednost
pivski pogorava tehnoloku vrijednost
pristupanosti N od busanja do vlatanja ovisi koliina
bjelanevina
kod poleglog jema se poveava % proteina, a opada % kroba
fosfor nakupljanje kroba, smanjuje % bjelanevina u zrnu; poveava
ekstraktnost jema
za pivski jeam se preporua vea koliina P
kalij metabolizam proteina, sinteza ugljikohidrata, odnos duinih
i neduinih tvari; poveanje kroba; ubrzava sazrijevanje; smanjuje %
proteina, poboljava kvalitetu pivarskog jema. 9. CVIJET I CVAT KOD
SUNCOKRETA
Cvat suncokreta je glavica i nalazi se na vrhu svakog izboja na
stabljici (konveksna ili konkavna) koja ima dvije vrste
cvjetova;
jeziasti smjeteni su na rubu reda, ute ili naranaste boje i
sterilni su.
cjevasti - nalaze se unutar glavice u koncentrinim krugovima,
fertilni su. Ima ih nekoliko stotina do 2000.
Suncokret cvate u koncentrinim krugovima (po 3 kruga dnevno 8 9
dana.) Suncokret je stranooplodna kultura. Polen jednog cvijeta na
istoj biljci ne moe oploditi drugi cvijet na istoj biljci.
Poetak formiranja cvata ovisi o hibridu suncokreta i duini
vegetacije. U kasnih i vrlo kasnih hibrida cvat se formira u fazi 7
do 9 pari listova, u srednje ranih hibrida u fazi 5 do 6 pari
listova, a u ranih i vrlo ranih hibrida u fazi 3 do 4 para listova.
Oblik glavice u suncokreta moe biti konveksan ili konkavan.
Konveksan je oblik povoljniji zbog boljeg rasporeda cvjetova, a
time i uspjenije oplodnje, kao i zbog breg otjecanja vode. Na
svakom cvatu nalaze se dvije vrste cvjetova. Jeziasti cvjetovi
smjeteni su na rubovima glavice u tri reda, jarko su ute ili
naranaste boje (privlae insekte) i sterilni su. Cjevasti cvjetovi
nalaze se u unutranjosti glavice i fertilni su. 10. TEHNOLOKE
KARAKTERISTIKE KONOPLJE
a) boja moe biti razliita ali su svjetlije i jednoline boje
poeljnije.
b) sjaj - moe biti sjajno, srednje sjajno i bez sjaja.c) masnoa
teko ili masno, srednje masno, lako ili posno. to je masnije to je
kudelja kvalitetnijad) miris specifian
e) vrstoa odreuje se dinamometrom i izraava u kg.
f) elastinost u %, kree se od 2-6 %
g) finoa duina pree koju sadri 1 g
h) randman- izmeu 15- 30 %, muke biljke su kvalitetnije
11. KOMPONENTE PRINOSA KOD PENICE
Broj biljaka/povrini
Broj klasova (izboja)
Broj klasia
Broj cvjetova i klasia
Masa zrna i kvaliteta zrna
12. STONI KELJ Brassica oleracea var. achepala
Dvogodinja biljka. Prve god. formira samo vegetativnu masu a
druge god. cvate i donosi sjeme. Korijen je jako razvijen, lie je
krupno, stabljika zeljasta i u gornjem djelu odebljala. Cvijet je
ute boje, cvate u proljee.
Sije se u golo tlo u 3. i poetkom 4. mj. Dubina sjetve 1,5 3 cm.
Koristi se za zelenu krmu i silau. Plod je viesjemenska komuka.
Zatita od korova; okopavanje i herbicidima.
13. RAZLOZI STERILNOSTI KOD RAI
Nedostatak vlage i visoke temperature u fazi jesenskog busanja i
od poetka vlatanja do klasanja uzrokuju sterilnost. Tetraploidne
sorte imaju vei % sterilnosti pa se koriste za zelenu krmu.14.
HIDROPONSKI UZGOJ DUHANSKIH PRESADNICA prednosti
Alternativni uzgoj duhana u poliesterskom kontejnerima na
povrini hranjive otopine. Sustav je smjeten u plastenicima graenim
na mjestu sa mogunou to boljeg iskoritenja osvjetljenja i topline.
Prozrauje se otvaranjem eonih strana ili ventilatorima u cilju
mijeanja hladnog i toplog zraka. Potrebna je struja zraka od 2 km/h
da se ujednai temp. i odstrani CO2. Dnevna temp. Treba biti 22-24 C
a nona ne ispod 15 C. Bazen je 3,49 m irok i odreene duine te min.
20 cm dubine. Puni se bunarskom vodom te iz vodovoda. Poliesterske
posude su veliine 303 x 515 mm za 209 kuica u koje se puni supstrat
60 % bijelog i 40 % crnog treseta te se stavlja pilirano sjeme.
Sjetva se obavlja 50 60 dana prije presaivanja u polje. Hranjiva
otopina se dobiva dodavanjem min. gnojiva u vodu. Otapa se 20:10:20
NPKu koliini da se dobije koncentracija od 150 ppm N, 75 ppm P2O5 i
150 K2O (750 g NPK/1 m H2O).U fazi prihrane primjenjuje se 50 ppm N
(33% KAN). Pored gnojiva preventivno se dodaje fungicid protiv
peronospore i botritisa.
Nakon dolijevanja vode dodaju se ista sredstva u koliini od 5
ppm. Vlaga mora biti optimalna i treba sr prozraivati kako bi se
listovi osuili. Obavezna mjera njege je ianje rasada. Na taj se
nain ujednaava rast i razvoj biljaka. Prvo ianje zapoinje kada su
biljke visoke 4 cm. ianjem se dobije vie kvalitetnijih presadnica
po m2, jer se postie bolja vrstoa stabljike, vea elastinost i vea
debljina biljke. Biljke se iaju kako bi bile jednake (4 cm).
15. NJEGA KRUMPIRA U VEGETACIJI
drljanje nakon sadnje, prije nicanja (unitavanje korova)
nagrtanje vei dio stabljike e razviti stolone (dodavanje N
1/4-prihrana KAN-om)
u suem podruju i na lakim tlima se nagre dublje
kultivacija I. biljke visoke 10 12 cm
II. biljke visoke 16 20 cm malo se nagnu
III. pred sklapanje redova konano nagrtanje
navodnjavanje16. RAZLOZI PROPADANJA PENICE ZIMI
Penicu je bitno sijati u optimalnom roku (5-10. 10.). Ranija
sjetva omoguuje bre klijanje, nicanje i biljni razvoj. Penica tako
ulazi u zimu s poveanom koliinom vode to joj smanjuje otpornost na
niske temp.. Kasnija sjetva nosi nepovoljnije uvjete za klijanje i
nicanje zbog niskih temp..Ukoliko zimski pokriva ostane predugo na
usjevu uslijed disanja poveava se vlage i postoji opasnost os
snjene plijesni. Izostanak snijega i niske temp. (-30C) takoer
unitavaju usjev.17. PREDNOSTI SJETVE DTS U ODNOSU NA ISTE
KULTURE
a) Vei prinos openito za 5 10 %
crvena djetelina + visoke trave = 20 % vei prinos
smjese trava + bijele djeteline = 40 % vei prinos
b) Sigurniji prirod dobra otpornost na nepovoljne uvjete
(meusobna zatita)
c) Manje zakorjenjivanje
d) Vea plodnost tla ostavljaju vie korijenja u tlu u odnosu na
ostale kulture
korijenje djeteline je duboko u tlu, a trava plie bolje
koritenje vode i hranjiva
e) Laka konja
f) Lake suenje zrak struji kroz masu
g) Lake siliranje same djeteline se teko siliraju jer imaju
veliki % bjelanevina i malo eera potrebnog za tvorbu mlijene
kiseline
to je vei udio trava, to je kvalitetnija silaa
h) Ranija konja
i) Manja opasnost od nadimanja trave sadre sirova vlakna
smanjena opasnost od nadimanja
j) Sjetva i na neplodnim tlima
k) Due trajanje traju 1 2 godine vie od samih djetelina
l) Manji plodored djeteline same izazivaju "umornost tla" na
istu povrinu dolaze tek za 5 6 godina
u smjesi sa travama dolaze za 3 4 godine
m) Napasivanje moe se kombinirati konja i napasivanje
18. GNOJIDBA LANA S DUIKOM I RAZLIKE PREDIVOG I ULJNOG LANA
predivi do 170 cm; 6 10 tobolaca na postranim granama; tehnika
duina vlakana ne krae od 60 cm; stabljika sa to manje grana,
povrina glatka, bez oiljaka, svjetlije boje,
26-31 % vlakanauljni lan do 50 cm; grana se od baze; ima do 50
tobolaca; sjeme ima 32 45 % ulja, prijelazni lan za vlakno i
dobivanje ulja; do 60 cm; do 25 tobolaca; 16 18 % vlaknaLan usvaja
najvie hranjiva u vrijeme cvatnje. Za izgradnju 5 t/ha s.t. i
sjemena, lan iz tla iznese 50-75 kg N. Gnoji se iskljuivo
mineralnim gnojivima sa 20-45 kg/ha N i to 2/3 osnovnom obradom a
1/3 u prihrani.
19. O EMU OVISI DUBINA TLA
sastav (tip) tla
temperatura tla
vlanost tla
kulturi koju sijemo
20. RAZLIKE IZMEU DUHANA TIPA BURLY I VIRGINIAVirginia
zelenkasta boja lia, zlatnouta boja osuenih listova; vie eera i
malo hlapljivih kiselina; sporija sagorljivost; slabiju mo upijanja
sosova listovi se sue u posebno konstruiranim suarama pomou toplog
zraka(flue-curing)Burley svijetlozelena boja listova, okoladna boja
osuenih listova; sadri vie duika i duinih spojeva imaju ulogu
upijanja sosova; listovi se sue pomou vanjskog zraka i ne smiju
biti izloeni sunevim zrakama(air-curing)21. POKAZATELJI TEHNOLOKE
KVALITETE EERNA REPE
a) digestija sadraj eera u momentu analize
b) sadraj neeara mineralna tvar, -amino N, teni N
c) sadraj primjesa neistoa
d) sadraj iskoristivog eera
e) iskoritenje na digestiju(80-85%)
f) bioloki prinos eera(na polju)
g) tehnoloki prinos eera(u eerani)
22. KADA SE NAJINTENZIVNIJE USVAJA NPK U KUKURUZA
Najintenzivnija apsorpcija N je u poetku formiranja zrna.
Akumulira se u zrnu.P je najpotrebniji od nicanja do 40 dana
vegetacije. Akumulira se u zrnu.
K je potreban u fazi vegetativnog rasta i u periodu od metlianja
do oplodnje.
23. SORTIMENT SUNCOKRETA, ZATO SE U HRVATSKOJ UZGAJAJU
HIBRIDI
Stare ruske sorte postale su osjetljive na skletotiniju i
botritis, imale su veliku lisnu povrinu, mali broj biljaka po
jedinici povrine i bile su otporna na suncokretnog moljca.
Introdukcijom rumunjskih i francuskih hibrida (smanjena visina
stabljike i lisna povrina, vei sadraj ulja) poveao se broj hibrida.
1980.g. pojavom phomopsisa i plasmopare poinje domaa selekcija.
Hibridi se uzgajaju zato jer imaju povean prinos sjemena te prinos
sirovog ulja po ha i otporniji su na bolesti.Sortiment; Fakir,
Orion, Olio, Favorit, Lucil, , Util, Fantasol.
24. U KOJIM S STADIJIMA RAZVOJA I NA KOJI NAIN KORISTE KUKURUZ I
STONA REPA ZA ISHRANU STOKE
3 naina koritenja kukuruza:
- Proizvodnja suhog zrna berba zrno zrelo, tvrdo sa 25 28 %
vode, sui se do 14 % vlage
- treba postii 35 % vode 15 dana prije prvih mrazeva (kraj 9
mjeseca)
- Proizvodnja vlanog zrna (klipa) u fiziolokoj zrelosti 35 %
vlage u zrnu, za silau
- Proizvodnja silane mase cijele biljke vlanost zrna 45 % - nije
zavreno nalijevanje zrna, gornja polovica zrna je tvrda, a donja je
meka; vlanost biljne mase je 65 75 % ,potrebno je da je udio zrna i
listova vei nego stabljike. Stona repa glava i lie se koriste za
direktnu prehranu ili za siliranje. Korijen se skladiti i koristi
zimi.25. TO JE TRITICALE; KARAKTERISTIKE, ZA TO SE KORISTI
To je krianac penice i rai. Otporna je na visoke temp., ima
visok prinos zrna, skromne agrotehnika zahtjeve, dobru
adaptabilnost, otpornost na bolesti, visoki sadraj proteina, dobar
aminokis. sastav, pantotensku kis., vit. B6 i E.Postoji problem
neispunjenosti zrna, manja hektolitarska masa i manja masa 1000
zrna.
Koristi se kao stona hrana, zelena krma, za zrno i za ishranu
ljudi.
26. NAIN I ROKOVI SJETVE HELJDE I PROSA
Sjetva heljde moe poeti 20.5. pa do 15.6. Sije se u uske redove
10-15 cm i iroke 40-45 cm na dubinu 2-4 cm. Norma sjetve je 100-150
zrna/m. Sjeme treba tretirati protiv botritisa.
Sjetva prosa obavlja se uskoredno 10-15 cm, irokoredno 25-40cm
ili u trake(2 4 reda uskoredno, pa razmak 45 60 cm) da se dobije
3000-6000 klijavih zrna/m. Da bi poelo klijanje sjeme treba upiti
25% vode. Sjetva se obavlja kada se tlo ugrije na 10-12 C na 2-4 cm
dubine a to je u prvoj polovici svibnja.
Potrebno je 15-25 kg sjemena po ha.
27. KOJE SU NEPOELJNE KULTURE U PLODOREDU SUNCOKRETA
Suncokret ne podnosi monokulturu(bolesti - Sclerotinia
sclerotiorum, Sclerotium bataticola, Diaporthe/Phomopsis helianthi,
Peronospora), kao ni soju i uljanu repicu (zbog istih bolesti),
kukuruz (kasno se bere pa ostavlja ostatke to oteava obradu a i
herbicidi koji se primjenjuju u kukuruzu oteuju suncokret). eerna
repa i lucerna takoer nisu dobri predusjevi zato jer troe zalihe
vode. U uskom plodoredu (2-3 godine) prinosi sjemena smanjuju se za
30-40%. Na istu povrinu trebao bi doi svakih 5-6 godina. Najbolji
predusjevi za suncokret su ozime itarice (ranija etva i mogunost
dobre pripreme tla).28. TIPOVI DUHANA PREMA NAINU SUENJA
- flue-cured - duhani sueni u posebnim sunicama sa strujanjem
toplog zraka (virginia i amarelo - slue za cigarete i lule) - 35.8%
svjetske proizvodnje
- light-air-cured - svijetli duhani sueni na zraku u hladu
(burley, Maryland - slue za cigarete) - 8.7% svjetske
proizvodnje
- dark-air-cured - tamni duhani sueni na zraku u hladu
(one-sucker, Green River - slue za vakanje i neto za mrkanje i
mjeavine za lule)- 19.8% svjetske proizvodnje- perique-air-cured -
duhani sueni na zraku u hladu (slue za mjeavine za lule)
- cigar-air-cured - duhani sueni na zraku u hladu - dijele se na
filler (punja), binder (povoj) i wrapper (omot) - slue za
cigare
- local-air-cured - lokalni duhani sueni na zraku - slue za sve
namjene
- light and dark-sun-cured - duhani sueni na suncu (orijentalni
- Basma, Bachi-Bagli; poluorijentalni - Levantian, Herzgovinian,
Dalmatian, Macedonian; Virginian-sun-cured) - slue za cigarete,
mjeavine za lule - 34.3% svjetske proizvodnje
- dark-fire-cured - duhani sueni na otvorenoj vatri (virginia -
slue za mrkanje, vakanje i mjeavine za lule) - 1.4% svjetske
proizvodnje
29. ETIRI SLOJA TLA KOD PRIPREME ULJANE REPICE
Zbog vrlo sitnog sjemena uljana repica zahtjeva finu pripremu
sjetvenog sloja i tla openito. Minimalna vlaga tla mora biti 35% pa
se i obrada vri u cilju konzervacije vlage.
Najbolje prinose daje kada se tlo pripremi na slijedei nain;a)
na povrini tla sloj malih gruda tla do 3 cm
b) fini sloj tla s velikim udjelom mrviastih agregacija u koji
se polae sjeme
c) razmrvljena i rastresita zona doraena rovilom
d) raspucani sloj tla sa veim grudama zemlje.
30. RAZLIKA KORIJENA CIKORIJE I EERNE REPE
Glava korijena cikorije sadri mnogo topivih tvari interesantnih
za preradu dok kod eerne repe glava sadri malo eera i poeljno je da
je to manja.Tijelo korijena cikorije nema brazdicu za razliku od e.
repe koja ima.
e. repa ima koncentrine krugove a cikorija nema. Korijen eerne
repe tei 500-800 g a cikorije 150-250 g.
31. KORITENJE REPICE, RAI, SMJESE RAI I GRAHORICE ILI GRAKA,
PENICE I GRAHORICE
Repica najranije dospijeva za koritenje u proljee. Slui za
uvoenje zelene krme u ishrani u proljee. Koristi se u vegetativnom
porastu do cvatnje a neke i u cvatnji.
Ra kao zelena masa za napasivanje u vlatanju, za zelenu krmu
konjom od kraja vlatanja do poetka klasanja, za silau u poetku
klasanja, za stelju, zrno kao koncentrat u punoj zriobi.
Ra + grahorica koristi se u poetku klasanja rai za zelenu krmu.
Poetkom cvatnje i do pune cvatnje grahorice za silau.
Ra + graak zelena krma, silaa
Penica + grahorica zelena krma i silaa.
32. GNOJIDBA KUKURUZA
N 150-200 kg NO2/ha.
- istok - 1/3 u predsjetvenoj pripremi a ostatak u sjetvi
- zapad 1/3 u osnovnoj obradi, 1/3 u sjetvi, 1/3 u prihrani u
obliku KAN-a ili uree.
N moe uzrokovati slabije klijanje i ispire se. Najintenzivnija
apsorpcije u formiranju zrna.P 100-150 kg/ha. 70 % prije oranja i
30 % prije sjetve. Najosjetljiviji na nedostatak u prvih 40
dana.
K 120-200 kg/ha. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. Najvie
ga se troi 6-7 tj. nakon nicanja i u fazi intenzivnog vegetativnog
porasta i od metlianja do oplodnje.
33. KRUMPIR PLODORED
Krumpir podnosi monokulturu ali dolazi do smanjenja prinosa zbog
nakupljanja nematoda.Poeljne predkulture: zrnate mahunarke,
djetelina, travnjaci, panjaci i strne itarice.
Nepoeljne predkulture: kukuruz zbog ostataka herbicida i
neravnomjerne obrade.
Krumpir je odlian predusjev za sve ratarske kulture.
34. NJEGA ULJANE REPICE BORBA PROTIV KOROVA I BOLESTI
Najvie joj tete korovi u najranijim fazama razvoja te se najvie
herbicida primjenjuje nakon sjetve a prije nicanja. Vee tete joj
nanose dvogodinji korovi - goruica, divlja repica, priljepaa,
kamilica.
Suzbijaju se i slijedei tetnici; buhai, pipe, ose listarice,
repiin sjajnik..
Nakon nicanja pojavljuju se buhai (kupusni i repiin buha, a neto
kasnije i repiin crvenoglavi buha) koji bue rupe u listu, a liinka
crvenoglavog buhaa bui i hodnike u stabljici i peteljkama listova..
Sjeme repice se tretira insekticidima, pa nije potrebno ove tetnike
suzbijati. Najvee tete u jesen nanose pagusjenice repiine ose
listarice (mogu pojesti sve listove u nekoliko dana). U oujku se
pojavljuju liinke pipe koje bue stabljiku. Pojavom cvjetova
pojavljuje se i najvaniji tetnik uljane repice - repiin sjajnik
koji unitava pupove. Ovaj tetnik se mora poeti suzbijati u D1
stadiju kada se na jednom vrnom pupu koji je jo prekriven listom
pronae 0.8-1 jajnik.
Od bolesti se suzbijaju; crna pjegavost, suha trule, rak repice.
). Za tretiranje usjeva treba se strogo pridravati propisane
karence i upotrebljavati samo zakonom dozvoljene fungicide.35.
NAINI SJETVE KONOPLJE ZA RAZLIITE NAMJENE
Za sjetvu konoplje potrebno je da sjeme bude najmanje 90%
klijavo i 99% istoe.
Konoplja je jara kultura. Sije se u drugoj polovici travnja.
Konoplja za vlakno sije se na razmak izmeu redova 10-15 cm,
konoplja za sjeme na 50-70 cm, a kombinirana na 20-40 cm dok je
razmak izmeu biljaka u redu 20-35 cm.
Za sjetvu je potrebno, ovisno o nainu uzgoja 60-100 kg/ha
sjemena za vlakno i 10-12 kg/ha za sjeme i 20-30 kg/ha
kombinirano.
Sije se na dubinu 2-4 cm i najbolje je sijati sjeme iz prethodne
sezone.
36. NISKE TRAVE
Engleski ljulj Lolium perene
Crvenkasta vlasulja Festuca rubra
Livadna vlasnjaa Poa pratensis
37. DUHAN KLASIRANJE, ORGANOLEPTIKA SVOJSTVA
Zbog razliite kvalitete, listovi su podijeljeni u skupine
(branja ili insercije): podbir (10%), nadpodbir (15%), srednje lie
(45%), podovrak (20%) i ovrak (10%). Pojedine insercije se sastoje
od 2-4 lista (podbir, nadpodbir, podovrak i ovrak), a pojedine
insercije od 6-10 listova (srednje lie).- organoleptika procjena
(insercija, boja, veliina, finoa tkiva, elastinost, tekstura,
oteenja, bolesti);38. KRUMPIR PROBLEMI S BOLESTIMA KOD SJEMENOG
KRUMPIRA, LISNE UI I VIRUSI
Kod sjemenog krumpira prvenstveno zbog virusa treba napraviti
desikaciju nadzemnog dijela. Na taj nain se spreava da spore lista
dospiju do gomolja. Korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u
usjevu to stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti. Nain prenoenja
virusa je specifian za svaki virus. Mogu se prenositi; mehanikim
dodirom, raznim vektorima, insektima, grinjama, nematodama, niim
gljivama, sjemenom, ljudskim utjecajem.Virusne bolesti; virus Y
krumpira najraireniji virus krumpira u nas, virus X, virus A,
viroid vretenastosti krumpirovog gomolja, uvijenost lista krumpira.
Virusne bolesti prenose lisne ui.
Glavni uzrok slabijeg uroda krumpira je izroivanje ili
degeneracija. Uzrok tome su mnoge virusne bolesti koje se iz godine
u godinu prenose na gomoljima. Lisne ui se prenose za vrijeme
vegetacije. Degeneracija se javlja u toplijim krajevima pa da se to
sprijei treba se nabavljati sjeme iz hladnih krajeva nezaraeno
virusima.
Od gljivinih bolesti tu je krumpirova plijesan koja unitava cimu
i oteuje gomolje.39. RA, PROBLEM STERILNOSTI I GENETSKE
INKOMPATIBILNOSTI
Koritenje silaa, pivarska industrija, komina, sladne klice,
stona hrana, farmaceutska industrija, proizvodnja whisky-a,
prehrambena industrija, sijenoRa se koristi za kruno brano a zelena
masa u vlatanju za napasivanje i klasanju za zelenu krmu i silau.
Takoer se koristi i kao nosa u smjesama s mahunarkama.
Raena slama se koristi za izradu raznih predmeta a najvie kao
stelja te za pokrivanje krovova.
Zrno se koristi za koncentrat pri ishrani stoke.
Kod nas se uzgajaju diploidne i tetraploidne sorte. Prosjean
prinos je 3 t/ha. Ra zahtjeva puno vie vode od ostalih itarica. To
je biljka dugog dana i stranooplodna je. Od svih kultura ima
najmanje zahtjeva za hranjivima. U klasanju trai umjerene
temperature i vlagu a ako izostane vlaga dolazi do sterilnosti. 40.
VLAKNA KOD KONOPLJE, PAMUKA, LANA. GDIJE NASTAJU TA VLAKNA
Muke biljke konoplje daju meko i jako vlakno a enske vrsto i
grubo. Konoplja za vlakno se sije u gustom sklopu jer se biljke
tada granaju samo pri vrhu. Osnova predivog vlakna kod konoplje su
prozenhimske stanice stabljike. Elastinost vlakna daju sredinje
lamele, primarna i sekundarna stjenka i lumen. Tehnika duljina
vlakna odreuje se prema visini stabljike a mjeri se u cvatnji mukih
biljaka. Kultivari za vlakno ne smiju imati cvat vei od 1/3 ukupne
biljke. Vlakno iz stabljike odvaja se i isti te se dobiva kudelja
koja se dijeli na kratku i dugu te podzer.Kod pamuka vlakno se
nalazi unutar tobolca na ljusci sjemena. Ona nosi dva sloja vlakna;
dugo (lint) i kratko (linter). Svako pojedinano vlakno je ustvari
izduena stanica epidermalnog sloja ljuske sjemena. ine ga tri
dijela; kutikula, sredinji zid i sredinji uski kanali. Vlakno je
nainjeno od celuloze (98%). Raste u duinu otvaranjem cvjetova a
punu duinu dostie nakon 20-25 dana a zatim dozrijeva i raste samo u
irinu. Sazrijevanje zavrava otvaranjem tobolaca. Vlakno je finije
to je tanje. Bere se kada je otvoreno 60-70 % tobolaca.Laneno
vlakno se dobiva iz stabljike izmeu kotiledonskog nodija i prve
glave. Visina predivog lana je 170 cm. Tehnike duine vlakna mjere
se od kotiledinskog do gornjeg tobolca. Snopii vlakna lana su
ustvari mehaniko stanije koje daje biljci vrstou. Smjeteni su izmeu
primarne i sekundarne kore. Primarnu koru ine 2-7 slojeva parenhima
izmeu kojih su snopii vlakna smjeteni odvojeno a razlikuju se i po
kemijskoj grai lamele.
41. HIBRIDI KUKURUZA NASTAJANJE
Singlecross dvolinijski hibridi, najrodniji, nastali krianjem 2
inbreed linije, sitno sjeme
Threewaycross trolinijski hibridi, majka je odreeni hibrid a
otac linija, ranijih vegetativnih grupa, krupno sjeme.
Dublecross etverolinijski hibridi, ine ga 4 linije gdje je svaki
roditelj singlecross, dobra sjemenska proizvodnja.
Modificirani singlecross kada u sastav ulaze linije koje su
nastale od 2 sestrinskih ili jako srodnih linija.
Prvi hibridi nastali su krianjem sorata dok su danas na bazi
samooplodnih linija. Za stvaranje takvih linija potrebno je 10-ak
godina linija za komercijalne svrhe 6-7 god. Prinos hibrida raste
sa duinom vegetacije te su oni podijeljeni u FAO grupe
(100-600).
42. JEAM Hordeum vulgare
Biljka dugog dana. Prilagodljiv je na nepovoljne uvjete. Ozime
forme jaroviziraju za 30 40 dana i vegetacija traje 240-260 dana, a
jare forme 5-10 dana s vegetacijom 80-120 dana. Najvanija primjena
jema je u ishrani stoke i pivskoj industriji a svoju primjenu
nalazi i u industriji pirita, farmaceutska industrija, proizvodnja
slada, tekstila, kroba, ulja, pekarska ind. Spada u krmna ita i
najzastupljeniji je nakon kukuruza. Tri podvrste; - H. sativum ssp.
vulgare (6-redni), H. sativum ssp. distichum (2-redni), H.sativum
ssp. intermedium (prijelazni).
Za pivo se koristi dvoredni jeam jer mu je zrno ujednaeno (etva
u punoj zriobi). estoredni se koristi kao stona hrana (zrno, silaa,
zelena krma)
43. SIRAK NAMJENA I KORITENJE
Prosolika itarica; BKDStona i ljudska hrana (Afrika, Indija,
Kina), zelena masa (sijeno, silaa), postrni usjev; za dobivanje
kroba, glukoze, sirupa, ulja, alkohola, metlice za metle, vea
otpornost na suu, uspijeva i na zaslanjenim tlima
Prema nainu koritenja razlikujemo pet podvrsta;
Sorgum vulgare ssp. ensorgum za zrno, niska stabljika, visok
prinos zrna i u nepovoljnim uvjetima, za stoku
S. vulgare ssp. bicolor za zelenu krmu, silau, via stabljika,
brzo se regenerira
S. vulgare ssp. technicum tehniki, za izradu metli i etki, dobro
razvijena metlica, vrste bone grane, zrno za stoku, stabljika za
papir S. vulgare ssp. saccharatum eerni sirak, stabljika 2-3 m u
soku stabljike 8-15% glukoze, za silau
S. vulgare ssp. sudanese za sjeno i pau, veliko busanje, velika
lisna masa, sposobnost regeneriranja
44. LUPINA NAMJENA I KORITENJE BDD, jari krmni usjev
najvie sadri proteina, moe vezati N iz zraka
Lupina je vrlo bogata bjelanevinama, vie od svih zrnatih
mahunarki. Posebno je vrijedna za ishranu domaih ivotinja za to se
koristi zelena masa. Sadri alkaloide lupinin i lupinidin koji su
selekcijom odstranjeni. Od bjelanevina se proizvode umjetna vlakna,
plastika, ljepilo a od ulja boje i sapuni. Najidealnija je biljka
za zelenu gnojidbu zbog najrazvijenijeg korjenovog sustava. Daje
2-3 t zrna i 5 vagona zelene mase.45. TETNICI ULJANE REPICE
U jesen; kupusni buha, repiina osa listarica, pipa terminalnog
pupa, crvenoglavi buha.
U proljee; mala i velika repiina pipa, repiin sjajnik, repiina
pipa komuarica.
46. DUBINA SJETVE SOJE O EMU OVISI
Soja se sije na 4-6 cm(ne plie radi fitotoksinosti herbicida).
Sjetva na veu dubinu je potrebna na lakim tlima, toplijim i suhim a
plia na tekim, vlanijim i hladnijim.
Na suhom treba obaviti valjanje da se potakne kapilarni uspon
vode i golji kontakt s tlom.
47. OGRTICA I ULJANA REPICA
Brassica campestris ssp. oleifera i B. napus ssp. oleifera
pripadaju porodici Brassicaceae.
Imaju tipini kotiledonski korijen glavni korijen je dobro
razvijen i vretenastog je oblika sa zadebljanjima na vrhu ispod
kojeg se formira splet bonih korjenia i ilica a ispod njih 5-7 jaih
bonih korjenovih ila. Korijen sadri folnu kiselinu koja negativno
utjee na razvoj Brasiccaeae vrsta.
Potrebno je da prije ulaska u zimu imaju razvijenih 6-8 listova
da nastave rast u proljee.
Na mjestu prelaska korijena u stabljiku razvijaju se hipokotil i
epikotil. Kod uljane repice hipokotil se nalazi ispod i iznad
povrine tla i u jesen nije dui od 10 cm, dok je kod ogrtice samo
ispod. Epikotil je kratak i na njemu se formiraju listovi. Kod
ogrtice se formiraju i ispod povrine pa je otpornija na
smrzavanje.
Stabljika repice je bez dlaica , plavozelena i visine 150 cm, a
ogrtica je svijetlozelena sa dlaicama visine 100 cm. Postrane grane
repice izbijaju na 60-80 cm (5-7 grana) a kod ogrtice nie i manje
ih je.
Listovi ogrtice obuhvaaju cijelu stabljiku a repice do pola,
listovi nemaju peteljku ve samo plojku.
Samooplodne su kulture sa 30% stranooplodnje.Plod je komuka 5-10
cm u repice sa plavosmeim sjemenom i 2-3 cm u ogrtice sa tamnijim
sjemenom. Sjeme sadri 45% ulja, 15-20% bjelanevina.
Sjeme uljane repice je plave do crne boje, mase 1000 sjemenki 4
do 6 grama, a u ogrtice crvenkaste boje, mase 1000 sjemenki 2 do 4
grama.
48. KVALITETA LANA
Tehnika duljina predivog lana mjeri se od kotiledona do gornjeg
tobolca. Ne smije biti kraa od 60 cm. Vano svojstvo je stasitost
stabljike a izraava se kao odnos duine i irine stabljike. to je taj
odnos vei stabljika je vitkija.
Korelacija izmeu kvocijenata stabljike i sadraja vlakana treba
biti izmeu 0,588 i 0,765. Poeljno je da se biljka to manje grana,
da je povrina stabljike glatka bez oiljaka od listova i svjetlije
boje.
49. KARAKTERISTIKE ULJA SEZAMA I RICINUSA
Sezamovo ulje se pored maslinovog smatra jednim od
najkvalitetnijim za ishranu. Sjeme sezama sadri 52-63 % ulja. U
prehrambenoj industriji koristi se u izradi margarina i konzervi.
Stabilno na ueglost zbog sezamina koji hidrolizira u sezamol (jaki
antioksidans). Ulje dobiveno toplim tlaenjem, slabije je kvalitete
i koristi se u tehnike svrhe (podmazivanje, sapun, industrija
papira, parfema).
Sjeme ricinusa sadri 55,42% ulja. Hladnim preanjem dobiveno ulje
koristi se u medicini. Ulje je viskozno, ne smrzava se i ne sui.
Jodni broj mu je izmeu 80 i 90. Od bjelanevina na globuline otpada
90% a na albumine 10%. Sjemenka sadri i ricin koji je u dozi od
0,16 g (6 sjemenki) smrtonosan. Toplo preano ulje slui u koarskoj i
tekstilnoj industriji, sirovina za izradu plastinih masa,
sintetikog kauuka, umjetne koe, sapuna i kozmetike. Ulje sadri
80-90% ricinusove kiseline a ostale su linolna, oleinska i
stearinska.
50. PAMUK PODJELA STABLJIKE
Stabljika pamuka naraste izmeu 50-80 cm i grana se u pazucima
listova od 3-5-og lista.Postoje dvije vrste grana;
1) Neplodne vegetativne ili monopodijalne izbijaju na donjem
dijelu stabljike pod otrim kutem te ne nose plodne pupove ni
tobolce. Rani kultivari imaju 1-2 neplodne grane, srednji 2-3,
kasni 3-5.2) Plodne simpodijalne nose plodne pupove, cvjetove i
plodove te stoje pod kutem od 90. One imaju dva tipa rasta; a)
determinirani tip(zavreni tip) zavrni, grana se razvija sama i b)
nedeterminirani tip(nezavreni tip) grana razvije vie nodija i
internodija. Nedeterminirani rast dijeli se po duini internodija
na: a) biljke s kratkim internodijima (4-7 cm) i zbijenim
habitusom; b) biljke sa srednjim internodijima (8-10 cm) i srednje
zbijenim habitusom i c) biljke sa dugim internodijima (> 10 cm)
i rastresitim habitusom.Postoje i "nulti tipovi" koji ne razvijaju
plodne grane, ve iz pazuca listova izbijaju plodovi na neto duim
drkama. Stabljika pamuka je zelene boje a pred kraj vegetacije
crvenkasta.
51. JEAM ZA PIVO I ZA STONU HRANU
Pivo sije se dvoredni jeam jer mu je zrno ujednaeno, etva u
punoj zriobi.
Stona hrana sije se estoredni jeam. Za zelenu krmu se koristi
nakon zavretka vlatanja i klasanja, za silau u mlijenoj i votanoj
zriobi a za zrno u punoj zriobi.52. MIN. TEMP. ZA KLIJANJE I
NICANJE RICINUSA, SEZAMA, ZEMNOG ORACA I MAKA
Ricinus 12-15 C, niknu za 12-15 dana.
Sezam klijanje 16-18 C za 1 dan, nicanje 20-21 C za 4-5
dana.
Zemni oraac 12-14 C.
Mak 2-3 C.
53. NABROJI JARE I OZIME KRMNE KULTURE KOJE DOLAZE SA
TALIJANSKIM LJULJEM A KOJE SA LUCERNOM
Talijanski ljulj Perzijska i Aleksandrijska djetelina (jare),
grahorica, inkarnatka, ozima itarica.
Lucerna Perzijska djetelina, stona repa, bob (jare)
54. NJEGA HMELJAHmelj se uzgaja zbog enskog cvata iarica.
Koristi se u pivarskoj industriji, a neznatan dio i u farmaceutskoj
industriji i za dobivanje kvasca. To je viegodinja kultura. Plod je
oraac. Podzemni dio je viegodinji a stabljika je jednogodinja.
Najbolje uspijeva na srednjoj dnevnoj temperaturi od 8 C. Troi puno
vode u fazi formiranja iarica, voli duboka, plodna, neutralna tla
(ernozem, aluvijalna), ravna ili blago nagnuta ka jugu. Ne smije se
saditi nakon okopavina ili lucerne. Najbolje predkulture su
viegodinje leguminoze. Razmak izmeu redova je 2-4 m a u redu 1-1,8
m.
Njega: Primjenjuje se itav niz mjera njege: njega u prvoj godini
(kada biljke narastu 30 cm treba ih usmjeriti na oslonac;
prihranjuju se tri puta duinim gnojivima - kada je visina biljke 75
cm, 3 m i u fazi cvatnje); njega u ostalim godinama (podoravanjem
se skida sloj zemlje i otkriva glava hmelja i odmah se vri rezidba
- odstranjivanje jednogodinje stabljike od podzemnog viegodinjeg
dijela na dubini od 15-20 cm; postavljanje oslonaca i usmjeravanje
hmelja na oslonac; kada hmelj naraste 1,5 m zagrne se; tijekom
ljeta vri se i kultiviranje; primjena zatitnih sredstava;
prihranjivanje (prije ogrtanja i pred cvatnju) i navodnjavanje);
predzimske mjere (otklanjanje sasuenih nadzemnih ostataka, gnojidba
i predzimsko oranje).
55. LUPINA PODJELA
Bijela lupina Lupinus albus najdua vegetacija, usjev toplog i
umjereno toplog podneblja, najmanje potrebe za vodom.
Plava lupina Lupinus angustifolius najkraa vegetacija, usjev
umjereno toplog-prohladnog podneblja, najvea potreba za vodom.
uta lupina Lupinus luteus vegetacija izmeu bijele i plave, usjev
toplog i umjereno toplog podneblja, potrebe za bodom izmeu bijele i
plave.
56. ETVA ZOBI
etva je dvofazna jer nejednako dozrijeva (odozgo prema dolje na
metlici). Obavlja se itnim kombajnom kada vrni dio metlice dosegne
punu zrelost. Nakon etve zrno treba drati u tankom sloju na
prozranom mjestu uz povremeno mijeanje.
Zob se koristi za zelenu krmu tijekom vlatanja pa do zavretka
mlijene zriobe. Za konje se koristi u mlijenoj zriobi do prijelaza
u punu zriobu.
57. ZALAMANJE CVATI I ZAPERAKA KOD DUHANAZalamanjem cvati postie
se 20% vei prinos i bolja kvaliteta lista. Provodi se pomou stroja
visokog prohoda trapera ili runo, a vri se prije poetka cvatnje na
visini 16-18 lista.
Nakon zalamanja cvati iz pazuca listova izbijaju zaperci to je
tetna pojava. To se spreava kemijskim sredstvima.
Hmelj - Iz pupoljaka u pazucima listova izbijaju zaperci.
Zaperci su nositelji rodnosti hmelja. Iz njih se formiraju cvjetne
granice.
58. SPECIJALNE FORME KUKURUZA
Za uzgoj specijalnih hibrida potrebna je izolacija. Treba sijati
hibridno sjeme proizvedeno prethodne godine od ovlatenog
proizvoaa.
1) Votani kukuruz zrno boje voska, koristi se u industrijskoj
preradi.
2) Kukuruz eerac ima puno eera u zrnu, koristi se u poetku
mlijene zriobe u svjeem stanju, kuhani ili se konzervira, u
prehrandbenoj industriji.3) Uljni kukuruz zuban ili tvrdunac, imaju
6-7% ulja.
4) Visoko lizinski kukuruz povean sadraj lizina u zrnu
5) Kokiar pri zagrijavanju zrno puca, unutranjost izlazi van u
obliku bijele upljikave mase.
6) Kukuruz bijele boje moe biti zuban, tvrdunac ili prijelazni
tip.
59. VRSTE MAKA, KAKO SE SIJU I ZATO
Euroazijske podvrste za ulje (boje, lakovi, sapuni)
Turske podvrste za opijum za dobivanje morfija i drugih
alkaloida.
Uzgaja se kao ozima ili jara kultura. Ozima se sije do polovice
10. mj a jara krajem 2. i poetkom 3. mj. Sjetva na dubini 1,5-2 cm,
razmak izmeu redova 60 cm, a u redu 10 cm.60. BOB UPOTREBA
Za ljudsku ishranu kao zeleno ili zrelo zrno.
Za ishranu ivotinja kao zelena masa za siliranje, sjeme kao
koncentrat.
Poslije lupine najbolje za zelenu gnojidbu.
BDD, jari krmni usjev; samooplodna vrsta.Sjeme sadri 26 35 %
proteina i 39 44 % kroba 61. EERNA REPA SJETVA (dubina, sklop,
koliina sjemena)
eerna repa je jara kultura. Sije se krajem 3. mj u istonim
predjelima a 10-15 dana kasnije u zapadnim.
Sklop gua sjetva je sigurnije, vano je posijati optimalni broj
biljaka po jedinici povrine a sklop bi trebao iznositi 80000
biljaka/ha pri vaenju.
Razmak u redu je 10-15 cm, razmak izmeu redova 45-50 cm.
Dubina sjetve 2-3 cm na lakim tlima a u kasnijim rokovima i suem
podruju sije se dublje.
Koliina sjemena potrebno je 1,8-2 sjetvene jedinice/ha.62.
ULJANA REPICA
Ulje se koristi u prehrani ljudi u rafiniranom obliku, a u
tehnike svrhe u industriji sapuna, boja, tekstila, koe, tiskarskoj
ind.
Zelena krma u svjeem stanju ili silirana u ishrani stoke.
Koristi se i za zelenu gnojidbu i za biodizel.
63. STONA REPA
Sije se u 3. mj. Upotrebljava se u jesen i zimu i to samo za
ishranu stoke (glava i lie za direktnu ishranu ili siliranje,
korijen se skladiti u upotrebljava zimi).
64. JEAM RAZLIKA U GNOJIDBI PIVSKOG I OBINOG
Gnojidba N je dosta rizina radi polijeganja.
N pivarski 80-100 kg/ha, krmni 90-160 kg/ha.P pozitivno djeluje
na nakupljanje kroba i smanjuje % bjelanevina u zrnu.
krmni 80-90 kg/ha, pivski; preporua se vie.K utjee na
metabolizam bjelanevina, poveava % kroba u zrnu, poboljava
kvalitetu pivskog jema. Gnoji se sa 70-90 kg/ha.
65. KRUMPIR ZAHTJEVI NJEGE
1) Prvo drljanje drljanjem se poravnava tlo, razbija pokorica,
prozrauje tlo i suzbijaju korovi. Provodi se 5-6 dana nakon sadnje
i ima zadatak da razgrne humke ako su nastali pri sadnji.
2) Drugo drljanje 5-6 dana nakon prvog.
3) Meuredno kultiviranje i okopavanje izvodi se istovremeno
motikom. Prvo okopavanje kada biljice oznae redove; 6-8 cm dubine.
Drugo okopavanje 12-15 dana nakon prvog na 10-12 cm dubine.
4) Ogrtanje im biljke ponu cvasti. Provodi se runo motikom ili
plugom ogrtaem.
5) Kemijsko suzbijanje korova herbicidima. Nedostatak je to
herbicidno djelovanje prestaje nakon ogrtanja.
6) Prihrana provodi se u dva navrata; u vrijeme prvog okopavanja
sa 1/3 N i P i neposredno pred ogrtanje sa 1/3 N i K.7) Suzbijanje
bolesti i tetnika krumpirova plijesan suzbija se sredstvima na bazi
bakra, krumpirova zlatica insekticidima.
8) Natapanje vana mjera u suim podrujima. Provodi se u dva
navrata; prvi put pred cvatnju a drugi put u vrijeme pune
cvatnje.
66. landsberka i istarska smjesa Prednosti = vii i sigurniji
prinosi, iskoritenje due i na vie naina, manje polijeganje, laka
konja, manji plodored, izbalansiran omjer hranjiva
Landsberka smjesa obina grahorica (50 kg/ha) + talijanski ljulj
(10 kg/ha) + inkarnatka (20 kg/ha); sije se tijekom 9 mjeseca (8 9
mjesec), koritenje 15.5. zelena krma; sijeno (do pune
cvatnjeIstarska smjesa inkarnatka (30 kg/ha) + engleski ljulj (10
kg/ha) + rokasta smiljkita (3 kg/ha); nakon konje se slabo
regenerira, pa se koristi za napasanje67. OZIMI KRMNI USJEVI krmne
repice
ozima ra smjese lepirnjaa sa itaricama
inkarnatka
landsberka i istarska smjesa
68. JARI KRMNI USJEVI aleksandrijska djetelina
perzijska djetelina
stona repa bob lupina
69. POSTRNI KRMNI USJEVI sirak & eerni sirak
sudanska trava
stona koraba
uljana rotkva
stoni kelj
70. GNOJIDBA ZEMNOG ORACAS obzirom da zemni oraac vee preko
kvrinih bakterija duik iz zraka, vee potrebe ima za fosfornim i
kalijevim hranivima. Ali u poetnoj fazi razvoja, kada jo nisu
formirane kvrice na korijenu, trai i dosta duika. Najintenzivnije
razdoblje usvajanja hraniva je cvatnja i formiranje plodova. Ne
preporuuje se davati vee koliine stajskog gnoja (vea bujnost
vegetativne mase, ali manji broj mahuna). Suvremena proizvodnja
zemnog oraca zasniva se prvenstveno na gnojidbi mineralnim
gnojivima. U jesen se unosi u tlo 50-70 kg/ha P2O5 i 60 kg/ha K2O,
a sa sjetvom 25 kg/ha N. Ako se vri prihranjivanje, duino gnojivo
se unosi odmah iza nicanja uz istodobno navodnjavanje i u tijeku
cvatnje.
71. TRI TIPA STABLJIKE EERNE REPEPostoje tri tipa stabljike: 1.
formira se samo jedna sredinja stabljika koja daje sjeme; 2.
formira se jedna sredinja stabljika i nekoliko manjih i 3. formira
se nekoliko priblino jednakih stabljika. Stabljika repe obino je
visoka 1,5-2 m i uljebljena je. Iz pazuca listova izbijaju postrane
grane. Ako u prvoj godini biljka formira stabljiku, korijen je
laki, manje je eera, a vie celuloze. Takva biljka naziva se
proraslica (genetska osnova ili hladnoa). Moe ih biti oko 1% svake
godine. Prkosnice su biljke koje niti u drugoj godini ne formiraju
stabljiku (1-5%). Pojava fascijacije je sraivanje sjemenskih grana
u iroke trake.