DODATAK U " GLASU SRPSKE" Ponedjeqak, 7. februar 2005. Broj 10.598, cijena 0,6 KM Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com BR^KO - Vi{e od pet hiqada stanov- nika br~anskog naseqa Ili}ka, uglavnom raseqenih Srba, i daqe `ivi u blatu i - dobrim dijelom - mraku. Iako je Ili}ka samo dva kilometra od centra grada, wene ulice nisu asfal- tirane, dobar dio ku}a uve~e osvjetqava- ju svije}e i petrolejke, kanalizacija ni- je dovr{ena... Uprkos tome, vlast Br~kog do sada nije na{la za shodno da, u skladu sa mo- gu}nostima, pomogne ovim qudima. A da br~anska vlast ima ~im da pomogne, vidi se iz prijedlog ovogodi{weg buxeta di- strikta, koji treba da prema{i 195 mili- ona maraka. Dakle, kasa distrikta je bez- malo duplo "te`a# od kase Bawe Luke, ko- ja ima gotovo tri puta vi{e stanovnika nego Br~ko. Ipak, Ili}ka se nije na{la u prije- dlogu buxeta Br~kog. Ako tako ostane, onda }e ovo naseqe i daqe biti bez dobrih puteva, vode, struje i kanalizacije. To je, sasvim razumqivo, izazvalo ogor~ewe sta- novnika ovog naseqa. Predsjednik mjesne zajednice Ili}ka Dragoqub @ivkovi} nagla{ava da su qu- di veoma razo~arani ~iwenicom da nad- le`ni, i pored svih obe}awa, nisu plani- rali sredstva kako bi se u ovoj godini stanovnici ovog naseqa rije{ili muka koje im svakodnevno zagor~avaju `ivot. - Podnijeli smo amandman na buxet za ovu godinu i ~ekamo posqedwu raspravu na ovu temu. Tada }emo pitati nadle`ne zbog ~ega rje{avawe puteva, vode, stru- je... u Ili}ki nije planirano buxetom za 2005. godinu - ka`e @ivkovi}. Prema wegovim rije~ima snabdijeva- we elektri~nom energijom samo je djeli- mi~no rije{eno, kanalizacija nije dovr- {ena, a putevi su u veoma lo{em stawu pa se od blata ne mo`e hodati. - Od predvi|enih 11 trafo-stanica do sada su izgra|ene samo dvije, {to je ne- dovoqno da bi sve ku}e mogle imati stru- ju, pa oni koji se sada doseqavaju ostaju bez prikqu~ka. A kada je rije~ o ulicama kroz naseqe, samo ih je pet-{est posuto {qun- kom - ka`e Dragoqub @ivkovi}. Da je `ivot stanovnika Ili}ke zai- sta te`ak potvr|uju rije~i i ostalih we- nih stanovnika. Svi oni isti~u da im je dosta praznih obe}awa i ~ekawa da vla- sti napokon shvate da su i oni `iteqi Br~kog i da se prema wima moraju odno- siti kao i prema svim drugim gra|anima. Svetozar Grbi} isti~e da mu je najte- `e bez struje, jer ve~eri provodi uz svi- je}e, a jedino dru{tvo pravi mu tranzistor koji radi na baterije. - Ove dvije trafo-stanice ne mogu da snabdijevaju cijelo naseqe, pa oni koji su se kasnije doselili ne mogu dobiti do- zvolu za prikqu~ak dok se ne izgrade no- ve. Oko mene se nalaze jo{ nedovr{ene ku- }e tako da nemam mogu}nosti da dovedem struju od onih koji imaju prikqu~ak - ja- da se Svetozar Grbi}. On dodaje da se i oni koji su prikqu- ~eni na mre`u zbog optere}ewa susre}u sa ~estim kvarovima i iskakawem iz mre- `e. - Ovo je skroz lo{e i nije nimalo po- voqno za narod koji ovdje `ivi. Nemamo struje, putevi su prave pravcate kaquge i ako se uskoro ne{to ne uradi i ovo {to je ura|eno ubrzo }e potpuno propasti - smatra Jovo Sofrenovi}. - Sramota je da `ivimo u ovakvim uslovima. Dovoqno je samo do}i i pogle- dati ovo blato. Da je ovo mo`da vi{ena- cionalno, bo{wa~ko ili hrvatsko nase- qe vjerovatno bi se na{lo rje{ewe kao i u mnogim drugim sli~nim naseqima u Bi- jeloj, Begova~i, Dizdaru{a ili drugim mjesnim zajednicama gdje ima vrlo malo ili uop{te nema Srba - ka`e Milan Jan- kovi}. Stanovnici Ili}ke na kraju ka`u da ukoliko amandmani koje su dostavili ne budu uvr{teni u kona~nu verziju ovogodi- {weg buxeta Br~kog, oni }e se za svoja pravo boriti svi dozvoqenim sredstvima, ra~unaju}i i gra|ansku neposlu{nost. Br~ko, uostalom, `ivi od poreza ko- je i oni pla}aju. ¥ M. \. HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD Prognoza vremena Jutro vrlo hladno sa maglom i niskom obla~no{}u. Tokom dana uglavnom sun- ~ano. Jutarwa temperatura od minus 18 do minus 10, lokalno do minus 20. Najvi- {a dnevna izme|u minus {est i dva ste- pena. Na jugu Hercegovine od tri do se- dam stepeni. RIJE^ dana - Pao mi je kamen sa srca. Vezao sam ga oko vrata - Nenad Vu~eti}. EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.158860 1.161764 1.164668 Kanada 124 CAD 1 1.211689 1.214726 1.217763 Danska 208 DKK 1 0.262100 0.262757 0.263414 Hrvatska 191 HRK 100 25.889814 25.954701 26.019588 Norve{ka 578 NOK 1 0.235280 0.235870 0.236460 Slovenija 705 SIT 100 0.813841 0.815881 0.817921 [vedska 752 SEK 1 0.214736 0.215274 0.215812 [vajcarska 756 CHF 1 1.251325 1.254461 1.257597 V. Britanija 826 GBP 1 2.834433 2.841537 2.848641 SAD 840 USD 1 1.505588 1.509361 1.513134 Srbija i Crna Gora 891 CSD 100 2.436392 2.442498 2.448604 78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830, informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com KURSNA LISTA Zemqa [ifra valute Oznaka za devize i efekt. valutu Jedinica za devize Kupovni za devize Sredwi za devize Prodajni za devize SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.51947 broj 025 Kursevi iz ove liste primjewuju se od 4.2.2005. godine Kursevi u konvertibilnim markama (BAM) ISTO^NA HERCEGOVINA @IVOT se polako normalizuje u Neve- siwu, poslije te{ko}a izazvanih swe`nim nevremenom, zbog ~ega je u toj hercegova~koj op{tini prije 10 dana progla{eno vanred- no stawe. Snabdijevawe strujom i vodom je norma- lizovano, a proradio je i signal za mobil- ne telefone. Do kvarova je do{lo 25. januara posli- je ru{ewa osam `eleznih stubova u predje- lu Rabine na dalekovodu prema Mostaru. U preduze}u "Nevesiwe putevi# ju~e je saop{teno da je magistralni put Gacko-Ne- vesiwe-Mostar prohodan. Radnici tog pred- uze}a ju~e su ~istili lokalni pravac Neve- siwe-Luka-Zijemqa, a poku{avaju da se pro- biju i prema op{tini Berkovi}i preko Tru- sine. Zbog visokih smetova jo{ je zatvoren put Nevesiwe-Kalinovik. U Nevesiwu }e danas, poslije prekida 25. januara, ponovo po~eti sa radom {kole, ustanove i preduze}a. Stawe je i daqe te{ko u op{tini Ber- kovi}i gdje je tako|e progla{eno vanredno stawe. Osim puta Bile}a-Berkovi}i-Sto- lac, svi ostali drumovi su neprohodni. Stawe se postepeno normalizuje i u op- {tini Bile}a, ali jo{ ima sela do kojih ni- ko nije stigao od nedjeqe, 23. januara. Regionalni put Bile}a-Qubiwe, pre- ko Vrawske jo{ nije pro~i{}en pa je na to- me podru~ju sedam sela i sada odsje~eno od svijeta. U wima `ive prete`no stariji, ko- ji su mobilnim telefonima proteklih da- na javqali da se na tom podru~ju, pod te`i- nom snijega, sru{ilo mnogo krovova, prete- `no {tala, ali ima i nekoliko o{te}enih ku}a. ¥ [. A. BITKA ZA SELA RASTE NEZADOVOQSTVO STANOVNIKA BR^ANSKOG NASEQA ILI]KA U prijedlogu ovogodi{weg buxeta nema ulagawa u Ili}ku, ~iji stanovnici, uglavnom raseqeni Srbi, nemaju dovoqno struje, ura|ene puteve, zavr{enu kanalizaciju... [PANIJA Kamera ulovila policajce MADRID - Dva policajca uhap{ena su po{to se na video snimku kamere iz obezbje- |ewa jedne prodavnice u {panskom gradu Marbeqi vidi kako je obijaju i kradu robu iz we. Na snimku se tako|e vidi da su policaj- ci prethodno parkirali slu`beno vozilo pred prodavnicom tehni~ke robe, a zatim krenuli u pqa~ku. Predstavnik policije iz obli`weg gra- da Malage potvrdio je hap{ewe dvojice ko- lega, ali nije dao nikakve druge podatke, pre- nio je ju~e Tanjug vijest agencije Rojters. Dnevnik "Sur de Malaga# tvrdi da su po- licajci na djelu snimqeni kamerom iz susjed- nog butika. Na snimku se vidi tako|e kako lopovi u uniformama u patrolni automobil ubacuju televizore i DVD rekordere. ¥ zz Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawa De`urni telefon 212-848 @IVOT U BLATU I MRAKU OTMICA U WEMA^KOJ, PREDAJA U SRPSKOJ Strana 2. KROJI, AGO, KAKO TI JE DRAGO Strana 5. " CRNI GRUJA" NA SUDU Strana 21. Ili}ka: Kroz kaqugu do ku}a (Snimio M. \OKOVI]) RAZLI^ITI AR[INI - Dok mi ovdje, nadomak grada, `i- vimo bez dovoqno struje, vode i svako- dnevno se borimo sa blatom, pra{i- nom i drugim neda}ama, dotle se ne- kim selima asfaltiraju putevi i po- stavqa uli~na rasvjeta do najudaqe- nijih ku}a, pa ~ak i do wiva - ka`e Velimir Jandri}.
42
Embed
RASTE NEZADOVOQSTVO STANOVNIKA …...CRNI GRUJA" NA SUDU Strana 21. Ili}ka: Kroz kaqugu do ku}a (Snimio M. \OKOVI]) RAZLI^ITI AR[INI - Dok mi ovdje, nadomak grada, `i-vimo bez dovoqno
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
DODATAK U "GLASU SRPSKE"
Ponedjeqak, 7. februar 2005. Broj 10.598, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com
BR^KO - Vi{e od pet hiqada stanov-
nika br~anskog naseqa Ili}ka, uglavnom
raseqenih Srba, i daqe `ivi u blatu i -
dobrim dijelom - mraku.
Iako je Ili}ka samo dva kilometra
od centra grada, wene ulice nisu asfal-
tirane, dobar dio ku}a uve~e osvjetqava-
ju svije}e i petrolejke, kanalizacija ni-
je dovr{ena...
Uprkos tome, vlast Br~kog do sada
nije na{la za shodno da, u skladu sa mo-
gu}nostima, pomogne ovim qudima. A da
br~anska vlast ima ~im da pomogne, vidi
se iz prijedlog ovogodi{weg buxeta di-
strikta, koji treba da prema{i 195 mili-
ona maraka. Dakle, kasa distrikta je bez-
malo duplo "te`a# od kase Bawe Luke, ko-
ja ima gotovo tri puta vi{e stanovnika
nego Br~ko.
Ipak, Ili}ka se nije na{la u prije-
dlogu buxeta Br~kog. Ako tako ostane,
onda }e ovo naseqe i daqe biti bez dobrih
puteva, vode, struje i kanalizacije. To je,
sasvim razumqivo, izazvalo ogor~ewe sta-
novnika ovog naseqa.
Predsjednik mjesne zajednice Ili}ka
Dragoqub @ivkovi} nagla{ava da su qu-
di veoma razo~arani ~iwenicom da nad-
le`ni, i pored svih obe}awa, nisu plani-
rali sredstva kako bi se u ovoj godini
stanovnici ovog naseqa rije{ili muka
koje im svakodnevno zagor~avaju `ivot.
- Podnijeli smo amandman na buxet za
ovu godinu i ~ekamo posqedwu raspravu
na ovu temu. Tada }emo pitati nadle`ne
zbog ~ega rje{avawe puteva, vode, stru-
je... u Ili}ki nije planirano buxetom za
2005. godinu - ka`e @ivkovi}.
Prema wegovim rije~ima snabdijeva-
we elektri~nom energijom samo je djeli-
mi~no rije{eno, kanalizacija nije dovr-
{ena, a putevi su u veoma lo{em stawu
pa se od blata ne mo`e hodati.
- Od predvi|enih 11 trafo-stanica
do sada su izgra|ene samo dvije, {to je ne-
dovoqno da bi sve ku}e mogle imati stru-
ju, pa oni koji se sada doseqavaju ostaju bez
prikqu~ka. A kada je rije~ o ulicama kroz
naseqe, samo ih je pet-{est posuto {qun-
kom - ka`e Dragoqub @ivkovi}.
Da je `ivot stanovnika Ili}ke zai-
sta te`ak potvr|uju rije~i i ostalih we-
nih stanovnika. Svi oni isti~u da im je
dosta praznih obe}awa i ~ekawa da vla-
sti napokon shvate da su i oni `iteqi
Br~kog i da se prema wima moraju odno-
siti kao i prema svim drugim gra|anima.
Svetozar Grbi} isti~e da mu je najte-
`e bez struje, jer ve~eri provodi uz svi-
je}e, a jedino dru{tvo pravi mu tranzistor
koji radi na baterije.
- Ove dvije trafo-stanice ne mogu da
snabdijevaju cijelo naseqe, pa oni koji su
se kasnije doselili ne mogu dobiti do-
zvolu za prikqu~ak dok se ne izgrade no-
ve. Oko mene se nalaze jo{ nedovr{ene ku-
}e tako da nemam mogu}nosti da dovedem
struju od onih koji imaju prikqu~ak - ja-
da se Svetozar Grbi}.
On dodaje da se i oni koji su prikqu-
~eni na mre`u zbog optere}ewa susre}u
sa ~estim kvarovima i iskakawem iz mre-
`e.
- Ovo je skroz lo{e i nije nimalo po-
voqno za narod koji ovdje `ivi. Nemamo
struje, putevi su prave pravcate kaquge i
ako se uskoro ne{to ne uradi i ovo {to
je ura|eno ubrzo }e potpuno propasti -
smatra Jovo Sofrenovi}.
- Sramota je da `ivimo u ovakvim
uslovima. Dovoqno je samo do}i i pogle-
dati ovo blato. Da je ovo mo`da vi{ena-
cionalno, bo{wa~ko ili hrvatsko nase-
qe vjerovatno bi se na{lo rje{ewe kao
i u mnogim drugim sli~nim naseqima u Bi-
jeloj, Begova~i, Dizdaru{a ili drugim
mjesnim zajednicama gdje ima vrlo malo
ili uop{te nema Srba - ka`e Milan Jan-
kovi}.
Stanovnici Ili}ke na kraju ka`u da
ukoliko amandmani koje su dostavili ne
budu uvr{teni u kona~nu verziju ovogodi-
{weg buxeta Br~kog, oni }e se za svoja
pravo boriti svi dozvoqenim sredstvima,
ra~unaju}i i gra|ansku neposlu{nost.
Br~ko, uostalom, `ivi od poreza ko-
je i oni pla}aju.
¥ M. \.
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD
Prognoza vremenaJutro vrlo hladno sa maglom i niskom
obla~no{}u. Tokom dana uglavnom sun-
~ano. Jutarwa temperatura od minus 18
do minus 10, lokalno do minus 20. Najvi-
{a dnevna izme|u minus {est i dva ste-
pena. Na jugu Hercegovine od tri do se-
dam stepeni.
RIJE^ dana
- Pao mi je
kamen sa srca.
Vezao sam ga
oko vrata
- Nenad
Vu~eti}.
1
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Australija 036 AUD 1 1.158860 1.161764 1.164668
Kanada 124 CAD 1 1.211689 1.214726 1.217763
Danska 208 DKK 1 0.262100 0.262757 0.263414
Hrvatska 191 HRK 100 25.889814 25.954701 26.019588
Norve{ka 578 NOK 1 0.235280 0.235870 0.236460
Slovenija 705 SIT 100 0.813841 0.815881 0.817921
[vedska 752 SEK 1 0.214736 0.215274 0.215812
[vajcarska 756 CHF 1 1.251325 1.254461 1.257597
V. Britanija 826 GBP 1 2.834433 2.841537 2.848641
SAD 840 USD 1 1.505588 1.509361 1.513134
Srbija i
Crna Gora 891 CSD 100 2.436392 2.442498 2.448604
78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,
informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com
KURSNA LISTA
Zemqa [ifra
valute
Oznaka za
devize i
efekt. valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Sredwi
za devize
Prodajni
za devize
SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.51947
broj 025
Kursevi iz ove liste primjewuju se
od 4.2.2005. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
ISTO^NA HERCEGOVINA
@IVOT se polako normalizuje u Neve-
siwu, poslije te{ko}a izazvanih swe`nim
nevremenom, zbog ~ega je u toj hercegova~koj
op{tini prije 10 dana progla{eno vanred-
no stawe.
Snabdijevawe strujom i vodom je norma-
lizovano, a proradio je i signal za mobil-
ne telefone.
Do kvarova je do{lo 25. januara posli-
je ru{ewa osam `eleznih stubova u predje-
lu Rabine na dalekovodu prema Mostaru.
U preduze}u "Nevesiwe putevi# ju~e je
saop{teno da je magistralni put Gacko-Ne-
vesiwe-Mostar prohodan. Radnici tog pred-
uze}a ju~e su ~istili lokalni pravac Neve-
siwe-Luka-Zijemqa, a poku{avaju da se pro-
biju i prema op{tini Berkovi}i preko Tru-
sine. Zbog visokih smetova jo{ je zatvoren
put Nevesiwe-Kalinovik.
U Nevesiwu }e danas, poslije prekida
25. januara, ponovo po~eti sa radom {kole,
ustanove i preduze}a.
Stawe je i daqe te{ko u op{tini Ber-
kovi}i gdje je tako|e progla{eno vanredno
stawe. Osim puta Bile}a-Berkovi}i-Sto-
lac, svi ostali drumovi su neprohodni.
Stawe se postepeno normalizuje i u op-
{tini Bile}a, ali jo{ ima sela do kojih ni-
ko nije stigao od nedjeqe, 23. januara.
Regionalni put Bile}a-Qubiwe, pre-
ko Vrawske jo{ nije pro~i{}en pa je na to-
me podru~ju sedam sela i sada odsje~eno od
svijeta. U wima ̀ ive prete`no stariji, ko-
ji su mobilnim telefonima proteklih da-
na javqali da se na tom podru~ju, pod te`i-
nom snijega, sru{ilo mnogo krovova, prete-
`no {tala, ali ima i nekoliko o{te}enih
ku}a. ¥ [. A.
BITKA ZA SELA
RASTE NEZADOVOQSTVO STANOVNIKA BR^ANSKOG NASEQA ILI]KA
U prijedlogu ovogodi{weg buxeta nemaulagawa u Ili}ku, ~iji stanovnici, uglavnomraseqeni Srbi, nemaju dovoqno struje,ura|ene puteve, zavr{enu kanalizaciju...
[PANIJA
Kamera ulovila policajce
MADRID - Dva policajca uhap{ena su
po{to se na video snimku kamere iz obezbje-
|ewa jedne prodavnice u {panskom gradu
Marbeqi vidi kako je obijaju i kradu robu
iz we.
Na snimku se tako|e vidi da su policaj-
ci prethodno parkirali slu`beno vozilo
pred prodavnicom tehni~ke robe, a zatim
krenuli u pqa~ku.
Predstavnik policije iz obli`weg gra-
da Malage potvrdio je hap{ewe dvojice ko-
lega, ali nije dao nikakve druge podatke, pre-
nio je ju~e Tanjug vijest agencije Rojters.
Dnevnik "Sur de Malaga# tvrdi da su po-
licajci na djelu snimqeni kamerom iz susjed-
nog butika. Na snimku se vidi tako|e kako
lopovi u uniformama u patrolni automobil
ubacuju televizore i DVD rekordere. ¥
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�
@IVOT U BLATU I MRAKU
OTMICA U WEMA^KOJ,
PREDAJAU SRPSKOJ
Strana 2.
KROJI, AGO,KAKO TIJE DRAGO
Strana 5.
"CRNI GRUJA"NA SUDU
Strana 21.
Ili}ka: Kroz kaqugu do ku}a(Snimio M. \OKOVI])
RAZLI^ITI AR[INI- Dok mi ovdje, nadomak grada, `i-
vimo bez dovoqno struje, vode i svako-
dnevno se borimo sa blatom, pra{i-
nom i drugim neda}ama, dotle se ne-
kim selima asfaltiraju putevi i po-
stavqa uli~na rasvjeta do najudaqe-
nijih ku}a, pa ~ak i do wiva - ka`e
Velimir Jandri}.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.NOVOSTI2
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ Edin Kantarevi} oteo k}erku Melisu i naoru`an sa dvapi{toqa i dvije bombe uspio da pre|e grani~ne prelazeod Wema~ke do BiH. Predao se policiji u Novom Gradu
BUKEJLOVI]
OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
BAWA LUKA - Qudski je po-
grije{iti, ali je isto tako qudski
grijeh priznati i zbog wega se po-
kajati.
Ovim rije~ima su ju~e u Dra-
kuli}u obratio protojerej stavro-
for Veselin Mijatovi}, koji je uz
saslu`ewe sve{tenstva Bawolu~-
ke eparhije u spomen-crkvi "Sve-
tog Georgija# slu`io svetu zaupo-
kojenu liturgiju i parastos za vi-
{e od 2.300 srpskih novomu~eni-
ka, postradalih od zlo~ina~kih
usta{kih ruku 7. februara 1942.
godine.
Time je obiqe`ena jo{ jedna
godi{wica stradawa srpskog na-
roda u okolnim bawolu~kim seli-
ma - Drakuli}, [argovac, Motike
i rudniku Rakovac. Usta{e pred-
vo|ene rimokatoli~kim sve{te-
nikom fra Miroslavom Filipo-
vi}em za nekoliko ~asova usmrti-
le su preko 2.300 Srba i to no`e-
vima, sjekirama, maqevima, kram-
povima... bez ijednog ispaqenog
metka.
Zbog toga se krvavi pir usta-
{ke soldateske u Drakuli}u, [ar-
govcu i Motikama smatra najma-
sovnijim jednodnevnim pokoqem
Srba u kratkoj i mra~noj istori-
ji Nezavisne Dr`ave Hrvatske.
- Apostol Pavle kazao je da
smo svi u Bogu jednaki i to bi tre-
balo da bude jevan|eqski put na-
{ih `ivota. Na srpske novomu~e-
nike u Drakuli}u, [argovcu i Mo-
tikama krenuli su qudi hri{}ani,
predvo|eni sve{tenikom, koji se
kasnije istakao po zlo~inima i mu-
~ewima Srba i koga nisu bez raz-
loga zvali fra Satana. Pitam vas,
bra}o i sestre, kakve je veze on
imao sa Jevan|eqem i Hristom -
zapitao je otac Mijatovi}.
Godi{wica pokoqa u okolnim
bawolu~kim selima, prema Mijato-
vi}evim rije~ima, treba da bude
prilika za prisje}awe na zlo, ko-
je je protutwalo ovim prostori-
ma, kako se ono nikada i nikome
vi{e ne bi dogodilo, da se nikada
vi{e kao predvodnici jednog naro-
da ne pojave fra Satane.
- Ipak, bra}o i sestre, ~uste li
ikada da se prinese pokajawe i pri-
znawe za ono {to zlo~inci ovdje
napravi{e? Nije qudska vrlina u
tome da prikrijemo onog ko je u~i-
nio zlo. Vrlina je priznati, poka-
jati se i popraviti. Do sada to ni-
ko nije u~inio za Drakuli}, [ar-
govac i Motike - podsjetio je Mi-
jatovi}.
Gradona~elnik Bawe Luke
Dragoqub Davidovi} podsjetio je
na izreku da je "juna{tvo braniti
sebe od drugih, a ~ojstvo braniti
druge od sebe#, uz napomenu da oni,
koji su osmislili i sproveli po-
koq u Drakuli}u, [argovcu i Mo-
tikama nisu imali ni jedno ni dru-
go - ni juna{tvo ni ~ojstvo.
- Oni prije svega nisu imali
ni{ta qudsko u sebi. Na{e je da se
sa du`nom pa`wom prisjetimo svih
stradalnika i da im odamo po~ast,
u nadi da se takvo zlo nikada i ni-
kome ne}e dogoditi - kazao je Da-
vidovi}.
On je istakao da je Gradska
uprava, koja je uz Crkvenu op{ti-
nu Drakuli}, jedan od organizato-
ra parastosa, pozvala sve politi~-
ke partije na nedjeqni pomen `r-
tvama usta{kog zlo~ina, ali da se
tek mali broj wih i odazvao tom
pozivu.
- U Drakuli} se ne dolazi sa-
mo pred izbore, ve} se ovdje mora
do}i uvijek. Jeste, danas nam je svi-
ma ovdje hladno, ali neka bude
hladno i onima koji nisu ovdje - is-
takao je Dragoqub Davidovi}.
¥ D. MAJSTOROVI]
Srpska poma`eKosmetu
BAWA LUKA - U svim pra-
voslavnim crkvama ju~e je po-
~elo prikupqawe dobrovoqnih
priloga vjernika za pomo} srp-
skim enklavama na Kosovu i Me-
tohiji kojima je iskqu~ena elek-
tri~na energija.
Direktor Sekretarijata
vjera u Vladi Republike Srp-
ske Du{an Anteq izjavio je Sr-
ni da }e prikupqena sredstva
dijelom biti namijewena za rje-
{avawe pitawa sa elektri~nom
energijom, ali i za ostale pote-
{ko}e koje Srbi na Kosmetu
imaju sa namirnicama, odje}om,
obu}om i ostalim potrep{ti-
nama.
On je iskqu~ewe elektri~-
ne energije pravoslavnim hra-
movima okarakterisao kao "sra-
~unat pritisak me|unarodne za-
jednice, koja je oli~ena u Regu-
latornoj agenciji za elektri~-
nu energiju na Kosovu, da se cr-
kva, kao jedan od stubova srp-
skog bi}a, istisne sa tog pod-
ru~ja#.
Odlukom Svetog sinoda
Srpske pravoslavne crkve ova
nedjeqa je posve}ena prikupqa-
wu priloga vjernika za Srbe na
Kosovu. ¥
PODVU^ENO
ponedjeqak, 7. februar 2005. DOGA\AJI 3
FOTO-VIJEST
Prvi korak je uvijek najte`i. Te{ko je bilo sa godinu dana, a ~i-
ni se isto tako sa sedam godina na skijama. Bude tu i padova, ali sva-
ki naredni korak je sve sigurniji.
Miladin MIHAJLOVI]
PLAN Usta{ki poglavnik Ante Pa-
veli} namjeravao je Bawu Luku
pretvoriti u administrativni
centar Nezavisne Dr`ave Hrvat-
ske, zbog ~ega je okolinu grada
morao "o~istiti# od Srba. Po-
koq u okolnim bawolu~kim se-
lima osmislio je i pripremio je-
dan od najekstremnijih zvani~ni-
ka Paveli}eve NDH, veliki `u-
pan Sane i Luke Viktor Guti},
uz svesrdnu pomo} bawolu~kog
`upnika Nikole Biligorovi}a i
frawevaca iz samostana Petri}e-
vac, predvo|enih fra Satanom -
Miroslavom Filipovi}em.
®N
VO
"AL
TER
" - S
TUD
IO
U DRAKULI]U SLU@EN PARASTOS @RTVAMA USTA[KOG POKOQA
Vrlina je priznati i pokajati se. Do sada to niko nijeu~inio za Drakuli}, [argovac i Motike, podsjetio jeprotojerej stavrofor Veselin Mijatovi}
BIJEQINA - U Kantonalnom
sudu u Sarajevu za 29. maj zakazano je
prvo ro~i{te povodom tu`be koju
je to Udru`ewe podnijelo u ime 455
srpskih porodica ~ija je imovina u
Federaciji BiH uni{tena poslije
potpisivawa Dejtonskog sporazuma.
Ovu je informaciju na{em li-
stu potvrdio predsjednik regional-
nog Udru`ewa izbjeglih i raseqe-
nih lica Bijeqina, Ugqevik, Lopa-
re i Jawa Veqko Stevanovi}.
- Jo{ 2001. godine podnijeli smo
tu`be u ime 455 porodica ~ija je
imovina u Federaciji BiH uni{te-
na. I pored brojnih ometawa od stra-
ne vlasti u Federaciji BiH pri iz-
davawu odgovaraju}e dokumentacije,
uspjeli smo da pripremimo vaqane
dokaze - rekao je Stevanovi}.
On je podsjetio da je poslije vi-
{egodi{we }utwe federalnih pra-
vosudnih organa ovo udru`ewe cje-
lokupnu dokumentaciju proslijedi-
lo Evropskom sudu za qudska prava
u Strazburu, odakle je izra`eno in-
teresovawe za ovaj slu~aj i zatra`e-
na dodatna dokumentacija.
- Ne znam da li je ta ~iwenica
{to je Sud u Strazburu pokazao in-
teresovawe za na{u tu`bu uticalo
na to da se sarajevski sud kona~no
oglasi i prihvati na{ predmet. Mi,
me|utim, ne}emo stati na tome. U
me|uvremenu smo prikupili jo{ 350
dokumentovanih predmeta o uni{te-
noj srpskoj imovini i nastavqamo
da radimo na tome. Tako|e, nastavi-
}emo i sa na{im aktivnostima pre-
ma Evropskom sudu za qudska prava
- ka`e Stevanovi}.
On je, tako|e, pozvao vlasti Re-
publike Srpske da za sada ne ispla-
}uju naknadu za nanesenu materijal-
nu {tetu nesrpskom stanovni{tvu u
Republici Srpskoj, sve dok i vlasti
Federacije BiH ne po~nu da ispla-
}uju od{tetu za poru{enu srpsku
imovinu.
- Imamo dokumenta kojima mo`e-
mo dokazati da je najve}i dio srpske
imovine u Federaciji BiH uni{ten
poslije potpisivawa Dejtonskog spo-
razuma. Uni{tene su brojne ku}e,
srpske svetiwe, crkve, grobqa i ni-
ko se na to ne obazire. Istovreme-
no, brojne donacije u Federaciji
utro{ene su na sanaciju bo{wa~ke
imovine, ~ak i u slu~ajevima kada se
radilo o bezna~ajnim o{te}ewima.
Uni{tena srpska imovina nije ni~i-
ja briga, ~ak i u slu~ajevima kada su
qudi izrazili `equ za povratak u
predratno mjesto `ivqewa. Nekom,
me|utim, ne odgovara da se stvaraju
uslovi za povratak Srba u Federa-
ciju BiH - ka`e Stevanovi}.
On je, tako|e, uputio apel svim
izbjeglim i raseqenim koji su pod-
nijeli dokumentaciju, a jo{ nisu do-
stavili punomo} za zastupawe pred
sudovima, da to u~ine {to prije.
¥ S. RA\EN - TODORI]
VA[INGTON - Generalni in-
spektor Ministarstva unutra{wih
poslova Srbije Vladimir Bo`o-
vi} ocijenio je u Va{ingtonu da
na Kosovu i Metohiji postoji opa-
snost od povezanosti kriminala i
terorista, {to ugro`ava interese
i Sjediwenih Ameri~kih Dr`a-
va.
- Bilo kakvo razmi{qawe o
jednostranom priznawu nezavisno-
sti Kosmeta, apsolutno ugro`ava
ameri~ke interese, s obzirom na
to da se raspola`e sa pouzdanim
podacima da se u pokrajini mo`e
o~ekivati eskalacija organizova-
nog kriminala, odre|enih terori-
sti~kih napada na vitalne intere-
se, pa i Sjediwenih Ameri~kih
Dr`ava - kazao je Bo`ovi}, preno-
si Tanjug.
Bo`ovi} je u razgovoru za ra-
dio-stanicu "Glas Amerike# kazao
da se ta prijetwa odnosi i na voj-
no prisustvo Amerike u pokraji-
ni.
Bo`ovi} je govorio o ulozi
Srbije i Crne Gore u globalnom
ratu protiv terorizma i, u tom kon-
tekstu, o saradwi sa Amerikom.
- Svako takvo daqe razmi{qa-
we moglo bi da dovede do toga da se
napravi jedna "Kvazimodo# dr`a-
va koja bi bila veoma opasno `a-
ri{te u regionu i gde bi organi-
zovani kriminal, terorizam, seks-
trafiking i sve ono {to pritiska
savremeno dru{tvo, moglo do}i do
mnogo ve}eg izra`aja - rekao je Bo-
`ovi}.
Zato se i bavqewe Kosmetom
mora posmatrati iz tog ugla i
aspekta, istakao je Bo`ovi}.
- Ja nisam tra`io nikakav pro-
srpski stav i gledi{te. Ja sam tra-
`io da se sagleda realno stawe, da
se vidi koje su to velike opasno-
sti koje od jednostranog akta pri-
znavawa i stvarawe takve dr`ave
mo`e da do|e - primijetio je Bo`o-
vi}.
Bo`ovi} je iznio i da je sago-
vornicima u Va{ingtonu ponudio
punu spremnost i MUP Srbije i
svih dr`avnih organa u Srbiji i
Crnoj Gori "da zajedno sa ameri~-
kim snagama gradimo i izgra|uje-
mo mir na dijelu teritorije Bal-
kana i regiona, da se zajedni~ki bo-
rimo protiv terorizma#.
- Me|utim, obele`ja i svojstva
terorizma moraju biti jednaka, ka-
ko u Iraku, Avganistanu, [pani-
ji, Kosmetu ili bilo gde drugo na
svetu - zakqu~io je Vladimir Bo-
`ovi}. ¥
MUP SRBIJE UPOZORAVA NA OPASNOSTI NA KOSMETU
Meta i Amerikanci
Drakuli}: Sje}awe na2.300 zvjerski ubijenih Srba
(Snimio R. OSTOJI])
DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI
POSLIJE PODNO[EWA TU@BI ZA UNI[TENU SRPSKU IMOVINU
STRAZBUR PA SARAJEVOPrvo ro~i{te u sarajevskom Kantonalnom sudu 29. maja. Jo{2001. godine podnesene tu`be u ime 455 porodica ~ija je imovinau Federaciji BiH uni{tena poslije potpisivawa Dejtona
JOVAN SIMI]
Hag optu`ioHaradinaja
PODGORICA - Jovan Simi},
savjetnik predsjednika Srbije za
odnose sa Hagom, rekao je za pod-
gori~ki "Dan# da je glavni tu`i-
lac Ha{kog tribunala Karla del
Ponte "podigla optu`nice pro-
tiv kosovskog premijera Ramu{a
Haradinaja i biv{eg generala
JNA Mom~ila Peri{i}a#, preno-
si Srna.
- Pouzdano znam da je Tu`ila-
{tvo podiglo optu`nicu protiv
Ramu{a Haradinaja - ka`e Simi},
navode}i da vi{e ni{ta ne mo`e
re}i o sudbini optu`nice protiv
kosovskog premijera.
Simi} jo{ isti~e da je Karla
del Ponte "podnijela optu`nicu
i protiv Mom~ila Peri{i}a zbog
granatirawa Zadra i nekih doga-
|aja u Mostaru#.
- To je osoba iz Srbije i Crne
Gore koju je svojevremeno pomiwa-
la Karla del Ponte - dodao je Jo-
van Simi}. ¥
PODGORICA - Suvlasnik
londonske kompanije "EFT# Vo-
jin Lazarevi} izjavio je da se ne
pla{i da }e Tu`ila{tvo BiH "ot-
kriti bilo {ta nezakonito o po-
slovawu te kompanije, jer je sve ra-
|eno po propisima#.
- Po profesiji sam pravnik i
vjerujem u pravdu. Ne pla{im se da
}e istraga utvrditi bilo {ta ne-
zakonito, jer znam da je "EFT#
radio po propisima. Imam puno
povjerewe u dr`avne organe i na-
dam se da }e istragu dovesti do
kraja i staviti ta~ku na sve pri~e
- kazao je Lazarevi} za podgori~ku
{tampu, prenosi Srna.
Agencija BiH za istrage i za-
{titu je prije nekoliko dana iz
prostorija Elektroprivrede Re-
publike Srpske u Trebiwu i Bi-
le}i i kancelarija firmi "EFT#
i "GML# zaplijenila dokumenta-
ciju o finansijskom poslovawu
ovih preduze}a u proteklih ne-
koliko godina. Ta dokumentacija
bi}e predata Tu`ila{tvu BiH.
Komentari{u}i mogu}nost iz-
gradwe Hidroelektrane "Buk Bi-
jela#, Lazarevi} je podsjetio da
je javni oglas jo{ otvoren.
- Pretpostavqam da su dvije
vlade, Vlada Republike Srpske i
Vlada Crne Gore, jedine ovla{}e-
ne da stave taj projekat van snage
- dodao je on. ¥
SUVLASNIK KOMPANIJE "EFT" VOJIN LAZAREVI]
Vjerujem u pravdu
DA SE ZLO NE PONOVI
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.DOGA\AJI4STATUS POLITI^KIH
ZATVORENIKA U FEDERACIJI BiH
Rampa zakonu SARAJEVO - Vlada Federa-
cije BiH odbacila je na posqed-
woj sjednici Nacrt zakona o pra-
vima biv{ih politi~kih zatvo-
renika i `rtava komunizma koji
je u ime kluba hrvatskih poslani-
ka u Predstavni~kom domu fede-
ralnog Parlamenta predlo`io
Josip Merxo.
Kako su ju~e objavila sara-
jevska glasila, ovim prijedlogom
bi bio priznat beneficirani
sta` od 18 mjeseci za godinu pro-
vedenu u zatvoru u vremenu od 29.
novembra 1943, do 18. novembra
1991, kao i nov~ane nadoknade od
100 do 1.500 maraka za sve poli-
ti~ke zatvorenike u BiH, preno-
si Tanjug.
- Smatramo pomalo neozbiq-
nim da se raspravqa o `rtvama
komunizma, a da nismo jo{ u pot-
punosti ra{~istili sa `rtvama
fa{izma - izjavio je sekretar
Vlade Federacije BiH Ismet
Trumi}.
Trumi} je istakao da je na
sjednici Vlade izra`ena bojazan
mnogih ministara da bi usvaja-
wem ovakvom zakona u potpunosti
bili rehabilitovani ~etnici i
usta{e.
Nacrt zakona o pravima biv-
{ih politi~kih zatvorenika ̀ r-
tava komunizma, za koji su na sjed-
nici Vlade glasala ~etiri mi-
nistra iz Hrvatske demokratske
zajednice, bi}e upu}en i Parla-
mentu Federacije BiH. ¥
ZAGREB - U procesu povratka
Srba u Hrvatsku bilo je napretka,
ali jo{ nije omogu}eno da sve izbje-
glice mogu slobodno da se vrate i do-
biju svoju imovinu nazad - izjavio je
za "Ve~erwi list# {ef misije Oeb-
sa u ovoj zemqi Peter Semnebi, pre-
nosi Tanjug.
Semnebi je pripisao uspjehe di-
jelom i sporazumu vladaju}e Hrvat-
ske demokratske zajednice sa Samo-
stalnom demokratskom srpskom
strankom, kao parlamentarnim pred-
stavnikom Srba.
Me|utim Semnebi je upozorio da
se programi stambenog obezbje|ewa
u dijelovima zemqe van podru~ja po-
sebnog dr`avnog starawa stalno od-
ga|aju, a da je veliki broj sela koja ni
10 godina od rata nemaju struju.
Povod za razgovor sa predstav-
nikom Oebsa u Zagrebu bila je me|u-
vladina regionalna konferencija o
povratku izbjeglica koja je 31. janu-
ara odr`ana u Sarajevu, weni rezul-
tati i proces povratka izbjeglica u
Hrvatsku.
Semnebi je, govore}i o pitawi-
ma infrastrukture, rekao da u banij-
skom selu Lov~ar u Gorwim Kukuru-
zarima kod Kostajnice tamo{wi sta-
novnici nemaju struju iako nikad ni-
su napu{tali svoja sela.
Tako|e, nije do kraja sprovedeno
vra}awe zauzete imovine, jer u vi{e
od hiqadu srpskih ku}a i stanova jo{
`ive privremeni korisnici Hrvati,
dodaju}i da su velike te{ko}e kra|e
i o{te}ewa prije odlaska privreme-
nih korisnika.
- Osim {to privremeni korisni-
ci prostor ostavqaju takav da u we-
mu nema uslova za ̀ ivot, vlasnicima
se ponekad nare|uje da plate kompen-
zacije za navodna ulagawa privreme-
nih stanara u ku}e - istakao je Sem-
nebi.
Semnebi je naveo i primjer iz
li~ke varo{i Korenice gdje je lokal-
ni sud vlasniku naredio prodaju imo-
vine koju je trebao ponovo da preu-
zme 24. februara.
Sud je vlasniku naredio isplatu
30 hiqada evra za nadoknadu, bez ob-
zira {to je privremeni stanar kori-
stio tu ku}u bez ikakvih naknada vla-
sniku, i u toj ku}i vodio uspje{an po-
sao.
Kako vlasnik ne mo`e da plati
tu svotu, wegova imovina }e biti da-
ta na javnu licitaciju dva ~asa posli-
je predvi|ene primopredaje ku}e, re-
kao je Semnabi isti~u}i da je takva
praksa nedopustiva i primjer nepra-
vednih pravnih propisa koje je pri-
mijenio pristrasni sud. ¥
IZVOZNI PLANOVI PILANE U PETROVU
Briket zaEvropu
PETROVO - Pilana "Ozren#
u Petrovu obnovi}e rad 1. avgusta,
a od 1. septembra ove godine krenu-
}e i sa izvoznim programom, po-
tvrdio je Srni na~elnik op{ti-
ne Petrovo Zoran Blagojevi}.
Dogovor o o`ivqavawu pro-
izvodwe u pilani "Ozren#, biv-
{em nosiocu razvoja op{tine Pe-
trovo, postignut je sa vi{e~la-
nom delegacijom italijansko-au-
strijsko-srbijanske korporacije,
objasnio je Blagojevi} i naglasio
da su ve} dopremqene ma{ine za
proizvodwu i pakovawe briketa.
- Na proizvodwi ovog u Evro-
pi tra`enog ekolo{kog goriva
radi}e sedamdesetak ranijih rad-
nika "Ozrena# - rekao je Blago-
jevi}. On je dodao da }e detaqi
ovog posla biti poznati za oko
mjesec dana, kada }e biti potpi-
san ~etvoropartitni ugovor o
proizvodnoj saradwi.
Od 146 kvadratnih kilometa-
ra op{tine Petrovo 42 odsto je
pokriveno {umama, najvi{e vi-
sokim i veoma kvalitetnim ~eti-
narima i li{}arima, od kojih je
pilana "Ozren#, prije 1992. godi-
ne proizvodila razne sortimente
rezane gra|e i drvnih elementa te
parket. ¥
MISIJA OEBS KRITIKUJE HRVATSKE VLASTI
Od Srba povratnika se tra`i daplate nadoknade Hrvatima koji suboravili u wihovim ku}ama.Sela kod Kostajnice jo{ u mraku
Golubi} kod Knina: Te{ko do imovine
Na osnovu ~lana 111. Zakona o sredwoj {koli ("Slu`beni glasnik RS# broj: 38/04), ~lana
6. Pravilnika o izboru i imenovawu direktora {kole ("Sl. glasnik RS# br. 85/04), ~lana
65. Statuta {kole i Odluke [kolskog odbora broj:102/ 05, [kolski odbor Gimnazije "Fil-
ip Vi{wi}# u Bijeqini, na sjednici odr`anoj 2.2.2005. godine, raspisuje
KONKURS
ZA IMENOVAWE DIREKTORA [KOLE
Imenovawe direktora {kole vr{i se na period od 4 godine.
Za direktora {kole mo`e biti imenovano lice koje ispuwava sqede}e uslove:
- da ima visoku stru~nu spremu u skladu sa zakonom za nastavnika {kole, odnosno psihologa
ili pedagoga,
- da posjeduje va`e}u licencu za nastavnika,
- da ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,
- da ima najmawe pet godina iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovi-
ma u {koli,
- da nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora,
- da ima predlo`en program rada,
- da nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima
Republike Srpske,
- da nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje mo`e uticati na eventualni sukob intere-
sa.
Kandidati su du`ni uz prijavu na konkurs podnijeti sqede}a dokumenta:
1.diplomu o zavr{enom fakultetu,
2. va`e}u licencu za nastavnika,
3. uverewe o polo`enom stru~nom ispitu za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,
4. uvjerewe o radnom iskustvu u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u
{koli,
5. uvjerewe Osnovnog suda da nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvo-
ra,
6. predlo`en program rada,
7. uvjerewe MUP da nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim
imenovawima Republike Srpske,
8. izjava kandidata da nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje mo`e uticati na eventu-
alni sukob interesa.
9. qekarsko uvjerewe
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa u "Glasu Srpske#, Bawa Luka.
[kolski odbor }e pismenim putem obavijestiti sve u~esnike konkursa o odluci o imeno-
vawu direktora u roku od osam (8) dana od dana dono{ewa odluke [kolskog odbora.
Nepotpune i neblagovremeno pristigle prijave ne}e se razmatrati.
Prijave sa potrebnim dokumentima kandidati }e dostaviti li~no ili putem po{te, na
adresu: GIMNAZIJA "FILIP VI[WI]# BIJEQINA, Ra~anska 94.
Broj: 105/05
Datum: 3.2.2005.
PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA
SARAJEVO - "Region izme|u stabilnosti i ne-
stabilnosti# bila je tema ju~era{we sesije Asocija-
cije nezavisnih intelektualaca "Krug 99# o kojoj je
govorio ~lan Kruga Neven Kazazovi}, javila je Fena.
Zapadne sile i Sjediwene Ameri~ke Dr`ave, ka-
ko je kazao Kazazovi}, odre|uju}i svoju poziciju pre-
ma Balkanu, pragmati~no odre|uju svoje interese, a is-
to se odnosi i na region u kome se prelamaju razli~i-
ti interesi.
Amerika se, dodao je, nalazi u fazi koja ni najbo-
qim poznavaocima prilika u toj zemqi nije najjasni-
ja. Ameri~ki predsjednik Xorx Bu{ je u drugom man-
datu odredio politi~ke smjerenice, a za Balkan se
obi~no ka`e da je u tom kontekstu ni`i prioritet i
prepu{ten evropskoj brizi.
Me|utim, smatra Kazazovi}, to je povr{an stav
jer Amerika, kao globalna sila, pozicije na kojima je
bila ne napu{ta olako i prepu{ta drugima.
Pozicija Evrope je da "zna {ta ne}e, ali ne zna {ta
ho}e#, rekao je Kazazovi}, podsje}aju}i da }e se ove go-
dine obaviti izja{wavawe na referendumu o evropskom
ustavu, {to mo`e biti prekretnica za Evropsku uni-
ju.
Evropa kao i Sjediwene Dr`ave ima problem da
odr`i privredni i ekonomski razvoj, {to me|u osta-
lim zahtijeva obnovu radne snage koja se nalazi na Is-
toku, a to tako|e treba posmatrati u regionalnom kon-
tekstu.
- Posmatraju}i iz tih pozicija, zapadni Balkan, na-
{e okru`ewe, ima dvije kriti~ne ta~ke BiH i Koso-
vo - kazao je Kazazovi}.
U BiH me|unarodna zajednica je faktor stabilno-
sti, ali treba imati na umu da ni u woj nisu jedinstve-
ni interesi i da je ovdje prisutna radi ostvarivawe
sopstvenih interesa.
- Kosovo je u fazi kada treba usvojiti i primije-
niti standarde i odrediti budu}i status. Rje{ewa za-
sad nema - ka`e Kazazovi} i dodaje da postoje naznake
da bi Evropa i Amerika zajedni~ki rije{ili to pita-
we. ¥
"KRUG 99" O ODNOSIMA ZAPADA PREMA BALKANU
Zagonetni Va{ingtonPRIJEDOR - Na~elnici de-
vet op{tina Potkozarja, koji ~i-
ne Inicijativni odbor za obnovu
Kozare, dogovorili su se u subo-
tu na Mrakovici da nastave zajed-
ni~ke aktivnosti za o`ivqavawe
te planine i razvijawe kontinen-
talnog turizma, javila je Srna.
Gradona~elnik Bawe Luke
Dragoqub Davidovi} smatra da je
prioritetni posao sanacija i iz-
gradwa putne mre`e, te marketin-
{ko predstavqawe turisti~ke po-
nude regiona.
Davidovi} je naglasio potre-
bu mijewawa zakona koji reguli-
{e funkcionisawe Nacionalnih
parkova i turizma, kao i osniva-
wa turisti~kih organizacija i
wihovog uvezivawa.
On je podsjetio da su prote-
kle godine na Kozari obnovqeni
elektro i telefonski vodovi, ski-
liftovi, motel "Bijele vode#, a
u ovoj godini rekao je da treba
o~ekivati obnovu hotela "Koza-
ra#, koji je privatizovan.
Na~elnik prijedorske op{ti-
ne Marko Pavi} rekao je da }e Ko-
zara biti atraktivna turisti~ka
destinacija ukoliko gostima bu-
du ponu|eni kvalitetni sadr`aji.
Jedan od wih, rasvjeta na ski-
ja{kim stazama na Mrakovici
od subote uve~e je u funkciji na
radost qubiteqa zimskih spor-
tova, za koje je Kozara posqed-
wih desetak dana pravi raj.
Skija{ima su na raspolaga-
wu bebi i ski lift za odrasle,
te dobro ure|ene staze o kojima
brine Planinarsko-skija{ko
dru{tvo "Qubijski rudar#. ¥
BAWA LUKA - Studentska
unija Republike Srpske zatra-
`ila je od mandatara za sastav
republi~ke Vlade Pere Bukej-
klovi}a da sada{wi ministar
prosvjete i kulture Gojko Sava-
novi} ne bude predlo`en na tu
du`nost u novom sazivu.
U pismu koje je potpisao
predsjednik Branislav Ra~i} na-
vodi se da je ono upu}eno na osno-
vu dopisa Studentske organizaci-
je Univerziteta u Bawoj Luci i
Saveza studenata Univerziteta
u Isto~nom Sarajevu, koji su ne-
zadovoqni radom ovog ministar-
stva i odnosom ministra prema
svim pitawima iz oblasti viso-
kog obrazovawa i studentskog
standarda.
Svoje nezadovoqstvo studen-
ti ovih organizacija obrazlo`i-
li su, izme|u ostalog, nepostoja-
wem odgovaraju}e komunikacije
ministra sa studentima, radom
na pro{irewu smje{taja, sufi-
nansirawem ishrane i smje{taja
studenata, nesaradwom sa studen-
tima povodom wihovog zahtjeva
za smawewem tro{kova studija u
{kolskoj 2004/2005. godini, sum-
wivim postupkom osnivawa jav-
ne ustanove "Studentski grad#
koja kr{i autonomiju Univerzi-
teta i principe svih dokumena-
ta iz oblasti reforme visokog
obrazovawa...
- Studentska unija Republi-
ke Srpske nezadovoqna je i radom
ministra na poqu reformi vi-
sokog obrazovawa odnosno nedo-
no{ewem odgovaraju}ih zakon-
skih dokumenata na nivou Repu-
blike Srpske, {to je jedna od va-
`nih stavki za sna`nu Srpsku -
stoji daqe u pismu.
Studentska unija je, navodi
se u dopisu, pra}ewem stawa stu-
dentskog standarda u ~itavoj Srp-
skoj uvidjela katastrofalne
uslove u studentskom domovima,
odnosno uslovima nedostojnim za
`ivot ~ovjeka: nema tople vode,
grijawa, sa lo{om ishranom ili
bez we...
- S druge strane u javnim gla-
silima imali smo priliku da
pro~itamo o rasipawu novca Mi-
nistarstva prosvjete za kupovi-
nu skupocjenog automobila sa ma-
sa`om, {to je za nas neprihva-
tqivo i nerazumqivo - podsje}a
Studentska unija.
Ova organizacija }e, navodi
se na kraju pisma, ukoliko se ne
uva`i wihov zahtjev i navedene
~iwenice, u ime studenata oba
univerziteta, preduzeti "ade-
kvatne mjere#, ali nisu precizi-
rali kakve.
¥ M. XEPINA
Mrakovica: Kao nekad
O@IVQAVAWE PRIJEDORSKOG TURIZMA
Raj na Kozari
JEDINICA SAVANOVI]UStudenti nezadovoqni radom ministra Gojka Savanovi}a.Katastrofalni uslovi u studentskim domovima.Rasipni{tvo Ministarstva prosvjete
TRAGOM ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA O REFORMI POLICIJSKIH SNAGA U BiH
KROJI, AGO, KAKO TI JE DRAGOOdluka Pedija E{dauna isto~ne Hercegovce podsje}a napet vijekova turske vladavine. Raseqeni i izbjegli suostali u Srpskoj da bi bili bezbjedniji
\Miladin Samarxi}: E{daun mijewa Dejton
Veqko Stevanovi}:Vaqda ne}e pro}i
SARAJEVIZACIJA- Nisam previ{e iznena-
|en prijedlogom visokog pred-
stavnika. Svima je dobro zna-
no da ekstremne bo{wa~ke sna-
ge, prvenstveno Stranka demo-
kratske akcije, sve svoje pote-
ze usmjeravaju na na slabqewe
i gubqewe wenih nadle`nosti
Republike Srpske. Jednostav-
no, oni `ele da sve premjeste
u Sarajevo. @ele "sarajeviza-
ciju# BiH, kakva je bila pri-
je rata. U tome im obilato po-
ma`e i Kancelarije visokog
predstavnika. Republika Srp-
ska mora da ima svoju polici-
ju i svoje Ministarstvo unu-
tra{wih poslova. Tra`imo sa-
mo ono {to nam pripada po Dej-
tonu i Ustavu i ni{ta vi{e od
toga - izjavio je narodni po-
slanik Srpske radikalne st-
ranke dr Slavko Boqanovi} iz
Trebiwa.
NE DR@I VODUZa svojevrsnu prijetwu vi-
sokog predstavnika - da }e ako
ne prihvati wegovu odluku Re-
publika Srpska biti odgovor-
na za neulazak BiH u Evropsku
uniju - Mla|an Zari} ka`e da
"ne dr`i vodu#. BiH u Evrop-
sku uniju mo`e u}i samo ako
sama donosi odluke, po{tuju-
}i ustavnost i zakonitost.
- Partija demokratskog
progresa ne}e prihvatiti ni-
jedno rje{ewe, ako ono ne ga-
rantuje opstanak Ministarstva
unutra{wih poslova, direkto-
ra republi~ke policije i o~u-
vawe wene stvarne i mjesne
nadle`nosti na teritoriji Re-
publike Srpske - tvrdi Mla-
|an Zari}.
NIJE PO USTAVU- Ovom odlukom Pedi E{-
daun je vratio organizaciju
Ministarstva unutra{wih po-
slova na predratno stawe. Bri-
sawem administrativne grani-
ce izme|u Republike Srpske i
Federacije BiH, on nastoji da
poni{ti republi~ke i fede-
ralne, Ustavom utvr|ene, nad-
le`nosti. Na taj na~in, E{da-
un je jo{ jednom dokazuje svo-
ju `equ da ukine Republiku
Srpsku - rekao je Qubisav Jo-
vanovi}.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.EKONOMIJA6
SEKTOR za istrage i kontro-
lu velikih poreskih obveznika
proslijedio je lani 44 izvje{ta-
ja nadle`nim tu`ila{tvima o
utajama i prawu poreza. Nezako-
nitosti o kojima govore izvje{ta-
ji o{tetili su buxet Republike
Srpske za 16,3 miliona maraka.
Potvr|uju}i ovu informaci-
ju, pomo}nik direktora Poreske
uprave Republike Srpske za is-
trage i kontrolu velikih pore-
skih obveznika Obrad Petrovi}
napomenuo je da se broj neposto-
je}ih firmi na registrovanim
adresama stalno smawuje, zahva-
quju}i presudama i pritvoru
osumwi~enih za utaju koju spro-
vodi Sud BiH.
- Do sada je otkriveno 378
"fantomskih# firmi u Republi-
ci Srpskoj, kojima je oduzet pore-
ski broj i onemogu}eno poslova-
we - istakao je Petrovi}.
Ovaj Sektor je u pro{loj go-
dini prekontrolisao 228 velikih
poreskih obveznika.
- Inspektori su tom prili-
kom utvrdili razliku izme|u pri-
javqenih i stvarnih poreskih oba-
veza od 31,7 miliona maraka. Zbog
neredovnog pla}awa poreskih oba-
veza obra~unata je kamata od 14,1
miliona maraka, {to }e re}i da
su efekti rada ovog Sektora la-
ni bili 45,8 miliona - naglasio je
Petrovi}.
Od toga, u "dobrovoqnom ro-
ku# napla}eno je samo {est mili-
ona maraka. Od preostalih, nena-
pla}enih 39,8 miliona, za 9,2 mi-
liona istekao je rok za izmirewe
obaveza, {to je proslije|eno pod-
ru~nim jedinicama Poreske upra-
ve za prinudnu naplatu.
Novi zakoni o akcizama i po-
rezu na promet donijeli su, ka`e
Petrovi}, vi{e posla poreskim
inspektorima.
- Kontrola obra~una i pla}a-
wa akcize na doma}e proizvode,
kao indirektne poreze, ostaje u
nadle`nosti poreskih uprava Re-
publike Srpske i Federacije BiH
do 30. juna ove godine. Taj posao }e
od 1. jula preuzeti Uprava za in-
direktno oporezivawe, koja bi u
me|uvremenu trebalo kadrovski
da oja~a - rekao je Petrovi}.
Poreska uprava uputila je
Ministarstvu finansija Republi-
ke Srpske brojne primjedbe na za-
kone o akcizama i porezu na pro-
met na nivou BiH.
- U jednom ~lanu zakona ka`e
se da su obveznici pla}awa akci-
ze uvoznici i proizvo|a~i, a u
drugom ~lanu da je to i isporu~i-
lac robe, {to nema nikakvog smi-
sla. Pla}awe akcize za pra{ko-
ve od kojih se prave sokovi je ta-
ko|e sporno, jer oni nisu nikakav
proizvod - navodi Petrovi} neke
od primjedbi Poreske uprave.
On dodaje da }e veliki tro-
{ak za poreske obveznike, a i za
poreske uprave biti podno{ewe
poreskih prijava svaki mjesec,
{to se do sada ~inilo kvartal-
no. Forma tih prijava, iako je
januar pro{ao, jo{ nije propi-
sana.
Zakonom o akcizama BiH pro-
pisano je da ukoliko Uprava za
indirektno oporezivawe ne uspi-
je naplatiti akcize pri uvozu, Po-
reska uprava krene u prinudnu na-
platu.
- Sporno je, upozorava Obrad
Petrovi}, {to je u zakonu postu-
pak prinudne naplate druga~ije
definisan od postupka koji se
primjewuje u Poreskoj upravi.
¥ D. VRHOVAC
MIHAJLOVI]
KONTROLA VELIKIH PORESKIH OBVEZNIKA
I FANTOMI OSTAVQAJU TRAG U Republici Srpskoj otkriveno 378 fiktivnih firmi.
U pro{loj godini razlika izme|u prijavqenih i stvarnihporeskih obaveza bila je 31,7 miliona maraka
LOPARE - Od 19 preduze}a na
podru~ju op{tine Lopare, 17 ih je
tokom 2004. zabiqe`ilo gubitke u
poslovawu. Najve}i pad od 600 hi-
qada maraka imala je Fabrika sto-
lova i stolica.
Pozitivno poslovawe u 2004.
ostvarili su samo ,,Kristin mod''
i Fabrika opekarskih proizvoda.
Katastrofalna privredna si-
tuacija dovela je do smawewa bro-
ja zaposlenih za oko 30 odsto u od-
nosu na 2003. godinu.
Prema preliminarnim izvje-
{tajima, ukupan gubitak privrede
u Loparama tokom pro{le godine,
bio je preko 1,2 miliona maraka.
Ukupan prihod od 7,5 miliona ma-
raka nadma{ili su ukupni tro{ko-
vi od 8,3 miliona.
Problem je, kako smatraju u
nadle`nom op{tinskom odjeqewu,
u naslije|enim dugovawima, u lo-
{im rukovodnim organima, nedo-
statku tr`i{ta, kapitala, obrt-
nih sredstava i u ~iwenici da sva
preduze}a jo{ nisu privatizovana.
Od 17 hiqada stanovnika, ve}i-
na posjeduje zemqu izuzetno pogod-
nu za vo}arsku proizvodwu, ali je
i vo}arstvo poslije petnaestogo-
di{we pauze skoro u potpunosti
zamrlo.
I Zadruga "Doj~in Luki}#, ne-
kad izuzetno razvijeno i uzorno ga-
zdinstvo, danas ima brojne proble-
me u poslovawu.
U op{tinskoj upravi smatraju
da anga`ovawem poqoprivredne
savjetodavne slu`be u ovoj obla-
sti mogu posti}i zna~ajne rezul-
tate, kako bi obezbijedili ve}u za-
poslenost mladih, donekle poboq-
{ali uslove `ivota u Loparama i
umawili broj odlazaka u inostran-
stvo, u potrazi za poslom i sigur-
nom egzistencijom.
¥ M. S.
PRIVREDA LOPARA
Gubici iseqavaju stanovni{tvo
ZVORNIK - Odluka Savjeta
ministara BiH od 1. februara o
privremenom poni{tavawu nulte
carinske stope na odre|ene vrste
robe iz Srbije i Crne Gore di-
rektno je pogodila jedan broj pro-
izvo|a~a iz Republike Srpske.
Umjesto dosada{we nulte sto-
pe, koja je odre|ena na osnovu Spo-
razuma o slobodnoj trgovini iz-
me|u BiH i Srbije i Crne Gore,
na uvoz bra{na, piva i neke druge
robe, po novoj odluci, napla}iva-
}e se puna carinska stopa u skla-
du sa carinskom tarifom BiH.
- To zna~i da bi na cijenu bra-
{na iz Srbije carina bila 10 od-
sto plus jedan odsto za evidenti-
rawe i 20 maraka kao za{titna
mjera po svakoj toni bra{na - ob-
ja{wava komercijalni direktor
Fabrike konditorskih proizvoda
"@ad# iz Zvornika Ilija Mi{ko-
vi}.
Direktor marketinga kompa-
nije "Aleksandrija# u ~ijem sklo-
pu posluje i fabrika "@ad# Mir-
ko Kova~evi} isti~e da u wihovoj
proizvodwi mlinovi iz vojvo|an-
skog ^uruga predstavqaju osnovu
funkcionisawa preduze}a.
- Pored toga {to se sirovina
iz mlinova koristi za proizvod-
wu, kupcima u BiH je ponu|eno i
~uru{ko bra{no, ali, poslije ove
odluke Savjeta ministara wegova
cijena ovde }e biti uve}ana za te
tro{kove i vi{e ne}emo biti kon-
kurentni - poru~uje Mi{kovi}.
Sekretar "@ada# Petko Bu-
di{a smatra da je neobi~no da je
primjena odluke, koja je proizvo-
|a~e zatekla, po~ela onog dana kad
je i donesena.
- Ovakva odluka se pravda od-
lukom Crne Gore o privremenoj
za{titnoj mjeri od prekomjernog
uvoza p{eni~nog bra{na pove}a-
wem carine za 30 odsto. Za{to je
Savjet ministara uveo mjeru i
prema Srbiji kad se zna da Srbi-
ja i Crna Gora imaju autonomne
carinske re`ime - pita se Budi-
{a.
Rukovodstvo "@ada# zanima i
{ta je sa ve} zapo~etim poslovi-
ma i ugovorima koji su sklopqeni
prije dono{ewa odluke, a ~ijim
}e stopirawem firme koje su sklo-
pile te ugovore pretrpjeti ogrom-
nu {tetu. Po wihovoj ocjeni, ova-
kva odluka nema upori{te i zato
su pozvali privrednike i Pri-
vrednu komoru da reaguju kako bi
se odluka {to prije ukinula.
Ako se zna da BiH nije veli-
ki proizvo|a~ ni p{enice ni bra-
{na i da joj treba kvalitetna hra-
na kakva se proizvodi u #
Alek-
sandriji#, proizvo|a~ima u BiH
trebalo bi da se omogu}e stabil-
ni uslovi poslovawa. Nasuprot
tome, posqedwa odluka Savjeta
ministara ote`ava wihovo poslo-
vawe.
¥ S. SAVI]
U "ALEKSANDRIJI" NEZADOVOQNI ODLUKOM SAVJETA
MINISTARA BiH
STOPA NAGAZILA PROIZVO\A^EPrivremeno ukidawe nulte stope na uvozbra{na iz Srbije dovodi do poskupqewaproizvodwe u BiH. Proizvo|a~ise pitaju gdje je upori{te za takvu odlukuSavjeta ministara BiH
SARAJEVO - Uvoznici, pre-
ra|iva~i i distributeri kafe u
BiH zatra`ili su izmjenu Zakona
o akcizama, koji je na snagu stu-
pio prvog januara 2005. godine, jer
ih je, kako navode, doveo u nepovo-
qan polo`aj u odnosu na prera|i-
va~e kafe iz susjednih zemaqa.
Oni su u petak u Spoqnotrgo-
vinskoj komori BiH iznijeli za-
htjev da se vrate stare zakonske od-
rednice, koje podrazumijevaju raz-
dvajawe akciza za sirovu i pr`enu
kafu, te zatra`ili da se donesu za-
konska rje{ewa za pojedina~ne ak-
cizne robe, kao {to su donesene za
duvan, naftu ili alkohol.
- Prema zakonu koji je upravo
stupio na snagu, akcize se obra~u-
navaju i na sirovu i na pr`enu ka-
fu u apsolutnim iznosima, pa oni
koji kafu prera|uju imaju dodat-
ne tro{kove, posebno na pr`enu
kafu - rekao je direktor Sektora
za privredu pri Spoqnotrgovin-
skoj komori BiH Savo Marjanac.
Prema rije~ima direktora
firme ,,Donkafe'' Veselina Ko-
qanina, wegovo preduze}e je zbog
dono{ewa novog zakona bilo pri-
morano da cijenu kafe pove}a za
40 odsto, {to je za rezultat ima-
lo umawenu prodaju, a u isto vri-
jeme pove}awe tro{kova proiz-
vodwe.
Predatvnik firme ,,Kofi-
kom'', koja distribuira ,,Grand ka-
fu'' Senad ̂ engi} tako|e je iznio
niz primjedbi na novi Zakon o ak-
cizama, posebno nagla{avaju}i da
u wemu ima niz nelogi~nosti i ne-
pravilnosti.
- Neka podzakonska akta, koja
bli`e reguli{u ovu oblast, {tam-
pana su i distribuirana pet dana
prije wihovog dono{ewa - upozo-
rio je ^engi}.
Doma}i uvoznici prera|iva-
~i i distributeri kafe slo`ili
su se da posqedwa zakonska rje{e-
wa ne {tite wihove interese. Oni
su jo{ dodali da su zanemarene sti-
mulativne mjere i da tvorci zako-
na zatvaraju o~i pred problemom
nelojalne konkurencije, jer se ka-
fa na pijaci mo`e nabaviti po ci-
jeni od {est maraka za kilogram,
dok je kod ovla{}enih prera|iva-
~a cijena dvostruko ve}a.
¥ N. Z.
UVOZNICI, PRERA\IVA^I I DISTRIBUTERI KAFE O ZAKONU O AKCIZAMA
PRWAVOR - Farma "Vetpro-
dukt# iz Prwavora u 2004. godini
na tr`i{te je plasirala milion
pili}a, ~ime su ispunili godi-
{wi plan i sa~uvali poziciju jed-
nog od najve}ih isporu~ilaca pi-
li}a u BiH.
Od 1978. godine u "Vetproduk-
tu# proizvode jednodnevne pili-
}e lake i te{ke linije. Obezbi-
je|ena je proizvodwa koka nosili-
ca, konzumnih jaja i tovnih pili-
}a poznate ma|arske rase "ros#
307 i 308.
U posqedwe dvije godine pro-
izvodwa je pro{irena i na jedno-
dnevne }uri}e te{ke linije, ame-
ri~ke rase "nikolas#.
- Saznali smo da izvoz }ure-
tine jo{ nije odobren i da se jo{
niko nije ni registrovao za izvoz
}ure}eg mesa i wegovih prera|e-
vina. Upravo zbog toga i mi smo
se orijentisali na individualne
proizvo|a~e koji kupuju od 20 do
50 }uri}a za svoje potrebe - veli
direktor Akcionarskog dru{tva
"Vetprodukt# Dragica Planin-
~i}, koja je ve} 13 godina na ~elu
ovog preduze}a.
Iako je u pro{loj godini bi-
lo mnogo problema u poslovawu,
plan proizvodwe je ostvaren. Me-
|utim, naplata je ostvarena u mno-
go mawem procentu. Ipak, svih 30
radnika u tom periodu imali su
redovne plate, isti~e Planin~i-
}eva.
- Dosta izvozimo u Federaci-
ju BiH. U Republici Srpskoj dr-
`imo ovaj dio tr`i{ta od Prwa-
vora prema Novom Gradu i na dru-
goj strani Republike do Lon~ara,
gdje imamo zaista veliki broj ku-
paca - isti~e Dragica Planin~i}.
Ona dodaje da su pro{le godi-
ne, zbog ote`ane nabavke kukuru-
za, imali velikih problema sa
prehranom pili}a.
- Hrana je bila jako skupa. Ove
godine hrana je skoro duplo jef-
tinija, tako da smo i mi smawili
cijenu na{ih pili}a - nagla{ava
Planin~i}eva.
Isporuka "Vetproduktovih#
pili}a odvija se neprestano, a naj-
ve}a je na po~etku proqe}a i kra-
jem qeta. Kao i za ve}inu doma}ih
proizvo|a~a i za ovo prwavorsko
preduze}e stalnu ote`avaju}u
okolnost predstavqa nesre|eno
tr`i{te u BiH.
¥ B. M.
FARMA PILI]A "VETPRODUKT" PRWAVOR
\^uru{ko bra{no: Novi tro{kovi - nova cijena
- Nedavno smo otkrili poku{aj
jednog fizi~kog lica da putem fal-
sifikovane uplatnice i pe~ata,
kao i la`ne potvrde o registra-
ciji firme, preuzme robu kod ne-
kih pravnih lica. Slu~aj smo pro-
slijedili Ministarstvu unutra-
{wih poslova - ka`e Petrovi}.
PREVARE
NEIZVJESNOSTU kompaniji "Aleksandri-
ja# nagla{avaju da je ukidawem
nulte stope ugro`ena za{tita
interesa doma}ih preduze}a ko-
ja posluju i na podru~ju BiH i u
Srbiji i Crnoj Gori.
Oni su zabrinuti i zbog mo-
gu}nosti da Srbija uvede kontra
mjere {to bi kompanijama poput
Aleksandrije koja u svom sasta-
vu imaju preduze}a i u BiH i u
Srbiji i Crnoj Gori nanijelo
veliku {tetu.
BRATISLAVA - Slovaci su
pro{le godine za sitnu svakodnev-
nu korupciju izdvojili preko 166
miliona evra, {to je petina svih
prihoda na crno u privredi, pro-
cjewuje Nacionalni zavod za sta-
tistiku, prenijela je Beta.
Najvi{e para na crno, bez po-
tvrda, uzima u Slova~koj privat-
ni sektor, naj~e{}e zanatlije. Sa-
mo zanatlijama i preduzetnicima
u gra|evini Slovaci su dali 434
miliona evra koje preduzetnici
nisu prijavili poreskim vlasti-
ma. ¥
POSLOVNI SVIJET
PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE
PRIVREDNA KOMORA REGIJE BAWA LUKA
Privredna komora Republike Srpske i Privredna komora regije Bawa Luka organizuju raspravu na
temu:
1. PRIMJENA ZAKONA O POREZU NA DODATNU VRIJEDNOST U BiH
- Predava~i:Uprava za indirektno oporezivawe BiH
2. ISKUSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U SPROVO\EWU ZAKONA O PDV
- Predava~i: Gospodarska komora Hrvatske
Rasprava }e se odr`ati u Bawoj Luci (amfiteatar Ekonomskog fakulteta) 10. februara 2005. godine
sa po~etkom u 11 ~asova.
Kotizaciju od 50 KM po u~esniku mo`ete uplatiti na `iro ra~un broj: 562099 00016769 45 - kod Razvo-
jne banke jugoisto~ne Evrope, Bawa Luka, ili gotovinski prije po~etka rasprave.
Kontakt osoba za informacije: Vinko Berak, telefon 051/215-498
ponedjeqak, 7. februar 2005. DRU[TVO 7BRATUNAC - Pedesetjedno-
godi{wi Milorad \oki} iz kra-
vi~kog zaseoka Dowi Mratiwci
potuca se po tu|im ku}ama od 1993.
godine. Iako je ratni vojni inva-
lid sa mjese~nim primawima od
svega 41 marke, `ivi u tro{noj
bo{wa~koj ku}ici u Bratuncu.
Smje{taj pla}a trideset maraka
mjese~no.
Odvajao je do sada od usta ali,
ka`e, da ni sam ne zna kako }e iz-
dr`ati do proqe}a. Pro{le godi-
ne nevoqa ga je natjerala da se
vrati na svoje imawe, ali tamo
nije imao krova nad glavom. Na-
javquje da }e se tamo ponovo vra-
titi "~im {eva zapjeva#.
- Ni pro{le godine nisam mo-
gao da pla}am kiriju i vratio sam
se u selo gdje sam prije rata zapo-
~eo ku}u. Nadao sam se da }u pri-
kupiti ne{to novca da popravim
zid koji je o{tetila granata i da
}u najlonom zatvoriti otvore na
prozorima, ali nisam uspio da to
uradim do zime. Od rawavawa u
ruku nisam sposoban da radim fi-
zi~ke poslove - kazuje Milorad
svoje muke i napomiwe da od lo-
kalnih vlasti u Bratuncu nije tra-
`io pomo}, jer razumije te{ku si-
tuaciju na podru~ju ove op{tine.
Milorad nema porodicu, pa
ka`e kako bi najprije trebalo da
se rije{e problemi porodica ko-
je imaju djecu.
- Obratio sam se vi{e puta
me|unarodnim organizacijama
tra`e}i da mi pomognu da popra-
vim makar ovu prostoriju pod plo-
~om u ku}i koju sam zapo~eo, ali
su odbijali moj zahtjev pod izgo-
vorom da nema puta do tog mjesta
- jada se Milorad.
Navodi primjere svojih biv-
{ih kom{ija Bo{waka u Kowe-
vi} Poqu ~ije su ku}e obnovqe-
ne, a oni se ne vra}aju. Ovaj skrom-
ni ~ovjek zimuje u sobi~ku u kome
je jedva stao dotrajali {poret
"smederevac#, naramak drva i sta-
ri krevet. Drugi dio ove }erpi~a-
re odavno je pretvoren u {talu. Tu
je Miloradov privremeni kom{i-
ja smjestio svog kowa. Do izbija-
wa rata Milorad je radio u Rud-
niku "Zaja~a# kod Loznice. Lije-
po je zara|ivao i zapo~eo da gra-
di ku}u u rodnom selu.
Roditeqi su umrli prije ra-
ta i mislio je da }e sa svojom po-
rodicom `ivjeti u Mratiwcima
kao i drugi qudi.
- Sa ratom su stigle sve nevo-
qe. Spaqena je na{a porodi~na
ku}a, a moju pod plo~om razvali-
la je granata. Rawen sam po po-
vratku iz bolnice i morao sam da
na|em neki smje{taj. Potucam se
ovako vi{e od deset godina - pod-
sje}a Milorad.
Wegov brat Bo`o ostao je po-
slije rawavawa u proteklom ratu,
bez obje noge i kao te`ak inva-
lid jedva prehrawuje svoju poro-
dicu. Milorad ka`e da mu je rat
sve `ivotne planove poremetio
i o `enidbi, ka`e, vi{e i ne raz-
mi{qa.
Poznanici i saborci tvrde da
je on divan ~ovjek, ali da se neka-
ko od svih otu|io i da ̀ ivi u svom
svijetu samo}e. Bio je, ka`u, ko-
munikativan i volio je dru{tvo.
Ipak, toplina iz wegovih o~iju
odaje skrivenu ̀ equ za dru`ewem
i toplim razgovorom.
¥ K. ].
QUDSKE SUDBINE
IAKO popis izbjeglica i ra-
seqenih u Republici Srpskoj tra-
je tri, a u Br~ko distriktu i Fe-
deraciji BiH dva mjeseca i treba-
lo je da se zavr{i 15. februara, od-
ziv qudi koji su deset i vi{e go-
dina imali pomenut status slabi-
ji je od o~ekivanog.
- Od 15. decembra do 4. febru-
ara javila se 371 porodica, odnosno
810 gra|ana sa statusom izbjeglih
i raseqenih. Od ukupnog broja iz
Br~ko distrikta je 125 raseqenih
porodica, Federacije BiH 235 i
Republike Srpske osam porodica.
Iz Hrvatske su se na popis javile
tri izbjegli~ke porodice - rekla
je za "Glas Srpske# {ef Odjeqewa
za raseqene, izbjeglice i stambe-
na pitawa Vlade Br~ko distrikta
Branka \uri}.
Prema podacima kojima tre-
nutno raspola`e nadle`no odjeqe-
we u Br~kom, od 125 raseqenih po-
rodica iz Br~ko distrikta, 67 je
bo{wa~kih, tri su hrvatske, 53 srp-
ske i dvije kao pripadnici osta-
lih naroda. Od 235 raseqenih po-
rodica iz Federacije BiH po jed-
na je hrvatska i iz ostalih naroda,
a 233 su srpske porodice. Iz Repu-
blike Srpske u Br~ko distriktu
prijavilo se osam bo{wa~kih ra-
seqeni~kih porodica.
- O~ekivali smo da se na popis
izbjeglih i raseqenih u Br~ko di-
striktu javi oko 1.600 porodica,
ali se na osnovu trenutnog stawa
mo`e re}i da je odziv jako slab.
Mnogi su svjesni da }e izgubiti
status, pa se zbog toga i ne prija-
vquju - ka`u u Odjeqewu za rase-
qene, izbjeglice i stambena pita-
wa Vlade Br~ko distrikta.
U Republici Srpskoj, u kojoj
je popis izbjeglica i raseqenih po-
~eo 1. novembra, do kraja januara
prijavilo se vi{e od 14,4 hiqade
raseqenih porodica iz Federaci-
je BiH i samo 1,376 porodica iz-
bjeglih iz Hrvatske.
Iako je republi~ko Ministar-
stvo za izbjeglice i raseqene o~e-
kivalo da se na popis prijavi naj-
mawe 20 hiqada raseqenih i od dvi-
je do tri hiqade izbjegli~kih po-
rodica, odziv je daleko mawi od
o~ekivanog.
- Preko javnih glasila dobro
smo "pokrili# i upoznali gra|ane
sa popisom. Krajwi rok je polovi-
na februara, pa se mo`e dogoditi
da se qudi mahom po~nu prijavqi-
vati u posqedwi ~as. [tampali
smo 30 hiqada obrazaca za popis,
ali sumwamo da }e svi oni biti po-
puweni - rekla je za "Glas Srpske#
na~elnik Odjeqewa za analitiku i
informisawe republi~kog Mini-
starstva za izbjeglice i raseqene
Jagoda Petrovi}.
Prema podacima koje je u janu-
aru iznio ministar za qudska pra-
va i izbjeglice BiH Mirsad Kebo,
u Federaciji BiH se tada prijavi-
lo oko devet hiqada raseqenih po-
rodica. ¥ J. NOVKOVI]
POPIS IZBJEGLIH I RASEQENIH U BiH
ODZIV KRIJE PRAVO STAWEIako je republi~ko ministarstvo o~ekivaloda se na popis prijavi najmawe 20 hiqada raseqenihi od dvije do tri hiqade izbjegli~kih porodica, odzivje daleko mawi od o~ekivanog
VI[EGRAD - U okviru
programa obilaska seoskih i
prigradskih podru~ja u petak
su predsjednik Skup{tine op-
{tine Rexep Jela~i} i na~el-
nik op{tine Vi{egrad Mila-
din Mili}evi} posjetili mje-
snu zajednicu Me|e|a.
Radi se o podru~ju sa ve-
}inskim povratni~kim - bo-
{wa~kim stanovni{tvom u ko-
me je raznim donacijama obno-
vqeno 187 porodi~nih ku}a,
odnosno stambenih jedinica u
tri zgrade. I pored toga, na
{irem podru~ju ove mjesne za-
jednice na obnovu ~eka jo{
skoro 300 porodi~nih ku}a.
O svemu ovome, kao i o ni-
zu prate}ih problema sa najod-
govornijim qudima zakonodav-
ne i izvr{ne vlasti op{tine
Vi{egrad razgovarali su mje-
{tani Me|e|e, isti~u}i neo-
phodnost zavr{etka elektri-
fikacije, posebno na podru~-
ju sela Crijep i Kao{tice.
Informi{u}i gra|ane o
nacrtu buxeta op{tine, koji
je na javnoj raspravi, Jela~i}
je rekao da }e se najve}i dio
planiranih sredstava za seosku
infrastrukturu usmjeriti na
podru~je Me|e|e. On je tako-
|e podsjetio da predstoje izbo-
ri u savjetima mjesnih zajed-
nica, pa }e od izbora pravih
qudi u ta tijela najdirektni-
je zavisiti i realizacija pla-
nova na obnovi ovog podru~ja
i otvarawu mawih proizvod-
nih pogona, u {ta se ubraja i
najava gradwe dva savremena
ribwaka na Drinskom jezeru.
Na~elnik op{tine Mila-
din Mili}evi} obe}ao je hit-
no ure|ewe prostorija mjesne
zajednice i mjesnog ureda, te
usmjeravawe zna~ajnih sred-
stava za kompletirawe infra-
strukture.
¥ S. H.
VI[EGRADSKA MJESNA ZAJEDNICA ME\E\A
DRVAR - Poslije izrade i pot-
pisivawa Dejtonskog sporazuma 11
drvarskih sela pripalo je biha}koj
op{tini.
Formalno-pravno oni se tamo
nalaze, ali su `ivotno vezani za
Drvar. U Drvaru su wihove zemqi-
{ne i mati~ne kwige, tu su im rod-
bina, prijateqi, kumovi, a i saobra-
}ajno su boqe povezani sa ovim gra-
dom. Me|utim, {ta sve to vrijedi
kad je granice odre|ivao neko dru-
gi, neko kome o~igledno qudi ni-
su bili na prvom mjestu.
Tada je bilo bitno zadovoqi-
ti neke druge stvari, a {ta }e ka-
snije biti sa tim qudima, to je ta-
da bilo najmawe va`no. Shvataju-
}i situaciju, mje{tani Voboqusa-
ka, Velikog i Malog Cvijetni}a,
Trubara i drugih sela obra}ali su
se vlastima kantona kojem su pri-
pali za pomo} u rekonstrukciji ku-
}a, za struju, za sve ono {to im je
taj kanton i bio du`an pru`iti,
ali do sada je od svega toga bilo
malo koristi.
Malo je ku}a obnovqeno, a o
struji da se i ne govori. Da se Bi-
ha}ki kanton ma}ehinski odnosi
prema ovim qudima, pokazao je i
posqedwi primjer. Zatrpani sni-
jegom, odsje~eni od svijeta, pred-
stavnici Voboqusaka i drugih se-
la tra`ili su da im se pro~isti
put, ali u Biha}u su bili gluvi za
to. Kad su vidjeli da od ~i{}ewa
ne}e biti ni{ta, zatra`ili su po-
mo} u op{tini Drvar. Znali su da
administrativno ne pripadaju ovom
gradu, ali su se nadali da }e tu na-
i}i na razumijevawe. Na wihovu
sre}u, tako je i bilo.
Iako je na~elnik Drvara An-
ka Papak Dodig poku{avala da stu-
pi u kontakt sa nadle`nim u bi-
ha}koj op{tini, od toga nije bilo
koristi. Ona je zatim uputila op-
{tinsko komunalno vozilo da pro-
kr~i snijegom zametene puteve pre-
ma selima.
Jo{ jednom su qudi pomenutih
sela shvatili da ni na koji na~in
ne pripadaju Biha}kom kantonu i
da sve ono {to imaju i qudsko i
materijalno pripada wihovoj ne-
kada{woj mati~noj op{tini, {to
se pokazalo i na ovom najnovijem
primjeru.
¥ Q. D.
DRVARSKA SELA NEVESELA
Prepu{teni slu~aju
BAWA LUKA - Za 30 godina po-
stojawa i rada kroz Ekonomski fa-
kultet pro{lo je desetine hiqada
studenata. Svake godine fakultet
otvara svoja vrata za oko 400 bruco-
{a, a za ove tri decenije, kroz ista
ta vrata, sa diplomom u rukama iza-
{lo je 2.745 ekonomista.
Sada{wi dekan Stanko Stani},
13. na toj funkciji, pri~a da je fa-
kultet pretrpio mno{tvo promjena
od osnivawa 6. februara 1975. godi-
ne do danas.
- Ono {to nas sada karakteri{e
je ~iwenica da smo jedan od najbo-
qih fakulteta, ne samo u Republi-
ci Srpskoj, nego i {irem okru`e-
wu. Aktuelni smo po nastavnim pro-
gramima, savremenoj opremi i {to je
najva`nije, bogati smo stru~nim ka-
drom - isti~e Stani}.
Na posqedwoj generaciji stude-
nata ovog fakulteta primijewen je
novi plan rada, koji predvi|a da fa-
kultet traje tri godine, s mogu}no-
{}u upisivawa postdiplomskih, do-
diplomskih i doktorskih studija.
- Uvijek je postojao veliki in-
teres za ekonomiju, a mawe zati{je
vladalo je jedino u ratnom periodu.
Nije bilo nijedne generacije koja
nije izwedrila velike talente, od
kojih smo neke nastojali da zadr`i-
mo kao asistente - kazao je dekan Sta-
ni}.
Pretposqedwa generacija di-
plomaca dala je Ekonomskom fakul-
tetu dva asistenta - bra}u Dalibora
i Darka Toma{a.
Prosje~na ocjena bra}e Toma{
bila je 9, 06, zbog ~ega su dobili ne-
koliko priznawa, izme|u ostalog -
Zlatnu plaketu Univerziteta u Ba-
woj Luci.
Wihov ciq je, kako pri~aju, da
mla|im kolegama prenesu znawe ko-
je su stekli, ali da i sami jo{ mno-
go nau~e. I jedan i drugi upisali su
postdiplomski studij, Dalibor u Be-
ogradu, a Darko u Bawoj Luci.
- Diplomirali smo isti dan, obo-
jica sa najve}om ocjenom. Na{i pu-
tevi su se razi{li prilikom izbo-
ra katedri. Meni je povjerena oblast
Mikroekonomije, a Darku Kontrola
i revizija poslovawa, Korporacij-
sko izvje{tavawe i Analiza poslo-
vawa hotelsko-turisti~kih preduze-
}a - pri~a Dalibor Toma{.
Darko tvrdi da se kvalitet na-
stavnog procesa kod nas ne razliku-
je od nastavnog procesa u Beogradu.
- Mi smo u nekim stvarima ~ak
i u prednosti i smatram da je Eko-
nomski fakultet pravi izbor za mno-
ge sredwo{kolce, jer ovo je zanima-
we budu}nosti. Na na{em fakulte-
tu zaista se ima od koga nau~iti -
podvla~i Darko Toma{.
On je dodao da na fakultetu ima
mnogo vi{e doma}ih profesora ne-
go onih koji dolaze iz Beograda, a
da nastavu na prvoj i drugoj godini
predaje, uglavnom, na{ kadar.
Ako ima nedostataka na ovom
fakultetu, onda bi to, prema deka-
novom mi{qewu, bio veliki broj
studenata.
- Problem je {to bi mawi broj
studenata zahtijevao ve}u {kolari-
nu. Mawe studenata omogu}avalo bi
rad u grupama koji ima najboqi u~i-
nak - rekao je dekan Stanko Stani}.
Najva`nija stvar koju donosi re-
formisani program rada koji se pri-
mjewuje od oktobra 2004. godine je-
ste obavezna praksa u preduze}ima za
studente {estog semestra.
- Tako otklawamo najve}i nedo-
statak koji postoji na gotovo svim
fakultetima, a to je mawak prakti~-
ne nastave - podvla~i Stani}.
On je dodao da je uz dobar rad
pred Ekonomskim fakultetom jo{
mnogo ro|endana, dobrih studenata
i jo{ boqih stru~waka iz ove obla-
sti. ¥ @. MAR^ETA
S. MILANKOVI]
EKONOMSKI FAKULTET PROSLAVQA 30 GODINA POSTOJAWA
\Bra}a Toma{: Ponos fakulteta (Snimio R. [IBAREVI])
USAVR[ENA PREDAJA ZNAWANa posqedwoj generaciji studenata primijewen je noviplan rada, koji predvi|a da fakultet traje tri godine,s mogu}no{}u upisivawa postdiplomskih, dodiplomskihi doktorskih studija
KRATAK ROKIako se u Federaciji BiH
popisuju samo raseqeni, nezva-
ni~no se mo`e ~uti da weni nad-
le`ni organi tra`e da se produ-
`i rok popisa. Kao razloge za
produ`etak u Federaciji BiH
navode to {to su oni sa ovim po-
slom po~eli mjesec i po dana po-
slije Republike Srpske, odno-
sno 15. decembra.
Podsje}amo, isti dan kada i
u Federaciji BiH, popis je po-
~eo i u Br~kom, ali nadle`ni u
distriktu nisu tra`ili produ-
`ewe roka.
OPREMANa Ekonomskom fakultetu
u Bawoj Luci nastavu trenutno
poha|a 2.350 studenata. Prema
rije~ima dekana Stanka Stani-
}a, fakultet je jedan od najboqe
opremqenih u okru`ewu.
- Imamo dvije ra~unarske sa-
le sa oko 120 mjesta, dobro opre-
mqenu biblioteku, dovoqno pro-
stora od kojeg smo mnoge u~ioni-
ce ustupili drugim fakultetima
~iji studenti nemaju gdje da slu-
{aju nastavu - veli Stani}.
OSNIVAWE Ekonomski fakultet je ~e-
tvrti osnovani fakultet na Ba-
wolu~kom univerzitetu. Prvi je
za`ivio Tehni~ki fakultet
1961. godine. Iz wega su kasnije
nastali Elektrotehni~ki i Teh-
nolo{ki, a poslije toga osnovan
je Ma{inski fakultet. Istog
dana, 6. februara 1975. godine,
osnovani su Ekonomski i Prav-
ni fakultet.
Milorad \oki}: Stari "smederevac"i tro{an krevet je sve {to ima
Posjeta Me|e|oj: Utvr|iva-we stawa i predstavqawenovih programa
OBNOVA DO JESENIManastir Nikoqe osnovan je krajem 14. vijeka, dokje konak, koji je zadu`bina Milo{a Obrenovi}a, sagra|enna po~etku 19. vijeka
U@ICE - Da pri~am jednom
Amerikancu da negdje u Srbiji u
nekom selu Ma~katu mo`e pet
stotina qudi besplatno, koliko
im voqa, jesti u`i~ku pr{utu,
kobasicu, stequ ili slaninu, ni-
kad ne bi povjerovao. A i da vi-
di rekao bi da smo mi Srbi ~udan
narod - sa ushi}ewem pri~a Mir-
jana iz Kraqeva, koja je 35 godi-
na radila u Americi, a sada do-
{la da posjeti Peti sajam u`i~-
ke pr{ute i suvomesnatih proiz-
voda u selu Ma~katu, kod U`ica.
Na ovoj, kako re~e vitez ku-
linarstva Milijan Stojani} iz
Kosjeri}a, jedinstvenoj u svijetu
smotri suvog mesa i ostalih su-
vomesnatih proizvoda, ove godi-
ne u~estvovala su 22 proizvo|a-
~a iz sela Ma~kata, Ka~ara i Kri-
ve Reke.
Specijalno napravqene drve-
ne tezge u zgradi parohijskog do-
ma prolamale su se pod te`inom
sviwske i gove|e pr{ute, aran-
`irane glavicama bijelog luka,
klipovima kukuruza, suvim {qi-
vama i orasima i svim onim {to
podsje}a na miris kuhiwa na{ih
baka.
Dah praiskonski ~iste pri-
rode opijao je posjetioce sajma
koji su stigli iz mnogih gradova
Srbije i Republike Srpske, me|u
kojima je bilo dosta turista sa
Zlatibora koji su na ~asak trk-
nuli do Ma~kata da gricnu par-
~e pr{ute i napune wom gepeke
svojih automobila.
U gu`vi ispred izlo`be pri-
mije}en je i "pokretni `bun sa
Zlatibora#. Bio je to prodava~
trava Milivoje [i{ovi}, ~ovjek
sa tovarom trava na le|ima i {e-
{irom od wih ispletenim. Pre-
ma wegovoj teoriji, "pr{uta je
meze za sutradan#, jer tek tada
weni sladokusci nenormalno pi-
ju vodu, a tajna wenog ukusa kri-
je se u mirisu zlatiborskih tra-
va.
Sve{tenik Radojica Vasiqe-
vi} ka`e da je tajna u`i~ke pr-
{ute u podnebqu gdje se proiz-
vodi.
- Prevoj gdje le`i selo Ma~-
kat je posqedwa terasa Panon-
skog mora odakle neprestano du-
vaju kontinentalni vjetrovi, ko-
ji se tu sudaraju sa morskim stru-
jama. Prilikom tog sudara iz me-
diteranskih vjetrova pada neo-
bi~no velika koli~ina joda ko-
ja pr{uti daje specifi~an ukus,
prirodno je konzervira pa ~ak joj
daruje i posebnu boju - obja{wa-
va prota iz hrama Svetog Ilije u
~ijoj porti se sajam i odr`ava.
Zoran [opalovi}, jedan od
najve}ih proizvo|a~a suvomesna-
tih proizvoda na Ma~katu, ka`e
da se specifi~an miris u`i~ke
pr{ute ne mo`e objasniti po{to
se "on mo`e samo osjetiti u usti-
ma#.
- Godi{we proizvedem oko
200 tona suvomesnatih proizvoda
i dosad nisam imao nijednu pri-
medbu kupaca - ka`e Zoran i po-
tvr|uje da pr{utu pravi na opro-
ban na~in svojih pradjedova, ali
uz savremena tehni~ka pomagala.
Tajnu kako za sajam pripre-
miti najte`u i najdu`u pr{utu
otkrio nam je proizvo|a~ Mili-
ja Brkovi} ~ija je pr{uta u ko-
madu te{ka ta~no 13 kilograma,
a duga~ka, ~ak dva metra i jedan
centimetar.
- Tajna je u ogromnom volu iz
kog je pr{uta dobijena - lakonski
odgovara Brkovi}.
Proizvo|a~ Radivoje Stoja-
novi} jo{ `ali za tr`i{tem
biv{e, predratne BiH.
- Tone pr{ute sam prodavao
u Vi{egradu, Fo~i, Gora`du, a
tek na sarajevskoj pijaci... A sad
nam i za pr{utu stavili rampu u
Vardi{tu - vajka se Radivoje Sto-
janovi}. ¥
ODR@ANA PR[UTIJADA U MA^KATU KOD U@ICA
BEOGRAD - Novac vi{e ne-
}e pratiti qekare, nego pacijen-
te, i to je predvi|eno kao jedna
od bitnih promjena u finansi-
rawu primarne zdravstvene za-
{tite, izjavila je ju~e Tanjugu
pomo}nik ministra zdravqa dr
Sne`ana Simi}.
Ona je najavila da }e refor-
ma preventivnih zdravstvenih
usluga biti regulisana sistem-
skim zakonima, ~ije se usvajawe
planira do kraja godine. Na pre-
poruku stru~waka iz Evropske
agencije za rekonstrukciju, raz-
matra se i mogu}nost dono{ewa
posebnog Zakona o javnom zdra-
vqu.
U Srbiji je ve} sproveden
projekt unapre|ewa partona`ne
slu`be, uz finansijsku podr{ku
Kanadske asocijacije za javno
zdravqe i me|unarodnih organi-
zacija Unicef. U okviru wega je
zavr{ena obuka 2.400 medicin-
skih sestara i izdat "Vodi~ do-
bre prakse za rad polivalentne
patrona`ne sestre u porodici#.
Kad su u pitawu domovi zdra-
vqa, u Kraqevu je primijewen
novi na~in pla}awa usluga i ugo-
varawa sa fondovima osigurawa
koji }e biti model za sve ustano-
ve primarne zdravstvene za{ti-
te u Srbiji.
Ugovor je zasnovan na broju
pacijenata svakog izabranog qe-
kara op{te medicine, kao i re-
zultata i kvaliteta wegovog ra-
da. Podsje}aju}i da je akcent na
prevenciji, umjesto na lije~ewu
bolesti zajedni~ki za sve evrop-
ske zemqe, dr Simi} je rekla da
}e se i "kod nas vi{e raditi na
podizawu svijesti stanovni{tva
o zna~aju preventivnih zdravstve-
nih usluga, putem informisawa
o zdravim stilovima `ivota i
izbjegavawu zdravstvenih rizi-
ka. ¥
ZDRAVSTVENA ZA[TITA U SRBIJI
Novac prati pacijente INCIDENT NA PUTU
KOD SRBICE
Tu~a "delija"
i AlbanacaKOSOVSKA MITROVI-
CA - Poslije vi{e od dva sata
pripadnici me|unarodnih snaga
na Kosovu deblokirali su lokal-
ni put izme|u srpskih sela Ba-
we i Suvo grlo, gdje se dogodi-
la tu~a grupe Albanaca i navi-
ja~a Sportskog dru{tva "Crve-
na zvezda#, koji su nosili pomo}
Srbima na Kosovu.
Navija~i "Zvezde#, koji su u
Beogradu prikupili pomo} za
srpsko stanovni{tvo na Kosovu,
otputovali su autobusom prema
selima Bawe i Suvo grlo u op-
{tini Srbica.
Kada su krenuli iz sela Ba-
we prema Suvom grlu, na putu su
nai{li na grupu Albanaca, ko-
ji su ~istili snijeg i potom je na-
stala op{ta tu~a, iako je auto-
bus navija~a bio pod pratwom
policije.
Poslije tog incidenta me|u-
narodne snage su blokirale put
izme|u ova dva sela. Srpski iz-
vori iz tih sela rekli su agen-
ciji Beta da je u selima sada mir-
no, ali daqe napeto, a autobus
sa navija~ima "Zvezde# napustio
je ovaj dio Kosova. ¥
BEOGRAD - Episkop ra{ko-
prizrenski Artemije upozorio
je specijalnog savjetnika {efa
Unmika za pitawa nacionalnih
zajednica Krejga Xenesa na izu-
zetno te{ku situaciju u srpskim
selima centralnog Kosmeta ko-
ja vi{e od mjesec dana nemaju
struje ni vodu.
U razgovoru u manastiru Gra-
~anica, Xenes je episkopu Arte-
miju rekao da je li~no anga`o-
van na rje{ewu problema sa snab-
dijevawem srpskih porodica ele-
ktri~nom energijom u Lipqanu i
Batusu, ali da Srbi nisu sprem-
ni da potpi{u ugovore sa Kosov-
skom energetskom kompanijom.
Kako navodi Informativna
slu`ba Srpske pravoslavne cr-
kve, vladika Artemije je obja-
snio Xenesu da Srbi na Kosovu
i Metohiji godinama "`ive kao
zatvorenici# i da "zatvorenici
nigdje ne pla}aju struju#.
Vladika Artemije je Xenesa
zapitao kako Srbi mogu da pri-
me na sebe neku obavezu kada im
nije omogu}eno da rade i zara|u-
ju, i da "ovdje nije rije~ o pita-
wu redovnog pla}awa struje kao
bilo gdje u svijetu, ve} o humani-
tarnom problemu, koji tako tre-
ba i rje{avati#.
U pismu patrijarha Pavla,
koje je Artemije predao je Xene-
su za {efa Unmika Serena Je-
sen-Petersena, patrijarh isti~e
da se odluka o iskqu~ewu stru-
je srpskim selima i naseqima
usred zime mo`e tuma~iti kao
nastavak politike koja za ciq
ima "Kosovo i Metohija bez Sr-
ba, uz usputne nove bajke o wego-
voj multietni~koj svijetloj bu-
du}nosti#. ¥
VLADIKA ARTEMIJE UPOZORAVA UNMIK
Srbi kao zatvorenici BEOGRAD - Srpska spoqno-
trgovinska razmjena u pro{loj go-
dini zna~ajno je porasla - blizu 40
odsto, ali je do{lo i do bitnih
promjena u wenoj strukturi, tako
da je zabiqe`en ve}i uvoz inve-
sticionih sredstava, kapitalnih
proizvoda i opreme, dok je blago
porastao izvoz industrijskih pro-
izvoda, izjavio je Tanjugu Goran
Nikoli} iz Centra Privredne ko-
more Srbije za nau~no-istra`i-
va~ki rad.
On je rekao da je lani u odno-
su na 2003. godinu uvoz investici-
onih sredstava porastao sa 19,1 na
19,9 odsto, kapitalnih proizvoda
sa 26,7 na 28,1 odsto, a da je uvoz
opreme uve}an sa 10,9 na 12,8 od-
sto.
- [to se ti~e izvozne struk-
ture, tu nema zna~ajnijih promje-
na, iako je zabiqe`en blagi po-
rast izvoza prera|enih industrij-
skih proizvoda sa 63,7 na 64,3 od-
sto, {to je, ipak, daleko ispod
udjela kod razvijenih zemaqa - ka-
zao je Nikoli}.
Prema wegovim rije~ima, ka-
da se uporedi struktura srpskog
uvoza sa uvozom zemaqa Evropske
unije tu dolazi do stalnog pove}a-
wa sli~nosti, {to ukazuje na to
da je doma}a tra`wa sve sli~nija
evropskoj.
Nikoli} je podsjetio da ten-
dencija poboq{awa strukture
uvoza traje od 2000. godine, {to
otvara pitawe da li bi se unapre-
|ewe uvoza moglo pozitivno od-
slikati na izvoz u smislu pove}a-
nog udjela proizvoda vi{ih faza
obrade.
Nikoli} smatra da su pozi-
tivne strukturne promjene u spoq-
notrgovinskoj razmjeni, posebno
na strani uvoza, ohrabruju}e ali,
ipak, nedovoqne. ¥
SPOQNOTRGOVINSKA RAZMJENA
Evropa jo{ uvijek daleko
BEOGRAD - Ministar za rad,
zapo{qavawe i socijalnu poli-
tiku Slobodan Lalovi} izjavio
je Tanjugu da je mogu}no da je vla-
da Srbije imala propuste i pone-
kad r|ave procjene, ali da je we-
na ekonomska i socijalna politi-
ka "ispravna i jedino mogu}a u
Srbiji#.
Lalovi} u intervjuu nacio-
nalnoj novinskoj agenciji nije is-
kqu~io mogu}nost socijalnih pro-
testa, ali je rekao da ne vjeruje da
bi oni mogli da prerastu u ne{to
ozbiqnije, jer za to nema socijal-
nih, ekonomskih, psiholo{kih, pa
ni politi~kih uslova.
- Mi kroz ovaj proces mora-
mo da pro|emo i ve}ina gra|ana
to, na sre}u, razumije - rekao je
ministar i dodao da bi svaki ve-
}i organizovani protest zausta-
vio proces promjena od ~ega bi
{tetu imali organizatori, bez
obzira da li je rije~ o sindika-
tima ili politi~kim organizaci-
jama.
Odgovaraju}i na pitawe da li
je ta~no da }e novi Zakon o radu
300 hiqada qudi ostaviti bez
posla i da u Srbiji ne}e biti ino-
stranih investicija, {to }e nas
udaqiti od svijeta, on je rekao
da svaki propis koji donosi Vla-
da i wegovo ministarstvo treba
da zadovoqi najmawe dva uslova.
Prvi je da je potpuno u skla-
du sa evropskim standardima, a
drugi da su ga podr`ale me|una-
rodne organizacije od kojih veo-
ma zavisi Srbija, a to je Svjet-
ska banka.
Upitan da li je Srbija zemqa
du`na da "sve uskla|uje s direk-
tivama Evropske unije#, on je ob-
jasnio da je politi~ki ciq Srbi-
je ~lanstvo u Evropskoj uniji, {to
je definisano rezolucijom usvo-
jenom u republi~kom parlamentu.
- Nema govora o nametawu, jer
mi mo`emo da donesemo i rezolu-
ciju da ne `elimo ni sa kim da se
dru`imo, ali bi to bilo pogubno
za Srbiju - rekao je Lalovi}.
Na primjedbu da narod ima od-
bojnost prema svemu {to ostavqa
utisak nametawa, on je primije-
tio da je vlast i dio intelektual-
ne elite u narodu niz godina stva-
rala netrpeqivost prema razvije-
nom svijetu. ¥
MINISTAR RADA SLOBODAN LALOVI]
PROQE]E BEZ NEMIRA
Crkva u Ma~katu: Nagra|eni na okupu
Tajna u mirisu trava
Ministar Lalovi} ne iskqu~uje mogu}nost protesta,ali isto tako ne vjeruje da bi oni mogli prerastiu ne{to ozbiqnije jer za to nema nekih ve}ih razloga
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9
Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Slu`eni glasnik RS#,
broj 20/01), Preduze}e za po{tanski saobra}aj RS AD Bawa Luka, ul. Kraqa Petra IKara|or|evi}a br. 93. objavquje:
JAVNI OGLAS
ZA PRIKUPQAWE PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG
PONU\A^A ZA NABAVKU
LOT - 1 vodomaterijal
LOT - 2 elektro materijal
LOT - 3 gra|evinski materijal
LOT - 4 alati i oprema
LOT - 5 bijela tehnika
I PRAVO U^ESTVOVAWA
Pravo u~estvovawa imaju sva Preduze}a koja ispuwavaju Zakonske uslove za obavqawe ove
djelatnosti.
II SADR@AJ PONUDE
1. Ovjerenu fotokopiju Rje{ewa upisa u sudski registar
2. Potvrda o pla}enim PIO i zdravstvenim doprinosima zakqu~no as 31.12.2004. godine
3. Uvjerewe Osnovnog suda da se ne vodi ste~ajni i likvidacioni postupak protiv pravnog
lica koje podnosi ponudu (original ili ovjerena fotokopija)
4. Ovjerena kopija Uvjerewa iz poreske uprave o izmirewu svih poreskih obaveza zakqu~no
sa danom 31.12.2004. godine.
III PREUZIMAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE
Tendersku dokumentaciju mo`ete dobiti nakon dokaza o izvr{enoj nepovratnoj uplati u izno-
su od 50,00 KM na `iro ra~un broj 564-100-80000005-31, koji se vodi kod LHB banke Bawa Lu-
ka ili na blagajni Preduze}a svaki radni dan od 8 do 14 ~asova u Sektoru za logistiku.
IV ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA
Ponude dostaviti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt osobe i naznakom: "Ponuda za
LOT 1, 2, ...5 - ne otvarati#, zakqu~no sa danom, 17.2.2005. godine do 14 ~asova li~no na pro-
tokol Preduze}a.
V KRITERIJUM IZBORA
- cijena
- kvalitet
- uslovi i na~in pla}awa
- rok isporuke
- garancija
- reference
VI OTVARAWE PONUDA
Otvarawe ponuda obavi}e se dana, 18.2.2005. godine u 13 ~asova u prostorijama Preduze}a, ul.
Kraqa Pera I Kara|or|evi}a 93.
Otvarawu ponuda mo`e prisustvovati zakonski zastupnik ili opunomo}eni predstavnik
ponu|a~a.
Komisija za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a, zadr`ava pravo da prihvati u potpunosti ili dje-
limi~no ponudu, odbije svaku ponudu, poni{ti nadmetawe, odbije ponude u bilo koje vrijeme
ili tra`i dodatno obja{wewe a da pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~ima,
niti je obavezna objasniti razloge takve odluke.
O svim rezultatima javnog oglasa svi u~esnici bi}e pravovremeno obavije{teni, odmah po
izboru ponu|a~a.
BEOGRAD - Pomo}nik mi-
nistra inostranih poslova Sr-
bije i Crne Gore Predrag Bo-
{kovi} najavio je da }e Crna Go-
ra tra`iti od Evropske komisi-
je ubrzan samostalni pristup
Evropskoj uniji ako Srbija do
kraja marta ne ispuni svoje oba-
veze prema Hagu.
- Ako do tog roka ne bude po-
zitivnih pomaka u tom pravcu
Crna Gora }e poku{ati da pre-
ko svojih dr`avnih organa da stu-
pi u kontakt sa predstavnicima
Evropske komisije i tra`iti
pravce za ubrzano prikqu~ewe
evropskoj uniji - rekao je Bo{ko-
vi}.
On je kazao da ostaje da se vi-
di da li }e to biti uvo|ewe "dvo-
strukog kolosijeka# i za prikqu-
~ewe Srbije i Crne Gore bez-
bjednosnim strukturama, kao {to
je to u septembru u Mastrihtu
odobreno za oblast ekonomije.
- U svakom slu~aju Crna Go-
ra mora ne{to preduzeti da we-
ni gra|ani ne bi vi{e trpjeli
posqedice odlagawa ispuwava-
wa me|unarodnih obaveza Srbi-
je - dodao je Bo{kovi}.
On je rekao da }e "Crna Go-
ra posebno osjetiti posqedice
nesaradwe Beograda sa Hagom#,
ukoliko do kraja marta ne bude
pune saradwe Srbije sa tim sudom
objasniv{i da bi to dovelo u pi-
tawe dobijawe Studije o izvo-
dqivosti i daqi napredak ka
evropskim integracijama. ¥
MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA
Dvostruki kolosijek
OBILI] - U kampu koji se
nalazi na putu izme|u Obili}a
i sela Plemetina, desetak kilo-
metara daleko od Pri{tine, da-
nas `ivi vi{e od sto porodica
Roma, Askalija i Srba, sa svojom
brojnom djecom. Ovo mjesto zva-
ni~nici Vlade Kosova nazivaju
sramotom kosovskog dru{tva.
Kamp, prema wihovim navodima,
treba da bude zatvoren {to pri-
je, a raseqeni da se vrate svojim
ku}ama, odnosno da se pomogne
onima koji su ostali bez svojih
kuca. Rok za raspu{tawe je mje-
sec juni. ¥
NA PUTU OBILI]-PLEMETINA
Najmla|i stanovnici kampa: Radost u mukama
Sramota kosovskog dru{tva
BEOGRAD - Pokret za zajed-
ni~ku evropsku dr`avu Srbije i
Crne Gore, koji se zala`e za o~u-
vawe dr`avne zajednice i jednaka
prava svih dr`avqana Crne Gore
da odlu~uju o dr`avno-pravnom
statusu Crne Gore, bez obzira gdje
`ive, odr`ao je u subotu osniva~-
ku skup{tinu u Beogradu.
U deklaraciji, koja je usvoje-
na na skup{tini Pokreta, zakqu-
~eno je da se zajedni~ka dr`ava Sr-
bije i Crne Gore ne mo`e dijeli-
ti bez {tetnih posqedica po we-
ne gra|ane i da je u toj zajednici
sve nedeqivo - zemqa, vjera, jezik,
istorija, tradicija, kultura, pre-
ci i potomci.
- Odvajawe Crne Gore od Sr-
bije je interes malog broja vla-
stoqubivih i sebi~nih qudi - is-
taknuto je u deklaraciji Pokreta
i ocijeweno da bi raspadom dr`av-
ne zajednice najve}em dijelu gra-
|ana, "izuzev separatisti~koj oli-
garhiji Crne Gore#, bilo mnogo
gore.
Predsjednik Inicijativnog
odbora Pokreta [}epan U{}u-
mli} je istakao da se ne sme do-
zvoliti da "separatisti~ka oli-
garhija# Crne Gore osujeti sve
Crnogorce koji ne `ive u zavi~a-
ju da odlu~uju o sudbini sopstve-
ne dr`ave.
On je izrazio uvjerewe da }e
takvu ideju podr`ati i cijeli
svijet, koji se ujediwuje, napome-
nuv{i da ne postoji nijedna dr`a-
va u Evropi koja je svoje dr`a-
vqane "obespravila do besmisla#.
- Ne}emo dozvoliti jednom
retrogradnom pokretu u Crnoj
Gori da nam izbri{e istorijsko
pam}ewe i promijeni identitet -
istakao je akademik Qubomir Ta-
di}, jedan od inicijatora osniva-
wa Pokreta.
Predsjednik Upravnog odbo-
ra Pokreta za evropsku dr`avu
Srbije i Crne Gore, koji je 27. ja-
nuara formiran u Crnoj Gori,
Zoran @i`i} izjavio je da su ci-
qevi dva pokreta plemeniti i da
se oni zala`u za ukidawe grani-
ca, a ne za postavqawe novih ba-
rijera.
Mitropolit crnogorsko-pri-
morski Amfilohije podr`ao je
osnivawe Pokreta za o~uvawe za-
jednice Srbije i Crne Gore i oci-
jenio da se taj pokret nalazi "u
temeqima dr`ave#.
- Otkad postoji Crna Gora i
Srbija ona `ivi i di{e ovim po-
kretom - rekao je Amfilohije ko-
ji je prisustvovao konstitutiv-
noj Skup{tini Pokreta za o~uva-
we Srbije i Crne Gore.
On je istakao da je wegovo
prisustvo na tom skupu "normal-
no# jer on, kao mitropolit, ide
"tamo gdje ga zove narod#. ¥
POKRET ZA ZAJEDNI^KU SRBIJU I CRNU GORU
IDEJA U TEMEQIMA DR@AVEMoje prisustvo na skupu Pokreta za zajedni~ku Srbijui Crnu Goru, je
"normalno" po{to, kao mitropolit idem
tamo gdje me zove narod, ka`e Amfilohije
BATI]Predsjednik Demohri{}an-
ske stranke Srbije Vladan Ba-
ti} ju~e je kritikovao dono{e-
we deklaracije Pokreta za za-
jedni~ku evropsku dr`avu Srbi-
je i Crne Gore, ocijeniv{i da
ona "vrije|a gra|ane koji su za
nezavisnu Srbiju#.
- S kojim pravom "terazij-
ski# Crnogorci sva|aju Srbiju i
Crnu Goru, obru{avaju}i se na
aktuelno crnogorsko rukovod-
stvo koje ima apsolutnu ve}insku
podr{ku gra|ana Crne Gore - na-
vodi Vladan Bati}.
Sudija Suda dr`avne zajednice
Blagota Mitri} izjavio je danas da
taj sud nije institucija koja odlu~u-
je o eventualnom produ`etku man-
data poslanicima u Skup{tini Sr-
bije i Crne Gore.
On je kazao da poslanici u par-
lamentu Srbije i Crne Gore i nakon
isteka dvogodi{weg roka "zadr`a-
vaju fakti~ki funkciju, ali da bi
je i pravno zadr`ali trebalo bi iz-
mijeniti Ustavnu povequ#.
- [to se ti~e mandata poslanika
Skup{tine dr`avne zajednice, tu Sud
Srbije i Crne Gore nema nikakvih in-
gerencija, zato {to on ocjewuje ustav-
nost propisa, a ne ocjewuje te fakti~-
ke stvari, odnosno ne ocjewuje {ta bi-
va sa poslani~kim mandatom kad is-
tekne - rekao je Blagota Mitri}.
MITRI]
Predsjednik Skup{tine Sr-
bije Predrag Markovi} izrazio
je ju~e o~ekivawe da }e Beograd i
Podgorica posti}i dogovor o iz-
borima za parlament Srbije i Cr-
ne Gore.
Markovi} je dodao da }e se, usva-
jawem zakona o neposrednim izbori-
ma u crnogorskom parlamentu, ste}i
uslovi za raspisivawe izbora za
Skup{tinu Srbije i Crne Gore.
- Beograd i Podgorica mora-
ju da na|u neko rje{ewe, jer ne
treba zaboraviti da je Srbija i
Crna Gora od marta, poslije dobi-
jawa Studije izvodqivosti, bli`a
Evropskom uniji - zakqu~io je
Predrag Markovi}.
PODGORICA
BEOGRAD - Zamjenik srpskog tu-
`ioca za ratne zlo~ine Milan Pe-
trovi} izjavio je ju~e da je pravosu-
|e Srbije osposobqeno i stru~no da
"procesuira# predmete koje bi mu mo-
gao ustupiti Ha{ki tribunal.
Petrovi} je drugog dana skupa u
Beogradu o mogu}nosti preno{ewa sud-
skih procesa sa Tribunala nacionalnim
sudovima rekao da su dokaz za tu tvrd-
wu procesi za ratne zlo~ine koji se
ve} vode pred sudovima u Srbiji.
On je podsjetio da se u Srbiji vo-
de postupci za ratne zlo~ine koji su
se dogodili na farmi "Ov~ara# kod
Vukovara, u Severinu i Podujevu i
da je u svim slu~ajevima data kvali-
fikacija "ratni zlo~in, a ne obi~no
krivi~no djelo#.
Petrovi} je kazao da Tu`ila-
{tvo radi pod odre|enim pritiskom
javnosti jer postoji dio javnosti ko-
ji optu`ene smatra herojima, ali da
se takva slika sve vi{e mijewa i sve
vi{e qudi misli da treba suditi
krivcima pred sudovima u Srbiji.
Prema wegovim rije~ima, ni u
jednom od navedenih slu~ajeva nije
do{lo do "izigravawa pravde#.
Sudija Kantonalnog suda u Sara-
jevu Aleksandra Martinovi} kazala
je da su pred tim sudom do sad done-
sene 23 sudske presude za ratne zlo-
~ine.
Ona je rekla da su najve}i pro-
blemi s kojima se susre}u sudovi u
BiH postojawe ~etiri krivi~na za-
konika i nemogu}nost da se na pravi
na~in za{tite svjedoci.
Zamjenik hrvatskog tu`ioca za rat-
ne zlo~ine Josip Cule kazao je da je
problem s kojim se susre}e hrvatsko
pravosu|e obezbje|ivawe dokaza koji
se nalaze u posjedu druge dr`ave.
Na po~etku dvodnevnog skupa u
organizaciji Nacionalnog savjeta za
saradwu s Tribunalom ju~e je potpi-
san sporazum o saradwi Republi~kog
javnog tu`ila{tva i Tu`ila{tva za
ratne zlo~ine Srbije s jedne strane,
i dr`avnog tu`ila{tva Hrvatske, s
druge strane. ¥
ZAMJENIK TU@IOCA ZA RATNE ZLO^INE MILAN PETROVI]
Procesi pred doma}im sudovima
NOVI SAD - Predstavnik
Kancelarije Vlade Srbije za pri-
dru`ivawe Evropskoj uniji Ni-
kola Jovanovi} izjavio je ju~e da
je osnovni uzrok usporenog puta
Srbije u Evropsku uniju neposto-
jawe nacionalnog konsenzusa o
neophodnosti ukqu~ivawa u
evropske integracije.
- Neki konsenzus u smislu sa-
glasnosti stanovni{tva postoji
ali politi~ke elite, mislim na
gotovo sve stranke, tome ne pri-
daju dovoqno zna~aja - rekao je
Jovanovi} agenciji Beta.
Prema wegovim rije~ima,
osnovni uzrok nepostojawa konsen-
zusa je nepoznavawe ~iwenica ve-
zanih za prednosti kojem sobom do-
nosi pristupawe Evropskoj uniji.
Jovanovi} je naveo da se na
sjednicama Vlade Srbije veoma
rijetko raspravqa pitawe dokle
se stiglo u procesu pridru`iva-
wa Evropskoj uniji, odnosno ko-
je su glavne prepreke na tom pu-
tu. ¥
DR@AVNA ZAJEDNICA U EVROPSKOJ UNIJI
Vlada nije zainteresovana
BEOGRAD - Ministar za
qudska i mawinska prava Sr-
bije i Crne Gore i predsjednik
Nacionalnog savjeta za sarad-
wu sa Ha{kim tribunalom Ra-
sim Qaji} trebalo bi danas, po
drugi put formalno uputiti za-
htjev tom sudu da u Beograd do-
|e komisija koja bi ustanovila
zdravstveno stawe generala
Sretena Luki}a i Neboj{e
Pavkovi}a.
- Po{to formalni zahtjev
stigne, za nedjequ dana o~ekuje-
mo da qekarska komisija do|e,
{to je dokaz spremnosti sarad-
we Srbije i Crne Gore, ali i do-
kaz spremnosti saradwe samog
Ha{kog trinbunala - izjavio je
Qaji} novinarima povodom odr-
`avawa konferencije posve}ene
pitawima preno{ewa nadle`no-
sti u postupcima koji su zapo~e-
ti pred Tribunalom na doma}e
sudove.
Qaji} je rekao da o~ekuje da
}e se oba generala, i Luki} i Pav-
kovi}, dobrovoqno predati uko-
liko qekarska komisija ustano-
vi da }e im u [eveningenu biti
omogu}en adekvatan qekarski
tretman.
Ina~e, grupa novinara iz Sr-
bije bi}e od 7. do 11. februara u
studijskoj posjeti Me|unarodnom
tribunalu za ratne zlo~ine u Ha-
gu radi upoznavawa s radom ha-
{kog tu`ila{tva i suda.
Posjetu je organizovalo srp-
sko tu`ila{tvo za ratne zlo~i-
ne i vije}e Okru`nog suda u Be-
ogradu za ratne zlo~ine, u okvi-
ru projekta "Strategija podi-
zawa nivoa informisanosti
gra|ana o radu tu`ila{tva za
ratne zlo~ine#.
Novinari }e se, tokom po-
sjete Tribunalu, upoznati s po-
stupkom istrage i su|ewa, polo-
`aju optu`enih i za{titi
identiteta za{ti}e-
nog svjedoka,
odnosima Tri-
bunala i medi-
ja, dostupno-
{}u infor-
macija, odno-
sno {ta sudi-
je i tu`ioci
mogu javno da
ka`u o slu-
~ajevima.
Za medi-
je je to je va-
`no jer se
o~ekuje da ve}i broj predmeta ha-
{kog tu`ila{tva bude ustupqen
doma}im tu`ila{tvu i vije}u za
ratne zlo~ine.
Predvi|eno je da novinarima
o radu Tribunala govore zamje-
nik glavnog tu`ioca Dejvid Tol-
bert, portparol suda Xim Len-
del i portparol tu`ila{tva
Florens Artman. ¥
NOVI ZAHTJEV HA[KOM SUDU
QAJI] ZOVE QEKAREKomisija Ha{kog tribunala trebalo bi da do|e i ispitazdravstveno stawe generala Luki}a i Pavkovi}a.I to je dokaz na{e spremnosti za saradwu saTribunalom, ka`e Rasim Qaji}
Rasim Qaji}: Spremnost za saradwusa Tribunalom
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.ponedjeqak, 7. februar 2005.SVIJET10DOWI DOM
BRITANSKOG PARLAMENTA
Princ rasipao pare
LONDON - Komisija Doweg
doma britanskog parlamenta za
javne fondove saslu{a}e danas
jednog od finansijskih savjet-
nika princa ^arlsa da bi se
utvrdilo da li se na wegovu pri-
jateqicu Kamilu Parker Bouls
tro{i novac namijewen izdr`a-
vawu kraqevske porodice, javio
je Tanjug.
Parker Bouls nema nikakvu
javnu funkciju, pa ne bi treba-
lo da koristi prihode od posje-
da u Kornvolu koji slu`e za po-
krivawe tro{kova `ivota prin-
ca ̂ arlsa i wegova dva sina Vi-
lijama i Harija. Sve wene li~-
ne tro{kove trebalo bi da pod-
miruje britanski prestolona-
sqednik iz dijela prihoda od po-
sjeda u Kornvolu namijewenom
wegovom li~nom izdr`avawu.
Portparol zvani~ne rezi-
dencije princa ̂ arlsa ve} je jav-
no potvrdio da britanski pore-
ski obveznici ni{ta ne pla}a-
ju za gospo|u Parker Bouls. Svi
koji su u wenoj slu`bi pla}eni
su iz prin~evih prihoda, za ko-
je pla}a uredno porez.
Posjed u Kornvolu ustano-
vio je 1337. godine kraq Edvard
III, upravo da bi osigurao novac
neophodan za izdr`avawe na-
sqednika krune, kako bi se ras-
teretili poreski obveznici.
Princ ^arls ga je naslije-
dio kada je napunio 21 godinu i
od tada prihod imawa pokriva
tro{kove wega li~no kao i we-
gove porodice. ¥
SIDNEJ - U Singapu-
ru hara denge groznica ko-
ju izaziva ujed komarca ae-gis egipti ~iji ishod pone-
kad mo`e da bude fatalan,
javio je Tanjug.
Samo u januaru ove go-
dine, javio je singapurski
radio, zabiqe`eno je 1.145
slu~ajeva denge groznice.
Tokom pro{le godine bi-
lo je 9.459 oboqelih od
denge groznice {to je dvo-
struko vi{e nego u 2003.
Aegis egipti je ove}i,
crni komarac koji se obi~-
no razmno`ava po ba{ta-
ma ili terasama ku}a, a na-
pada po pravilu dawu.
U Singapuru ve}ina
stanovnika stanuje u vi-
{espratnicama, ali obi~-
no imaju na terasama sak-
sije sa cvije}em. Tamo{we
vlasti su zapo~ele o{tro
ka`wavawe onih kod ko-
jih prona|u mjesta gdje se
razmno`avaju komarci.
Kazne se izri~u na li-
cu mjesta a, pored visokih
nov~anih globa, mo`e da
uslijedi i kazna do {est
mjeseci zatvora. Dengde
groznica se posqedwi de-
cenija pro{irila po ~i-
tavom svijetu tako da se,
u ve}em ili mawem obi-
mu, sada pojavquje u ~ak
stotinak zemaqa. ¥
SEUL - Slojevite odnose iz-
me|u Sjeverne i Ju`ne Koreje, zbog
kojih se Korejsko poluostrvo i da-
qe smatra potencijalnim ratnim
`ari{tem, ponovo obiqe`avaju
zvani~ne izjave koje otkrivaju du-
boko nepovjerewe me|u wima, ja-
vio je Tanjug.
U "bijeloj kwizi#, koju je upra-
vo objavila vlada u Seulu, Sjever-
na Koreja je ponovo ozna~ena kao
"ratna prijetwa#, a iznijeta je i
procjena da ta komunisti~ka dr-
`ava posjeduje nuklearno oru`je.
Iako u tom dokumentu, posli-
je du`eg vremena, sjeverni susjed
nije ozna~en terminom "glavni ne-
prijateq#, wegova ukupna sadr`i-
na ukazuje da je strah od ratnog uda-
ra iz tog pravca i daqe veoma jak
i da se na wemu temeqi odbrambe-
na strategija.
Na opasnost od izbijawa rata
izme|u dvije zemqe ukazuje se i u
Pjongjangu, s tim {to se kao glav-
ni razlog za to pomiwe mogu}nost
da SAD izvr{e agresiju na Sje-
vernu Koreju, ra~unaju}i u toj ak-
ciji na punu podr{ku Ju`ne Kore-
je.
Dokaz za to je izjava prethod-
ne sedmice jednog visokog sjever-
nokorejskog oficira, emitovana
preko nacionalnog radija, da }e
wegova zemqa, u slu~aju da je Ame-
rika napadne, odmah napasti ame-
ri~ke baze u Ju`noj Koreji i pre-
tvoriti ih u "more vatre#.
Na tlu Ju`ne Koreje je oko 37
hiqada ameri~kih vojnika, u baza-
ma na vi{e lokacija, ukqu~uju}i
okolinu prijestonice Seula. SAD
su nedavno najavile izvjesno pre-
strukturi-
rawe svojih
snaga, uvje-
ravaju}i do-
ma}ine da je
glavni ciq
predupre|e-
we "opasno-
sti sa sjeve-
ra# (iz Sje-
verne Kore-
je).
Sjever-
na i Ju`na Koreja su i daqe for-
malno u ratu, jer je sukob od 1950.
do 1953. godine okon~an samo pot-
pisivawem primirja, ali ne i mi-
rovnog ugovora. Otad poti~e save-
zni{tvo Seula i Va{ingtona, ali
i animoziteti izme|u SAD i vla-
sti u Pjongjangu. U "bijeloj kwi-
zi# je navedeno i da }e Amerika za
potrebe odbrane
Ju`ne Koreje
p o k r e n u t i
skoro 700 hi-
qada svojih
vojnika, 160
ratnih brodova i
2.000 bobenih
aviona.
S j e v e r n a
Koreja, koja
pod oru`-
jem ima
1,2 mi-
li-
ona vojni-
ka - ve}i-
nom raz-
mje{tenih
du` ju`ne
granice -
sve ~e{}e
se sumwi-
~i da, os-
im velikih zaliha hemijskog i
biolo{kog oru`ja, posjedu-
je i atomsko oru`je, ili
bar mogu}nost da ga brzo
proizvede. Ju`na Koreja
ima oko 680 hiqada vojni-
ka, ali se smatra da je wena ar-
mija tehni~ki boqe opremqe-
na.
Odbijawe Pjongjanga da se
ukqu~i u nastavak razgovora
za eliminisawe wegovog nu-
klearnog programa dodat-
no poja~ava strahovawa
Ju`nokorejaca od
izbijawa novog
rata.
U Ju`noj
Koreji, su-
o~enoj sa
v e l i k i m
ekonomskim
te{ko}ama i
padom standarda,
naoru`avawe ostaje
prvorazredni dru{tve-
ni ciq.
Vlastodr{ci u
Pjongjangu tvrde da je to
"nametnuta nu`nost# i
uporno ponavqaju
da SAD, uz pomo} Ju-
`ne Koreje, `ele da po-
kore wihovu zemqu.
Zastoj u pregovo-
rima {est nacija
(dvije Koreje, SAD,
Rusije, Kine i Ja-
pana) o nuklear-
noj krizi posqe-
dica je spora Va-
{ingtona i Pjon-
gjanga. ¥
MOSKVA - Minutom }utawa
i otkrivawem memorijalne plo-
~e kod moskovske stanice Avto-
zavodskaja ju~e je obiqe`ena go-
di{wica samoubila~ko-terori-
sti~kog akta u kojem su poginu-
le 42 osobe, ukqu~uju}i i tero-
ristu, javio je Tanjug.
Na ceremoniji se okupilo
oko 800 qudi, predstavnika grad-
skih vlasti, porodica poginu-
lih i obi~nih gra|ana, a u ~ita-
voj podzemnoj `eqeznici za}u-
tali su radiopredajnici.
Terorista samoubica, ~iji je
identitet saop{ten uo~i godi-
{wice u petak, aktivirao je im-
provizovanu eksplozivnu napra-
vu od smjese amonija~ke {ali-
tre i aluminijumskog praha ukup-
ne te`ine izme|u 2,9 i 6,6 kilo-
grama i napuwena {rafovima i
zavrtwima, koja je bukvalno raz-
nijela qudska tijela.
Prve informacije su govori-
le o 39 poginulih i 250 rawenih
da bi istraga kasnije ustanovi-
la identitet 41 `rtve, ~ija su
imena navedena na spomen-plo~i.
Prema rije~ima predstavnika
Moskovskog tu`ila{tva Serge-
ja Mar~enka, tokom istrage oba-
vqeno je 270 kriminalisti~kih
ekspertiza, od toga 30 moleku-
larno-genetskih.
Na osnovu analize fragmena-
ta tijela samoubice ustanovqe-
no je da se radi o stanovniku Ka-
ra~evo-^erkesije Anzoru In`a-
jevu, pripadniku nelegalnih na-
oru`anih formacija od ranije
poznatom organima reda. ¥
MOSKVA - Na listi ruskih
milijardera, koji }e sutra obja-
viti ruski ~asopis "Finans#, na
prvom mjestu je i daqe oligarh
Roman Abramovi~, izvijestio je
radio Eho Moskve.
Imovina Abramovi~a pro-
cijewena je na 11,5 milijardi
dolara, a uprkos vijestima da
je wegov fudbalski klub ^el-
zi pro{le godine imao rekord-
ni gubitak, wegova aktiva je
mawa za svega 4 odsto u odnosu
na pro{logodi{we procjene.
Drugo mjesto zauzeo je biv{i
partner Abramovi~a na tr`i-
{tu aluminijuma i automobila
Oleg Deripaska, dok wega u sto-
pu prati {ef finansijske "Al-
fa-grupe# Mihail Fridman.
Prosje~na starost ruskih
milijardera je 49 godina - naj-
stariji je 59-godi{wi odbjegli
oligarh Boris Berezovski, koji
`ivi u Londonu, precizirao je
~asopis. ¥
ANKARA/MOSKVA - Rusi-
ja i SAD su savezni~ki u borbi
protiv terorizma, bez obzira na
izvjesna neslagawa, istakao je u
Ankari ruski ministar inostra-
nih poslova Sergej Lavrov, ja-
vio je Tanjug.
- I pored razmimoila`ewa,
odre|enih te{ko}a u sprovo|e-
wu nekih sporazuma, mi smo sa-
veznici u borbi protiv terori-
zma, {irewa oru`ja za masovno
uni{tavawe i nelegalnog pro-
meta narkotika - naglasio je u
subotu kasno uve~e Lavrov po-
slije razgovora sa Rajsovom po-
slije prvog susreta otkako je ona
pro{le nedjeqe naimenovana na
tu du`nost.
[efovi diplomatije dvije
zemqe su potvrdili namjeru da
politi~kim sredstvima te`e rje-
{avawu svih problema oko nu-
klearnog programa Irana Tome,
prema Lavrovu, prednost daje i
Va{ington.
- Rusija i SAD nisu nikada
bili jednoglasne o svakom pita-
wu, ali mi po{teno razmatramo
razmimoila`ewa - konstatovao
je ruski ministar i dodao da se
u nizu slu~ajeva pronalaze uza-
jamno prihvatqiva rje{ewa.
U dijalogu Lavrov-Rajs raz-
motrena su sva pitawa koja }e bi-
ti na dnevnom redu razgovora
predsjednika dvije zemqe u Bra-
tislavi 24. februara, koji, kako
je re~eno, "treba da daju ton od-
nosima u naredne ~etiri godine#.
Obje strane imaju ideje o sa-
radwi u oblasti ne{irewa oru`-
ja za masovno uni{tavawe, pri
~emu }e posebna pa`wa biti po-
sve}ena spre~avawu da ono padne
u ruke terorista, ukazao je La-
vrov.
- Rusija i SAD su uspostavi-
li odnose koji omogu}avaju da se
odgovara na sva pitawa i da se
jedni prema drugima odnose s
po{tovawem - naveo je {ef ru-
ske diplomatije.
U tom svjetlu, prema La-
vrovu, ruski predsjednik Vla-
dimir Putin "bi}e spreman
da u Bratislavi razmotri i
postavi svako pitawe# tokom
susreta sa predsjednikom Xor-
xom Bu{om.
Me|u temama razgovora bio
je i proces ulaska Rusije u
Svjetsku trgovinsku organiza-
ciju, pri ~emu, napomenuo je La-
vrov, "on treba da se sprovodi
pod uslovima koji ne bi nani-
jeli {tetu interesima Rusije#.
Razmijewena su i mi{qewa o
"situaciji u Ukrajini u kontek-
stu OEBS#. Lavrov je izlo`io
pristup reformisawu ove orga-
nizacije "uspostavqawem ravno-
te`e izme|u tri korpe - u poli-
ti~kom, ekonomskom i humani-
tarnom# aspektu, a Rajs se slo`i-
la sa "potrebom da se reformi-
{e sistem pra}ewa izbora#. ¥
AMERI^KI DR@AVNI SEKRETAR U POSJETI MOSKVI I ANKARI
SAVEZNICI PROTIV TERORIZMASergej Lavrov izjavio da }e se ipored odre|enih te{ko}a Rusijai Amerika zajedni~ki boriti protiv{irewa oru`ja za masovno uni{tewei nelegalnog prometa narkotika
GODI[WICA SAMOUBILA^KOG NAPADA U MOSKVI
ZAO[TRAVAJU SE ODNOSI NA KOREJSKOM POLUOSTRVU
KOM[IJE SMRTNI NEPRIJATEQIPjongjang strahuje od napada SAD,uz pomo} Seula, dok Ju`na Korejasjevernog susjeda i daqe ozna~avakao
"ratnu prijetwu"
JOHANESBURG - Predsjednik Ma-
lavija Bingu va Mutarika saop{tio je
da napu{ta vladaju}u stranku Ujediwe-
ni demokratski front (UDF) jer mu je
dosta optu`bi izre~enih na wegov ra-
~un zbog sada{we bitke protiv korup-
cije, javio je ju~e ujutro radio ove is-
to~noafri~ke dr`ave.
Kako je prenio Tanjug predsjednik
Mutarika, koji je u predsjedni~ku fo-
tequ sjeo prije samo devet mjeseci, smi-
jenio je prethodno troje ministara u
vladi za koje se znalo da su lojalisti
biv{em predsjedniku Bakiliju Mulu-
ziju.
Mutarika je nedavno naredio hap{e-
we nekolicine biv{ih dr`avnih funk-
cionera, ukqu~uju}i nekada{weg mini-
stra finansija Frajdeja Xumbu koga je
optu`io da je pronevjerio oko ~etiri
miliona dolara iz dr`avne kase.
Iako je bio li~ni izabranik biv{eg
{efa dr`ave Muluzija za novog pred-
sjednika, Mutarika se ubrzo okomio na
svog prethodnika koga je ~ak optu`io da
je kovao zavjeru da ga likvidira.
UDF je saop{tila da je Mutariki-
na odluka da napusti stranku "spasla
partiju od sramote da mora da ga iskqu-
~i# i najavila je da }e napustiti vladi-
nu koaliciju. Dosad vladaju}a stranka je
istovremeno optu`ila predsjednika da
smjera da osnuje vlastitu partiju. ¥
SINGAPUR
Trese denge groznica PREDSJEDNIK MALAVIJA
Napustio partiju zbog korupcije
Sergej Lavrov i Kondoliza Rajs: Razgovor o svim pitawima (Foto-Rojters)
@eqezni~ka stanica u Moskvi: U pro{logo-di{wem napadu poginule 42 osobe
(Foto-Rojters)
Pomen `rtvama
LISTA RUSKIH MILIJARDERA
Abramovi~ kao Bil Gejts
POTJERNICE[ef ruske diplomatije
Sergej Lavrom je dotakao u raz-
govoru sa ameri~kim dr`avnim
sekretarom Kondolizom Rajs i
pitawe boravka u SAD pred-
stavnika ruske naftne kompa-
nije "Jukos# za kojima je ras-
pisana potjernica.
Dr`avni sekretar je potvr-
dila da to pitawe treba razma-
trati u skladu sa ruskim zako-
nodavstvom, naveo je Lavrov.
Ruski ministar je tako|e
podsjetio da je predsjednik
Bu{ odavno potvrdio svoje u~e-
{}e na sve~anosti povodom 60.
godi{wice pobjede nad fa{i-
zmom u Moskvi u maju ove godi-
ne.
GARANCIJEA m e r i k a n c i
odbijaju zahtjev
Sjevernokorejaca
da im, prije odustaja-
wa od nuklearnog progra-
ma, daju garancije da ih ne}e na-
pasti i da }e im, zajedno sa sa-
veznicima, osigurati ekonomsku
pomo}.
Sjevernokorejski oficir:Pogled na ju`nog susjeda
(foto-arhiva)
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005. SVIJET
M E R I D I J A N I
BANGKOK - U Tajlandu su
ju~e odr`ani op{ti izbori na
kojima je partija premijera Tak-
sina [inavatre osvojila 399 od
500 poslani~kih mjesta u par-
lamentu, pokazali su rezultati
ankete koju su po zatvarawu bi-
ra~kih mjesta sproveli {est te-
levizijskih stanica i Univer-
zitet u Bangkoku, javio je Tan-
jug.
O~ekuje se da }e izbori doni-
jeti jo{ jedan ~etvorogodi{wi
mandat tajlandskom premijeru, kao
i da }e wegova Taj Rak Taj parti-
ja formirati prvu jednopartijsku
vladu u istoriji zemqe, javio je
tajlandski radio. ¥
Pobje|uje premijerova stranka
SIDNEJ - Indonezija, naj-
mnogoqudnija muslimanska zemqa
u svijetu, sprema novi zakon koji
}e o{tro ka`wavati one koji se
qube na javnom mjestu, a nisu bra~-
ni partneri, javio je Tanjug.
Kako danas pi{e dnevnik
"Xakarta post#, nacrtom novog
zakona koji se predla`e parla-
mentu na usvajawe predvi|a se
~ak da policija mo`e da u|e u
stan ili ku}u ako postoji osno-
vana sumwa da tamo `ivi nevjen-
~ani par.
Krivi~ni zakon koji je sada
na snazi je u stvari naslije|en
iz doba kada je Indonezija bila
holandska kolonija, ta~nije iz
1886. godine, a sada{wi prije-
dlog novog zakona plod je 25-go-
di{weg rada na wegovoj refor-
mi. ¥
Prvo brak pa poqubac
PRVA ODLUKA UKRAJINSKE VLADE
"Krivolo`staq"vra}en dr`avi
KIJEV/MOSKVA - No-
va vlada Ukrajine primila je
du`nost od stare, a ve} na pr-
voj sjednici donijela odluku
o vra}awu najve}eg metalur-
{kog kombinata "Krivolo`-
staq# u vlasni{tvo dr`ave i
sprovo|ewu nove licitacije
za wegovu privatizaciju, ja-
vio je Tanjug.
Kako je saop{tila pre-
mijer Julija Timo{enko, "svi
dokumenti o privatizaciji
tog preduze}a, koje je nezako-
nito donijela prethodna vla-
da, poni{teni su#.
Premijer je istovremeno
umirila investitore, nagla-
siv{i da "nikakve masovne
deprivatizacije ne}e biti,
te da }e vlada djelovati stro-
go u okviru zakona#.
Predsjednik Viktor Ju-
{~enko najavio je ranije pre-
ispitivawe rezultata priva-
tizacije kombinata, koji je
pro{le godine kupio zet biv-
{eg predsjednika Leonida
Ku~me Viktor Pin~uk, a udio
u vlasni{tvu nad wim ima i
Rinat Ahmetov, glavni fi-
nansijer predizborne kampa-
we pora`enog kandidata na
predsjedni~kim izborima
Viktora Janukovi~a. ¥
SIDNEJ - Komandant taliba-
na Mula Dadulah demantovao je spe-
kulacije da su wegovi gerilci obo-
rili avganistanski putni~ki avion
koji se sru{io na obronke planine
u blizini Kabula, javio je Tanjug.
Dadulah je tako|e rekao da mu je
`ao zbog udesa u kojem je, vjeruje se,
stradalo 96 putnika i osam ~lano-
va posade "boinga -737#, prenio je u
nedjequ australijski radio.
Ina~e, u Kabulu, uprkos pret-
hodnih izjava raznih funkcionera,
jo{ nema zvani~ne potvrde o kona~-
nom bilansu tragedije. Danas se, na-
ime, ispostavilo da spasila~ke eki-
pe, zbog swe`nih smetova i te{ko
prohodnih puteva, jo{ nisu stigle
do samog mjesta tragedije, na visi-
ni od 3.300 metara.
Me|utim, upu}eni smatraju da
bi, ~ak i da je neko pre`ivio udar
aviona u planinu, te{ko mogao da
ostane u ̀ ivotu 72 sata po tolikom
mrazu. Ostatke aviona "boing -737#,
koji je letio na liniji od Heruta do
Kabula, najprije je primijetila po-
sada holandskog vojnog helikopte-
ra koja je javila komandi tako da su
odmah upu}eni spasioci, oko stoti-
nak kanadskih i slovena~kih vojni-
ka iz redova mirovnih snaga NA-
TO.
U istoj akciji u~estvovalo je i
oko hiqadu avganistanskih vojnika
dok je jedan avganistanski vojni he-
likopter morao da, zbog magle i ne-
vremena, odustane od poku{aja da
sleti na mjesto udesa.
Me|u nastradalim putnicima
bilo je devet Turaka, ~etvoro Ame-
rikanaca, trojica Italijana i jedan
Iranac. Avion je bio iznajmqen od
Kirgistana a posadu su ~inila ~e-
tvorica Rusa, dvojica Kirgistana-
ca i isto toliko Avganistanaca.
Dodaje se da su neki le{evi ve} pre-
ba~eni u Kabul ali se ne pomiwe da
li je prona|ena "crna kutija# koja
bi trebalo da odgovori za{to se
sru{io "boing-737#.
Kabul je okru`en planinama
tako da se vjeruje da je pilot zalu-
tao u swe`noj me}avi i udario u ne-
ki planinski vrh. Pilot nije mo-
gao da spusti avion zbog swe`ne
me}ave koja je u ~etvrtak vladala
iznad Kabula, glavnog grada Avga-
nistana, tako da se povjerovalo da
}e odletjeti do nekog aerodroma u
Pakistanu.
Me|utim, iz Pakistana je javqe-
no da nijedan avganistanski avion
nije kontaktirao tamo{wu kontro-
lu leta.
Postoje i mi{qewa da zlosre}-
ni "boing-737# nije ni imao dovoq-
no goriva da stigne do aerodroma u
Pakistanu. "Boing-737# je pripadao
privatnoj avionskoj kompaniji "Kam
er# koja je prevozila na vi{e unu-
tra{wih linija u Avganistanu, kao
i na linijama prema Dubaiju i Is-
tanbulu. ¥
POSLIJE PADA AVGANISTANSKOG AVIONA U BLIZINI KABULA
TALIBANI @ALE @RTVEKomandant talibana demantovao da su wegovi gerilci oborili avion sa preko 100 putnika. Spasila~ke ekipe jo{nisu stigle do mjesta tragedije, na visini od 3.300 metara
VOJNI PU^ U TOGOUKomesar Konare izjavio da Afri~ka unija ne}e priznatinasilno preuzimawe vlasti i da se moraju po{tovatiustavna pravila u Togou
GIMNAZIJA
ULICA ZMAJ JOVINA 13
BAWA LUKA
OGLAS
za prikupqawe pismenih ponuda za izvo|ewe maturske ekskurzije
(destinacija [PANIJA)
1. Predmet ponude je:
- izvo|ewe maturske ekskurzije u~enika tre}ih razreda Gimnazije u Bawoj Luci
- destinacija [panija
2. Sadr`aj ponude treba da bude u skladu sa Programom izvo|ewa ekskurzije.
3. Program za izvo|ewe maturske ekskurzije se mo`e dobiti u sekretarijatu {kole.
4. Podno{ewe i otvarawe ponuda:
- Rok za podno{ewe ponuda je sedam dana od dana objavqivawa oglasa.
- Ponude koje stignu poslije ovog roka ne}e se uzimati u razmatrawe.
- Ponu|a~ je obavezan dostaviti zape~a}enu ponudu sa naznakom na koverti:
Ponuda za ekskurziju
- Ponude dostaviti na adresu:
Gimnazija
Bawa Luka
Zmaj Jovina 13
ili predati li~no u sekretarijat {kole.
PUT DEMOKRATIJE Gnasingbea Ejadema je tri
puta uzastopno pobje|ivao na
predsjedni~kim izborima za ko-
je su lokalna opozicija i me|u-
narodna zajednica tvrdili da su
uvijek bili manipulisani.
Me|u prvima je na smrt Eja-
deme reagovao Gilhrist Olim-
pio, wegov glavni rival, koji je
po`elio u izjavi AFP da vo|i-
na smrt omogu}i da "Togo krene
putem demokratije#.
- Volio bih transparentne i
slobodne izbore za dva do tri
mjeseca - dodao je Olimpio u te-
lefonskom razgovoru iz Pari-
za, gdje `ivi u izgnanstvu otka-
ko je rawen u atentatu 1992. go-
dine.
\Spasila~ke ekipe: Potraga za `rtvama avionske nesre}e (Foto-Rojters)
Oteta ~etiri in`ewera
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.CRNA HRONIKA
ISTO^NO SARAJEVO -
Policija Centra javne bezbjed-
nosti Isto~no Sarajevo uhap-
sila 14 osoba za koje se sumwa
da su po~inili nekoliko pqa~-
ki i razbojni{tava na podru~-
ju Sokolca i Pala.
- Rasvijetlili smo sedam
razbojni{tava, osam te{kih
kra|a i nekoliko drugih kra|a
po~iwenih tokom pro{le i po-
~etkom ove godine - ka`e port-
parol CJB Isto~no Sarajevo
Radovan Peji}.
On je dodao da su uhap{eni:
D.V. (19), V.P. (25), S.Z. (21),
M.K. (20), M.T. (21), M.M. (21),
O.D. (29), M.M. (17), S.R. (22),
M.K. (23), M.V. (22), Z.\. (21)
svi iz Sokoca, te B.T. (20) i
M.K. (21) iz Pala.
Peji} je rekao da su privo-
|eni mnogi za koje se sumwa da
su bili o~evici ili su sami
po~inili kra|e i razbojni-
{tva.
- U vr{ewu krivi~nih dje-
la mnogi su povratnici - ista-
kao je Peji}.
Prema wegovim rije~ima,
rasvijetqene su provale: u pro-
storije Telekoma Srpske i Srp-
skih po{ta u Sokocu, u trgovi-
nu "Momo-komerc#, u prodavni-
cu "Sandra# u mjestu Kaqina, u
prodavnicu \or|e Krsmanovi-
}a 4. avgusta u Kne`ini... Ot-
kriveni su i po~inioci pqa~-
ke prodavnice Du{ka Ora{a-
nina u mjestu @qebovi, razboj-
ni{tva nad radnicima preduze-
}a "Onogo{t#, te poku{aja
razbojni{tva nad radnikom
benzinske pumpe u Sokocu.
- Hap{ewa su izvr{ena na
osnovu operativnih saznawa po-
licije i u saradwi sa nadle-
`nim tu`ila{tvom i sudom.
Protiv 12 lica iz Sokoca ovih
dana bi}e podnesen kompletan
izvje{taj o po~iwenim krivi~-
nim djelima - obja{wava Peji}.
On je istakao da se sumwa
da su O.D., V.D., M.K. i M.M.
opqa~kale prodavnicu "Ono-
go{t# 17. januara u nasequ Mo-
kro kod Pala.
Peji} je rekao da je rasvi-
jetqeno nekoliko kra|a motor-
nih pila na podru~ju op{tina
Pale i Han Pijesak, koje su po-
~inili M.T., M.V. i S.R.
Otkriveno je da su B.T. i
M.K. iz Pala ukrala tri para
skija iz vikendice u Palama 1.
februara.
- Sokola~ki policajci pre-
tresli su stanove i ku}e M.K,
V.K, M.T, M.K, M.M. i V.D. iz
Sokoca i oduzeli mobilni te-
lefon, ~etiri selotejp trake,
{est pari rukavica, 15 metaka
kalibra 7,62 milimetra i kuti-
ju od {ibica u kojoj je bila ma-
rihuana - naveo je Peji}.
Prema wegovim rije~ima,
identifikovan je izvr{ilac
razbojni{tva nad radnikom po-
{te u sokola~kom selu Poji{ta
Lazarom [ibalijom, izvr{enog
10. jula pro{le godine.
- Razbojni{tvo je po~inilo
B.S. (27), koje se nalazi u bjek-
stvu, pa je za wim raspisana po-
tjernica - ka`e Peji}.
On je posebno istakao da su
rasvijetqene pqa~ke poslovni-
ce "Nove banke# u Rogatici ko-
ja je izvr{ena 31. januara, raz-
bojni{tvo u kladionici "Der-
bi#, te razbojni{tva po~iwe-
na nad radnicima benzinskih
pumpi "Petrola# u Palama 28.
januara i Han Pijesku 12. janu-
ara.
¥ N. ZELENOVI]
POLICIJA ISTO^NOG SARAJEVA RASVIJETLILA NEKOLIKO RAZBOJNI[TAVA I KRA\A
KRIMINALCI IZA RE[ETAKA 12
Uhap{eno 14 osumwi~enih, a za jednim raspisanapotjernica. Protiv 12 lica iz Sokoca bi}e podnesenizvje{taj o po~iwenim krivi~nim djelima, ka`eRadovan Peji}
Mada Radovan Peji} nije
`elio da potvrdi, prema sazna-
wima na{eg lista, uhap{eni su:
Vladimir Dubov~anin, Vladi-
mir Powarac, Sa{a Zoranovi},
Milan Kova~evi}, Mladen To-
{i}, Mirko Ma~ar, Oliver Do-
bov~anin, Sa{a Radi}, Marko
Kusmuk, Mirko Vukosavqevi},
Zoran \eri}, Bojan Tadi}, Mar-
ko Koroman i Veqko Ko{arac,
te sedamnaestogodi{wi M.M.
UHAP[ENI
BAWA LUKA - Vatrogasci
su uspje{no ugasili po`ar koji
je izbio u subotu oko 11.30 ~aso-
va u biv{em pogonu viskoze "In-
cela# u Bawoj Luci, saznajemo u
Centru javne bezbjednosti Bawa
Luka.
"Glas Srpske# nezvani~no sa-
znaje da su radnici preduze}a
"Ekofer# radili na demonta`i
pogona, tako {to su sjekli sta-
re ma{ine. Prilikom sje~ewa
jedna varnica bila je dovoqna da
prouzrokuje po`ar koji je tre}i
po redu u posqedwih mjesec dana.
Prvo su intervenisali va-
trogasci "Incela#, a zatim su
do{la jo{ tri vozila Vatrogasne
brigade Bawa Luka i po`ar je
ubrzo lokalizovan. Materijalna
{teta je neznatna.
¥ O. M.
PO@AR U KRUGU "INCELA"
Vatrogasci brzo intervenisali: Po`ar nijeizazvao ve}u {tetu (Snimio M. [UKALO)
BR^KO - Osnovni sud Br~-
ko distrikta odredio je pritvor
u trajawu od mjesec dana I. D.(42)
iz Br~kog.
On je osumwi~en za posjedo-
vawe droge.
Prema saop{tewu policije
distrikta, policajci su uo~ili
da je osumwi~eni odbacio pro-
vidnu najlonsku vre}icu u kojoj
su se nalazili paketi}i sa nepo-
znatom pra{kastom materijom u
dvori{te svojih kom{ija.
Poslije preliminarnog vje-
{ta~ewa i vagawa pokazalo se da
se radi o 30 grama kokaina i 6,5
grama heroina.
¥ M. \.
BR^KO
Drogu bacio kom{ijama
Varnica izazvala plamen
BAWA LUKA - Ugqe{a Pe-
trovi} (46) iz Kqu~a osu|en je u
bawolu~kom Okru`nom sudu na
tri godine i {est mjeseci zatvo-
ra. Wemu je kazna izre~ena zbog
krivi~nog djela izazivawe op-
{te opasnosti.
Mecima koje je Petrovi} is-
palio iz automatske pu{ke usmr-
}en je Jovo Gaji} (ro|en 1947. go-
dine) iz Velija{nice kod Rib-
nika.
Presudu je izreklo Vije}e pe-
torice kojim je predsjedavala
Qiqana Bo{wak - Glizijan.
Do tragi~nog doga|aja do{lo
je 2. marta 1995. godine u mjestu
Korita na grmu{kom rati{tu
gdje je Petrovi} boravio sa jo{
{est boraca iz svoje jedinice
Vojske Republike Srpske.
Oko 21.30 ~asova do{lo je do
sva|e i tu~e izme|u Ugqe{e Pe-
trovi}a, Milorada Vasi}a i Mi-
hajla Bilakovi}a. Ostali vojni-
ci poku{avali su da ih razvade.
Petrovi} je zatim do{ao do
vrata barake u kojoj su bili Jo-
vo Gaji}, Gojko Tepi} i Mile Tu-
~i} iz koje je uzeo automatsku pu-
{ku. Potom je iza{ao i ispalio
rafal od sedam metaka prema ba-
raci.
^etiri hica pogodila su ne-
sre}nog Gaji}a (dva u grudi, jed-
na u lijevu nadlakticu, a jedna u
natkoqenicu desen noge) i usmr-
tila ga.
Petrovi}u su pred nekada-
{wim Vojnim sudom bile izre-
~ene dvije presude, a tad je bio op-
tu`en zbog ubistva. Obje ove pre-
sude poslije ̀ albi ukinuo je Vr-
hovni vojni sud. Prvom presudom
7. maja 1997. godine Petrovi} je
bio osu|en na sedam godina za-
tvora. Poslije wenog ukidawa,
na ponovqenom su|ewu Vojni sud
ga je oslobodio. Tad se ̀ alio voj-
ni tu`ilac, a Vrhovni vojni sud
ju je ponovo ukinuo 30. maja 1999.
godine.
U me|uvremenu ukinuti su
vojni sudovi pa je predmet dosta-
vqen Okru`nom sudu. Ponovo je
bio optu`en da je ubio jednu i
doveo u opasnost `ivote vi{e
osoba. Poslije sprovedenih do-
kaza na glavnom pretresu okru-
`ni tu`ilac Hana Vrawe{evi}
promijenila je optu`nicu pa je
Petrovi} optu`en za izazivawe
op{te opasnosti. Ovo je prihva-
tilo Sudsko vije}e pa je Ugqe{i
Petrovi}u izreklo pomenutu ka-
znu. ¥ M. D.
OKRU@NI SUD U BAWOJ LUCI
Ispalio smrtonosni rafal
DOBOJ
Vezali pa opqa~kali
DOBOJ - Tri maskirana i
pi{toqima naoru`ana razboj-
nika opqa~kali su D.K. (44) i
wegovu suprugu N.K. (42) u Pod-
novqu, op{tina Doboj.
Oni su u no}i izme|u subote
i nedjeqe provalili u ku}u, za-
vezali bra~ni par, tukli ih pi-
{toqem, a potom uzeli 3.600 evra
i 1.300 maraka, kao i zlatni na-
kit i pobjegli. Policija je oba-
vila uvi|aj i traga za po~inio-
cima.
U Doboju je zabiqe`eno jo{
jedno razbojni{tvo. U ulici
Kraqa Aleksandra, u subotu oko
21.30 nepoznato lice je napalo
maloqetnog M.C. (14) iz Dobo-
ja.
Dje~ak se vra}ao ku}i sa tre-
ninga kada mu je pri{ao razboj-
nik, zavrnuo ruku i tra`io od
wega da mu da pare. Drugom rukom
ga je pretra`io i iz xepa uzeo
mobilni telefon vrijedan 350
maraka. Potom je pobjegao.
Nepoznata lica su u perio-
du izme|u 1. i 5. februara u
Plo~niku, op{tina Doboj, izvr-
{ila provalne kra|e u dvije vi-
kendice.
Uz vikendice B.V. ukrali su
raznog alata i posteqine u vri-
jednosti od 3.000 maraka, a iz vi-
kendice D.S. odnijeli su bu{i-
licu, brusilicu, ne{to rakije i
suvog mesa u ukupnoj vrijednosti
od 1.500 maraka.
U kafi}u "Kraqica# na au-
tobuskoj stanici u Doboju pija-
ni B.J. (49) iz Osojnice i S.S.
(47) iz Dowe Paklenice prvo su
se prepirali, pa potom prevrnu-
li sto i potukli se, saop{teno
je u Centru javne bezbjednosti
u Doboju.
Po{to su razmijenili vi{e
udaraca, S.S. je pobjegao u obli-
`wu benzinsku pumpu "Energope-
trol# gdje ga je B.J. sa dvojicom
nepoznatih lica sustigao. Troj-
ka ga je tukla tupim predmetom
tako da je S.S. povrije|en. Poli-
cija je uhapsila B.J.
¥ Sl. P.
DOBOJ - Policija je u Kova~evcima, op-
{tina Derventa, zatekla D.B. (29) iz Derven-
te prilikom provalne kra|e u ku}u S.V. Po-
licajci su od S.V. oduzeli stvari koje je ukrao
i uhapsili ga. Poslije kriminalisti~ke obra-
de S.V. je pu{ten. ¥ Sl. P.
...BAWA LUKA - Policija je oduzela od
Borisa Jovanovi}a "mercedes# (017-A-849)
vlasni{tvo Igora Jovanovi}a, zbog osnovane
sumwe da je falsifikovao carinsku ispravu.
¥
...GRADI[KA - U Brestov~ini je prova-
qeno u prodavnicu "Jelena# vlasni{tvo Mi-
lenka Hrva}anina. Lopovi su odnijeli raznu
robu vrijednu oko 400 maraka. ¥
^ELINAC - U ulici Kraqa Petra Pr-
vog Kara|or|evi}a nepoznata osoba pro-
valila je u kiosk Fabrike duvana Bawa Lu-
ka. Materijalna {teta bi}e naknadno utvr-
|ena. ¥
...MRKOWI] GRAD - U mjestu Podbrdo
provaqeno je u prodavnicu "Zadru`na trgo-
vina#. Lopovi su odnijeli ve}u koli~inu su-
homesnatih proizvoda.
¥ O. M.
...DOBOJ - Lopovi su u Skugri}u, op{tina
Modri~a, iz ku}e T.I. koji boravi u inostran-
stvu ukrali dvije motorne pile i jednu bu{i-
licu i tako vlasniku pri~inili {tetu od dvi-
je hiqade maraka. ¥
UDES NA PUTU PRIJEDOR - BAWA LUKA
Povrije|en voza~ PRIJEDOR - Milica Kon~ar (60) te`e je
povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se do-
godila u subotu na magistralnom putu Prije-
dor - Bawa Luka, saznajemo u Centru javne bez-
bjednosti.
Do nesre}e je do{lo kada su se oko 18 ~a-
sova u mjestu Orlovci sudarili "golf# (234-
T-463) kojim je upravqala Milica Kon~ar i
"audi# (534-T-880) kojim je upravqao Zoran Ve-
laula.
¥ O. M.
BAWA LUKA - Na prodavni-
cu "Vi{wa# Esada i Nade Musi}
ju~e je oko jedan ~as poslije po-
no}i, u bawolu~kom nasequ La-
u{, nepoznata osoba bacila bom-
bu, saznajemo u Centru javne bez-
bjednosti Bawa Luka.
Prodavnica mje{ovite robe
nalazi se u prizemqu ku}e u U`i~-
koj ulici br. 6. Za vrijeme napa-
da Esad je spavao u prodavnici,
ali na sre}u nije povrije|en.
- Probudio me je lom stakla,
vjerovatno kad je bomba uba~ena, a
onda sam ~uo jaku detonaciju od ko-
je mi se sledila krv u ̀ ilama. Sre-
}om, nijedan geler me nije pogodio.
Pivske gajbe i razne kutije su po-
slu`ile kao zaklon - pri~a Musi}.
Prema wegovim rije~ima, to
je peti put da se na wegovu ku}u i
prodavnicu baca bomba. Nekoli-
ko puta je i opqa~kana, pa je zbog
toga Esad spavao u prodavnici ka-
ko bi se za{titio od lopova.
- Ovdje vi{e nije rije~ o pro-
vali i materijalnoj {teti. Ovo
je poku{aj ubistva! Na`alost, ni-
sam uspio da vidim ko je to u~i-
nio. Poslije eksplozije nisam od-
mah smio da iza|em jer su u rani-
jim napadima poslije bombe sli-
jedili rafali. Pri~ekao sam mi-
nut-dva, ali tada je ve} bilo ka-
sno - isti~e Musi}.
Policija je obavila uvi|aj i
o svemu obavijestila de`urnog tu-
`ioca Okru`nog tu`ila{tva u
Bawoj Luci. "Glas Srpske# nezva-
ni~no saznaje da je na licu mjesta
prona|ena "ka{ika# od bombe,
{to bi mogao da bude glavni trag
u daqoj istrazi.
[teta koja je Musi}evima pri-
~iwena prilikom ovog napada pro-
cjewuje se na oko {est hiqada ma-
raka, jer je uni{tena velika koli-
~ina razne robe.
¥ O. MATAVUQ
EKSPLOZIJA U BAWOLU^KOM NASEQU LAU[
"KA[IKAROM" NA PRODAVNICUProbudio me je lom stakla, vjerovatno kad je bombauba~ena, a onda sam ~uo jaku detonaciju od koje mi sesledila krv u `ilama, ka`e Esad Musi} kojeg su gajbei kutije spasile od gelera
Velika {teta: Esad Musi} pokazuje mjesto eksplozije
TELEGRAF
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005. CRNA HRONIKA
BAWA LUKA - Na podru~ju ko-
je pokriva bawolu~ki Centar jav-
ne bezbjednosti minulog vikenda
zabiqe`eno je 37 krivi~nih djela,
me|u kojima su 22 provalne kra|e i
jedno razbojni{tvo u poku{aju, sa-
znajemo u Centru.
Poku{aj razbojni{tva dogodio
se u porodi~noj ku}i Ante Andri-
jevi}a (64) u mjestu Ba{tina kod
Kotor Varo{a. Maskirani razboj-
nik u{ao je u ku}u Andrijevi}a, na-
pao ga i tra`io novac. Nije na{ao
novac, pa je potom oti{ao. Istra-
ga je u toku.
U ulici Nenada Kosti}a pro-
vaqeno je u skladi{te preduze}a
"Tropik#, vlasni{tvo Mirka Ri-
sovi}a. Lopovi su odnijeli ve}u ko-
li~inu deterxenata i ostala higi-
jenska sredstva vrijedna oko 600 ma-
raka.
Ra~unar "pentium 4# ukraden je
u ulici Kraqa Petra Drugog Kara-
|or|evi}a iz dvori{ne ku}e B. V.
[teta je procijewena na oko dvije
hiqade maraka.
U dvori{tu Osnovne {kole
"Branko ]opi}# dvije nepoznate
osobe izvr{ile su drsku kra|u mo-
bilnog telefona od Ogwena Putni-
ka. Istraga je u toku.
Patrola Policijske stanice 2
Bawa Luka kod Sini{e M. (18) pro-
na{la heroin. Priveden je u prosto-
rije Centra odakle je poslije in-
formativnog razgovora pu{ten.
U Prwavoru u ulici Vida We-
`i}a patrola policije prona{la je
"ka{ikaru# i jedan paket plasti~-
nog eksploziva u torbi kod Miro-
slava Bawca. On je time izvr{io
krivi~no djelo nedozvoqene pro-
izvodwe i prometa oru`ja i eks-
plozivnih materija.
¥ O. M.
CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA
Otkriven heroin
BAWA LUKA - Goran Tru-
barac (41) i @eqko Javor (40),
obojica iz Prijedora, osu|eni su
u bawolu~kom Osnovnom sudu na
po dvije godine zatvora.
Oni su po~inili krivi~no
djelo neovla{}ene proizvodwe i
prometa opojnih droga.
Protiv Marija Gligi}a (35)
iz Bawe Luke, koji je optu`en da
je Trubarcu i Javoru pomogao u
dr`awu i prodaji droga, izdvojen
je postupak.
Presudu Trubarcu i Javoru
izreklo je Vije}e trojice kojem
je predsjedavala sudija Swe`ana
Kudri}. Prethodio joj je spora-
zum o priznawu krivice koji su
optu`eni u prisustvu svojih advo-
kata Radovana Stani}a i Dra{ka
Zeca zakqu~ili sa okru`nim tu-
`iocem Hanom Vrawe{evi}.
U optu`nici se navodi da je
Trubarac 11. decembra oko 18 ~a-
sova u Trnu kod Lakta{a od za sa-
da nepoznate osobe nabavio ve}u
koli~inu kokaina. Potom je stu-
pio u kontakt sa Javorom radi
primopredaje droge te anga`ovao
Marija Gligi}a da ga vozi svojim
automobilom "opel vektra#.
Krenuli su iz restorana "Je-
zero# prema motelu "Bomi# u Tr-
nu. Iza wih se u "pasatu# kretao
Javor. Oba automobila, navodi se
daqe u optu`nici, zaustavila su
se na oko stotinu metara od mo-
tela "Bomi#.
Trubarac je iz gepeka "opel
vektre# uzeo najlonsku kesicu u
kojoj se nalazio paket od 570 gra-
ma kokaina zajedno sa hranom za
pse i to predao Javoru. Poslije
dogovora o isplati Javor se vra-
tio do restorana "Jezero#.
Na parkingu drogu je trebalo
da preda osobi sa nadimkom "Slo-
venac# za odre|en iznos novca.
Me|utim, u tome su ga sprije~i-
li inspektori Odjeqewa za su-
zbijawe proizvodwe i prometa
opojnih droga bawolu~kog Cen-
tra javne bezbjednosti.
Protiv Trubarca i Javora
produ`en je pritvor u kojem se na-
laze od 11. decembra pro{le go-
dine.
¥ M. DIZDAR
IZRE^ENA PRESUDA GORANU TRUBARCU I @EQKU JAVORU
DILERIMA PO DVIJE GODINEProtiv Marija Gligi}a iz Bawe Luke, koji je optu`enda je Trubarcu i Javoru pomogao u dr`awu i prodajidroga, vodi se izdvojen postupak
13
DAVOS - Dva skija{a, jedan
Italijan i jedan [vajcarac, pogi-
nula su od swe`nih lavina u [vaj-
carskoj, saop{tila je lokalna po-
licija, a prenijele agencije.
Italijanskog skija{a starog 40
godina iznenadila je lavina popod-
ne u Davosu, u kantonu Graubinden,
dok je wegov zemqak, koji je bio sa
wim na skijawu, ostao neozlije|en.
U Klostersu, u istom kantonu,
poginuo je 55-godi{wi {vajcarski
skija{ na koga se obru{ila lavina.
Od lavina u [vajcarskoj je, s
najnovijim `rtvama, nastradalo
ukupno deset osoba od po~etka ove
zimske sezone, podsje}a agencija
Frans pres. ¥
LAVINE U [VAJCARSKOJ
Nastradala dva skija{a
SOFIJA - Bugarski carinici
su na grani~nom prelazu sa Srbijom
zaplijenili oko 300.000 pilula efe-
drina, javio je bugarski dr`avni ra-
dio a prenijele agencije.
Kako navodi radio, droga je za-
plijewena na prelazu Katalina u au-
tobusu sa turskim tablicama.
Pilule efedrina su prona|ene u
~etiri ta{ne, a voza~ autobusa je
priznao da je torbe preuzeo u Istan-
bulu i da je trebalo da ih preda "od-
re|enom ~ovjeku# u Sloveniji.
Efedrin je supstanca, koja se
koristi za proizvodwu nekih vr-
sta sinteti~kih narkotika, a ta-
ko|e je zabrawen doping za spor-
tiste. ¥
SOFIJA
Policija zaplijenila drogu
TREBIWE
Obijen kiosk
TREBIWE - Kiosk preduze-
}a "Hercegovinaplasman# u Tre-
biwu obijen je u no}i izme|u pet-
ka i subote. Lopovi su odnijeli
robe u vrijednosti od oko 300 ma-
raka.
U Centru javne bezbjednosti
Trebiwe su potvrdili da je obi-
jen kiosk, i isti~u da policija
traga za po~iniocima.
Ina~e, kra|e i te{ke kra|e
na jugu Srpske ostaju kao jedno od
naj~e{}ih krivi~nih djela, a na
meti su, uglavnom, prodavnice,
kiosci, ku}e, stanovi, preduze}a...
¥ M. B.
\Kiosk "Hercegovinapla-
smana": Lopovi ostavilivrata otvorena
(Snimio P. MUCOVI])
AUTOBUSKA NESRE]AU KA[MIRU
Poginulo 27 qudi
[RINAGAR - U nesre}i au-
tobusa u indijskom dijelu Ka-
{mira poginulo je 27 qudi, a 35
je raweno, saop{tila je polici-
ja, a prenijele agencije.
Nesre}a se dogodila kada se
autobus survao u provaliju u
okrugu Udhampur, oko 200 kilo-
metara ju`no od ka{mirske pre-
stonice [rinagar, saop{tio je
portparol policije.
On je dodao da se i jedan broj
rawenih nalazi u kriti~nom sta-
wu. ¥
FRANCUZ OSU\EN NA25 GODINA ZATVORA
Pucao izzabave
DUAI - Francuz @oel Da-
man (50), koji je pucao na fran-
cuske Arape iz zabave jer ih je
smatrao "ni`om vrstom#, osu|en
je na 25 godina zatvora zbog ubi-
stva tinejxera i 16 poku{aja ubi-
stva.
Daman je sudu u gradu Duaiju
na sjeveru Francuske priznao da
je tokom "lova# i{ao ulicama
obli`weg Dankerka tra`e}i po-
jedince sa arapskim izgledom.
On je rekao da je, dok je tra-
`io "glinene golubove# u veli-
koj imigrantskoj arapskoj zajed-
nici u Francuskoj, na sebi imao
tamnu lova~ku odje}u, kapu i tam-
ne nao~are, a na vozilu je pokrio
broj registarskih tablica.
U oktobru 2002. godine pucao
je i ubio sedamnaestogodi{weg
dje~aka sjevernoafri~kog pori-
jekla Muhameda Magaru, a ranio
je tri lica koja su stajala ispred
kafi}a.
Daman ka`e da je taj dan bio
posebno gwevan zbog su|ewa
islamskim militantima u Pari-
zu i jer je djevojku wegovog sina
opqa~kala banda Arapa.
Tog dana je popio lijekove i
zalio ih bocom vina. Na pitawe
suda {ta danas misli o qudima iz
sjeverne Afrike, Daman je rekao
da ih sada smatra qudskim bi}i-
ma, ali da ih je tada vidio kao
"ni`u vrstu#. ¥
SUBOTICA - Poli-
cijsko-istra`ni organi za-
vr{ili su uvi|aj u dvije ku-
}e Jo`efa i Nandora Sal-
me u Horgo{u, u kojima je 1.
februara prona|ena ubije-
na {esto~lana porodica
Salma, javila je Srna.
Istra`ni organi nisu
za sada ni{ta saop{tili o
nalazima na mjestu trage-
dije, a nastavak istrage ne-
kih tragova najavili su ka-
da okopni snijeg.
Tako|e je najavqeno da
}e doma}oj policiji u ra-
svjetqavawu ovog ubistva
vjerovatno pomagati i ko-
lege iz Ma|arske.
Trgovac Nandor Salma
(36), wegov otac Jano{ (67),
majka Jolika (65), supruga
Neli (34) i djeca David (12)
i Betina (9) prona|eni su
u utorak mrtvi u svojim ku-
}ama na ulasku u naseqe
Horgo{, u blizini granice
Srbije i Crne Gore sa Ma-
|arskom.
Tijela Nandora, supru-
ge i djece prona{ao je u
wihovoj porodi~noj ku}i
Nelin otac, a kada je sti-
gla policija, oko 14 ~aso-
va, u susjednoj ku}i prona-
|eni su i le{evi Nando-
rovih roditeqa koji su ̀ i-
vjeli u odvojenom doma}in-
stvu.
Svih {est le{eva bili
su stari oko nedjequ dana i
ve} su bili u fazi truqe-
wa, ali je hladno}a uspori-
la raspadawe.
Jano{ i Jolika su za-
klani, a ostali su ubijeni
mecima iz pi{toqa, na {ta
ukazuju prona|ene ~aure.
Porodica Salma bila
je bogata, bavili su se vo-
}arstvom, proizvodwom i
preradom jabuka. Osim broj-
nih vo}waka, imali su ne-
kretnine u Srbiji, ali naj-
vi{e u Ma|arskoj.
Predsjednik op{tine
Kawi`a Karoq Klemenci
smatra da ubistvo ma|ar-
ske porodice Salma u Hor-
go{u nije motivisano na-
cionalnim ili sli~nim
razlozima, ve} koristoqu-
bqem. ¥
ISTRAGA POVODOM UBISTVA PORODICE SALMA U HORGO[U
Nastavak kad okopni snijegSANKT PETERBURG
Po`ari odnijeli `ivote
SANKT PETERBURG - Najmawe
12 osoba je poginulo, dok su tri povri-
je|ene u dva po`ara koji su izbili u
zapadnoj Rusiji, saop{tili su zvani~-
nici, a prenijele agencije.
Pet osoba izgubilo je `ivot je u
po`aru koji je rano jutros izbio u do-
mu za hendikepirana lica u nasequ
Lodeinoje, u blizini Sankt Peter-
burga. Jo{ jedna osoba umrla je u bol-
nici. U drugom po`aru, koji je u iz-
bio u spavaonici za zaposlene fabri-
ke stakla u gradu Solne~nogorsk, u
blizini Moskve, poginulo je {est oso-
ba dok su tri povrije|ene, saop{tilo
je rusko Ministarstvo za krizne si-
tuacije. Uzroci oba po`ara nisu po-
znati. ¥
MAJDANPEK
Ubijena `enaMAJDANPEK - Policija Majdanpeka
uhapsila je Borisa Bo`inovi}a (20) iz Maj-
danpeka zbog sumwe da je ubio Dobrilu Dra-
gomirovi} (52) u wenom stanu, javila je Be-
ta.
Kako se navodi u saop{tewu policije,
Bo`inovi} je uhap{en u subotu kasno u sta-
nu `rtve, nakon {to su stanari obavijesti-
li policiju da se u wihovom kom{iluku do-
ga|aju neobi~ne stvari.
Policija je razvalila vrata stana na-
kon, {to se niko nije odazvao na zvono i za-
tekla Bo`inovi}a nedaleko od `rtve. Bo-
`inovi} nije pru`ao otpor prilikom hap-
{ewa.
Agenciji Beta je re~eno u policiji da je
Dragomirovi}eva zadobila vi{e udaraca no-
`em ili satarom, i da je od zadobijenih po-
vreda preminula na licu mjesta. Motiv ovog
ubistva za sada nije poznat ali se pretposta-
vqa da je u pitawu koristoqubqe. ¥
HAG - Penzionisani general
Vojske Jugoslavije Vladimir La-
zarevi} }e se danas prvi put po-
javiti pred sudijom Ha{kog tri-
bunala i izjasniti o krivici za
ratne zlo~ine na Kosovu za koje
je optu`en, javila je Beta.
Da li je kriv ili ne, general
Lazarevi} }e izjaviti pred sudi-
jom Karmelom A|ijusom sa Mal-
te na zasjedawu koje }e po~eti u 13
~asova.
Pet ta~aka optu`nice na te-
ret mu stavqa zlo~ine protiv
~ovje~nosti i kr{ewe zakona i
obi~aja ratovawa tokom sukoba
na Kosovu u prvoj polovini 1999,
kada je on bio komandant Pri-
{tinskog korpusa Vojske Jugosla-
vije.
General Lazarevi} optu`en
je za progon, deportaciju i pri-
silno premje{tawe oko 800.000
Albanaca, kao i ubistvo vi{e sto-
tina albanskih civila. Istom op-
tu`nicom obuhva}eni su generali
Neboj{a Pavkovi}, Sreten Luki}
i Vlastimir \or|evi}.
Po optu`nici, svi generali
snose individualnu i komandnu
odgovornost za po~iwene zlo~ine.
Oni su zajedno sa Slobodanom Mi-
lo{evi}em, Milanom Milutino-
vi}em, Nikolom [ainovi}em i
Dragoqubom Ojdani}em bili u~e-
snici u "zajedni~kom zlo~ina~-
kom poduhvatu#, ~iji je ciq bilo
"isterivawe znatnog dela alban-
skog stanovni{tva sa teritorije
Kosova u nastojawu da se obezbe-
di trajna srpska kontrola nad po-
krajinom#, navodi se u optu`nici.
Ha{ki tribunal optu`nicu je po-
digao pod pe~atom 22. septembra,
a otpe~atio je 20. oktobra 2003.
godine.
Su|ewe biv{em predsjedniku
Srbije i SRJ Slobodanu Milo-
{evi}u trebalo bi da, poslije jed-
nonedjeqne pauze zbog bolesti op-
tu`enog, bude pred Ha{kim tri-
bunalom nastavqeno u utorak, 8.
februara.
Ukoliko se Milo{evi} bude
oporavio od gripa, zbog kojeg ni-
je bilo su|ewa pro{le nedjeqe,
iskaz o doga|ajima na Kosovu to-
kom devedesetih godina trebalo
bi da nastavi svjedok odbrane Mi-
tar Balevi}, biv{i zvani~nik So-
cijalisti~ke partije Srbije u
Pri{tini. Nakon {to Balevi}
zavr{i svjedo~ewe, predvi|eno je
da se pred sudijama pojavi biv{i
{ef jugoslovenske diplomatije i
ambasador u UN Vladislav Jova-
novi}, ali nije izvjesno da }e to
biti do kraja nedjeqe.
Biv{i predsjednik Srbije i
Savezne Republike Jugoslavije op-
tu`en je za zlo~ine protiv ~ovje~-
nosti na Kosovu i u Hrvatskoj i
genocid u BiH.
Tokom cijele idu}e nedjeqe, u
ha{kom sudu odvija}e se i proce-
si protiv biv{ih bo{wa~kih
oficira Nasera Ori}a, Sefera
Halilovi}a, te Envera Haxihasa-
novi}a i Amira Kubure. Bi}e na-
stavqeno i su|ewe trojici pri-
padnika OVJ Fatmiru Qimaju,
Haradinu Baqaju i Isaku Musli-
juu.
Nove svjedoke optu`be, sud-
sko vije}e }e danas da saslu{a na
procesu protiv Ori}a, ratnog ko-
mandanta bo{wa~-
kih snaga u Srebre-
nici optu`enog za
zlo~ine nad Srbi-
ma iz okolnih sela
1992. i 1993.
Dokazni postu-
pak Tu`ila{tva
traje i na su|ewu
biv{em zapovjedni-
ku Armije BiH Ha-
lilovi}u, kome se
na teret stavqa
ubistvo 63 hrvatska
civila u Hercego-
vini koje su po~i-
nile snage pod we-
govom komandom u je-
sen 1993.
Tu`ioci ve} os-
am nedjeqa izvode dokaze i protiv
pripadnika OVK Qimaja, Musli-
jua i Baqaja kojima se na teret
stavqaju zlo~ini nad srpskim i
albanskim civilima u logoru La-
pu{nik u qeto 1998. godine.
Na su|ewu visokim oficiri-
ma Armije BiH Haxihasanovi}u i
Kuburi, optu`enim za ratne zlo-
~ine nad hrvatskim i srpskim ci-
vilima u sredwoj Bosni 1993, do-
kaze iznosi odbrana. ¥
PRED SUDIJAMA HA[KOG TRIBUNALA DANAS VLADIMIR LAZAREVI]
GENERAL SE IZJA[WAVAOve nedjeqe u Hagu bi}e nastavqeno nekoliko su|ewa, izme|u ostalih Slobodanu Milo{evi}u,koje je bilo odgo|eno zbog bolesti biv{egpredsjednika Srbije i Jugoslavije
\ Vladimir Lazarevi}: Prvi putu ha{koj sudnici (foto-arhiva)
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
DERVENTA - Ovog pijevca
snijeg je mnogo iznenadio. Na-
{ao se u ~udu kad je jo{ pospan
upao u snijeg. Upla{io se i je-
dva je na{ao svoj koko{iwac,
umalo nije usko~io u sviwac. Ni
kokama nije bilo ba{ milo {ta
se to s wihim pijevcem zbilo.
Naprosto, i one su po~ele da ko-
koda~u i po snijegu za svojim pi-
jevcem ska~u.
¥ S. P.
U OBJEKTIVU
^AJNI^E - Gra|ani ^ajni-
~a su u saradwi sa privatnim
preduze}ima, Javnim preduze}em
"1. mart# i op{tinskom upravom
organizovali su Akciju ~i{}ewa
snijega.
Oko trideset gra|ana, koji
su se odazvali na javni poziv,
uspjeli su o~istiti snijeg u uli-
cama Seredar Janka Vukoti}a,
Kraqa Petra Prvog Oslobodio-
ca i \enerala Dra`e Mihailo-
vi}a.
Obilne snije`ne padavine
stvorile su velike naslage na
trotoarima i drugima javnim po-
vr{inama i pored toga {to su
mehanizacija i radnici "Roma-
nija-puteva# svakodnevno obavqa-
li ~i{}ewe.
U ovu akciju bili su ukqu~e-
ni Komunalna policija i pripad-
nici Policijske stanice koji su
kontrolisali odvijawe saobra-
}aja i uklawawe parkiranih au-
tomobila u pomenutim ulicama.
Uklowene su i ledenice sa
krovova stambenih i poslovnih
zgrada koje su prijetile pje{a-
cima. I daqe je na snazi apel da
gra|ani vode ra~una prilikom
kretawa ispod streha i zgrada
zbog leda i snijega koji mo`e pa-
sti na wih. ¥ R. O.
ZVORNIK - U zvorni~kom
Odsjeku ministarstva za izbje-
gla i raseqena lica od 1. novem-
bra do danas registrovano je 1.050
porodica koje imaju status rase-
qenih lica, potvrdio je {ef Od-
sjeka Nedeqko Zupur.
Prema wegovim rije~ima, u
op{tini Osmaci koju pokriva
Odsjek iz Zvornika, zahtjev za
registraciju je podnijelo 70 po-
rodica.
Zupur je rekao i da se iz ove
dvije op{tine odsjeku nije pri-
javila ni jedna porodica sa izbje-
gli~kim statusom.
Rok za registraciju je 15. fe-
bruar ove godine. ¥ S. S.
BRATUNAC - Iz dana u dan
sve je vi{e Bratun~ana koji se
obra}aju Centru za socijalni rad
tra`e}i pomo}. Zbog lo{eg mate-
rijalnog stawa u kome se `ivi u
bratuna~kom kraju qudi tra`e ka-
ko nov~anu, tako i sve druge vido-
ve pomo}i.
- Veliki je broj nezaposlenih
i porodica koje su nakon progona sa
svojih ogwi{ta na{le uto~i{te u
ovoj op{tini, kao i starih i izne-
moglih osoba o kojima nema ko da
brine. Iz tih razloga ne treba da
~udi {to se stalno pove}ava broj za-
htjeva za pomo} - rekao je direktor
Centra za socijalni rad ^edomir
Pavlovi}.
Prema podacima Centra zbog
niskog standarda stanovni{tva ove
op{tine, pove}an je i broj oboqe-
lih od raznih zaraznih bolest, ane-
mije i drugih.
Pavlovi} je naglasio da su ma-
terijalne mogu}nosti op{tine Bra-
tunac male tako da Centar ~esto
nije u mogu}nosti da udovoqi za-
htjevima.
- Zbog malog priliva novca u
buxet op{tine mi smo u pro{loj go-
dini isplatili samo ~etiri nov-
~ane pomo}i stalnim korisnici-
ma, iako je taj iznos premali - re-
kao je Pavlovi} i naveo da na pod-
ru~ju ove op{tine stalnu socijal-
nu pomo} prima 127 porodica. Sred-
stva u iznosu od 189 hiqada mara-
ka, planirana za rad ovog centra u
2005. godini, bilo bi po Pavlovi-
}evim rije~ima dovoqno za redov-
nu isplatu socijalnih davawa ali
ona, na`alost, nisu redovna.
Pored stalne nov~ane pomo}i
bratuna~ki Centar mjese~no izdvo-
ji oko pet hiqada maraka za jedana-
est osoba ometenih u psiho-fizi~-
kom razvoju koje su smje{tene u spe-
cijalizovanim ustanovama.
- Na`alost, nismo u mogu}no-
sti da pomognemo velikom broju so-
cijalno ugro`enog stanovni{tva.
Niko ne poma`e osobama sa poseb-
nim potrebama koje ne mogu same
da brinu o sebi, istakao je Pavlo-
vi} naglasiv{i da me|u wima ima
veliki broj mladih, prili~no naru-
{enog zdravqa.
Napomiwu}i da se socijalni
problemi u Bratuncu pove}avaju iz
godine u godinu Pavlovi} navodi
primjer qudi koji od Centra tra-
`e nov~anu pomo} za prevoz do ve-
}ih zdravstvenih ustanova, kao i za
sahrane ~lanova u`e porodice jer
nisu u mogu}nosti da sami obezbi-
jede sredstva.
- U Bratuncu su specifi~ni
problemi jer postoje centri u ko-
jima privremeno ̀ ive qudi o koji-
ma, na`alost, nema ko da brine. Ra-
di se, uglavnom, o starim i bole-
snim osobama koje nemaju bli`ih
srodnika i kojima je neophodna tu-
|a wega i pomo} - naveo je Pavlo-
vi} dodaju}i da se centru za pomo}
obra}aju i penzioneri sa malim
primawima tra`e}i novac za lije-
~ewe.
Problema zasad, po wegovim
rije~ima, nema sa isplatom dje~i-
jeg dodatka i materinskog dodatka
jer sredstva obezbje|uje Javni fond
za dje~iju za{titu Republike Srp-
ske. Trenutno u ovoj op{tini ovo
pravo ostvaruje petsto korisnika.
U ciqu poboq{awa rada bra-
tuna~ki Centar za socijalni rad je
uspostavio dobru saradwu sa pred-
stavnicima mjesnih zajednica, {ko-
lama, policijom i nevladinim or-
ganizacijama.
- Uz wihovu pomo} kompletnih
podataka o socijalnom stawu sta-
novni{tva i nastoja}emo da zajed-
ni~ki rije{imo prioritetne pro-
bleme sa kojima se susre}u ugro`e-
ne porodice - zakqu~io je Pavlo-
vi}. ¥ K. ]IRKOVI]
KOZARSKA DUBICA -
Na~elnik op{tine Kozarska Du-
bica Branko Bara} potpisao je
odluku o stipendirawu studena-
ta iz ove op{tine za {kolsku
2004/2005. godinu.
Prema toj odluci student-
ske stipendije iz op{tinske ka-
se dobi}e 64 studenta koji su is-
punili uslove po prethodno ras-
pisanom konkursu.
Odlukom o dodjeli stipendi-
ja predvi|eno je da se stipendi-
je za {kolsku godinu ispla}uju
deset mjeseci dok je mjese~ni iz-
nos stipendije 100 maraka.
Zahtjeve za dodjelu stipendi-
ja podnijelo je 167 studenata od
kojih ~ak 103 nisu ispunili, ina-
~e vrlo o{tro postavqene, kri-
terijume za dodjelu studentskih
stipendija.
Studenti kojima su odobre-
ne stipendije potpisa}e, nared-
nih dana, ugovor o stipendirawu
sa nadle`nom op{tinskom slu-
`bom.
¥ M. B.
UKLAWAWE SNIJEGA U ^AJNI^U
^ajni~e: Pune ruke lopata
^iste ulice
REGISTRACIJA IZBJEGLICA U ZVORNIKU
Rok 15. februar
BRATUNA^KOM CENTRU ZA SOCIJALNI RAD STI@E SVE VI[E ZAHTJEVA
TRA@E I ZA SAHRANUMnogo je onih koji od Centra tra`e pare za prevoz dobolnica, ali i onih koji sami ne mogu snositi tro{kovesahrane ~lanova u`e porodice, rekao je Pavlovi}
14
STIPENDIRAWE STUDENATA U KOZARSKOJ DUBICI
Ulagawe u znawe PRIJEDOR - I pored toga
{to je u protekloj godini zabi-
qe`eno pove}awe naplate ra~u-
na za utro{enu vodu, u prijedor-
skom Gradskom vodovodu tvrde da
je ono i daqe nije blizu onog ni-
voa koji bi zadovoqio potrebe
odr`avawa mre`e.
Prema rije~ima Vlade Reqi-
}a, tehni~kog direktora "Vodo-
voda# naplata ra~una za utro{e-
nu vodu dostigla je nivo od 60 od-
sto, {to je zna~ajan pomak ima-
ju}i u vidu da je u 2003. godini
naplata iznosila 46 odsto.
- Ako se uzme u obzir podatak
da je 2001. godine naplata utro-
{ene vode u kategoriji doma}in-
stava iznosila svega 17 odsto, a
u godini iza nas 41 odsto to je
dobar napredak - rekao je Reqi}.
On je naglasio da bi samo na-
plata od 90 procenata mogla za-
dovoqiti potrebe "Vododvoda#.
Reqi} je istakao da je napla-
ta u zanatskom i privrednom sek-
toru znatno boqa od doma}insta-
va koja u 90 odsto slu~ajeva vodu
pla}aju pau{alno.
- Pau{alno pla}awe ode po
sistemu ~lanova doma}instava, a
prema postoje}oj tarifi za jed-
nog mjese~na rata je 2,51 maraka
dok se kubni metar vode onim po-
tro{a~ima koji vodu pla}aju po
osnovu o~itanog utro{ka napla-
}uje po cijeni od 0,435 maraka -
istakao je Reqi}. ¥
DERVENTA - S t a n o v n i c i
Dervente se i ove zime griju kako zna-
ju i umiju. "Toplana - Derventa# pre-
stala je sa radom jo{ po~etkom rata,
a od 1992. godine se vode razgovori o
wenom o`ivqavawu.
Najvi{e problema imaju gra|ani
koji `ive u stanovima, jer u mnogim
zgradama nisu ostavqeni dimwaci.
Stanari u takvim stanovima i poslov-
nim prostorima bili su primorani da
iskoriste ventilacione otvora, {to
je izazvalo velike probleme onima ko-
ji su koristili ventilaciju.
Toplifikacioni sistem u Der-
venti napravqen je 1979-1980. godine,
a u funkciji nije od izbijawa rata.
Sada se postavqa pitawe koliko je is-
plativo ulagati u "Toplanu# i ko bi
trebao da snosi tro{kove obnove.
Gradska toplana je 1996. godine
izdvojeno iz Fabrike tekstila "Ukri-
na# i formirano kao samostalno Jav-
no preduze}e "Toplana - Derventa# od
interesa za op{tinu i odmah nakon
toga su preduzete neke mjere, kao {to
je sanacija dimwaka, rezervoara, zgra-
de kotlovnice, popravak trafo-stani-
ce, remont dva kotla i dio poslova na
remontu vrelovoda. Sredstva za ove
poslove je obezbijedila op{tina iz
buxeta.
U procesu privatizacije Javno
preduze}e je transformisano u akci-
onarsko dru{tvo, a najve}i akcionar
je dr`ava sa 65 odsto kapitala. Sitni
akcionari imaju 20 odsto akcija, Fond
PIO 10 i Fond za restituciju pet od-
sto kapitala.
Na ovaj na~in je Direkcija za pri-
vatizaciju Republike Srpske svrsta-
la "Toplanu# u strate{ka preduze}a od
interesa za op{tinu i odredila struk-
turu vlasni{tva. Zbog ovakve odluke
stanovnici Dervente }e morati ~eka-
ti Uredbu Vlade Republike Srpske po
kojoj }e se prodavati dr`avni kapital
u javnim komunalnim preduze}ima.
U jednom od prijedloga za rje{e-
we ovog problema isti~e se da bi tre-
balo pravo upravqawe ovim preduze-
}ima prenijeti na op{tine, uz nadzor
Vlade, {to bi omogu}ilo razgovore sa
zainteresovanim partnerima o ulaga-
wu u toplanu.
Po~etkom ove godine, ameri~ko
preduze}e "Omega enginering C.O.
Lankaster Kalifornija# ponudilo je
saradwu za pokretawe rada toplane i
eventualno ulagawe u toplanu. Ponu-
da je stigla i od austrijske firme BauGes.m.b.H iz Be~a.
Sreto Kova~evi}, v. d. direktor
"Toplana - Derventa# isti~e da ruko-
vodstvo preduze}a jo{ nije donijelo
kona~nu odluku o sudbini ovih ponu-
da, jer je nejasna situacija oko pravnog
statusa preduze}a.
- I pored svih te{ko}a uvjeren
sam da }e se bar dio stambenih i po-
slovnih objekata mo}i ve} slijede}e zi-
me grijati se iz "Toplane-Derventa#,
optimisti~an je Grozdan Ru`i~i}, na-
~elnik Odjeqewa za privredu i dru-
{tvene djelatnosti u op{tini Der-
venta.
¥ S. PE]I]
PRIJEDORSKI "VODOVOD" MUKU MU^I SA NAPLATOM DUGOVAWA
HO]E LI SKORO BITI RIJE[EN PROBLEM STANARA "INCELOVE" BARAKE NA REBROVCU
16
^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU^EKAJU]I NOVU ADRESU
U skladu sa novom Odlukom o orga-
nizovawu i radu higijeni~arske slu-
`be, koju su odbornici Skup{tine gra-
da usvojili krajem pro{le godine, Grad-
ska uprava je u petak raspisala javni
oglas za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a
za obavqawa poslova ove slu`be. Rok za
podno{ewe prijava je 15. februar, a mo-
gu se prijaviti sva pravna lica regi-
strovana u Republici Srpskoj.
- Odlukom o organizovawu i radu
higijeni~arske slu`be regulisan je po-
stupak radwi koje se preduzimaju sa
psima i ma~kama lutalicama. Odluka
je ura|ena s ciqem za{tite zdravqa i
bezbjednosti gra|ana, kao i za{tite
napu{tenih pasa i ma~aka - saznajemo
u Odjeqewu za komunalne i stambene
poslove.
¥ D. R.
GRADSKA UPRAVA
Oglas za higijeni~ara
Prihvatna stanica za djecu u
skitwi od prvog januara ove godi-
ne organizovana je kao stalni pro-
gram pomo}i nezbrinutoj djeci.
Koordinator za razvoj ovih
aktivnosti u Centru za socijal-
ni rad Nikola Doronti} ka`e da
bi po sli~nom modelu u ovoj go-
dini trebalo da bude osnovana i
ku}a za odrasle besku}nike.
- U prihvatnoj stanici djeca
najvi{e borave tri do pet dana.
U tom periodu stupimo u kontakt
sa starateqem kako bi rije{ili
problem i u ve}ini slu~ajeva
obezbijedimo povra-
tak djece u poro-
dicu. Dok bora-
ve u stanici
imaju sve uslove
za normalan ̀ i-
vot - kazao je Do-
ronti}.
On je dodao
da je veliki pro-
blem da budu
obezbije|eni
uslovi za ponov-
ni povratak dje-
ce u porodice,
ali ako se to ne
uspije pronala-
zi im se smje{taj
u domovima.
Pro{le go-
dine radnici
prihvatne stani-
ce zbrinuli su 12
djece, a u januaru petoro.
- Samo za Srpsku novu godinu
zbrinuli smo ~etvoro djece, a ima-
li smo i slu~aj `ene sa djetetom
koja je bila na ulici. Zbrinuli
smo je i uspostavili kontakt sa
wenim mu`em i porodicom - ka-
zao je Doronti}.
Volonter u prihvatnoj stani-
ci, student Nada \aji}, odbjegloj
djeci ~esto zamjewuje majku.
- Drago mi je {to djeci mogu
da pomognem. Imamo dobru sarad-
wu sa policijom koja nam, kada
prona|u neko dijete, odmah javi,
{to olak{ava na{ rad - kazala je
Nada \aji}.
Nada pri~a da da su djeca pr-
vo nepovjerqiva prema wima, a
onda kada osjete da im neko `eli
pomo}i otvore se i ispri~aju svo-
ju tu`nu pri~u.
Naj~e{}i razlozi za bje`a-
we i skitwu djece su nesre|eni
odnosi u porodici, sva|e, nasi-
qe, siroma{tvo i alkoholizam.
Nikola Doronti} ka`e da dje-
ca ~esto iznova bje`e iz porodi-
ce, {to govori da u rje{avawe
ovog problema treba da bude
ukqu~eno cijelo dru{tvo.
Direktor bawolu~kog Cen-
tra za socijalni
rad Borka Vukaj-
lovi} ka`e da
postoje te{ko-
}e u zbriwava-
wu `rtava po-
rodi~nog nasi-
qa.
- Tu je pro-
blem {to zakon
vi{e {titi nasil-
nike nego `r-
tve.
@rtve ~esto ne bivaju zbrinute
kako treba, nudi im se alternativ-
ni smje{taj na neko vrijeme. Po-
slije se obi~no vra}aju u porodi-
cu, a da problemi ne budu rije{e-
ni - kazala je Vukajlovi}eva.
Ona je dodala da bi osniva-
wem prihvatne stanice za odrasle
po modelu za djecu u skitwi bila
otvorena mogu}nost za rje{ava-
we ovakvih slu~ajeva.
- Nadam se da }emo ove godi-
ne uspjeti da osnujemo i prihva-
tili{te za odrasle. Pro{le go-
dine imali smo 53 odrasla bes-
ku}nika - istakla je Borka Vukaj-
lovi}. ¥ N. T.
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZBRIWAVABESKU]NIKE
Vra}aju porodi~nu toplinu Pro{le godine radnici prihvatne stanicezbrinuli su 12, a u januaru petoro djece
\
Nikola Doronti}: Uskoro ku}a za punoqetne besku}nike
TUGA- Kada se sa mali{anima na-
|em o~i u o~i obuzme me tuga,
ali se prijatno iznenadim kad
vidim da nisu zaboravili higi-
jenske navike i da se pridr`a-
vaju reda - pri~a volonter u
prihvatnoj stanici, student Na-
da \aji}.
Radovan Kopawa, radnik - Ima-
ju}i u vidu da je snijeg bio velik
i pao iznenada, dobro rade i ve-
}inom sam zadovoqan. Ipak, tro-
toari su mogli biti boqe o~i-
{}eni kao i pojedine sporedne
ulice. Jeste da su centar najboqe
o~istili, ali putare treba razu-
mjeti, jer pitawe je da li imaju do-
voqno radnika i potrebnih ma-
{ina. Ne mogu qudi ni sti}i na
sve strane.
Ranka Bla`enovi}, nezapo-
slena - S obzirom na uslove i
hladno}u, dobro je o~i{}eno i
svaka im ~ast. Jedina zamjerka su
neo~i{}eni trotoari. Ipak, ne
mo`emo o~ekivati da sve bude
idealno jer za kratko vrijeme pa-
lo je dosta snijega. Mora se pri-
znati da su za ~i{}ewe trotoara
smetali i parkirani automobili.
Smatram da su se i gra|ani mora-
li ukqu~iti u ra{~i{}avawe i
o~istiti bar oko svojih vozila.
Sve u svemu, nije lo{e i ako ova-
ko nastave radnici "^isto}e#
ste}i }e sve ve}e po{tovawe gra-
|ana.
Du{an Laji}, penzioner -
Prigradski dijelovi grada i ni-
su najboqe o~i{}eni, kao ni
trotoari. Tako|e, mogli bi se
malo vi{e anga`ovati na par-
kinzima. Trebalo bi i da se gra-
|ani vi{e solidari{u i o~iste
oko svojih zgrada i ku}a, ispred
kapija. Kakva je situacija bila
i koliko je snijega palo za tri
dana, i nije tako lo{e. U prin-
cipu sam zadovoqan wihovim ra-
dom.
Mira Te{anovi}, penzioner
- U odnosu na pro{le godine sa-
da je boqe o~i{}eno. Bilo je i
neo~i{}enih ulica na perife-
riji, ali treba shvatiti da puta-
ri nisu mogli sti}i na sve stra-
ne istovremeno jer je snijeg bio
velik. Bilo bi dobro i da se gra-
|ani vi{e anga`uju i ukqu~e u
ra{~i{}avawe. Najva`nije je da
se voza~i prilagode zimskim
uslovima vo`we, kako se ne bi
stvarale gu`ve u saobra}aju i do-
ga|ale ve}e nezgode.
Vladimir ^orda{evi}, stu-
dent - Prili~no je dobro, iako
su trotoari mogli boqe da budu
o~i{}eni. U gradu je kretawe pje-
{aka ipak ote`ano, posebno sta-
rijih osoba i invalida. Ali za
to su krivi i gra|ani, koji su au-
tomobile parkirali na trotoari-
ma, pa radnici "^isto}e# nisu
mogli svoj posao da urade kako
treba. Qudi bi trebalo da budu
malo obzirniji i zimi da ne par-
kiraju vozila na pje{a~kim sta-
zama. To bi trebalo ka`wavati.
@eqka Majstorovi}, student
- Centar su najboqe o~istili i
posvetili mu vi{e pa`we nego
ostalim dijelovima grada. Malo
su zakazali na ~i{}ewu parkin-
ga i trotoara na kojima ponegdje
ima leda. Ipak, zimske slu`ba
dobro su obavile svoj posao i na-
dam se da }e nastaviti ovako i
ako bude novih padavina. Ulice
su ve}inom dobro o~i{}ene u ci-
jelom gradu. ¥ Pripremio
N. TOMA[EVI]
(Snimio R. [IBAREVI])
DA LI STE ZADOVOQNI RADOM ZIMSKE SLU@BE?
"PALI" NA TROTOARIMAPITAMO SUGRA\ANE
Du{an Laji}
Radovan Kopawa
Ranka Bla`enovi}
@eqka Majstorovi}
Mira Te{anovi}
Vladimir ^orda{evi}
PENZIJEMilomirka Popovi} kaza-
la je da ve}ina stanovnika ba-
rake te{ko `ivi.
- Mla|i povremeno nalaze
posao, ali sve je to sitno. Ne-
ki imaju male penzije, a neki
~ak ni to. Ja ve} deset godina
nemam nikakvih primawa - is-
takla je Popovi}eva.
Kom{ijska ku}a i grobqe jedino je{to vidimo svakog dana. Para zaopravku nemamo, pa se snalazimokako znamo i umijemo, ka`e stanarDmitar Maksimovi}
\"Incelova" baraka: Najgore je kada snijeg
po~ne da se topi (Snimio Z. STAMENI])
^EKAJU]I NOVU ADRESU
Iako je ju~e bilo dosta hlad-
no na auto-pijaci se na{lo oko
dvije stotine automobila. Pored
vozila, koja ve} nekoliko nede-
qa ~ekaju na svog kupca, ponudu
je osvje`io veliki broj karava-
na dovezenih iz Italije, Wema~-
ke, [vajcarske...
Jedan od najpovoqnijih, ali
i najmawih karavana bila je "kia
prajd# iz 1999. godine. Ovaj auto
sa 1,3 litarskim benzinskim mo-
torom vlasnik je cijenio pet hi-
qada maraka.
Registrovani "Fordov# mo-
del "eskort# proizveden 1996. go-
dine sa 1,8 TD motorom ko{tao
je 8,5 hiqada maraka.
Za broj ve}i "Fordov# mo-
del, "mondeo#, sa istim motorom
iz 1996. godine ko{tao je 9,5 hi-
qada maraka.
Za neregistrovanu "opel vek-
tru# proizvedenu 1998. godine sa
2,0 dizelskim agregatom tra`e-
no je 9,2 hiqade maraka, a za "Re-
noovu# "lagunu# sa 2,2 litarskim
turbo dizela{em - deset hiqada
maraka.
Od skupqih i boqe opremqe-
nih karavanskih modela izdvoji-
la su se dva automobila.
Na "audiju A6# iz 1995. go-
dine sa 2,5 TDI motorom i do-
sta dodatne opreme stajala je
cijena od 15,5 hiqada maraka.
Najskupqi, ali i najopremqe-
niji karavan ove nedjeqe bio je
registrovani "BMV serija 5# iz
1998. godine sa 2,5 litarskim
dizel motorom koji je ko{tao
32,5 hiqade maraka.
¥ D. No.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Nekada je kroz `eqezni~ku
stanicu svake nedjeqe ̀ urilo na
desetine putnika da "uhvate# svoj
voz. Za samo jedan dan ~ak dvije
hiqade putnika iz Bawe Luke do
odredi{ta stizalo je vozom.
Danas je slika
sasvim druga~ija.
Tek pokoji
putnik, uglavnom
radnik, u~enik
ili student iz
obli`weg naseqa
ili grada, zauzme
mjesto u jednom od
vagona. Bilo je,
ka`u u stanici, i
gorih vremena, na-
ro~ito u godina-
ma poslije rata...
- Narod je iz-
gubio naviku da
putuje vozom. Sad
svi uglavnom ima-
ju automobile. A
i me|u ovima {to
idu vozom, najvi-
{e je u~enika i
radnika ̀ eqezni-
ce - ka`e nam vla-
snik prodavnice
"Gabi#, smje{tene
u novoj zgradi sta-
nice, Sla|ana
Plav{i}.
I ona se sje}a dana kada je na
stanici sve vrvjelo od qudi, ko-
ji nekud `ure. Sada u prodavni-
cu, jednu od nekoliko koje su otvo-
rene u zgradi ̀ eqezni~ke stani-
ce, svra}aju uglavnom |aci.
A |aci, ka`e Sla|ana, tra-
`e sok sa dvije slam~ice.
- To pokazuje kolika je bespa-
rica. Do|u i i u~enici sa 30 fe-
ninga i pitaju {ta mogu za to da
dobiju. Ipak, sad je malo promet-
nije. Prije {est mjeseci ovdje
predve~e nije bilo `ive du{e -
pri~a Plav{i}eva.
I u restoran preko puta, do-
daje ona, qudi slabo navra}aju.
[to zbog `urbe {to zbog bespa-
rice, svi se odlu~uju za ru~ak kod
ku}e.
- Rijetko dolazim u Bawu Lu-
ku, a kad se na to odlu~im uglav-
nom koristim voz. Uglavnom do-
|em na pijacu, malo obi|em rad-
we i vratim se ku}i - ka`e Mio-
mir Karali} iz Omarske.
Prije dvije i po godine na
mjestu stare zgrade stanice iz
1874. godine napravqena je nova.
Iako jo{ nekoliko lokala
nije useqeno i ne zna se kad }e bi-
ti, u stanici ka`u da dolaze bo-
qi dani. Prevoz vozom je, vele, je-
dan od najjeftinijih i najbezbjed-
nijih na~ina da se stigne do `e-
qenog mjesta.
- Danas iz Bawe Luke putuje
po jedan brzi voz za Beograd i Za-
greb i imamo po pet polazaka za
Doboj i Novi Grad. Pored radni-
ka i u~enika, na|e se me|u putni-
cima vozom i onih koji u najve}i
grad Srpske do|u da obave neki od
administrativnih poslova - ka`e
{ef `eqezni~ke stanice Rado-
van Dani~i}.
Problem je, dodaje, {to malo
putnika na stanici po{tuje za-
branu prelaska preko kolosijeka,
iako je napravqen podzemni pro-
laz. Tako je prije nekoliko godi-
na nastradala djevojka, kojoj je
voz odsjekao noge.
- Ohrabruje ~iwenica da je
`eqezni~ki saobra}aj o`ivio.
Pove}ava se broj polazaka i put-
nika, a naro~ito teretni saobra-
}aj. Kad privreda o`ivi, `eqe-
znica }e dobiti svoje mjesto. A
bi}e, sigurno, i vi{e putnika -
dodao je Radovan Dani~i}.
¥ D. RA\AN
BAWOLU^ANI SVE MAWE DO ODREDI[TA STI@U VOZOM
@eqezni~ka stanica: Nekada vrvjelo od putnika (Snimio Z. STAMENI])
ponedjeqak, 7. februar 2005. BAWA LUKA 17
PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA Narod je izgubio naviku da putuje vozom. Sada sviuglavnom imaju automobile. A i me|u onima koji iduvozom, najvi{e je u~enika i radnika `eqeznice, ka`eSla|ana Plav{i}
KARTE Putovawe vozom jeftinije
je od prevoza autobusom.
[ef `eqezni~ke stanice
Radovan Dani~i} ka`e da po-
vratna karta do Beograda ko-
{ta 36, a do Zagreba 40 maraka.
Iako je interesovawe za prevoz
`eqeznicom opalo, nadle`ni
isti~u da se posqedwih godina
zna~ajno ula`e u opremawe va-
gona i ma{ina.
AMERI^KI "PASAT"Me|u mnogim automobili-
ma iz uvoza na auto-pijaci na-
{ao se jedan iz Amerike. Za
22,5 hiqade maraka mogao se ku-
piti "folksvagen pasat 5# sa
1,8 turbo benzinskim motorom
i bogatim paketom opreme.
ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI
Najvi{e karavana
OKOM KAMERE
Na Poqoprivrednom fakultetu
u subotu je, u organizaciji Ameri~-
ke organizacije za me|unarodnu sa-
radwu, odr`ano predavawe o temi
"Savremeno p~elarstvo# kojem je pri-
sustvovalo pedesetak p~elara bawo-
lu~ke regije.
- Program "Lamb# Ameri~ke
organizacija za me|unarodni raz-
voj podr`ava male proizvo|a~e u
BiH, pru`aju}i im mogu}nost kre-
dita preko ~etiri mikrokreditne
organizacije: EKI, Mikrofin,
Prizma i Partner. Da bi proizvo-
|a~, u ovom slu~aju p~elar, dobio
kredit neophodno je da bude pove-
zan sa nekim od prera|iva~a ili
zadruga koji zadovoqavaju na{e
uslove - rekla nam je rukovodilac
"Lamb# programa agronom Sla|ana
Bundalo.
Predava~, magistar Goran Mir-
jani} ka`e da je predavawe organizo-
vano kako bi se p~elari, koji imaju
vi{e od 50 ko{nica, podstakli na
profesionalno bavqewe p~elare-
wem.
- P~elarima prvo treba pribli-
`iti sve prednosti profesionalnog
bavqewa ovim poslom i ubijediti ih
da se od p~elarstva mo`e pristojno
`ivjeti - ka`e Mirjani}.
P~elarima je, pored programa
"Lamb#, predstavqena i mogu}nost
za dobijawe kredita.
Goran Mirjani} ka`e da je zabi-
qe`ena proizvodwa la`nog meda i to
u velikim koli~inama.
- Nazovi med pravi se od {e}e-
ra, vode i kiseline, a u sebi sadr`i
kancerogene materije, koje su jako
{tetne po zdravqe qudi - istakao je
Goran Mirjani}.
¥ D. No.
P^ELARI PRO[IRUJU ZNAWE
Ko{nica po ko{nica - profesijaPredajom kqu~eva stana doju~era-
{wem vlasniku ku}e na Zapadnom
tranzitu Vojku Savi}u, Gradska upra-
va zavr{ila je rje{avawe imovinsko-
pravnih predmeta na ovoj saobra}aj-
nici.
Vr{ilac du`nosti na~elnika
Odjeqewa za komunalne i stambene
poslove u Gradskoj upravi Budimir
Balaban rekao nam je da }e za nekoli-
ko dana Savi}eva ku}a biti sru{ena,
~ime }e biti stvoreni svi uslovi za
po~etak izgradwe Zapadnog tranzita.
U Javnim putevima Republike
Srpske saznajemo da radnici ovog
preduze}a nisu sjedili skr{tenih ru-
ku - projektna dokumentacija za Za-
padni tranzit zavr{ena je i trenut-
no se nalazi na reviziji.
- Kada revizorska komisija da
svoju ocjenu projektne dokumentaci-
je, zatra`i}emo od Gradske uprave
gra|evinsku dozvolu. Od gradskih
vlasti jo{ nismo dobili potvrdu o
rije{enim imovinsko-pravnim odno-
sima na Zapadnom tranzitu, ali se
nadamo da }e i ona ubrzo biti na na-
{em stolu - istakla je glavni in`e-
wer za izgradwu autoputeva u predu-
ze}u Javni putevi Republike Srpske
Mira Soviq.
Ona je dodala da }e, poslije dobi-
jawa gra|evinske dozvole, biti ras-
pisan javni konkurs i biti izabran
najpovoqniji izvo|a~ radova od uli-
ca Ranka [ipke do Trive Amelice.
Izgradwa Zapadnog tranzita ko-
{ta}e oko pet miliona maraka. Novac
je obezbijedilo preduze}e Javni pu-
tevi Republike Srpske putem kredi-
ta Evropske investicione banke.
¥ P. P.
PRIPREME ZA IZGRADWU ZAPADNOG TRANZITA
Zavr{ena dokumentacija
^lanovi humanitarne organi-
zacije "Prvi osmijeh# i predstav-
nici Hipo Alpe-Adria banke po-
dijelili su u subotu u prostorija-
ma banke paketi}e sa bezgluten-
skom hranom mali{anima oboqe-
lim od celijakije, odnosno aler-
gije na p{eni~no bra{no.
- Pro~itali smo ~lanke u dnev-
noj {tampi o problemima ove or-
ganizacije u prikupqawu sredsta-
va za kupovinu paketi}a. Odlu~i-
li smo da im pomognemo i darova-
li smo ~etiri hiqade maraka - re-
kla je izvr{ni direktor Hipo Al-
pe-Adria banke \ur|ica Davido-
vi}.
Predsjednik "Prvog osmijeha#
Nada Stojanac kazala je da su no-
vac za paketi}e dala preduze}a
"Alf-om#, "Mobis#, Sindikalna
organizacija "Elektroprenosa# iz
Rami}a, Pravoslavna crkva i "To-
plig Prwavor#, a "Koka kola# je
mali{anima darovala sokove.
- Bra{no, hqeb, kifle, kroasa-
ne, biskvite i druge proizvode ko-
ji se nalaze u paketi}ima nabavi-
li smo od proizvo|a~a "Doktor
[er# iz Italije. Ova hrana ne mo-
`e se kupiti u Republici Srpskoj
- kazala je Stojan~eva.
Paketi}e su dobila 64 mali-
{ana iz Republike Srpske a pri-
sutne je uveseqavao student Aka-
demije umjetnosti u Bawoj Luci Ve-
limir Blani}.
- Problemima oboqelih od ce-
lijakije bavimo se od 2000. godine.
U Srpskoj ima registrovanih 69
mali{ana i 105 gra|ana izme|u 18
i 20 godina koji su oboqeli od ove
bolesti - naglasila je Stojan~eva.
\oko i Amela Vukovi} ~iji
~etvorogodi{wi sin Filip bolu-
je od celijakije ka`u da bezgluten-
sku hranu veoma te{ko nabavqaju.
- Neki proizvodi mogu se ku-
piti u "Tropiku#, ali hranu nam
uglavnom nabavqaju prijateqi iz
inostranstva. Prije smo je mogli
kupiti u dvjema prodavnicama ko-
je prodaju zdravu hranu, ali je iz-
bor bio veoma lo{ - istakao je \o-
ko Vukovi}.
Prema wegovim rije~ima, bez-
glutenska hrana je prili~no skupa,
tako da im ovakva pomo} mnogo zna-
~i, a Filip bezglutensku hranu ko-
risti otkako je napunio godinu dana.
Nada Stojanac istakla je da ki-
logram bezglutenskog bra{na ko-
{ta vi{e od deset maraka.
- Agencija za lijekove progla-
sila je bezglutensko bra{no osnov-
nim lijekom, ali ova odluka jo{
stoji u Ministarstvu zdravqa i so-
cijalne za{tite. Ukoliko bi bila
sprovedena, sva djeca bi mogla da
bra{no nabave besplatno, na re-
cept, {to bi im olak{alo `ivot -
kazala je Nada Stojanac.
¥ S. MILETI]
"PRVI OSMIJEH" I HIPO ALPE ADRIA BANKA POMA@U OBOQELIM
OD CELIJAKIJE
MALI[ANI DOBILI PAKETI]EBezglutensku hranu dobila 64 djeteta oboqela odcelijakije - alergije na p{eni~no bra{no
Paketi}i: Mali{ane uveseqavao i klovn(Snimio Z. STAMENI])HUMANITARNE
AKCIJE\ur|ica Dragojevi} kazala je
da prvi put poma`u organizaciji
"Prvi osmijeh#, i da }e to nasta-
viti i u budu}nosti.
- Svake godine planiramo dio
novca za humanitarne akcije. Do sa-
da smo pomogli Zavodu za rehabi-
litaciju "Doktor Miroslav Zo-
tovi}#, u~estvovali smo u akciji
"Pobijedimo ti{inu# i drugim
akcijama - istakla je Dragojevi-
}eva.
PERONI BEZ PUTNIKA
(Snimio R. [IBAREVI])
BAWA LUKA - Milan Nena-
di} mi je uvijek bio jedna od naj-
dra`ih li~nosti iz kwi`evnih
krugova. Iako smo dosta vremena
provodili zajedno u kafani i na
kwi`evnim skupovima uspjeli smo
do danas, uprkos tome {to vi{e ne
stanujemo blizu ostanemo u stal-
nom kontaktu - ka`e kwi`evnik
Ranko Preradovi}.
On se prisje}a da su se upozna-
li u Sarajevu kao studenti, ali da
su ve} bili afirmisani pisci.
- U svojoj karijeri drugovao
sam sa mnogim piscima, sa nekima
sam postao i ostao dobar prijateq,
a jedan od wih je Milan Nenadi}.
Dolaskom u Sarajevo 1968. izme|u
ostalih mla|ih kolega sreo sam
dvojicu sa kojima se ubrzo zbli-
`io, Milana Nenadi}a iz Grahova
i Branka ^u~ka iz Han Pijeska.
Na{e prijateqstvo zapo~elo je u
onda{wim kafanama, gdje su se
obi~no sastajali pisci - pri~a kwi-
`evnik Ranko Preradovi}.
Daqine ova dva pjesnika nika-
da nisu razdvajale. Prijateqe, pi-
sce i zavi~ajne slike Milan Ne-
nadi} nikada nije zaboravqao.
- Nenadi} mi je uvijek bio jed-
na od najdra`ih li~nosti iz kwi-
`evnih krugova. Iako smo dosta
vremena provodili zajedno i u ka-
fani, uspjeli smo da, uprkos tome
{to vi{e ne stanujemo blizu osta-
nemo u stalnom kontaktu - ka`e
Preradovi}.
Na Stru{kim ve~erima poezi-
je, prije mnogo godina, pri~a Pre-
radovi}, susret sa Nenadi}em bio
je vi{e nego tek obi~no vi|ewe.
- Posebno sam bio obradovan
wegovom tvrdwom da ne pije, ali
ne lezi vra`e. Dok sam pio
pivo, dotle je Milan pio
"koka-kolu#. Dru{tvo se mi-
jewalo za na{im stolom, u
~uvenom stru{kom hotelu, a
i mi smo se mijewali od pi-
}a. ^udno je bilo da se Ne-
nadi} mijewao od soka. Pri
jednoj naruxbi ve} mnogo raz-
dragan, kao u lijepim alko-
holnim danima rekao je ko-
nobaru "Daj i meni ono mo-
je#. Shvatio sam da mu za
{ankom u kolu sipaju alko-
hol - prisje}a se Ranko Pre-
radovi}.
Dru`ewe sa Milanom
Nenadi}em Ranko Prerado-
vi} nastavio je na odslu`e-
wu vojnog roka u Beogradu,
1972. godine.
- U vojni~kim danima
me|u najdra`im prijateqi-
ma bio mi je Milan Nena-
di}. U kafanama "Pod li-
pom#, "Znak pitawa# i "Ko-
larac# umjeli smo ponekad
ostati sami. U jednom takvom
susretu priznao mi je da da ga
hvata nemo} pijewa. Savjetovao sam
mu da proba da pije ne{to drugo
umjesto viwaka, koji je uporno na-
ru~ivao. Poslu{ao me odmah i pre-
{ao na pivo, ali je i daqe pio do
iznemoglosti - ka`e Preradovi}.
Milan Nenadi} je, tvrdi Pre-
radovi}, bio sa wim i van kafane
i na mnogim kwi`evnim susretima,
poetskim ve~erima i raspravama o
kwi`evnosti.
- Nismo drugovali samo uz pi-
}e i dobru kapqicu, jer upo-
znao sam i wegovu pjesni~ku
stranu. On je jedan od najve-
}ih srpskih pjesnika, sada
ve} sredwe generacije. @iv-
ot provodi pored pjesniki-
we Ileane Ursu, sa kojom je
u braku ve} mnogo godina -
govori Preradovi}.
Dodaje da je nezaborav-
no i jedinstveno bilo wi-
hovo zajedni~ko gostovawe
i dru`ewe na kwi`evnoj
ve~eri u Mrkowi} Gradu,
gdje su se dva pjesni~ka
bra~na para Nenadi} i
Preradovi} predstavili
stihovima.
- Moram da ka`em da je
i pored ogromnog snijega
prvih poratnih godina sa-
la u hotelu Mrkowi} Gra-
da bila prepuna, a i mi
smo uspjeli da je zagrijemo
poezijom. Bilo je to samo
jedno u nizu na{ih lijepih
zajedni~kih susreta - ka-
`e Preradovi}.
Sje}aju}i se dana provedenih u
dru{tvu sa Nenadi}em Ranko Pre-
r a d o -
v i } ,
isti~e
da alko-
hol nije
imao nika-
kve veze sa
k w i ` e v n i m
stvarala{tvom.
- Nije ta~no
da je pi}e imalo
uticaj na Nenadi-
}evo pisawe. Kao i
ve}ina pisaca i on
pi{e iskqu~ivo samo
trijezan. Istina, on
prepisuje pjesmu koju
ve} nosi u sebi, samo sva-
ki put na druga~iji na~in.
Kada je "Oslobo|ewe# obja-
vilo wegovu zbirku pjesa-
ma, dugo smo raspravqali
o temi stvarawa kwi-
`evnog djela, ali to
nam je bila tema i
mnogih drugih raz-
govora - isti~e
P r e r a d o v i } .
Osvr}u}i se na
susret sa Ne-
nadi}em, od
prije ne-
koliko godina na Ko~i}evom zbo-
ru, Preradovi} pri~a da tada uop-
{te nisu pili alkoholna pi}a.
- Tri dana dru`ili smo se bez
alkohola. Bilo je to vrijeme kada
~ak i qudi poput Nenadi}a prave
pauze. Shvatili smo da se mo`emo
sresti i bez ~a{ice - ka`e Pre-
radovi}.
Pri~a da sa Nenadi}em sada
naj~e{}e razgovara telefonom, pa
tako i daqe odr`avaju prijateq-
stvo, na liniji Bawa Luka - Novi
Sad. ¥ A. RAJKOVI]
ponedjeqak, 7. februar 2005.KULTURA
SUSRET RANKA PRERADOVI]A SA MILANOM NENADI]EMPISAC PISCUO18
\
Milan Nenadi}: Zavi~aj u srcu
DRU@EWE POD LIPOM Kwi`evno ve~e u Mrkowi} Gradu bio je jedan u nizu na{ih lijepih zajedni~kih susreta, kada smo hladnu salui smrznutu publiku uspjeli da zagrijemo poezijom
\Ranko Preradovi}: Prijateq-stvo zapo~eli u kafani
BAWA LUKA - Promocija
kwige "Op{tina Novi Grad kroz
istoriju# Desimira Dropca odr`a-
na je u petak u Banskom dvoru - Kul-
turnom centru.
Pred punom Vije}nicom Ban-
skog dvora o kwizi su govorili pro-
fesor Predrag Lazarevi}, Drago
Todi}, Blagoja Gaji}, recezent i
prire|iva~ kwige Pero \ur|evi}
i prijateq pokojnog Desimira
Dropca Nikola Drqa~a.
Kwiga "Op{tina Novi Grad
kroz istoriju# obuhvata period od
rimskog doba, preko turske i au-
strougarske okupacije do perioda
Kraqevine Jugoslavije u prvom di-
jelu, dok je u drugom dijelu ove mo-
nografije obra|en period Narod-
nooslobodila~ke borbe.
- Ova kwiga je dragocjen pri-
mjer istorije novogradskog kra-
ja. Drugi dio kwige, koji govori
o periodu Drugog svjetskog rata,
je najvjernija predstava o doga|a-
wima u op{tini Novi Grad. "Op-
{tina Novi Grad kroz istoriju#
je dragocjena gra|a za sve genera-
cije, a razlikuje se od drugih mo-
nografija po tome {to u potpuno-
sti prikazuje nedjela po~iwena
nad Srbima. Upravo ta ~iweni-
ca, da se o tome nije vjerodostoj-
no govorilo, ko{tala nas je zad-
weg rata - kazao je profesor Pre-
drag Lazarevi}.
O po`rtvovanosti Desimira
Dropca kao pisca govorio je Drago
Todi}, bez kojega, kako je rekao Pe-
ro \ur|evi}, ova kwiga ne bi ugle-
dala svjetlo dana.
- Kada je 4. decembra 2004. godi-
ne bila promocija ove kwige u Be-
ogradu, Desimir Drobac je umro na
samoj promociji. Takva situacija
nije zapam}ena u kwi`evnosti. Dro-
bac je, tada u Beogradu, dr`ao govor.
Zadwe rije~i su mu bile "Imao sam
jednu marku u xepu, a dvoumio sam
se da li da kupim olovku da pi{em
kwigu ili hqeb da jedem# - rekao je
autorov prijateq Nikola Drqa~a.
Drago Todi} je istakao da je ova
kwiga najve}i spomenik koji je De-
simir Drobac mogao sebi da podig-
ne.
¥ M. J.
PREDSTAVQENA KWIGA DESIMIRA DROPCA
BEOGRAD - Jedinstveni "Srp-
ski pravoslavni leksikon#, prvi
te vrste u osam vijekova dugoj isto-
riji srpske autokefalne crkve,
ugleda}e svjetlost dana do kraja
2005. godine, izjavio je Tanjugu we-
gov autor protojerej dr @arko Ga-
vrilovi}.
On je rekao da }e leksikon
imati oko 6000 odrednica i da }e
vjerovatno biti u dva toma, jer na-
stoji da u svim slu~ajevima gdje je
to mogu}e ilustruje odrednice.
Tekstualni dio ima oko 1500 stra-
na. Izdava~ bi trebalo da bude
"Prozaik#.
Rad na leksikonu traje devet
godina, ali prema rije~ima Ga-
vrilovi}a, to je relativno malo
vremena u odnosu na wegov rad na
"Enciklopediji pravoslavqa#,
koju smatra za svoje `ivotno dje-
lo i koje tek ~eka da bude dovr-
{eno.
On je objasnio da je ve} davno
dobio blagoslov Svetog arhijerej-
skog Sinoda za taj "herkulovski#
poduhvat, ali u odsustvu sredsta-
va wegova enciklopedija jo{ je u
rukopisu i prikupqenoj gra|i, ko-
ja ispuwava cijelu jednu prosto-
riju.
- Po savetu prijateqa pristu-
pio sam jednom lak{em programu
i izradio sam Leksikon, u nadi da
}e se putem wegove prodaje obez-
bediti sredstva za vi{etomnu En-
ciklopediju - rekao je Gavrilovi}.
Letimi~an pogled na biogra-
fiju i bibliografiju dr Gavrilo-
vi}a otkriva izuzetnog eruditu i
vrijednog pisca. ¥
PROTOJEREJ DOKTOR @ARKO GAVRILOVI]
Srpski pravoslavni leksikon
TRADICIONALNA MANIFESTACIJA
U BIJEQINI
^ija frulaSemberijom
sviraBIJEQINA - Srpsko kultu-
rno-prosvjetno dru{tvo "Prosvje-
ta# iz Bijeqine je kao izuzetno
uspje{no ocijenilo planove za
o`ivqavawe Festivala seoskih
mjesnih zajednica pod nazivom
"Znawem, pjesmom i igrom kroz
Semberiju# i "Bijeqinsko kultur-
no qeto#.
Prepune sale seoskih domova
kulture potvrdili su, u prvih pet
sedmica, pretpostavke da postoje
brojni qubiteqi umjetnosti i u
seoskoj sredini. Na{a namjera da
se obnovi festival se pokazali
kao opravdana - ka`e predsjednik
"Prosvjete# i direktor Muzeja
Semberije Mirko Babi}.
Sve~anost "Znawem, pjesmom i
igrom kroz Semberiju# koja je u
seoskim sredinama, prije gra|an-
skog rata organizovana u zimsko
doba pauze u poqoprivrednim ra-
dovima razvijala je takmi~arski
duh i anga`ovala znatan broj mje-
{tana u pripremi programa, a sa-
da je, ka`e Babi} organizovana u
dva dana.
Prvog dana su na programu
sportska takmi~ewa. Drugog dana
selo doma}in i gostuju}e selo ogle-
daju snage u oblasti znawa iz isto-
rije, poqoprivrede i bolesti za-
visnosti, zatim u umje{nosti svi-
rawa {est instrumenata - dvojni-
ca, frula, {argija, gusle, harmo-
nika, violina.
Takmi~e se na sve~anosti i u
umje{nosti recitovawa. Bitku za
najboqe vode i folklorni ansam-
bli, a na programu je i takmi~ewe
vokalnih solista i grupa, u plesu
i narodnim umotvorinama.
- Tokom godine }emo poku{a-
ti da u na{em gradu osnujemo i
klub "Prosvete# koji bi imao ka-
rakter izlo`beno-prodajne gale-
rije. U wemu bi se mogli prodava-
ti i radovi koje ste zapazili po
svim na{im mjesnim zajednicama
obilaze}i manifestaciju "Zna-
wem, pjesmom i igrom kroz Sem-
beriju#. To bi bio novi podsticaj
razvoju narodnih rukotvorina, et-
no, ali i stvarala{tva uop{te -
ka`e Mirko Babi}.
Obje manifestacije, ali i po-
kretawe etno galerije u budu}no-
sti bi, smatraju u "Prosvjeti#, mo-
gli zna~ajno uticati i na oboga}i-
vawu turisti~ke ponude Bijeqine.
¥ M. S.
SANKT PETERSBURG - Ru-
bensovo platno "Tarkvinije i Lu-
krecija#, koje pripada ruskom bi-
znismenu Vladimiru Logvinen-
ku, a koje je bilo predmet sudskog
spora, bi}e izlo`eno u "Ermi-
ta`u# najmawe dvije godine, izja-
vio je direktor tog ~uvenog mu-
zeja u Sankt Peterburgu Mihail
Pjotrovski, prenose agencije.
- Ne moraju da se izla`u
samo eksponati koji pripa-
daju na{em muzeju, nego i
druga vrijedna djela koja se
nalaze u Rusiji - naglasio je
Pjotrovski.
Prema wegovim rije~i-
ma, Rubensovo platno, nasli-
kano izme|u 1610. i 1611. go-
dine, prije restauracije se
nalazilo u veoma lo{em sta-
wu. Ova Rubensova slika, za
koju se mislilo da je izgu-
bqena, otkrivena je u sep-
tembru 2003. godine u Mo-
skvi. Tada je predstavnik ru-
skog Ministarstva kulture
izjavio da se problemom te
slike bavi tu`ila{tvo, jer
se postavqa pitawe wenog
vlasni{tva.
"Tarkvinije i Lukreci-
ja#, jedno od najboqih djela
rane flamanske {kole, sa-
da popuwava kolekciju "Er-
mita`a# od 22 slike i 19 cr-
te`a Pitera Paula Ruben-
sa. ¥
MUZEJ SANKT PETERBURGA
Rubensovo platno u "Ermita`u"
PRIJEDOR - Poslije predsta-
vqawa slika novogradskog slikara
Slobodana Miki}a, u muzeju Koza-
re u Prijedoru otvorena je izlo`ba
prijedorskog umjetnika Vladimi-
ra Kne`evi}a. Rije~ je o izlo`bi
koju su vidjeli i Bawolu~ani u
Francuskom kulturnom centru.
Otvorena je pod simboli~nim na-
zivom "Povr{ina# i drugo je pred-
stavqawe ovog umjetnika u muzeju
Kozare u Prijedoru.
Uz prisustvo velikog broja
Prijedor~ana izlo`bu Vladimira
Kne`evi}a otvorio je kwi`evnik
Ranko Risojevi}, koji je izme|u
ostalog rekao da ovaj autenti~ni
umjetnik koristi odba~eni mate-
rijal, kao {to je lim, `eqezo i
sli~no daju}i mu sasvim novi oblik
i da u tome i jeste wegova snaga.
[ta se krije pod povr{inom
metalnog lima, koja struktura, ko-
je nevi|eno obiqe tu spava i ~eka
da ga umjetnik probudi. Umjetnik
prihvata i djelovawe prirodnih
sila, r|u kao nezaobilaznog sarad-
nika, ali uvijek ide korak daqe,
metalnom ~etkom, {mirglom papi-
rom i drugim, samo metalcima zna-
nim oru|ima - kazao je Risojevi}.
Ovaj prijedorski slikar i
skulptor, osobenog stila i umjet-
ni~ke poetike izlo`io je vi{e od
30 radova. Ovo je wegova deseta sa-
mostalna izlo`ba a do sada je iz-
lagao u Beogradu, Zagrebu i Novom
Sadu.
Poslije izlo`be "Na{e ri-
jeke, na{a brda i na{i qudi# pri-
jedorskog slikara Tihomira Ili-
ja{evi}a naredne sedmice u Gale-
riji Prijedor bi}e otvorena iz-
lo`ba Danijele \uki}, asistenta
na Akademiji umjetnosti u Bawoj
Luci i akademskog slikara sa li-
kovne Akademije u francuskom
Nantu.
¥ D. BULI]
IZLO@BA VLADIMIRA KNE@EVI]A U PRIJEDORU
TAJNE ORU\AUmjetnik koristi odba~eni materijal, kao {to je lim, `eqezoi sli~no daju}i mu sasvim novioblik, istakao Ranko Risojevi}
\Postavka: [ta se krije ispod povr{ine
PRIJATEQSTVO - Interesantno je da ni-
smo samo Milan i ja postali
dobri prijateqi. Na{e supru-
ge, pjesnikiwe, uspostavile su
jako dobar odnos i ~ak su za-
jedno putovale u Rumuniju,
odakle je Milanova supruga.
Tada me nazvao i rekao "Do-
|i da se napijemo# - pri~a Ran-
ko Preradovi}.
Hqeb za olovku
BAWA LUKA - Ja ve} dugo, du-
go nisam mladi}, ali, bez obzira na
sve jo{ nisam prepoznao u sebi
glumca Dragana Nikoli}a. Mislim
da tek treba da ga prepoznam i da
napravim neku kapitalnu stvar iza
koje mogu da stanem i da se potpi-
{em kao glumac - istakao je u raz-
govoru za na{ list poznati srpski
glumac Dragan Nikoli}.
?Danilo Lazovi} je jednom pri-
likom rekao da srpskoj film-
skoj zori tek svi}e. Sla`ete li se
s tim?
- Sla`em se, naravno. Nemam
ni{ta protiv svitawa srpskom
filmu. Ali, to mawe zavisi od nas
i od izjava koje }emo mi dati. To za-
visi od onih koji su merodavni u
kulturi, a pre svega zavisi od nov-
ca. Ako wega bude bi}e i zore. Ne
bude li wega ne}e biti ni filma,
a kamoli zore. Pare su neophodne
za celokupnu umetnost, a pogotovo
film.
?Nedavno su u srpskoj kinemato-
grafiji snimqena dva zanimqi-
va, ali za nas neuobi~ajena filma.
Rije~ je o "T. T. sindromu#, prvom
srpskom hororu Dragana Ze~evi}a
i "Lavirintu#, trileru u kojem ste
i Vi glumili. Otkud potreba a tim
novim izrazima?
- Na`alost, "T. T. sindrom# ni-
sam gledao, iako sam ~uo pohvalne
kritike o wemu. U "Lavirintu#
sam sre}om i igrao. To su `anro-
vi koji su pre bili deficitarni.
Ali, za{to da ne?
Posle ere ratnih filmova i
lakih komedija normalno je da su i
takvi `anrovi do{li na red. Mi-
slim da publika voli da pogleda
takve filmove.
?Glumili ste razne likove u ka-
rijeri, od humoristi~nih, kakav
je s po~etka Va{e karijere bunov-
ni patriota Prle, pa do tragi~-
nih, kakav je li kojeg tuma~ite u
"Buretu baruta#. [ta Vam je bli-
`e komedija ili drama? Suze ili
smijeh?
- Gluma~ki simbol su dve maske
- komi~na i tragi~na. Tako da je to
sve to objediweno u jedinstvo i
mislim da je glumcu najte`e odgo-
voriti na pitawe: "[ta vi{e vo-
li - komediju ili dramu, to jest tra-
gediju#.
Za svakog glumca je i te kako
va`no da se isproba i u jednoj i u
drugoj ulozi, i da se tek onda pro-
na|e.
?Pored fantasti~nih ostvarewa
u srpskoj kinematografiji, ka-
kvi su filmovi "Lepa sela lepo
gore# i "Podzemqe# nijedan na{
film nije ovjen~an Oskarom, iako
su neki put bili veoma blizu
tome? Za{to zlatni kip
nikada nije do{ao u ru-
ke srpskih rediteqa?
- Ne zaboravimo
da je u tim prili-
kama politika
~esto ume{ala
prste, jer se dru-
ga~ije taj feno-
men ne da obja-
sniti. Politi-
ka je sveprisut-
na, tako da su i
na (ne)dodjeqiva-
wu Oskara srp-
skom filmu naj~e-
{}e uticali poli-
ti~ki razlozi.
Bilo je mno-
{tvo filmova koji
su ~esto ulazili u
najboqih pet. Bilo je
{ansi i filmova ko-
ji su i te kako zaslu-
`ili ovu nagra-
du. Ali,
za Oskar nije va`no napraviti sa-
mo dobar film. Tu i novac igra ve-
liku va`nost. U trci za Oskarom
ve}e su producentske bitke od umet-
ni~kih.
?Dijelite li pozori{nu od
filmske glume? Razlikuju li
se one po ne~emu?
- Ne. Razlika ne postoji, s tim
{to je filmska gluma trajnija. Ona
ostaje negde zapisana. Pozori{na
traje samo ako je neko zabele`i vi-
deo-kamerom. Ona je prisutna ono-
liko koliko se igra. U tom smislu
je ̀ ivotnija, dok filmska ostaje u
nekim arhivama kinematografije.
?S obzirom na to da je i Va{a su-
pruga Milena Dravi} glumica
koliko vi kao par unosite film i
pozori{te u svoj dom? Da li se po-
rodi~ne pri~e govore dok se pro-
baju neke pozori{ne ili filmske
scene?
- Mi se trudimo da ne me{amo
te dve ustanove. Brak i posao na-
stojimo da dr`imo odvojeno. Na-
dam se da u tome uspevamo.
¥ Gr. DAKI]
DERVENTA - U~enici der-
ventske Gimnazije sa tehni~kim
{kolama u proteklih nekoliko
godina organizovali su niz kul-
turnih sve~anosti i tako su po-
stali nosioci kulturnog `ivo-
ta u ovom gradu.
[kola ima folklornu, reci-
tatorsku, lingvisti~ku, biolo-
{ku, geografsku, ekolo{ku i
mnoge druge sekcije, kao i pod-
mladak Crvenog krsta i dramski
studio. Me|u ovim u~enicima je
mnogo onih ~iji talenat daje za
pravo wihovim nastavnicima da
od wih tra`e maksimum i da ih
tjeraju da rade danono}no, jer su
svjesni da veliki broj wih mo`e
da postigne dobre rezultate.
Posebno je zna~ajno {to su
neke sve~anosti organizovane kao
humanitarne akcije, a sve u ciqu
pomo}i bolesnim u~enicima ili
ustanovama koje vode brigu o dje-
ci. Kroz humanitarne aktivno-
sti sa sadr`ajem kulturno-zabav-
nog karaktera u~enici su obez-
bijedili novogodi{we paketi}e
za djecu iz Zavoda za slijepa i
slabovida lica "Budu}nost# i 38
paketi}a za {ti}enike doma za
nezbrinutu djecu "Rada Vrawe-
{evi}# u Bawoj Luci.
Po~etak rada u drugom polu-
godi{tu bio je obiqe`en pri-
premom i izvo|ewem Svetosav-
ske akademije. Na ovoj akademi-
ji u~enici Gimnazije sa tehni~-
kim {kolama pokazali su dio
kulturnog programa koji se mo`e
ocijeniti najvi{om ocjenom.
Bogat kulturno-zabavni sa-
dr`aj akademije, uz prisustvo
mnogobrojnih gra|ana gimnazi-
jalci su izveli za po~etak Him-
nu Svetom Savi u izvo|ewu hora
Gimnazije. O Svetom Savi je go-
vorio profesor Jovan Babi}, a
onda je izveden i scenski prikaz
"Od Rastka do Svetog Save#. Sve
je to uqep{ano u~e{}em i nastu-
pom recitatora i folklorne sek-
cije ove {kole.
¥ S. P.
BAWA LUKA - Predstava "Ko
ovdje tra`i# Teatra Novoga Fron-
ta iz Praga bi}e izvedena u Narod-
nom pozori{tu Republike Srpske
devetog februara.
Rije~ je o pozori{nom komadu
koji predstavqa pri~u o novopri-
do{lom mladom ruskom emigrant-
skom paru koji izgra|uje svoj novi
dom. Wihovi snovi, koji ih ~ine
`ivim, razbijaju se pod pritiskom
problema bez kraja. To je tragiko-
mi~na pri~a vi|ena iz neuobi~aje-
ne perspektive, ispri~ana jezikom
na granici plesa i teatarskih kli-
{ea. U ovoj monodrami glumi Iri-
na Andrejeva, ~lan Teatra Novoga
Fronta.
Po~eci djelovawa Teatra No-
voga Fronta vezani su za Sankt Pe-
terburg, gdje je ova teatarska dru-
`ina osnovana 1993. godine. Wihov
rani rad proistekao je iz eksperi-
menta u oblasti odnosa izme|u
glum~evog tijela - jednog materija-
la koji koriste i prostora de{ava-
wa. Sa trupom su kao ~lanovi ili
gosti sara|ivali umjetnici iz ^e-
{ke, Japana, Kanade, Rusije, Ita-
lije, Slova~ke, Wema~ke, Francu-
ske, Sardinije, Togoa i Poqske.
Teatar je izveo mnogo predsta-
va {irom ^e{ke, kao i u Wema~-
koj, Poqskoj, [vajcarskoj, Ma|ar-
skoj, Slova~koj, Sloveniji i En-
gleskoj. U~estvovali su na festi-
valima u [kotskoj, Ma|arskoj,
BiH, Latviji i Danskoj.
Predstave Teatra Novoga
Fronta stvorene su iz slika koje na
granicama izme|u misticizma i ap-
strakcije, cirkuske umjetnosti i
modernog plesa. Kroz radwu, im-
provizacije i tenzije, prenesena je
sva apsurdnost tragedije qudskog
bi}a.
Ulaz za predstavu je slobodan,
a ulaznice se mogu preuzeti na bi-
letarnici Narodnog Pozori{ta
svaki dan, od 10 do 12 i od 17 ~aso-
va do po~etka predstave.
¥ A. R.
BEOGRAD - Likovna izlo`ba pod nazivom "Smjestiti sebe# otvo-
rena je u subotu u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, javqa "Srna#.
Izlo`ba je ocijewena kao proces u nastajawu i dugo putovawe kroz
razna stawa, mjesta i situacije, a mnogi od prisutnih umjetnika izradi-
li su eksponate specijalno za ovaj nastup. ¥
¹ ¹ ¹
BERLIN - U wema~koj prestonici ove sedmice po~iwe 55. jubilar-
ni Berlinski filmski festival, poslije Kana i Venecije najva`ni-
ji filmski doga|aj, koji }e okupiti evropske i svjetske filmske ve-
li~ine i popularne glumce iz gotovo svih dijelova svijeta, prenosi
Tanjug. ¥
¹ ¹ ¹
BEOGRAD - Srpska publika je pro{le godine veoma lijepo primi-
la prvi roman Borisa Akuwina "Azazel#, u izdawu "Informatike#, pa
je logi~no {to su u me|uvremenu objavqeni "Turski gambit# i sada "Le-
vijatan# s rado{}u do~ekani me|u ~itaocima, javqa Beta.
Za razliku od prve kwige, u kojoj se ~itaoci sre}u sa mladim sawa-
rom Fandorinom, kome se ostvario san da uspje{no rije{i jednu kompli-
kovanu svjetsku zavjeru, a zatim u drugoj je iskusni ratni obavje{tajac
koji raskrinkava {pijunsku mre`u u rusko-turskom ratu, u tre}oj ga sre-
}u na luksuznom brodu "Levijatan#, koji plovi sa Dalekog istoka ka
Evropi. ¥
TREBIWE - Prepuna pozori-
{na sala trebiwskog Doma kulture,
igre i pjesme iz srpskih krajeva od
Hercegovine do Vrawa i [umadije,
smjewivawe mladi}a i djevojaka
Kulturno-umjetni~kog dru{tva "Se-
mendria# iz Smedereva i razigranih
"alatni~ara# - slika je ma{tovite
ve~eri, na Trebi{wici, koju }e qu-
biteqi folklora dugo pamtiti.
U okviru saradwe sa dru{tvom
iz grada na Dunavu, ili posqedwe
sredwovjekovne prijestonice Srbi-
je, kako Smederevo ponekad zovu,
~lanovi gradskog Kulturno-umjet-
ni~kog dru{tva "Alat# ugostili
su mlade iz Kulturno-umjetni~kog
dru{tva "Semendria#.
Ve~e je bilo satkano od igre,
pjesme i zabave, kojom su u~vr{}e-
ni mostovi izme|u Trebiwa i Sme-
dereva. Gosti iz "Semendrie# iz-
veli su igre i pjesme iz Srbije, i to
iz Obrenovca, Leskovca, Vrawa i
Vla{ke igre, a nastupila je i `en-
ska izvorna grupa ovog dru{tva, ko-
ja weguje narodne pjesme iz raznih
srpskih krajeva.
Trebiwci su se predstavili
igrama iz Hercegovine i dubrova~-
kom posko~icom "Lin|o#.
- Ovo je uzvratna posjeta na{ih
pobratima iz Smedereva, gdje smo
boravili po~etkom decembra, a
ovim nastupom zapo~eli smo aktiv-
nosti u 2005. godini - rekao je pred-
sjednik Kulturno-umjetni~kog dru-
{tva "Alat# iz Trebiwa Dragan
Mijovi}, koji podsje}a da ~lanovi
ovog dru{tva sara|uju i sa dru{tvi-
ma iz Nik{i}a, Herceg Novog, ̂ a~-
ka, Gajdobre i italijanskog grada
Barija.
Isti~u}i da su prvi put u Her-
cegovini, iako ve} dugo sara|uju sa
amaterima iz Prijedora, Prwavora
i nekih drugih gradova u Republi-
ke Srpske, predsjednik i osniva~
"Semendrie# Slobodan Sedlarevi}
ka`e da ovo dru{tvo postoji tri go-
dine, da okupqa oko 350 ~lanova.
- Kraji{nici su divni qudi, a
sada smo bli`e upoznali i Herce-
govce i sa juga nosimo mno{tvo uti-
saka, sa Crkvine, iz manastira Tvr-
do{, iz va{eg lepog grada na Tre-
bi{wici. Trebiwe nema tako veli-
ku reku, kao mi Dunav, ali ima ve-
liko srce - dodaje Sedlarevi}.
Program i dru`ewe zavr{eno je
pjesmom doma}ina "Oj |evojko Sme-
derevko - otvori mi Smederevo,/
otvori mi Smederevo - da ti qubim
lice bijelo#.
U subotu su Trebiwci i Smede-
revci zajedno putovali u Herceg
Novi, na tradicionalnu manifesta-
ciju "Dani mimoze#, na defile od
Bao{i}a do Herceg Novog i "fe-
{tu ribe i vina#, jer iako je i pri-
morje ove zime u snijegu, ovih dana
na hercegnovskoj rivijeri rascvje-
tao se ~udesni cvijet. Pjesnici ka-
`u :"Ako si ~ovjek - budi qubav,
ako si qubav - budi cvijet, ako si
cvijet - budi mimoza#.
¥ M. BE[TI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005. KULTURA
KWI@EVNO VE^EU DRVARU
Poezija ispisanaqubavquDRVAR - Kulturno-umjetni~-
ko dru{tvo "Drvar# iz Drvara
proteklog vikenda organizovalo
je promocije kwiga tri pjesnika,
Mladena Popovi}a, Radojke Vje-
{tice i Radoslava Ra{e Popo-
vi}a.
U svojoj kwizi "Zidovi na pu-
tu# Mladen Popovi} otkriva ko-
liko je wegovo lirsko stvarala-
{tvo pro`eto snagom tragi~nog
do`ivqaja, zbivawa u pro{lom
ratu koja su o~ito ostavila sna-
`ne tragove, napisala je u recen-
ziji Slobodanka Grubor i dodala
da je to pjesnik koji svojim sna-
`nim emotivnim do`ivqajem pre-
nosi svoje vi|ewe ovog svijeta i
istovremeno mnogo obe}ava.
Iako najstarija od troje pje-
snika, Radojka Vje{tica sa pono-
som je rekla da je sre}na {to je do-
~ekala da objavi zbirku koja no-
si naziv "Pjesme moje mladosti,
moje tuge i radosti#.
Kwiga obiluje tu`nim pje-
smama ali ima i onih veselih, ko-
je su uglavnom posve}ene djeci.
- Iako sam ga fizi~ki upo-
znala tek ve~eras ~itaju}i wego-
ve pjesme imala sam utisak da ga
zapravo znam ~itav ̀ ivot - rekla
je recenzent kwige Ra{e Bosni-
}a, Zdravka Stojisavqevi}. Umje-
sto radosti, nastavqa ona, quba-
vi, misaonost se gotovo filo-
zofski uselila na stranice Ra{i-
ne poezije.
¥ Q. D.
DRAGAN NIKOLI], GLUMAC
JEDNA GLAVA, DVIJE MASKEGlumac ima dva simbola: tragi~nii komi~ni koji su objediweni. Jako jeva`no da se glumac isproba u svim`anrovima i da se tek onda prona|e
REKLAMA - Uspeh "Grand kafa# rekla-
ma je, pre svega, u dobroj smi{qe-
nosti. U tim malim vremenskim
trenucima va`an je zajedni~ki
pogleda na neku stvar. I vara se
svako ko misli da je reklamu la-
ko snimiti. U desetak sekundi
treba staviti sve {to je osmi-
{qeno. To su velike uloge.
SEKCIJE DERVENTSKIH GIMNAZIJALACA
[kola talenata
NASTUP FOLKLORNIH ANSAMBALA IZ TREBIWA I SMEDEREVA
VIJENAC PJESME I IGRENARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE
Izme|u sna i jave
Cjelove~erwi program dru{tava iz Trebiwai Smedereva obogatio kulturnim de{avawimasiroma{ne zimske ve~eri na jugu Srpske
Kulturno-umjetni~ko dru{tvo "Alat": Izmamilo aplauze (Snimio P. MUCOVI])
^LANOVI U zimskom upisnom roku,
za samo deset proteklih dana
u "Alat# se prijavilo oko 100
mladih. Prostorije za rad u
Domu mladih ve} sada su pre-
tijesne za probe i redovne ak-
tivnosti - rekao je predsjed-
nik Kulturno-umjetni~kog
dru{tva Dragan Mijovi}.
19
MOZAIK
Dragan Nikoli}: Filmska gluma je trajnija(Snimio Z. STAMENI])
Sve~ana akademija:Svetom Savi u slavu
FO^A - Snijeg je napoqu
zatrpao ulice, kada je ove}e
dru{tvo zaposlenih u op{tin-
skoj upravi nestrpqivo i{~e-
kivalo slavqenika, wihovog
Gojka, koji je tog ponedjeqka,
posqedweg januarskog dana,
marqivo kao uvijek odra|ivao
svoju posqedwu kurirsku {ih-
tu.
Bila su ve} tri popodne
kada je na vratima op{tine
Gojko sreo Milija, mati~ar,
ina~e predsjednik sindikata
op{tinske uprave.
- Bolan Gojko, hajde, ~eka-
mo te - pozvao ga je za~u|en
Milija, a Gojko, sa neizbje-
`nom dostavnom kwigom u ru-
ci, sasvim mu ozbiqno odgo-
vorio:
- Samo jo{ nekoliko pozi-
va da odnesem, uostalom, rad-
no vrijeme je do pola ~etiri!
U maloj op{tinskoj sali
za sastanke, prestao je `agor
i me|usobno zadirkivawe. Svi
su na noge ustali kada je zbu-
wen u{ao Gojko Kujunxi}, ko-
ji je navr{io 64 godine `ivo-
ta i skoro 35 godina neprekid-
nog rada u organima op{tin-
ske uprave i za koga wegove
radne kolege imaju samo rije-
~i hvale.
- To je mali, veliki ~ovjek,
koga nikad nisu krasili funk-
cije i foteqe, ali jesu skrom-
nost i po{tewe - kazao je Mi-
lija Radovi} pozdravqaju}i
~ovjeka koji je u radnom vije-
ku uru~io desetke hiqada pi-
sama, poruka i poziva, dopisa
i `albi rje{ewa i opomena
bez gun|awa i qutwe.
I nikad zakasnio na posao
nije, niti je na bolovawe oti-
{ao.
- Jesam jednom, kad sam se
ubo na ekser - prisjetio se Goj-
ko svojih po~etaka slu`bova-
wa u op{tini Fo~a, davnih se-
damdesetih godina pro{log vi-
jeka.
Tada je, ni sam ne zna za-
{to, poslije zavr{ena dva raz-
reda, napustio U~iteqsku
{kolu. Ubrzo se o`enio i po-
~eo praviti ku}u.
- Ne jednu, nego dvije - re-
}i }e Gojko, jednu u rodnom se-
lu Ligati, a drugu u Ustikoli-
ni, iz koje je tri decenije sva-
kodnevno vozario na posao.
U zadwem ratu ku}a u Li-
gatima je uni{tena, ona u Us-
tikolini, koja je po Dejtonu
pripala Federaciji BiH,
ostala je ~itava. Gojko se u
ku}u u Ustikolini vratio tek
prije ~etiri godine.
Kada se digla zdravica i
kada je Gojko svim kolegica-
ma i kolegama po`elio da i
oni odu u zaslu`nu penziju, po-
~e{e pitawa kako mu je `ena
reagovala na vijest o penziji.
- Dobro, {ta }e - odgova-
ra Gojko - ali mi je sin Goran,
sasvim ozbiqno i pomalo tu-
`no rekao: "Blago tebi tata
{to ide{ u penziju, ali ho-
}e li nama mladima iko dati
penziju?#
Prisjetio se Gojko broj-
nih zgoda i nezgoda sa pred-
sjednicima i raznim na~elni-
cima op{tine. Bilo ih je dva-
deset, dvadeset i pet, ko bi ih
zapamtio; oni su prolazni, sa-
mo je Gojko ostajao. Tako re-
ko{e wegove kolege @ara,
Sreten, Zora, Mira, Brana,
Boban, Banana, Mile...
E, ba{ je na toj sve~ano-
sti Milu Sekulovi}u Gojko
predao kwigu dostavnu, a
Milija, u ime sindikata, pre-
dao Gojku na poklon televi-
zor.
- Ma, nemam ja vremena za
televiziju - pravdao se zbuwe-
no Gojko, koji }e, kako re~e,
svoje penzionerske dane uglav-
nom provoditi sa p~elama, ko-
je voli od malih nogu. Tog da-
na smo, {to je poseban kurio-
zitet, ~uli pri~u kako je op-
{tinsku upravu Fo~e u novoj
2005. godini "pravo krenulo#.
A evo za{to:
- Evo, u tri dana imamo
~etiri sre}na doga|aja - po-
hvali{e nam se op{tinari. -
Najprije, ̂ aruga dobio tre}eg
sina, onda se @eqka udala i
Stanoje o`enio, a danas u pen-
ziju ispra}emo Gojka. Neka je
sa sre}om i `ivjeli!
¥ D. TODOROVI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
KURIR OP[TINE FO^A GOJKOKUJUNXI] ISPRA]EN U PENZIJU
PARFEMISTI se u dana-
{we vrijeme sve vi{e utrkuju ko
}e osvojiti {to opojnije mirise
sa notom egzotike. Vanila, plod
orhideje koju su iz Ju`ne Ameri-
ke donijeli konkvistadori, a po-
tom je gajili na ostrvu u Indij-
skom okeanu, {iri miris djetiw-
stva - ne{to izme|u sutlija{a i
zagorjelog mlijeka. Egzoti~na je,
medena, tropska, uvijek neodoqi-
va.
Da biste osvojili nekog mu-
{karca, miri{ite na vanilu! Ta-
ko bar savjetuju stru~waci, a i
praksa i mnogobrojna istra`iva-
wa idu u prilog toj tvrdwi. Par-
femi pod nazivom "[umska ~aro-
lija#, smjesa mode i mirisnih pu-
tovawa, odi{u egzotikom u kojoj
uz miris sandalovine, irisa, ko-
kosa i jo{ mnogo toga preovla|u-
je, poga|ate - vanila.
Smokva, mitsko drvo koje
predstavqa simbol plodnosti,
obo`avana od Indije pa sve do
drevnog Rima, inspiri{e parfe-
miste ve} 20 godina. Ona ujedno
predstavqa i veliko otkri}e mo-
derne parfimerije.
Pionir nove sve`ine devede-
setih godina pro{log vijeka je
miris ~aja, koji u paleti drugih
mirisa nudi svje`inu i stimuli-
{e duh, opu{ta tijelo. Smatra se
da je ~aj pravi izvor vedrine.
[ta tek re}i o porodici
agruma? Od ovih "zlatnih jabuka#
branih u vrtu bogova koji su ~u-
vale nimfe Hesperide odvajkada
su pravqeni svje`i parfemi, i to
od wihovih vitaminskih sokova
do kore, li{}a i grana sa drveta.
Wihov kiselkast ukus i boje sun-
ca, vedrine i qepote na{li su se
u novim mirisima pod tako|e pri-
mamqivim i egzoti~nim nazivi-
ma - eufori~ni koktel, oran`a-
da ili qubimica.
Sasvim je sigurno da ni sami
niste mogli da odolite ovakvim
mirisima i da u svojoj ku}noj ko-
lekciji parfema imate neke ova-
kve slatkaste primjerke koje vo-
lite da nosite samo u specijal-
nim prilikama, ili toliko ne mo-
`ete bez wih da ih nosite svakog
dana. ¥
Amerikanizam i islamizam
me|usobno se pothrawuju. O tome
Aleksandar del Bal ka`e: "Isla-
mizmu je potrebno kulturno i duhov-
no opadawe Mc Worlda da bi se po-
tvrdio, a Mc Worldu je potrebno da
fiktivno krenu u krsta{ki pohod
protiv crvenog ili islamskog te-
rorizma, kako bi opravdao svoju
pseudoza{titni~ku hegemoniju#.
Dakle, iako radikalno suprot-
stavqeni, Mc World civilizacija i
islamizam su, zapravo, me|usobno
zavisni. Nesporna je wihova su-
{tinska razlika u civilizacijskom
smislu, ali je evidentna wihova po-
dudarnost u globalnim ciqevima
vladawa svetom. Me|utim, wihovo
me|usobno "ratovawe# najvi{e ose-
}a Stari kontinent, jer se duhovno
ni{tavilo Amerike transferuje
preko Evrope i slabi joj nacional-
nu otpornost, tako da amerikaniza-
cija Evrope priprema plodno tlo
i za wenu islamizaciju.
Evropa je stoga danas toliko
rawiva jer se nalazi u sr`i nihi-
listi~ke kulture koja dominira
Amerikom, a svaka neplodna civi-
lizacija je civilizacija smrti:
"Materijalisti~ka i hedonisti~-
ka civilizacija ne mo`e dugo da
traje, jer postepeno uni{tavawe
prirodnih celina, kao {to je poro-
dica i iskorewivawe svakog gra-
|anskog i moralnog duha, neophod-
nog za dru{tvenu koheziju i opsta-
nak nacije, neizbe`no vode ka samo-
uni{tewu i kolektivnom samoubi-
stvu#.
Podila`eweislamu
Dakle, odbrana Evrope mora
se voditi na dva koloseka: od ame-
rikanizma - obnovom evropske sve-
sti o vlastitoj duhovnosti i iden-
titetu i odlu~nom pobedom isla-
mizma na evropskom tlu - ja~awem
nacionalne i hri{}anske kulture.
Kult zemaqskog blagostawa je
sama sr` ameri~ke kulture, a ona
nakon Drugog svetskog rata ulazi u
najdubqe delove svesti Evropqa-
na. To moralno i kulturno propa-
dawe evropskih zemaqa raduje isla-
miste jer predstavqa znak da je
Evropa postala rawiva i da }e bi-
ti lako uni{tena od strane isla-
ma, nekada poni`enog a sada pre-
punog osveta. Jedan islamski po-
glavar rekao je hri{}anima na Za-
padu: "Zahvaquju}i va{im demo-
kratskim zakonima - mi }emo vas
osvojiti. Zahvaquju}i na{im ku-
ranskim zakonima - mi }emo nad va-
ma prevladati.
Propagiraju}i multietni~ka,
multikulturalna i multireligij-
ska dru{tva, Amerika u stvari za-
govara regionalizaciju velikih
evropskih nacija i separatizam u
rejonima, kao i sve religijske prav-
ce (sekte) koje destabilizuju Rusi-
ju i Kinu.
Ameri~ka podr{ka islamskim
pokretima je, u stvari, potraga za
saveznikom koji predstavqa pri-
rodnog neprijateqa i budu}e Rusi-
je, EU i Kine. Kazahstan je, na pri-
mer, teritorijalno ve}i od svih ve-
}ih evropskih dr`ava zajedno. U
wemu je do 1995. godine bilo 46 od-
sto kaza{kog stanovni{tva, a osta-
lo je rusifikovana slovenska - ne-
ma~ka ve}ina. Kaza{ki jezik govo-
ri tre}ina stanovnika, ali se ubr-
zano radi na pretvarawu te ruske
zemqe u Kaza~ku. To je te`ak i dug
put. Otuda se nastoji na destabili-
zaciji cele sredwe Azije, ubacuju-
}i u wu virus avganistanskog rasu-
la.
Amerika se ne pla{i islama
jer smatra da ga dr`i pod kontro-
lom. Ona misli da je razumela is-
lam i zato mu podilazi i za{ti}u-
je wegove interese. U tom pravcu
preduzela je mnoge mere - od poku-
{aja izraelsko-palestinskog pri-
bli`avawa, pregovora sa frontom
islamskog spasa (u Va{ingtonu),
}utawa pred masakrima u Al`i-
ru, progawawem Kurda od Turske,
odbrani i naoru`avawu muslima-
na u Bosni, obu~avawu albanskih
terorista i otvorenoj pomo}i
[iptarima na Kosovu da dobiju
nezavisnost.
Islam je samo drugo lice mon-
dijalisti~kog fundamentalizma,
jer anglosaksonska civilizacija ve-
li~a apsolutni individualizam dok
islamska u~vr{}uje grupu indok-
trinisanu da osvoji svet. Zato oni
koji se bore da o~uvaju naciju pred-
stavqaju tabor razli~itosti, tole-
rancije i slobode, tj. suprotstavqa-
ju se ameri~kom multikulturali-
zmu i islamskom imperijalizmu ko-
ji predstavqaju tabor novog ideo-
lo{kog i kulturnog otu|ewa, uni-
formisanosti, i{~upanosti kore-
na i potla~enosti.
Iako Evropa ne mo`e da veru-
je da Amerika mo`e da podr`ava
pokrete koji otvoreno osu|uju za-
padnu civilizaciju, ipak je stvar-
nosti da "xihad i Mc World imaju
zajedni~ku ta~ku: i jedan i drugi su
protivnici suverenih dr`ava - na-
cija i miniraju wihove demokrat-
ske institucije#.
Muslimanski sve bi, po Ame-
rikancima, trebalo da postane tr-
`i{te od oko milijardu potenci-
jalnih kupaca. Smatraju da je taj
svet jo{ nesposoban da dostigne
svoju politi~ko-vojnu i eko-
nomsku autonomiju usled teh-
nolo{ke zaostalosti. Zato
SAD koriste takvu poziciju
islamskog sveta i te`e da se
ukotve u zonama nekada{wih
evropskih kolonija i ruskog
uticaja u Africi, na Bli-
skom istoku, Kavkazu i na
Balkanu.
Terorizam- komunizam...
Odnosi SAD sa nekim
islamskim zemqama su takve
prirode da intenziviraju
{irewe terorizma u svet-
skim razmerama. O tome ne-
dvosmisleno govori i Noam
^omski u svojoj analizi pod
naslovom: "Amerika {iri
teror#, a prenosi "Feral
Tribun# (od 29.4.2002), gde
ka`e: "Amerika je velika te-
roristi~ka dr`ava, a wezi-
ni saveznici u borbi protiv te-
rorizma su: Ujediweno Kraqev-
stvo, Rusija, Kina, Turska i
ostale zemqe. Amerika i Bri-
tanija su u potpunosti podr`a-
le Sadama u vrijeme wegovih naj-
gorih zlo~ina, ukqu~uju}i i ko-
ri{}ewe bojnih otrova protiv
kurdskog stanovni{tva#.
Jo{ po~etkom 1990. godine
Xorx Bu{ je podr`ao Sadama bo-
je}i se da }e ga {iiti zbaciti s
vlasti tokom revolucije aprila
1991. na jugu zemqe. Sada{wi na-
padi su sasvim druge prirode. Irak
je druga dr`ava u svetu po naftnim
rezervama i "Amerika }e na bilo
koji na~in vratiti nadzor nad wi-
ma, a Bu{ovi stratezi smatraju da
je verovatno sada iskrsla dobra
prilika#.
^omski daqe zakqu~uje da
Amerika ne mo`e da predvodi svet
u borbi protiv terorizma kad "me-
|unarodni rat protiv terorizma
ne postoji#? i ukazuje da "terori-
zam# danas igra sli~nu ulogu kao
"komunizam#, "kriminal#, "dro-
ga# i ostala sredstva zastra{iva-
wa javnosti, kako bi ova podr`a-
la politiku koja {titi interese
centara mo}i. "Kad jedna isprika
izgubi mo}, poput 'komunizma', na-
staje druga i zauzima wezino mje-
sto, gotovo bez ikakvih prigovo-
ra obrazovanih slojeva#. ¥
(Nastavi}e se)
OSVETA RAWIVOJ EVROPI
ponedjeqak, 7. februar 2005.FEQTON/REPORTA@A20
DOSTAVNA KWIGO!Blago tebi tata - uzviknuo jeGojkov sin Goran, kada je ~uoda mu otac ide u starosnupenziju, pitaju}i se ho}e li oni wegovi vr{waci koji godinama~ekaju posao imati mirnu starost
MIRIS DALEKIH KRAJEVA
Sr` ameri~ke kulture je kult zemaqskog blagostawa,{to ulazi u najdubqe delove svesti Evropqana.To moralno i kulturno propadawe evropskih dr`avaraduje islam, koji uo~ava da je Evropa rawiva. Islam,nekada poni`avan, sada prepun osvete, ~eka svojevreme da,
"zahvaquju}i kuranskim zakonima" pobedi
hri{}ane na Zapadu
ISLAM I GRA\ANSKI RAT U BiH 7.
Stanko Ni{i} - "Od Jugoslavije do Srbije"
: u razbijawu SFRJ,
i BiH je neizbe`no bila `rtva spoqnih i unutra{wih ~inilaca rata
Sada{wi napadi na Irak su druge prirode: to jezemqa druga u svetu po naftnim rezervama i SAD}e na svaki na~in vratiti nadzor nad wima:Ira~ke ratne slike - Basra
Kwiga Od Jugoslavije do Srbije, mo`e se nabaviti na {tandu u ulici Veselina
Masle{e u Bawoj Luci, ili na telefone 051/217-295 i 065/922-216
^AROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKA
ZBOGOM
POPULARNI crnogorski
pjeva~ Bojan Marovi} nedavno se
preselio u Beograd.
Sada Beogra|anke mogu da se
nadaju da }e ovaj student violon-
~ela, talentovani glumac (upravo
je snimio film "Imam ne{to va-
`no da ka`em#) i obo`avani pje-
va~, na}i onu pravu ba{ u glav-
nom gradu.
- Do sada su me mediji povezi-
vali sa svakom djevojkom s kojom
sam vi|en. Ne smeta mi, takva je
priroda ovog posla, ali daleko je
to od onog pravog. Znam samo da }u
zanijemiti kad je vidim, da ne}u
imati o~i ni za {ta drugo osim za
wu. Jo{ uvijek tragam za pravom
qubavi - ka`e Marovi}.
On dodaje da nije od onih ko-
ji se foliraju. Kad se zaqubi, u
stawu je da sve uradi sve za voqe-
nu osobu. Ali do sada su mu se
iskrenost i potpuno predavawe
samo obijali o glavu.
Zbog toga, ali i zato {to mu
je karijera na prvom mjestu, Bo-
jan se umjesto s djevojkama radije
dru`i s bratom.
- On mi je savr{eno dru{tvo.
Raspravqamo iskqu~ivo o bitnim
stvarima - da li je Bekam ozbiq-
no povrijedio nogu, koje su kopa~-
ke boqe i sli~no - priznaje sim-
pati~ni Crnogorac.
Snimawe filma za wega je
bio veliki izazov, mada mu je sce-
nario olak{ao posao - povu~eni
student violon~ela `udi za vje~-
nom slavom...
Kada su u pitawu glasine da mu
je mati~na diskografska ku}a "Go-
raton#zabranila nastup na "Evro-
pjesmi#, samo odmahuje glavom.
- Naravno da }e u~estvovati!
To su sve "naklapawa#. Ne znam
za{to bi moja ku}a to zabranila!
- rekao je Bojan Marovi} .¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005. ESTRADA 21
SLAVNA mane-
kenka i glumica
Elizabet Harli gr-
ozila je svoje zdra-
vqe, jer je pretjera-
la sa strogom dije-
tom, koju je zapo~e-
la kako bi skinula
nekoliko kilograma,
koje je "nakupila#
jo{ u trudno}i. Eli-
zabet jede samo jed-
nom na dan i u krevet
ide gladna.
Prema mi{qe-
wu doktora, takva
dijete kroz du`i pe-
riod pove}ava rizik
od bolesti kostiju i
mi{i}a i dovodi do
lo{eg zdravstvenog
stawa, a tako|e znat-
no smawuje mogu}-
nost ponovnog za~e-
}a kod Harlijeve -
isti~u doktori.
- Liz bi treba-
lo da pove}a unos
hrane na bar dvije
hiqade kalorija
dnevno. Jesti samo
jedan obrok na dan
poma`e u mr{avqe-
wu, ali se ne bi
smjela toliko iz-
gladwivati. Velika je {ansa da
izgubi velik dio tjelesne mase i
da vi{e nikad ne bude majka - upo-
zorio je doktor Alan Stjuart iz
londonske "Klinike za `ensko
zdravqe#. ¥
KORTNI Lav, biv{a {efi-
ca benda "Hol# i supruga pokojnog
Kurta Kobejna, na{la se u velikim
finansijskim problemima zbog ne-
pla}awa starih dugova, a moglo bi
do}i i do zapqene imawa, na kojem
`ivi Kobejnova porodica.
Divqi `ivot i pravne bitke
koje je vodila dovele su je u silne
dugove (rije~ je, navodno, o najma-
we ~etiri miliona dolara), ali
ona ne priznaje svoju krivicu i op-
tu`uje druge za situaciju u kojoj
se na{la.
- Kreditne ustanove ukrale su
40 miliona dolara koje su pripa-
dale meni i mojoj k}eri Frensis -
rekla je Kortni Lav. Toga se sje-
tila malo prekasno - ako do subo-
te ne plati nekih 300 hiqada do-
lara (kojih nema), Kobejnova poro-
dica mora}e da potra`i novo mje-
sto za stanovawe. A nema se vi{e
ni za heroin. ¥
OVOGODI[WI iz-
bor za izvo|a~a iz Srbi-
je i Crne Gore, koji }e
zapjevati na "Evrovizi-
ji#, bi}e odr`an 4. mar-
ta u Podgorici, dok }e 14
predstavnika iz Srbije
biti odre|eno na osnovu
plasmana na "Beoviziji#,
koja }e biti odr`ana 19.
i 20. februara u Centru
"Sava#.
U prvoj, takmi~arskoj
ve~eri (drugo ve~e je re-
vijalno), izme|u ostalih,
pjeva}e Viktorija, Ogwen
Radivojevi}, Teodora Bo-
jovi}, Nata{a Koji} i
Marija [erifovi}. Na-
stupi}e i finalista pro-
{logodi{weg "Idola#,
Du{an Zrni}, kao i gru-
pa "Luna#...
Uprkos pro{logodi-
{wem nesporazumu i pre-
pucavawima sa RTS u u`i
izbor je u{la Leontini-
na pjesma, koju }e izvesti
"Koktel bend#.
Pro{logodi{wi po-
bjednik @eqko Joksimo-
vi} komponovao je pjesmu
koju }e otpjevati Jelena
Toma{evi}. U posqed-
wem trenutku, Aleksan-
dra Kova~ je otkazala
u~e{}e na "Beoviziji#, a
umjesto we nastupi}e Xej
Ramadanovski u duetu sa
izvjesnom Majom. ¥
SA[A Baron Kohen, pozna-
tiji pod imenom Eli Xi i wego-
va vjerenica Isla Fi{er ostali
su bez "krova nad glavom#, a kri-
vac za to je nedavni raskid holi-
vudskog para Eniston-Pit.
Britanski komi~ar je upo-
znao Xenifer Eniston na dodje-
li nagrada "Emi# prije dvije go-
dine i od tada unajmquje wenu ku-
}u u Los Ang|elesu, za koju mje-
se~no izdvaja deset hiqada dola-
ra.
Kada je oti{la od Pita, Xe-
nifer Eniston je neko vrijeme
`ivjela kod svog frizera i pri-
jateqa Krisa Mekmilana, a kada
se dovoqno isplakala, odlu~ila
je da nastavi sa `ivotom i zato
se `eli vratiti u svoju ku}u.
Sa{a i Isla su se ve} ise-
lili i nestali u nepoznatom
smjeru. ¥
SRBI kao okorjeli zlo~in-
ci u sukobima na prostoru biv{e
Jugoslavije, vi|eni o~ima holi-
vudskih scenarista, sve vi{e pri-
vla~e producente, koji u takve
filmove ula`u veliki novac. Ta-
ko }e uskoro da zapo~ne snimawe
filma "Prqavi rat#, u kojem je je-
dan od glavnih likova @eqko Ra-
`natovi} Arkan, a Amerikanci su
za ulogu komandanta "Tigrova#
anga`ovali Vinija Xonsa, biv-
{eg fudbalera Vimbldona, koji se
proslavio u ostvarewima "[i-
fra sabqarka#, "Dve ~a|ave dvo-
cijevke# i "Sne~#.
Na drugoj strani, jedan beo-
gradski nedjeqnik objavio je in-
formaciju da se srpski glumac,
producent i rediteq Lazar Ri-
stovski uveliko sprema da ekra-
nizuje pri~u o bra~nom paru Ra-
`natovi}, a po najavama, on bi tu-
ma~io lik Arkana, dok bi Sve-
tlana Ra`natovi} "glumila# sa-
mu sebe.
- Zaista ne znam ni{ta o to-
me. Nemam ni{ta protiv da
igram Arkana, ali kad bi neko
drugi umjesto mene sve to produ-
cirao i distribuirao. U ovoj ze-
mqi je izuzetno te{ko skupiti
finansijska sredstva, a ukoliko
bi nekome to po{lo za rukom,
veoma rado bih obavio gluma~ki
deo posla - otkriva Laza Ristov-
ski, koji je sa Cecom ve} odigrao
ulogu reklamiraju}i jedno doma-
}e pivo. ¥
PARIS Hilton ka`e da ima
veoma malo ̀ enskih prijateqa iz
prostog razloga {to ne vjeruje
`enama.
Ka`e da se vrlo te{ko ve`e
sa drugim djevojkama. Ali zato
ima mnogo mu{kih prijateqa.
Nije ba{ da ne vjerujem ni-
jednoj ̀ eni. Vrlo sam bliska s ko-
leginicom Nikol Ri~i i besko-
na~no joj vjerujem. Ipak, puno ~e-
{}e se dru`im sa mu{karcima.
Djevojke imaju obi~aj da ti zabi-
ju no` u le|a - priznaje Paris
Hilton. ¥
LIJEPA glumica [arliz Te-
ron uskoro zapo~iwe sa snimawem
novog filma. Rije~ je o istini-
tom doga|aju, prvoj velikoj sud-
skoj tu`bi za polno uznemirava-
we, koja je uspje{no rije{ena u
korist `ena, koje su tu`ile.
Za sada neimenovani projekt
"Varner Brosa# - prethodno poznat
kao "Class Action", po~e}e se sni-
mati krajem ovog mjeseca u Novom
Meksiku i Minesoti, u re`iji no-
vozelandske redateqke Niki Karo.
Teronova }e glumiti samohra-
nu majku, koja okupqa svoje kole-
ginice kako bi se pobunile pro-
tiv vrije|awa, terora i omalova-
`avawa od strane mu{kih kolega
u rudniku.
Ovih dana, gluma~koj ekipi
pridru`ili su se i Vudi Harlson,
koji }e glumiti wenog advokata,
[on Bin ("Gospodar prstenova#)
i Mi{el Monagan ("Bornova nad-
mo}#). Frensis Mekdormand, Si-
si Spejsek i Xeremi Rener tako-
|er su na listi glumaca za ovo
ostvarewe. ¥
ELIZABET HARLI NA DIJETI
U SUSRET "BEOVIZIJI"
U prvoj, takmi~arskoj ve~eripjeva}e Viktorija,Nata{aKoji}, Marija [erifovi},grupa
"Luna"...
Ostala bez para
KORTNI LAV U TE[KOJ SITUACIJI
U POTRAZI ZA PRAVOM QUBAVIKad se zaqubim u stawu sam da ba{sve uradim za voqenu osobu. Ali,do sada su mi se iskrenosti nesebi~no predavawe samo obijalio glavu, ka`e Marovi}
Gladovawem do dobrelinije
U VI[EM privrednom sudu u
Beogradu prije nekoliko dana odr-
`ano je prvo ro~i{te po tu`bi
produkcijske ku}e "BS grup#, koja
je tu`ila BK televiziju zbog neis-
pla}enih dugovawa i nepo{tova-
wa koproducentskog ugovora oko
serije "Crni Gruja#.
Emitovawe druge sezone popu-
larne serije na Kari}evoj televi-
ziji zavr{eno je nedavno prikazi-
vawem posqedwe, 15. epizode, a
spor izme|u producentske ku}e (po-
znate po filmovima "Zona Zamfi-
rova# i "Pqa~ka Tre}eg rajha#) i
BK kompanije nastao je jo{ prije
po~etka prikazivawa.
Kako ka`e direktor "BS gru-
pa#, Bogdan Stojiqkovi}, Kari-
}i su vi{e puta su izigrali dogo-
vore.
- U ovaj posao smo u{li kao
partneri. Poslije wihovog prvog
ka{wewa sa isplatom, poku{ao sam
da kontaktiram direktora Neboj{u
Kari}a i urednicu Bojanu Leki},
ali to se ispostavilo kao nemogu-
}a misija. I pored toga {to emito-
vawe nije smjelo da po~ne prije iz-
mirivawa svih obaveza, serija je
krenula, a ja sam u op{tem intere-
su pristao da "za`murim# na jedno
oko. Me|utim, nakon devete epizo-
de sam presavio tabak i tu`io ih,
tra`e}i nadoknadu {tete i sudsku
zabranu emitovawa. Preko svojih
veza u sudu Kari}i su pomjerili su-
|ewe za februar, kada je serija ve}
zavr{ena. Sada je dug narastao na
oko devet miliona dinara - isti~e
Stojiqkovi}. ¥
"BK" TELEVIZIJA PROTIV PRODUKCIJSKE KU]E
"Crni Gruja" ELI XI OSTAO BEZ
"KROVA NAD GLAVOM"
ULOGE LAZARA RISTOVSKOG I CECE
PARIS HILTONO PRIJATEQSTVU
NOVO OSTVAREWE [ARLIZ TERON
Qepotica protiv terora
Ne vjeruje `enama
Arkan u filmu
Reper postao
besku}nik
na sudu
BOJAN MAROVI] PRESELIO U BEOGRAD
U^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJU^ESTVUJE I XEJ
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Vodoravno:
1. Naumiti, re{iti; 9. Marka francuskog automobila; 10. Pan-
tqika; 12. Gr~ko poluostrvo; 14. Jama u zemqi za ~uvawe krompira;
15. Vrag, |avo; 17. Vrsta ve`be u ma~evawu; 18. Me|unarodna ozna-
ka za Austriju; 19. Ubistvo iz zasede (str.); 21. Auto oznaka za No-
vi Sad; 23. Miraz (lat.); 24. Energija (skr.); 25. Pisac Andri}; 27.
Japansko ostrvo; 28. Sportski klub (skr.); 29. Obilno hraniti sto-
ponedjeqak, 7. februar 2005.26Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini i prijateqima da je dana 6.2.2005. godine u 73. godini `ivota preminuo na{ dragi
^EDO
(Cvije)
KECMAN
iz Petrovca
Sahrana }e se obaviti 7.2.2005. godine u 13 ~asova na gradskom grobqu u Mrkowi} Gradu.
O`alo{}eni: supruga Dobrila, sinovi Jovo i Vojo, snahe Qiqana i Mira, unuke Jovana, Dragana i Ana, brat Branko, sestre Dara i Drena, ma}eha Jovanka, te ostala mno-
gobrojna rodbina i prijateqi
003985 B-7 Z
Posqedwi pozdrav dragom ocu
PETRU
od sina Nedjeqka i unu~adi Swe-
`ane i Dragana.
003982-A1Z
Posqedwi pozdrav stricu
PETRU
od sinovca @ike sa porodicom.
003982-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom stricu
PETRU
od sinovke Slavice sa porodicom.
003982-A1Z
Posqedwi pozdrav djeveru i stricu
PETRU
od snahe Dragice, sinovaca Milen-
ka, Radenka, Vida i sinovke Qiqe
sa porodicom.
003982-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom ocu
MIRKU
od sina @eqka i unu~adi: @ane, Mi-
lice, Slavice i Milana.
003984-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
^EDI
od prijateqa Mile i Milke Jak{i}
iz Bawe Luke.
003985 A-1 Z
Posqedwi pozdrav dragom
^EDI
od kom{ije @arka Kozomare sa po-
rodicom iz Mrkowi} Grada.
003985 A-1 Z
Posqedwi pozdrav dragom
PETRU
GALI]U
od porodice Brki}.
003978-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom ocu
MIRKU
od k}erke @eqke, zeta Miodraga i
unu~adi Igora i Ingrid.
003984-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
^EDI
od prijateqa Vojina i Zorke La-
bus iz Prusaca.
003985 A-1 Z
Posqedwi pozdrav dragom
^EDI
KECMANU
od porodice Gaji} i Labus.
003986 A-1
Posqedwi pozdrav prijatequ
DRAGI - MACANU
od porodice Keki}.
003988 A-1 Z
Posqedwi pozdrav
dragom prijatequ
MIRKU
od porodice Kasipovi}.
003984-A1Z
Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana
5.2.2005. godine u 72. godini `ivota nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi
PETAR (Svetozara)
GALI]Sahrana }e se obaviti dana 7.2.2005. godine u 13 ~asova na porodi~nom gro-
bqu Gole{i.
Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e `alosti, ul. Milo{a Mati}a br. 1, u
12 ~asova.
O`alo{}eni: supruga Mirjana, sinovi Milomir, Nedjeqko, Bo`idar, @eq-
ko, snahe, unu~ad, praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i pri-
jateqi 003982-A8Z
Posqedwi pozdrav dragom ocu
PETRU
od sina Bo`idara, snahe Slavice
i unuka Vedrana.
003982-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom ocu
PETRU
od sina @eqka, snahe Milanke i
unuka Aqo{e i Aleksandra.
003982-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom suprugu
PETRU
od supruge Mirjane.
003982-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom ocu
PETRU
GALI]U
od sina Milomira, snahe Dragice i
unu~adi Jasne i Borisa.
003982-A1Z
Tu`no sje}awe na na{u
dragu k}erku, sestru i tetku
SWE@ANU
(ro|. Diqevi})
ERCEG
8.2.2003-8.2.2005.
Toga dana posjeti}emo wen grob.
Majka Mileva, brat Radenko i bra-
ti~ina Milica 004670 A-2 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 5.2.2005. godine u
71. godini `ivota preminuo na{ dragi
MIRKO (Stanka)
TOPI]24.3.1934-5.2.2005.
Sahrana }e se obaviti 7.2.2005. godine u 13 ~asova na porodi~nom grobqu u selu
Topi}i.
Tu`na povorka kre}e ispred ku}e `alosti, ulica Uro{a Drenovi}a 194.
O`alo{}eni: supruga Slavka, sin @eqko, k}erka @eqka, zet Miodrag, unu~ad
@ana, Igor, Milica, Ingrid, Slavica i Milan i ostala rodbina i prijateqi
003984-A8Z
ponedjeqak, 7. februar 2005. 27Tu`nim srcem javqamo svoj rodbi-
ni i prijateqima da je u petak,
4.2.2005. godine u 57. godini `ivo-
ta, preminuo na{ dragi
DRAGO
(Gojka)
BRKI]
Sahrana }e se obaviti u ponedje-
qak, 7.2.2005. godine, u 14 ~asova na
Novom grobqu u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: sin Dario, k}erka
Nata{a, bra}a Branko i Darko, se-
stre Gordana i Swe`ana, unu~ad
Vedrana, Adrijana i Vladan, zeto-
vi Budimir, Du{ko i Milojica,
svastika Maja, pa{anac Ile i osta-
la o`alo{}ena mnogobrojna rod-
bina i prijateqi.
003974-A5Z
Posqedwi pozdrav dragom tati
DRAGI
od sina Darija.
003974-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
DRAGI
od Maqke, Mali}a, Bobana, ]ine,
Toke, Dede, Beri}a, Vlade, Tanasi-
}a i Lemija.
003974-A2Z
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
DRAGI
od prijateqa Alekse i prije Vide.
003974-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
i voqenom sinu
MARINKU
od oca Qubana i majke An|e.
003975-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
i voqenom bratu
MARINKU
od brata Dra`enka, snahe Petre, si-
novca Sa{e i sinovke Keke.
003975-A1Z
Posqedwi pozdrav voqenom
i dragom bratu
MARINKU
od brata Milorada.
003975-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom sinovcu
MARINKU
od strica @elimira sa porodicom.
003976-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom svaku
MARINKU
od svastike Aleksandre sa porodi-
com.
003976-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
i voqenom bratu
MARINKU
od sestre Swe`ane, zeta Branka i
sestri}a Nemawe.
003975-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
suprugu i ocu
MARINKU
od supruge Eulalije, sinova Stefa-
na i Mihajla i k}erke Jovane.
003975-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom zetu
MARINKU
od tasta Nenada i ta{te Branke.
003976-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom sinovcu
MARINKU
od strica Tihomira sa porodicom.
003976-A1Z
Posqedwi pozdrav dragoj supruzi
i majci
NEVENKI
JOKI]
od supruga Neboj{e i k}erke Qi-
qane.
003973 A-1 Z
Posqedwi pozdrav dragoj majci
NEVENKI
JOKI]
od k}erke Obrenke i zeta Marin-
ka.
003973 A-1 Z
Posqedwi pozdrav dragoj
NENI
JOKI]
od radnika iz prodavnice "Jagoda#.
003977 A-1 Z
Posqedwi pozdrav dragom
i voqenom bratu
MARINKU
od brata Mirka, sinovca Mladena i
sinovke Milice.
003975-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom ne}aku
MARINKU
od ujaka Mile i ujne Nade sa
porodicom.
003975-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom unuku
MARINKU
od djeda Milorada.
003976-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
MARINKU
MAJKI]U
od prijateqa Drage, Gospe i Slavi-
{e Milakovi}.
03983 A-1 Z
Sje}awe na dragog brata
JO[KA
8.2.2003 - 8.2.2005.
U du{i tuguje brat Stanko
004665 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
BRANKA
MARI]A
1989-2005.
Porodica
004635 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom bratu
DRAGI
BRKI]U
od sestre Swe`ane sa porodicom.
003981-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom bratu
DRAGI
BRKI]U
od sestre Gordane sa porodicom.
003981-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom ujki
DRAGI
BRKI]U
od ne}akiwe Sawe sa porodicom.
003981-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom stricu
DRAGI
BRKI]U
od Damira, Dijane i snahe Nisvete.
003980-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom bratu
DRAGI
BRKI]U
od brata Branka, snahe Ivke, Bran-
kice i Brune.
003980-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
DRAGI
BRKI]U
od porodice Medakovi}.
003979-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom tati
DRAGI
od k}erke Nata{e, zeta Burimira
i unu~adi Vedrane, Vladana i
Adrijane.
003974-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom svaku
DRAGI
od svastike Maje i pa{anca Ile.
003974-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom ~ika
DRAGI
od Sawe sa porodicom.
003974-A1Z
Posqedwi pozdrav dragom
DRAGI
BRKI]U
od porodice Doj~inovi}.
003979-A1Z
Dana 7.2.2005. navr{avaju se dvije
godine pune bola i tuge za tobom.
JELENA
LABOTI]
1985-2003.
Uvijek i u svakoj minuti mog `i-
vota si sa mnom. Volim te najvi{e
na svijetu.
Toga dana u 11 ~asova na Rebrova~-
kom grobqu }e se odr`ati godi-
{wi pomen.
Tvoja mama.
003972-A3Z
Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana
5.2.2005. godine u 37. godini `ivota, nakon duge i te{ke bolesti od posqe-
dica rata preminuo na{ dragi
MARINKO
(Qubana)
MAJKI]Sahrana }e se obaviti dana 7.2.2005. godine u 15 ~asova na Novom grobqu u
Bawoj Luci.
O`alo{}eni: supruga Eulalija, sinovi Stefan i Mihajlo, k}erka Jovana, otac
Quban, majka An|a, sestra Swe`ana, bra}a Dra`enko, Mirko i Milorad, po-
rodice: Tojagi}, Ba{i}, Milakovi} i Simi}, te ostala rodbina i prijate-
qi. A8-R
Posqedwi pozdrav radnom kolegi
MARINKU
MAJKI]U
od radnika DOO "Krajina klas#
003968 A-8 Q
Dana 8.2.2005. godine navr{avaju se ~etiri godine otkako je umro na{ dra-
gi suprug i djed
ZVONKO
LEGIN
O`alo{}eni: supruga Qerka, unuka Ivana i unuk Aleksandar
003970 A-8 Q
Dana 8.2.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog
JOVE
JO[KA
PANI]A
Voqeni ne umiru, oni `ive vje~no.
O`alo{}eni: supruga Quba, sin Zoran, k}erka Suzana, unu~ad, zet i sna-
ha.
004665 A-8 G
Povodom smrti na{e majke
MILEVE
MANDI]
Doniramo nov~anu pomo} djeci bez roditeqskog starawa u Dje~ijem domu
"Rada Vrawe{evi}# u Bawoj Luci za pokoj du{e na{e drage majke.
Zahvaqujemo porodici Mandi}.
Djeca i radnici Dje~ijeg doma "Rada Vrawe{evi}# Bawa Luka
003971 A6 Q
Prijave po ovom pozivu mogu podnijeti organizacije/udru`ewa proiza{le iz
Odbrambeno-otaxbinskog rata Republike Srpske i antifa{isti~ke i oslo-
bodila~ke borbe tokom 20. vijeka.
1. REPUBLI^KE ORGANIZACIJE/UDRU@EWA
Ovaj poziv upu}uje se republi~kim (entitetskim) organizacijama/udru`ewima
koje ispuwavaju sqede}e uslove:
- djeluju na podru~ju Republike Srpske, i organizovane su kao Savez, ili Re-
publi~ka organizacija/udru`ewe te da imaju ~lanstvo organizovano kroz
op{tinske i mjesne organizacije;
- imaju vaqanu registraciju prema propisima Republike Srpske;
- svojim programskim ciqevima, kao i ukupnom djelatno{}u zala`u se za ost-
varivawe najvi{ih vrijednosti ustavnog poretka; slobodu, jednakost, po{tovawe
prava ~ovjeka, nacionalnu ravnopravnost, socijalnu pravdu, vladavinu prava,
demokratski vi{estrana~ki sistem, moralni dignitet srpskog naroda i svih
gra|ana RS koji su sudjelovali u odbrani otaxbine;
- da im je programska aktivnost uskla|ena sa resornom nadle`nosti ovog min-
istarstva;
- da su u 2004. godini uredno i na vrijeme podnosili finansijske i druge izv-
je{taje ministarstvu rada i bora~ko-invalidske za{tite uz pravdawe doz-
na~enih finansijskih sredstava na ime odobrenih programa.
2. PRIJAVA PROGRAMA
Svaka organizacija mo`e prijaviti do pet programa, po vlastitom izboru, ko-
ji su u interesu wenih ~lanova i koje sa sigurno{}u mo`e realizovati.
Organizacija/udru`ewe je du`na:
- prijaviti svaki program zasebno, na predvi|enom obrascu;
- dostaviti finansijski plan za svaki program zasebno, na predvi|enom obras-
cu;
- dostaviti detaqno razra|eni elaborat za svaki program zasebno;
- dostaviti i procjenu mogu}eg oblika sufinansirawa prijavqenih programa;
- dostaviti ovjerenu kopiju rje{ewa o registraciji organizacije;
- dostaviti popuwen obrazac sa podacima o organizaciji, potpisan i ovjeren od
strane ovla{tenog lica.
3. PREDNOST U ODOBRAVAWU POMO]I
Prednost u dodjeli pomo}i da}e se udru`ewima - organizacijama koje svoje pro-
grame temeqe na dosada{wim rezultatima, odnosno programima koji su najbo-
qe elaborirani.
4. KORI[]EWE ODOBRENE POMO]I
Odobrena sredstva mogu se koristiti iskqu~ivo za namjene utvr|ene programom.
Odobrena sredstva za provo|ewe programa, organizacije/udru`ewe ne mogu ko-
ristiti za promociju politi~kih stranaka, komercijalni interes, niti se mogu
dijeliti osobama u nevoqi.
Zabrawuje se organizacijama/udru`ewima da koriste sredstva za provo|ewe
programa koja su dobila iz Buxeta RS za finansirawe prava koje ~lanovi or-
ganizacije/udru`ewa ostvaruju po posebnim propisima.
5. ROK ZA PRIJAVU PROGRAMA
Rok za dostavqawe prijave, sa kompletnom dokumentacijom, je 20.2.2005. godine.
Iskqu~ivo po{tanskim putem dostaviti komplet tra`eni materijal na adresu
ovog Ministarstva ulica Vuka Karaxi}a 4. Bawa Luka.
Neblagovremene, nepotpune i prijave koje ne zadovoqavaju osnovne kriterije
iz ovog poziva ne}e biti razmatrane.
6. KOMISIJA ZA IZBOR PROGRAMA
Ovo Ministarstvo }e obrazovati posebnu komisiju od tri ~lana koja }e raz-
motriti prijave i programe, utvrditi kriterije na osnovu kojih }e komisija
odobravati pojedina~ne programe i predlo`iti ministru dodjelu sredstava za
finansirawe programa. Sa organizacijom/udru`ewem ~iji se program prihvati
i kome se odobre sredstva, sklopi}e se poseban ugovor u tom ciqu.
La Signora in giallo, serija, 15.45 La vita in diretta, 17.00 Film, 18.40 "L'ered-ita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 20.30 Le tre scimmiette, varijete, 21.00 Il cuorenel pozzo, serija, 22.55 Porta a porta, magazin aktuelnosti, 2.00 Film.
6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 XoniBravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratorija,9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bra-vo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looneytoons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avan-ture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: Kids Nextdoor, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda:rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Sku-bi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri,20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.
5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismissed,13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 The WadeRobson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit List UK, 20.00MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30 Ozbornovi,22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fizzle Telly Viz-zle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.
6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Planet VI-VA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Planet VI-VA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat., 17.30 Trav-el Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30 Special10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show, 21.30Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00 South-park, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Exclusiv,18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 20.15Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania, 21.45 TrautesHeim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40Golden Girls (r).
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 World News,11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30 Worldreport, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business International, 16.00World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00 World NewsEurope, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room, 23.30 Living Golf,00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00 World News, 1.30 In-ternational Correspondents, 2.00 World News, 2.30 World Sport, 3.00 Lari Kingu`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 World News, 5.30 DiplomaticLicense.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flashback, 14.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 15.00 HappyBirthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 17.00 F Men,18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-jork, London, Milano), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 23.00 Happy Birthday,23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men,5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-don, Milano).
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Zajedni~ki talas
12.00 Podnevne vijesti
12.15 Poslije dvanaest
14.05 Svilen konac
16.00 Dnevnik
16.30 Muzi~ka kutija
17.00 Tematikum
19.00 Ve~erwe novosti
19.30 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Fokus
21.05 Najsvjetlije
stranice
umjetni~ke muzike
22.00 Hronika dana
22.15 Starogradska
sje}awa
23.00 Muzika za laku no}
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 @ivotok
2.00 Hronika dana (r)
2.15 Muzi~ki program
3.05 Najsvjetlije
stranice
umjetni~ke muzike
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90.9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina -
89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-
biwe - 92,8; Han Pijesak -
90,3; Srbiwe - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
ponedjeqak, 7. februar 2005. PROGRAM 31
PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Ovan 21.3-20.4.
U vama se pokrenuo takmi~arski
impuls i ne mo`ete da se zadovoqi-
te prosje~nim rezultatima. Pri-
vla~e vas veliki izazovi ili mo-
gu}nost da udvostru~ite svoje poslovno-fi-
nansijske rezultate. Ipak, nemojte dozvoli-
ti da vam velike ambicije pomute razum.
Partner ponekad ne razumije sve va{e ide-
je, potrebno je da razjasnite zajedni~ke ne-
sporazume. Poboq{ajte svoju psiho-fizi~-
ku kondiciju.
Bik 21.4-20.5.
Neko iznenada kritikuje va{ na-
~in rada. Dobro razmislite o sve-
mu, nema potrebe da reagujete su-
jetno na razli~ite komentare. Po-
slovni propust nije toliko zna~ajan, da bi-
ste previ{e brinuli o posqedicama. Upor-
no poku{avate da promijenite partnerovo
mi{qewe, ali nailazite na znake odbijawa
ili na jasno negodovawe. Opustite se uz ne-
ku omiqenu zabavu, prija}e vam relaksaci-
ja.
Blizanci 21.5-20.6.
Va`no je da napravite dobru poslov-
no-finansijsku procjenu, kao i da
plasirate svoje ideje na pravom mje-
stu. Nema potrebe da donosite za-
kqu~ak na osnovu prvog utiska i bez konsul-
tacija. Iskreno razgovarajte sa voqenom oso-
bom, prije nego {to se opredijelite za novo
rje{ewe. Zajedni~ki dogovor, uvijek vodi ka
najboqem rje{ewu. Ne prenagqujte. Primi-
jenite neku od tehnika psiholo{ke relaksa-
cije.
Rak 21.6-20.7.
Posre}ilo vam se da ostvarite ve-
}i uspjeh mimo ne~ijih o~ekivawa.
Zadr`ite svoju pa`wu na zapo~e-
tim poslovima i izbjegavajte tak-
mi~arsku atmosferu. Ne~ije pona{awe mo-
`e da vam poremeti tok misli i budu}e pla-
nove. Nema razloga da forsirate situaci-
je koje iritiraju voqenu osobu, boqe je da
strpqivo sa~ekate svoju {ansu. Va`no je da
pravilno usmjeravate svoju kreativnu ener-
giju.
Lav 21.7-21.8.
Na vama je da sprovedete u djelo
zajedni~ke ideje ili da obezbije-
dite boqe uslove za saradwu. U
prilici ste da ostvarite dvostru-
ki dobitak, pod uslovom da nastupite pro-
fesionalno i sugestivno pred saradnici-
ma. Djelujete raspolo`eno i dobro}udno.
Kod vas provijava romanti~no raspolo`e-
we, a partner `eli iskreno da vam ugodi.
Priu{tite sebi neku omiqenu zabavu, kao
podsticaj za dobro raspolo`ewe.
Djevica 22.8-22.9.
Polo`aj Mjeseca djeluje na va{e
psihi~ko stawe, osje}ate poja~anu
emotivnu uznemirenost ili li~nu
nesigurnost. Va`no je da pravil-
no razdvojite zajedni~ke interese od li~nih
ambicija. Odlo`ite naporne situacije ko-
je vas previ{e iscrpquju. U susretu sa vo-
qenom osobom, preuveli~avate svoje potre-
be i preosjetqivo reagujete na razli~ite
sitnice. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna,
obratite pa`wu na svoje snove.
Ribe 19.2-20.3.
Novi doga|aji na poslovnoj sceni
imaju negativan uticaj na va{u kon-
centraciju, stoga ne uspijevate da
zavr{ite planirane obaveze. Postoje poslo-
vi koji se zavr{avaju po hitnom postupku,
sve drugo odlo`ite za boqu priliku. Boqe
je da se ne zanosite velikim emotivnim `e-
qama ili ne~ijim obe}awima. Budite umje-
reni u svojim o~ekivawima. Nema razloga da
precjewujete li~ne mogu}nosti.
Vodolija 20.1-18.2.
Ukoliko nemate dovoqno povjere-
wa u odre|ene saradnike, u~inite
ono {to je neizbje`no kako biste
sa~uvali svoje poslovne interese. Izbjegavaj-
te poslovno rivalstvo sa osobom koja u`iva
negativnu reputaciju. Nalazite se u emotiv-
nom raskoraku, dilema koju poku{avate da ri-
je{ite vi{e zavisi od ne~ije voqe ili uti-
caja. Obratite pa`wu na zdraviji na~in is-
hrane.
Jarac 21.12-19.1.
Planirani doga|aji ne idu u `eqe-
nom pravcu, ali vi se dobro snala-
zite u razli~itim okolnostima na
poslovnoj sceni. Umijete da namet-
nete svoje mi{qewe i da stvorite boqe uslo-
ve. Partner ~esto mijewa svoje odluke i na
takav na~in podsti~e va{u nervozu. Ne voli-
te kada vam neko saop{tava odluke u posqed-
wem trenutku. U ve~erwim ~asovima prija-
}e vam izlazak ili susret sa prijateqima,
opustite se.
Strijelac 23.11-20.12.Neko vas dovodi u neugodnu situa-
ciju, stoga izbjegavajte afektivno
pona{awe i zatra`ite dobar savjet
kod bliskih saradnika. Potrudite
se da zavr{ite svoje obaveze u predvi|enom
roku. Nemojte dozvoliti da vas neko ispro-
vocira na pogre{nu odluku. U susretu sa vo-
qenom osobom zaboravite teme koje vas suvi-
{e optere}uju. Emotivna bliskost djeluje qe-
kovito. Va`no je da sa~uvate prisebnost du-
ha i samokontrolu.
[korpija 23.10-22.11.
Ponekad nemate dovoqno strpqewa
da odgovarate na razli~ita pitawa
ili da ispuwavate brojne zahtjeve.
Lak{e se snalazite u situacijama
kada su vam otvorene razli~ite mogu}nosti
na {iri izbor i slobodno djelovawe. U su-
sretu sa voqenom osobom ne odstupate od svo-
jih zacrtanih ciqeva. Razmislite, velika
upornost mo`e imati i lo{e posqedice. Bu-
dite umjereniji u svemu, optere}ujete se ve-
likim ambicijama.
DNEVNI
Va`no je da se pravilno razumijete
sa bliskim saradnicima i da posta-
vite zajedni~ka pravila u poslov-
nom dogovoru. Svako treba da obavi svoj dio
posla u planiranom roku i bez pretjeranog
eksponirawa li~nih sposobnosti. Ponekad
pretjerujete u svojim zahtjevima pred voqe-
nom osobom. Poka`ite vi{e we`nosti i
iskrenu zahvalnost za ono {to dobijate. Iz-
bjegavajte nezdravu ishranu i lo{e navike.
Vaga 23.9-22.10.
HORO
SKOP
HORO
SKOP
SLOBODNO VRIJEME
PPOOGGLLEEDDIIZZBBLLIIZZAA
KAD NEMA PARA ZA SAHRANU
Umotaniotac
DVOJICA bra}e iz Malezije
dr`ali su u ku}i o~evo tijelo dva-
deset godina poslije wegove smrti,
jer nisu mogli skupiti dovoqno pa-
ra za dostojnu sahranu.
Ostaci kostura Li Jing Fuka
otkriveni su kada je jedan od bra}e
unajmio vlasnika pogrebne kompa-
nije da tijelo pripremi za sahranu.
[okiran prizorom tijela koje je
na krevetu le`alo umotano u tanki
~ar{av, pogrebnik je odmah obavije-
stio policiju.
Vjeruje se da su bra}a od 53 i 55
godina ~uvali o~evo tijelo u svojoj
ku}i u gradu Iphonu sve dok nisu
skupili dovoqno novca za primjere-
nu sahranu, pi{e list "Berita har-
jan#.
Zajednica etni~kih Kineza,
uglavnom sqedbenika taoisti~ke ili
budisti~ke vjere, organizuje rasko-
{ne sahrane za svoje pokojnike. Spro-
vodi katkad mogu potrajati tri da-
na i ko{tati nekoliko hiqada do-
lara. ¥
SVI znamo ko su bili ma-
muti, kada su `iveli i gdje.
Ipak, nauka jo{ ne mo`e da pre-
cizno utvrdi za{to su nestali
sa lica Zemqe. Evo jedne zani-
mqivosti upravo o mamutima,
to jest o jednoj grupi mamuta sa
daleke i hladne Aqaske.
Vunasti mamuti lutali su
svijetom prije osam hiqada go-
dina, kada su se pojavili prvi
tragovi qudske civilizacije. To
je nedavno otkrio tim nau~nika
i stru~waka na Aqasci.
Dosad se pretpostavqalo da
su te praistorijske `ivotiwe
izumrle pribli`no hiqadu go-
dina prije kraja posqedweg le-
denog doba. Me|utim, novi do-
kazi pokazuju da je jedna grupa
mamuta na Aqasci uspjela da
pre`ivi mnogo du`e. Radiokar-
bonsko datirawe fosilnih
ostataka pokazuje da su prije
osam hiqada godina te `ivoti-
we jo{ postojale na ostrvu Sve-
ti Paul.
Pribli`no u to doba pojavi-
li su se i prvi tragovi qudske
civilizacije u drevnoj Mesopo-
tamiji, koja se nalazi na podru~-
ju dana{weg Iraka.
Analiza dijelova zuba, me-
|utim, pokazuje da su mamuti ko-
ji su pre`ivjeli na ovom ostr-
vu bili mawi od ve}ine srodni-
ka svoje vrste. Pretpostavqa se
tako|e da su `ivotiwe ostale
na ostrvu u vrijeme kada se ono
odvojilo od kopna, i to u vrije-
me prije oko 13 hiqada godina.
Ipak, jedna stvar nije jasna,
a to je ~iwenica kako to da te
mamute nisu istrijebili i uni-
{tili prvi doseqenici koji su
imali ~amce. Na to pitawe tim
nau~nika sa Aqaske jo{ nije us-
pio da pru`i zadovoqavaju}i od-
govor - barem ne zasad.
Neki stru~waci vjeruju da
je pretjeran lov prouzrokovao
izumirawe mamuta, me|utim, iz-
gleda da to ne va`i i za mamute
sa ostrva Sveti Paul. ¥
KUDA SU OTI[LI MAMUTI
ONI koji ne mogu izdr`ati a
da ne porazgovaraju sa svojima naj-
dra`ima, koji vi{e nisu me|u `i-
vima, sada to mogu u~initi - u pra-
vom smislu rije~i. I to zahvaquju-
}i posebnoj vrsti mobilnog telefo-
na kojeg je izmislio Nijemac, koji
je na taj na~in `elio ostati u kon-
taktu sa svojom preminulom maj-
kom.
Sistem za vezu izme|u ovog i
onog svijeta, nastao u glavi prona-
laza~a Jirgena Bretera i u proda-
ji od decembra, sastoji se od tele-
fona i zvu~nika, koji se mo`e uko-
pati blizu sanduka sa posmrtnim
ostacima pokojnika sa kojim se ̀ e-
li razgovarati. Jirgen garantuje
neometano preno{ewe glasovnih
poruka od onih nad zemqom onima
pod zemqom u trajawu od godine da-
na.
Breter je rekao za AFP da je
wegov ure|aj, kojeg je nazvao "te-
lefonski an|eo#, nastao iz po-
trebe za diskrecijom razgovora
sa preminulom majkom, kojoj je,
kako isti~e, od 1988. kad je umr-
la do danas imao mnogo toga da
ispri~a.
- Dok su na grobqu, qudima je
veoma neprijatno jer osje}aju da ih
drugi posmatraju, pa moraju da {a-
pu}u svojim dragim pokojnicima.
Ali uz moj "zagrobni# telefon, sve
se mijewa iz temeqa, jer pokojnika
mo`ete nazvati i u neko doba no}i
kad je grobqe zatvoreno - ka`e on,
dodaju}i da se razgovor izme|u `i-
vih i mrtvih ne mo`e ~uti iznad po-
vr{ine zemqe.
Breter, koji ̀ ivi u gradu Osna-
briku, sa ponosom isti~e da je do sa-
da prodao tri ure|aja za 1.495 evra
po komadu. Opremqen posebnim ba-
terijama, "an|eoski telefon# ra-
di godinu dana, i za to vrijeme wi-
me se mo`e obaviti 200 sati razgo-
vora. Poslije tog perioda, kori-
snici ga mogu vratiti Breteru i
dobiti 50 evra, ili dati da se na-
puni i doplatiti 730 evra. ¥
BIZARAN IZUM JEDNOG NIJEMCA
DRU[TVO ZA POKOJNIKEJirgen Breter osmislio je ure|aj pomo}u kojeg se mo`erazgovarati sa pokojnicima, dodu{e - samou jednom smjeru
IAKO su se tu`be koje ameri~-
ka muzi~ka industrija podi`e pro-
tiv svih mogu}ih i nemogu}ih pira-
ta pokazale podosta nedjelotvorne,
one ne prestaju. U me|uvremenu, i
izbor krivaca je sve bizarniji.
Nakon {to je nedavno tu`ila
jednu 12-godi{wu djevoj~icu, Ame-
ri~ka agencija za muzi~ku industri-
ju (RIAA) podnijela je jo{ jednu vr-
lo bizarnu tu`bu.
Naime, ovaj put tu`ena je kori-
snica koja je nudila na internetu
vi{e od 700 pjesama za download.
U tome ne bi bilo ni{ta pro-
blemati~no da se nije radilo o 83-
godi{woj Gertrudi Volton, koja u
svojoj ku}i ne da nije imala kompju-
ter i da se nije znala wime kori-
stiti, ve} je u me|uvremenu i umr-
la.
Nakon {to su je osumwi~ili za
zlo nad svim zlima, poslali su joj
pismo opomene i prijedlog da se po-
ku{aju nagoditi izvan sudnice. Od
wene k}eri su primili odgovor -
smrtovnicu nesre}ne gospo|e Vol-
ton.
Agenciju to nije smelo, pa je sve-
jedno predala tu`bu na sud, a kad su
svi dokazi bili izneseni, tu`ba je
morala da bude povu~ena jer bakica
nije bila kriva, ve} samo krivo iden-
tifikovana. ¥
[TA SE SVE RADI ZBOG MUZI^KE PIRATERIJE
I mrtvi kradu
KANADSKI bra~ni par po-
krenuo je zanimqivi porodi~ni
biznis: zabrinutim roditeqima
i {efovima nudi brzo i pouzda-
no otkrivawe droga svih vrsta -
nijedan }o{ak sobe ili kancela-
rije vi{e ne}e mo}i sakriti ni
gram marihuane, heroina ili
sli~nih sredstava.
Ras Rati iz gradi}a Pensa
osnovao je malo preduze}e pod
nazivom "Kruzejder risorsiz#,
u kojem su zaposleni, osim we-
ga i supruge, i jedan wema~ki
ov~ar koji ima vi{e nego do-
bar wuh za drogu svih boja i
vrsta.
Pas po imenu Alis Vikona
bra~ni par Rati ko{tao je 20 hi-
qada kanadskih dolara, ali u ci-
jenu je ura~unata wegova sposob-
nost da i poslije 30 dana otkri-
je tragove droge u prostorijama
ili odje}i.
- Ukoliko sumwate da va{e
dijete voli da "snifa# ili da se
bocka, ovo je najsigurniji na~in
da to provjerite, umjesto da ot-
krijete kada ve} postane kasno i
va{ sin ili }erka postanu zavi-
snici, ili vam jednog dana poli-
cija pokuca na vrata - ka`e Ras.
Ukoliko pas otkrije trago-
ve droge, od klijenta onda zavi-
si kakve }e biti posqedice sve-
ga toga:
- Da li }e kontaktirati po-
liciju ili }e bijeli prah is-
tresti u klozetsku {oqu - od-
luku prepu{tamo onome ko nas
je unajmio. Mi }emo im samo
preporu~iti da pozovu nadle-
`ne organe - pri~a Ras detaqe
"protokola#. ¥
Wuhom protiv bijelog praha
PORODI^NI BIZNIS NA KANADSKI NA^IN
Pre`ivjeli na ostrvu
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
TUNIS - Selektor rukometne reprezentacije Srbije i Cr-
ne Gore Veselin Vujovi} istakao je, poslije osvojenog pe-
tog mjesta na Svjetskom prvenstvu, da ne zna da li }e
ostati na klupi "plavih#.
- U ovom tre-
nutku ne znam
da li }u
ostati
s e -
l e k -
t o r .
Na Ol-
impijskim
igrama u Si-
dneju sam bio
~etvrti, pa je to
ocijeweno kao neu-
spjeh. Vidje}emo - ka-
`e Vujovi}.
On je dodao da su
"plavi# u Tunisu
igrali na zavidnom
nivou i da je cijela
sportska javnost bi-
la uz wih.
- Dobijamo ~e-
stitke i pozdrave,
ali to ni{ta ne zna~i. Ne znam svoj status, ali u svakom slu~aju ukoli-
ko ovaj sastav ostane na okupu i ako bude napravqen plan i pro-
gram, ova reprezentacija ima budu}nost. To bi, naravno, do-
nijelo i medaqe na{oj zemqi - re-
kao je Vujovi}.
Selektor
" p l a -
vih#
pono-
vio je
da je za
wega ~ast
da vodi re-
prezentaciju
Srbije i Crne
Gore i da je to mje-
sto koje se ne odbija.
- Da li }u ostati se-
lektor ne zavisi samo od
mene. @elio bih da nasta-
vim da radim, ali moramo
neke stvari postaviti na svo-
je mjesto. Ne mo`e uspjeh da
pripada svima nama, a neu-
spjeh samo meni - naglasio je
Vujovi}. ¥
VESELIN VUJOVI], SELEKTOR RUKOMETA[A SRBIJE I CRNE GORE
^ESTITKE NI[TA NE ZNA^E
\ Veselin Vujovi}:Ne zna svoj status
\Vladimir Joji}:Nadigrana SlobodaDita
(Snimio M. [UKALO)
KO[ARKA[KA LIGA BiH
"PIVARI"PRATE
IGOKEU
\Nagra|eni sportisti: Obiqe`ili pro{lu godinu (Snimio V. BLAGOJEVI])
IZBOR NAJBOQIH SPORTISTA
MODRI^A MAKSIMA,JELI], LUKI]...
\ Tomo Savi} i Mile Kova~evi}: Priznawe Lakta{ima(Snimio R. OSTOJI])
MARKO POPOVI] ODLAZI U RUMUNIJU
IME KLUBA - TAJNA!TREBIWE - Do{lo doba da se i u inostranstvu proba! Poslije odli~nih
partija u dresu Leotara, fudbaler Marko Popovi} najvjerovatnije }e ove zi-
me promijeniti klupske boje. On je ve} otputovao u tursko qetovali{te An-
taliju, gdje treba da se ukqu~i u pripreme jednog prvoliga{a iz Rumunije.
- Sve {to mogu da potvrdim je da se radi o klubu iz samog vrha rumunskog
fudbala. Ime }e biti poznato u narednih nekoliko dana kada }e definitiv-
no biti poznato da li }u ve} sada potpisati ugovor. Vjerujem da }e bi-
ti sve u redu, odnosno, da }u sa novim poslodavcima prona}i zajed-
ni~ki jezik - rekao je Marko Popovi}.
Rukovodstvo nekada{weg {ampiona Zajedni~ke fudbalske lige
BiH sa "Polica# ne}e praviti smetwe ovom igra~u zbog iznenadnog
odlaska iz Trebiwa. A u slu~aju uspje{nih pregovora i kasa Leota-
ra bi}e dobro popuwena. ¥ M. P.
DARKO MANOJLOVI] @ALI ZA BIV[IM KLUBOM
ISPISNICA UMJESTO HVALA
\Darko Manojlovi}: Srce ostalo uOmladincu
Strana 5. Strana 6.
GRADSKI FUDBALSKI SAVEZ GRADI[KA
NAGRADE ZA DOBAR RAD
Strana 3.
Marko Popovi}: Opro{taj od Leotara
Strana 4.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.SPORT2PRIJATEQSKE FUDBALSKE UTAKMICE
MODRI^A - Umjesto Me|u-
gorja, Buna kod Mostara. Tako su
Modri~ani promijenili plan
priprema, te svoj rad nastavqa-
ju u sad ve} svojoj staroj bazi. Na
ovim pripremama "`uto-plavi#
osta}e deset radnih dana i odi-
gra}e nekoliko kontrolnih utak-
mica.
- Ovdje }emo se uglavnom ba-
zirati na treninge sa loptom -
rekao je {ef stru~nog {taba Mo-
dri~a Maksime Mitar Luki}.
Zbog velikog snijega to nismo
mogli raditi na na{em stadio-
nu, pa zbog toga nismo ni odigra-
li barem jedan test susret. Dobi-
li smo informaciju da je ne{to
sli~no u Me|ugorju. Nadam se da
}e nas vrijeme poslu`iti u Bu-
ni, gdje postoje idealni uslovi za
zimske pripreme.
O dosada{wem pripremnom
radu on je naglasio sqede}e:
- Snijeg nam je umnogome po-
kvario planove i bili smo pri-
nu|eni da jedan dio obavqamo u
sportskoj dvorani. Ovome treba
dodati da smo imali problema i
sa povredama na koje su se `ali-
li golman Tripi} potom Vasi-
qevi}, Jolovi} i Stoji}. Ovaj
posqedwi nije krenuo u Bunu, jer
mora na dodatne preglede koqe-
na. Tek poslije toga prikqu~i-
}e se ostalim saigra~ima - do-
dao je Luki}.
Provjereni fudbalski stru~-
wak zadovoqan je zimskim poja-
~awima.
- Na{i novi ~lanovi posta-
li su Bojan Magazin, Borislav
Luki}, Du{an ]irkovi} i Fat-
mir Bajramovi}. U svakom slu~a-
ju najvi{e o~ekujem od Magazi-
na, dok bi ostali tek trebalo da
se doka`u - zakqu~io je Mitar
Luki}.
Kako smo saznali, prvi rival
Modri~ana u Buni bi}e najvjero-
vatnije Radni~ki iz Lukavca, a
potom ~lan Druge lige Srpske,
Vele`. ¥ V. BLAGOJEVI]
MODRI^A MAKSIMA OTPUTOVALA NA PRIPREME
PONOVO BUNANadam se da }e nas vrijemeposlu`iti, {to nije bio slu~aju minulom periodu, ka`e Mitar Luki}
BIJELA - Od subote uve~e
fudbaleri Qubi}a nalaze se na
Crnogorskom primorju. Deseto-
dnevna baza Prwavor~ana bi}e,
prema ranije utvr|enom planu,
hotel "Delfin# i sportski te-
reni u Bijeloj, kod Herceg No-
vog. "Plavima# je to podru~je
dobro poznato jer su i ranijih
godina boravili na ovom dijelu
Jadrana.
- Lo{e vremenske prilike
spre~avale su nas da krenemo sa
serijom kontrolnih me~eva. Ov-
dje }emo imati znatno boqe uslo-
ve, {to }emo iskoristiti i za
odigravawe najmawe pet utakmi-
ca. Tokom zimske pauze bilo je
mnogo pretumbavawa u igra~kom
kadru, pa moramo blagovremeno
ukomponovati nova imena u eki-
pi koja ne odustaju od trke za pr-
vo mjesto - rekao je u telefon-
skom razgovoru pomo}ni trener
Milorad Segi}.
Sa {est novih imena u od-
nosu na jesewi sastav, bra}om
Demowi}, Kajtezom, Tatare-
vi}em, Kquni}em i Milo{e-
vi}em, stru~ni {tab Qubi}a
nastoja}e da prona|e novi
tim, spreman da ispuni klup-
ske ambicije. Klupske pri-
stalice obradova}e i odlu-
ka pouzdanog libera Dali-
bora Toma{a da prolongi-
ra odluku o povla~ewu iz
fudbala. Najavqeno je da }e
se ovaj 24-godi{wi fudbaler
ovih dana pridru`iti svojim
drugarima i
Bijeloj.
- Atmos-
fera kakva je
karakterisa-
la rad prote-
klih dvadese-
tak dana
govori
da mo-
`emo
n a
proqe}e mnogo posti}i, pa i
ugroziti bodovnu prednost li-
dera iz Bijeqine. Mnogo toga
moglo bi biti izvjesnije ve} po-
slije prva ~etiri kola, kada smo
tri puta doma}ini - procjewuje
golman Mladen Bobar.
Prvu provjeru Prwavor~a-
ni }e u Bijeloj imati vjerovat-
no ve} u utorak sa nekom od eki-
pa koje se ve} nalaze u ovom di-
jelu primorja. ¥
IGRA^KI KADARNa pripreme u Bunu kod Mostara otputovali su: golmani Bojan Tri-
pi}, Milan Petrovi} i Nenad ]ukovi}, te igra~i: Du{ko Qubi~i},
Nikola Vasiqevi}, Aleksandar Raili}, Bojan Maksimovi}, Sreten
Vasi}, Gvozden Zelin~evi}, Bojan Magazin, Dragan Jolovi}, \or|e Sa-
vi}, Milisav [e}kovi}, Dario Puri}, Marko Baji}, Du{an ]irkovi},
Ovaj fudbaler je prolongirao odlukuo povla~ewu, tako da }e se uskoro i onpojaviti u Bijeloj
QUBI] SA RADOM NASTAVIO NA CRNOGORSKOM PRIMORJU
NA JADRANU ^EKAJU TOMA[A
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005. SPORT 3
LAKTA[I - Sve~ano i rad-
no obiqe`ena je redovna Skup-
{tina Podru~nog fudbalskog sa-
veza Gradi{ka koja je u subotu
odr`ana u Lakta{ima. Ovom pri-
likom sumirani su rezultati u
proteklom periodu, a po prvi put
uru~ene su nagrade najuspje{nijim
klubovima, fudbalerima i sport-
skim radnicima. Isto tako, za vi-
{egodi{wi rad dodijeqena su i
posebna priznawa.
- Mo`emo biti ponosni na
ekipe iz na{eg saveza, koje su mi-
nule godine imale dobre rezulta-
te. To se, prije svega, odnosi na
Lakta{e, koji su izborili ulazak
u Prvu ligu Srpske. Ni{ta zapa-
`eniji nisu bili ni @upa, trnska
Sloga, Jedinstvo iz @eravice,
Qubi}, Kozara iz Turjaka. Tako-
|e, neki od wih su i puno uradi-
li na poboq{awu uslova, kao {to
su: Kalemi, Laminci, Mladost i
drugi - rekao je predsjednik PFS
Gradi{ka Mile Kova~evi}.
Na Skup{tini je, izme|u osta-
log, podnesen i finansijski iz-
vje{taj za 2004. godinu.
- Nismo se rasipali i tako }e
biti u vremenu koje dolazi - na-
glasio je Kova~evi}. Zato nije ~u-
do {to smo {tedjeli na svakom
koraku. Na kraju, kada smo podvu-
kli crtu, mo`emo se pohvaliti
da smo u plusu za 14,5 hiqada kon-
vertibilnih maraka. Ova sredstva
bi}e utro{ena za kupovinu vla-
stitih prostorija i nadam se da
}emo u tome svi zajedni~ki i us-
pjeti.
Osim radnog dijela uslijedi-
lo je progla{ewe najboqih me|u
najboqima. Epitet fudbalera go-
dine pripao je prvotimcu Qubi-
}a Zoranu Deketu. Odmah iza we-
ga plasirali su se golgeter Je-
dinstva iz @eravice Rade [u-
{war i golman @upe Mladen Ma-
ri~i} dok su Lakta{i progla{e-
ni za najuspje{niji klub. Kadet
Kozare Miroslav Zori} izabran
je za najboqeg mladog fudbalera.
Godi{wa priznawa dobili su
jo{: Dragan Ili{evi} (najuspje-
{niji fudbalski sudija) i tre-
ner Jedinstva Dragan Skaki}.
Zlatnom plaketom nagra|en je FK
Lakta{i, a od pojedinaca Mirko
Bawac, Dragi{a Savi}, Milovan
Malinovi} i Zoran Vrani}, a sre-
brnom biv{i fudbalski sudija
Radislav Plotan, dok je zaslu`ni
sportski radnik Vid Balaban.
Sportski direktor lakta-
{kog prvoliga{a Tomo Savi} je
ovom prilikom rekao:
- U jubilarnoj godini ostvari-
li smo odli~ne rezultate i mi-
slim da je nagrada stigla u zaslu-
`ene ruke. Drago mi je da su fud-
balski radnici to prepoznali i
ovom prilikom im zahvaqujem na
tome. A na{ plan je da u budu}no-
sti vi{e posvetimo pa`we omla-
dinskoj {koli Lakta{a i u tome
}emo istrajati - kazao je Savi}.
¥ Z. VAJKI]
NA SKUP[TINI PODRU^NOG FUDBALSKOG SAVEZA GRADI[KA IZABRANI NAJBOQI ZA 2004. GODINU
NAGRADE U PRAVIM RUKAMAU jubilarnoj godini ostvarilismo najboqi rezultat i stoga smo sezaslu`eno na{li me|u nagra|enima,ka`e Tomo Savi}
Najboqi na jednom mjestu: Oni su obiqe`iliminulu godinu
Mirko Bawac, Milenko Peji}, Nikola Vukota i Rade [u{war: Zadovoqni ura|enim
\or|e Star~evi} i Mile Kova~evi}: Uspje{novode savez
@EQA "KU]A FUDBALA"
Mile Kova~evi}, predsjednik Podru~nog fudbalskog saveza Gra-
di{ka, naglasio je:
- Odr`avawem sjednica Izvr{nog odbora Podru~nog fudbalskog
saveza Gradi{ka u op{tinskim sredinama poku{avamo da damo zna~aj
na{im ~lanicama i to }emo raditi i u narednom periodu. @eqa svih
nas je da imamo ku}e fudbala u Gradi{ci. U~ini}emo sve da to u na-
rednom periodu i ostvarimo - istakao je Mile Kova~evi}.
Rodoqub Petkovi}:Pohvale doma}inu
Radislav Plotan i Branko Bjelovuk: Nagradanekada{wem sudiji (Snimio R. OSTOJI])
Milan Struni} i Dragan Ani~i}: Fudbal naprvom mjestu
Rade [u{war:@eqa povratak u Kozaru
Generalni sekretar Fudbalskog saveza Republi-
ke Srpske, Rodoqub Petkovi}, koji je prisustvovao sve-
~anosti u Lakta{ima rekao je:
- Podru~ni fudbalski savez Gradi{ka mo`e da
slu`i svima za primjer. Po rezultatima i kvalitetu
je odmah iza Fudbalskog saveza Bijeqina jer ima 62
kluba. Postigli su u pro{loj godini i izuzetno vri-
jedne rezultate. Posebno raduje da predstavnici ovog
saveza u organima FS Republike Srpske i FS BiH:
Mile Kova~evi} Rodoqub Oqa~a, Ilija Gigovi},
Vlado Marijanovi}... na pravi na~in {tite interese
na{eg saveza. Podru~ni fudbalski savez Gradi{ka
dobio je sve pohvale u FS BiH kao najboqi za teh-
ni~ko i organizaciono vo|ewe omladinske lige gru-
pa Zapad u kojoj se takmi~i osam klubova iz Srpske i
~etiri iz Federacije BiH - rekao je Petkovi}.
IZAZOVRade [u{war sijao je od sre}e {to se
na{ao u odabranom fudbalskom dru{tvu.
- Progla{en sam za najboqeg fudbale-
ra op{tine Gradi{ka, ali i ovo prizna-
we me je izuzetno obradovalo. U jakoj kon-
kurenciji biti najboqi za mene je jo{ ve-
}i izazov i podsticaj za budu}i rad i na-
predovawe. Trudi}u se da dobrim igrama
i golovima obiqe`im proqe}e u dresu Je-
dinstva i @eravice, te da opravdam sve
ove nagrade. @elim igra~ki da napredujem
i da se vratim u Kozaru - rekao je [u{war.
PODRU^NI SAVEZ GRADI[KE DOBIJA SAMO POHVALE
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005.SPORT4
C MY K
C MY K
BAWA LUKA - Stara qubav zabo-
rava nema. Iako je ove zime pristupio
trnskoj Slogi, fudbaler Darko Manoj-
lovi} ne mo`e, niti ho}e da zaboravi
Omladinac Mobi'S. On je za tim iz ba-
wolu~kog naseqa Lazarevo nastupao u
periodu od 1993. do 2004. godine.
- Kako da zaboravim jedanaest go-
dina provedenih u pomenutom sport-
skom kolektivu. Iako }u na proqe}e no-
siti dres drugoliga{a iz Trna, moje sr-
ce bi}e i daqe u Omladincu Mobi'S.
Ali, to ne zna~i da ne}u "ginuti# na sva-
koj utakmici u dresu novog kluba - pri-
~a na po~etku razgovora veliko poja~a-
we Sloge Darko Manojlovi}.
Redove kluba iz Lazareva nije na-
pustio zato {to je on tako htio. A raz-
lozi prekida vi{egodi{we "qubavi#
sa Omladincem Mobi'S su sasvim dru-
ga~ije prirode.
- Oti{ao sam zbog qudi koji tre-
nutno "vode brigu# o ovom sportskom
kolektivu. Oni su stalno izjavqivali
kako ih zanima prvo mjesto i povratak
na prvoliga{ku scenu. Samo su pri~a-
li, a malo su {ta uradili za Omladi-
nac Mobi'S. Poznato je da smo minule
jeseni i {trajkovali. Tada nismo poput
drugih klubova tra`ili novac, ve} sa-
mo da nam se obezbijede uslovi i opre-
ma za trenirawe. Morali smo moliti
da do|e neko iz rukovodstva kluba i da
sa nama razgovara. A, tra`ili smo sa-
mo ono {to je vaqda normalno, da ima-
mo uslove za rad kako bi ostvarili {to
boqi rezultat - isti~e Manojlovi}.
Pored uloge kapitena, Manojlo-
vi} je bio i pomo}nik Slobodanu Tri-
funovi}u.
- Samo nas dvojica, kao i fudba-
leri, znamo kroz {ta smo pro{li u mi-
nulom periodu. Nije bilo lako zadr-
`ati fudbalere poslije nesre}nog is-
padawa iz Prve lige Srpske. Uspjeli
smo u tome i to je na{ najve}i uspjeh.
Ekipu Omladinac Mobi'S stavili smo
na drugo mjesto sa kojeg se vidi elitno
dru{tvo. Rukovodstvo kluba umjesto da
nam ~estita za ono {to smo uradili,
uru~ili su {efu stru~nog {taba Tri-
funovi}u i meni otkaz. [ta bi tek bi-
lo da smo umjesto drugog mjesta prezi-
mili na desetom. A obojici su ostali
du`ni dosta novca. Mnogo vi{e nas je
zabolio nekorektan odnos rukovodstva
kluba nego {to su "zaboravili# ispla-
titi ono {to smo na terenu zaradili.
Osim ru`nih, ovaj fudbaler imao
je i svijetlih trenutaka u dresu tima iz
Lazareva.
- Sje}am se na{eg prvog nastupa na
prvoliga{koj sceni u sezoni 1997/98.
U jesewem dijelu sezone vodio nas je
Josip Pelc, a onda su "palicu# preuze-
li Slavoqub Stojanovi} i Zoran Jova-
ni}. U to vrijeme igrali smo mo`da
najboqi fudbal, bez obzira na to {to
smo na kraju zavr{ili na {estom mje-
stu - prisje}a se Manojlovi}.
Sad Omladinac Mobi'S polako pa-
da u zborav, sve misli okrenute su ka
Slogi.
- Moram ista}i da su qudi iz Tr-
na na ~elu sa Aleksandrom Zrni}em,
Predragom Miqevi}em i @eqkom To-
qagi}em bili vi{e nego korektni, jer
smo se za saradwu dogovorili za tri
minuta. Za to }u im se odu`iti na naj-
boqi mogu}i na~in, dobrim igrama na
terenu kako bi ispunili zacrtani ciq
- titula na drugoliga{kom zapadu i
plasman u prvoliga{ko dru{tvo. Ima-
mo kvalitetan sastav u kojem, izme|u
ostalog, igraju iskusni Milan Ozren,
Aleksandar Petre{, Vladimir \ur-
|evi} i to su garancije da }emo na kra-
ju biti najboqi - zakqu~io je Darko
Manojlovi}. ¥ S. BABI]
BAWA LUKA - Neboj{a Go-
li} ponovo u Borcu! Lijepo zvu~i,
ali od toga, na `alost svih qubi-
teqa "crveno-plavih# boja, za sada
nema ni{ta.
- Iskoristio sam pauzu u {am-
pionatu Wema~ke da skoknem do rod-
nog grada, obi|em roditeqe, prija-
teqe, ali i posjetim trening biv{eg
kluba - ka`e Neboj{a Goli}, koji
sa uspjehom nosi dres bundesliga-
{a Veclara. Lijepo je ponovo biti
na parketu "Borika#, ali ve} u po-
nedjeqak ujutro moram nazad u We-
ma~ku.
Dok su se rukometa{i Borca
TS zagrijavali za prijateqsku utak-
micu sa gradskim rivalom Kosig
Dunav osigurawem, Goli} je razgo-
varao sa trenerom Stojanom Atla-
gi}em.
- Eh, da nam je Ne{o. Sa wim bi
ovo bila potpuno druga ekipa - ote-
lo se {efu stru~nog {taba Borca
TS.
Ipak, Stojan Atlagi} i ~elni-
ci Borca TS mora}e jo{ mnogo da
~ekaju da se Neboj{a Goli} vrati u
mati~ni klub. Nije tajna da sjajni
rukometa{ `eli da zavr{i karije-
ru u Bawoj Lucu, ali to }e biti tek
za nekoliko godina. ¥ D. Pr.
DOBOJ - Ekipa Doboja trijum-
fovala je u zavr{nici juniorskog
{ampionata Republike Srpske za ru-
kometa{ice. Na turniru, koji je odr-
`an u subotu u dvorani Sredwo{kol-
skog centra, Dobojke su ubjedqivim re-
zultatom savladale svoje protivnice
i vi{e nego zaslu`eno osvojile po-
bjedni~ki pehar.
Odlu~uju}i me~ za titulu, kako
se i predvi|alo, odigrali su Doboj i
Borac SP iz Bawa Luke, koji u svo-
jim redovima ima tri reprezentativ-
ke BiH. Me|utim, izostala je velika
borba i dra` neizvjesnosti, jer doma-
}e rukometa{ice su bile nadmo}ne i
u jednom trenutku vodile i sa jedana-
est golova prednosti - 16:5.
- O~ekivali smo znatno ve}i ot-
por Borca, ali to ne zna~i da se ma-
we radujemo tituli. Ova generacija je
nastavila sa dobrim rezultatima, jer
prije dvije godine bila je kadetski
{ampion RS i BiH i to je ono {to je
za nas najzna~ajnije - ka`e Goran Sto-
ji}, u~iteq dobojskih rukometa{ica.
A da su Dobojke ovdje zaista bi-
le bez premca govori i podatak da su
osvojile i sva pojedina~na priznawa.
Vawa Lazendi} progla{ena je za naj-
boqu igra~icu zavr{nice turnira,
Daliborka Ninkovi} za najsigurnijeg
~uvara mre`e, a Verica Ze~evi} je sa
18 postignutih golova bila najefi-
kasnija rukometa{ica.
- Radost je pomu}ena time {to ni-
smo imali nikakvu podr{ku od op-
{tine. Prije mjesec dana obratili
smo im se, rekli kakve aktivnosti
imamo, ali ni marke nismo dobili.
Morali smo novac da pozajmimo kako
bismo u~estvovali na ovom turniru -
razo~aran je predsjednik @enskog ru-
kometnog kluba Doboj Momir Deja-
novi}.
Iako se kvalifikovala na turni-
ru nije u~estvovala Una iz Kozarske
Dubice.
Rezultati: Doboj - Brod 26:20
(16:9), Doboj - Borac SP 23:17 (13:5),
Borac SP - Brod 25:19 (14:8).
¥ Sl. P.
FUDBALER DARKO MANOJLOVI] OVE ZIME NAPUSTIO OMLADINAC MOBI'S
UMJESTO POHVALA - RASTANAK!Ekipu Omladinca Mobi'S ostavili smo na drugom mjestusa kojeg se vidi elitno dru{tvo, a rukovodstvo kluba jeza to treneru Trifunovi}u i meni uru~ilo otkaz,ka`e Darko Manojlovi}
BIV[I KAPITEN NA TRENINGU BORCA TELEKOM SRPSKE
Sini{a Mar~eti} i Darko Manojlovi}: Jedan ostao, drugi oti{ao(Snimio M. [UKALO)
Stojan Atlagi} i Neboj{a Goli}: Dobro raspolo`ewe na treningu(Snimio Z. STAMENI])
Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}
PRVENSTVO SRPSKE ZA RUKOMETA[ICE
Sve u znaku Doboja
BAWA LUKA - Kapiten
@enskog rukometnog kluba Vr-
bas 2000 Bojana Bijeli} optimi-
sta je kada je u pitawu opstanak
u Zajedni~koj ligi BiH. Iako su
jesewi dio prvenstva zavr{ili
na pretposqedwem mjestu ona vje-
ruje da }e se i idu}e sezone tak-
mi~iti u eliti.
- Mislim da imamo snage i
znawa da izborimo opstanak u
elitnom dru{tvu BiH. Vjerujem,
~ak, da se na kraju {ampionata
mo`emo plasirati i u sredinu
tabele, jer ima dosta ekipa koje
su sli~nog ili istog kvaliteta
kao i mi i koje mo-
`emo pobijediti.
Nadam se da }emo
u tome i uspjeti i
da }emo i idu}e se-
zone nastupati u
Zajedni~koj ligi
BiH - rekla je Boja-
na Bijeli}.
Iako je nov~ana
situacija u klubu iz-
uzetno lo{a i jo{ se
uvijek ne zna da li
}e uprava
uspjeti
d a
obezbijedi potrebna sredstva za
nastavak takmi~ewa djevojke tre-
niraju bez prestanka.
- Na nama je da treniramo i
da se pripremamo za takmi~ewe,
a na upravi da pro-
na|e neophodna
nov~ana sred-
stva. Nadam
se da }e se
sve sredi-
ti u {to
s k o r i j e
vrijeme
kako bi
bez pro-
blema na-
s t a v i l i
takmi~e-
we u {am-
pionatu BiH.
Vjerujem da ima
qudi koji su nam
spremni pomo}i, a
mi ih sigurno
ne}e-
m o
razo~arati ako to urade - istakla
je Bojana Bijeli}.
U dosada{wem pripremnom
periodu za proqe}ni dio prven-
stva ekipa Vrbas 2000 odigrala je
dvije prijateqske utakmice. Bi-
li su to me~evi sa Crvenom zvi-
jezdom i Radni~kim Jugopetro-
lom u okviru "Svetosavskog ku-
pa#.
- Iako smo pora`eni u oba
me~a, mo`emo biti zadovoqni on-
im {to smo pru`ili u tim susre-
tima. Tek smo tada bili po~eli
sa treninzima. U narednih dese-
tak dana radi}emo upravo na fi-
zi~koj pripremi, a onda imamo u
planu odigravawe nekoliko kon-
trolnih utakmica. Tek tada }emo
vidjeti kakve su nam mogu}nosti
i {ta jo{ "ne {tima# u igri.
Imamo vremena do starta pro-
qe}nog dijela prvenstva da sve
popravimo i vjerujem da }emo to
i uraditi - naglasila je Bojana
Bijeli}.
¥ S. POPOVI]
DVORANA Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 200, sudije: Jo{i} i
TUNIS: Magaiz, Zaheni, Hedou, Garbi, Tej 3, Hmam 11 (2),
Said, Madi, Jarou, Haj Ahmed 1, Seboui 4, Bousnina 2, Ben Azi-
za 1 (1), Meganem 3.
FRANCUSKA TUNIS26:25
Alberto Entrerios ([panija): Rapsodija u finalu
@ikica Milosavqevi}:Protiv sudija se ne mo`e
ME^ ZA 3. MJESTO
Danijel An|elkovi}: Pru`ili maksimum na {ampionatu
Veselin Vujovi}: Neiskustvo najve}i problem
VESELIN VUJOVI] ZADOVOQAN I TU@AN U ISTO VRIJEME
OSTAO @AL ZA POLUFINALOMIgra~i su sada sportski junaci kojima je nedostajao samojedan korak za veliki uspjeh, ka`e Veselin Vujovi}
Nismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}e@IKICA MILOSAVQEVI], KAPITEN "PLAVIH"
Ponosan na saigra~e
DVORANA: "7. novembar# u Radesu, gledalaca: 2.000, sudije: Ar-
naldson i Vidarson (Island), sedmerci: Gr~ka 1 (1), Srbija i Cr-
na Gora 2 (1), iskqu~ewa: Gr~ka 4, Srbija i Crna Gora 4 minuta.
FUDBALSKI SAVEZ SCG NIJE SMIJENIO SELEKTORA MLADE SELEKCIJE
@UTI KARTON KOSANOVI]U
\ Dejan Savi}evi}:Na{e zamjerke ostaju
WUJORK - Vladimir Radma-
novi} je ponovo bio {uterski ras-
polo`en, {to je uz povratak Reja
Alena bilo dovoqno da Sijetl po-
novo slavi. U trijumfu nad [ar-
lotom Radmanovi} je zabiqe`io
23 poena, uz pet trojki iz devet po-
ku{aja.
Drugi po u~inku od interna-
cionalaca iz SCG bio je @arko
^abarkapa. Iako je wegov Golden
Stejt ubjedqivo pora`en od Den-
vera, on ima dosta razloga za zado-
voqstvo. Prvi put ove sezone do-
bio je priliku da igra vi{e od dva-
deset minuta, {to mu je bilo do-
voqno da ostvari u~inak od 16 po-
ena i 6 skokova.
Rezultati: Wu Xersi - Detro-
it 107:85 (Karter 41, 11 sk, Krsti}
4, 1 sk, 1 as, 1 uk - Prins 17, Mili-
~i} 0 p, 1 sk), Atlanta - Indijana
79:84 (Herington 26, Drobwak 9, 2
sk - O'Nil 38), Va{ington - Mil-
voki 112:94 (Arenas 31, 9 as, Tomas
23 - Red 26), Klivlend - Orlando
101:92 (Xejms 30, 9 as, Pavlovi} 11,
3 sk, 2 as, 4 uk - Hil 17), Majami -
^ikago 108:97 (O'Nil 26, 10 sk -
Gordon 25), Feniks - Wujork
114:106 (Studemajer 32, 15 sk - Mar-
beri 33), Juta - Wu Orleans 108:92
(Buzer 18 - Nahbar 21), Sijetl -
[arlot 113:99 (Alen 25, Radmano-
vi} 23, 2 sk, 2 as, 1 uk - Eli 22, 9 sk),
Portland - Sakramento 114:108
(Studemajer 30, 8 as - Bibi 35, Ve-
ber 20, 13 sk, 10 as, Stojakovi} 15,
1 sk, 4 as, 1 uk), Denver - Golden
Stejt 107:91 (Martin 24, 9 sk -
Klekston 17, ^abarkapa 16, 6 sk, 1
as, 1 uk). ¥
SIJETL SLAVIO PROTIV [ARLOTA
Raspolo`eni Radmanovi}BEOGRAD - Ubjedqivom po-
bjedom nad Splitom ko{arka{i
Crvene zvezde potvrdili su odli~-
nu formu. Od prvog minuta "crve-
no-bijeli# su krenuli agresivno, a
to se odrazilo i na rezultat. Ka-
ko je vrijeme odmicalo prednost je
rasla, do kona~nih "plus 19# (89:70).
Najefikasniji kod Beogra|ana bi-
li su Dragojlovi} sa 24 i Viznev-
ski sa 21 poenom.
Refleks je bez ve}ih problema
stigao do trijumfa nad posqedwe-
plasiranom ekipom Gudjer lige, He-
liosom, dok je Budu}nost u "Mora-
~i# slavila nad Geoplin Slovanom.
Ko{arka{i Hemofarma su po-
ra`eni na gostovawu kod Pivovar-
ne La{ko, {to je iskoristio Zadar
i pobjedom nad Partizanom izbio
na ~elo kolone. Treba ista}i da se
na parket, poslije dva mjeseca pa-
uze, vratio Dejan Milojevi}, ali to
nije pomoglo "crno-bijelim# da
slave u "Jazinama#.
Rezultati 21. kola: Cibona -
[ibenka 96:88 (Sesar 23 - Brojles
20), Olimpija - [iroki 87:59 (Man-
ce 13 - Perkovi} 13), Split - Cr-
vena zvezda 70:89 (Ran~i} 25 - Dra-
gojlovi} 24, Viznevski 21), Pivo-
varna La{ko - Hemofarm 69:65
(Joksimovi} 33 - Popovi} 25, Bo-
gavac 11), Zadar - Partizan PMB
81:72 (Bani} 25 - Perovi} 14, Bog-
danovi} 11), Budu}nost - Geoplin
Slovan 97:93 (Mini} 27 - Petrov
29), Bosna - Zagreb 93:92 produ`e-
tak (Markovi} 19 - Tomas 26).
Plasman: Zadar 36, Hemofarm
36, Union Olimpija 36, Cibona 34,
Crvena zvezda 34 (me~ mawe), Pi-
vovarna La{ko 34, Partizan 33
(me~ mawe), Refleks 33 (me~ ma-
we)... ¥
KO[ARKA[KA GUDJER LIGA, 21. KOLO
Zvezda u pobjedni~kom ritmu
[TUTGART - Wema~ki gol-
man Timo Hildebrand promijenio
je mi{qewe i ipak ne}e napusti-
ti redove [tutgarta. Produ`io je
ugovor za jo{ dvije godine.
On je ina~e tre}i golman we-
ma~ke reprezentacije iza Olive-
ra Kana i Jensa Lemana. Spremao
se na odlazak iz kluba po{to pro-
{li mjesec nije uspio posti}i do-
govor sa vo|stvom [tutgarta oko
novog ugovora.
Wema~ki mediji objavili su
kako je Hildebrand bio spreman za
novo pregovarawe poslije raskida
saradwe sa menaxerom. Zato je pot-
pisao novi ugovor, koji ga ve`e uz
klub do qeta 2007. godine.
- Drago mi je da sam se rije{io
ove brige. [tutgartu mnogo dugu-
jem u svojoj karijeri i nadam se da
bismo u sqede}e dvije sezone mogli
osvojiti naslov prvaka Wema~ke -
izjavio je Hildebrand. ¥
REPREZENTATIVNI GOLMAN TIMO HILDEBRAND I [TUTGART SE DOGOVORILI
Saradwa jo{ dvije godine
Titula[arapovoj
TOKIO - Ruska te-
niserka Marija [arapo-
va pobjednica je mili-
on i tri stotine hiqa-
da dolara vrijednog
VTA turnira u Tokiju.
Ona je u finalu bila bo-
qa od Lindzi Devenport sa
6:1, 3:6, 7:6 (7-5).
U dvoboju drugog i
prvog nosioca prvi
set pripao je Ruski-
wi.
Mlada teni-
serka je ekspre-
sno slavila sa
6:1 poslije sa-
mo 22 minute
igre.
Ipak, ~e-
t v o r o s t r u k a
osvaja~ica Toki-
ja uspjela se u dru-
gom setu vratiti i
poravnati rezultat
na 1-1.
Tre}a dionica igrana
je najdu`e i bila je vrlo iz-
jedna~ena i napeta. Obje igra-
~ice su dr`ale servis, iako je
17-godi{wa [arapova imala
tri me~ lopte.
Onu ~etvrtu, u "taj-brejku#,
pretvorila je u pobjedu. Ina~e,
ovo je osmi osvojeni turnir [a-
rapove u karijeri, ~ime }e do-
}i na tre}e mjesto VTA liste.
O~igledno je da se [arapo-
va brzo oporavila od poraza u
polufinalu Otvorenog prven-
stva Australije, u kojem je pro-
tiv Serene Vilijams imala tri
me~ lopte, ali ih nije uspjela
iskoristiti.
¥
TENISKI VTA TURNIR U TOKIJU
BEOGRAD - Plejmejker
Crvene zvezde, Endrju Viznev-
ski, najboqi je strijelac ti-
ma u Gudjer ligi. Uz to, pro-
veo je najvi{e vremena na
terenu, vode}i je asistent
i kradqivac lopti. Neka-
da{wi plejmejker ameri~-
kog kolexa Senteneri o~e-
kuje uspje{an nastavak sezo-
ne u "crveno-bijelom# dre-
su i nada se da }e ponovo do-
biti {ansu da u|e u neki NBA
tim.
- Proveo sam pripremni pe-
riod sa Sakramentom i Toron-
tom. Bio sam veoma blizu potpisa za
Reptorse, me|utim, oni su odlu~ili
da anga`uju veterana Olstona, koji
je sada jedan od glavnih igra~a tima.
Poslije toga dobio sam priliku da
se oku{am u Evropi i odlu~io sam
da do|em u Zvezdu. Ovdje mi je za sa-
da dobro, a vjerujem da }e tako biti
i u nastavku sezone.
?Kako je bilo trenirati
sa Torontom?
- Sjajno ali i te{ko, pogotovo
kada vidite da ste toliko blizu igra-
wa u NBA. Sigurno je da mi je bilo
te{ko kada nisam u{ao u tim, ali
cijelo iskustvo }e mi pomo}i da se
boqe predstavim ako ponovo dobi-
jem {ansu u NBA.
?I daqe ste u kontaktu sa qudi-
ma iz NBA?
- Da, mnogi timovi su slali agen-
te da me gledaju dok igram za Zvezdu.
Mnogima od wih svi|a se moj poten-
cijal i na~in na koji doprinosim
igri ekipe. Vidje}emo kako }e se sve
zavr{iti...
?Ko su najboqi igra~i iz NBA
sa kojima ste igrali?
- Sigurno Stefon Marberi, ko-
ji je jedan od najboqih plejmejkera,
potom Kris Bo{, centar Toronta,
kao i Lebron Xejms, protiv kojeg
sam igrao u qetnoj ligi.
?U Zvezdi ste od po~etka sezone.
Da li vam nedostaje ku}a?
- Da, veoma, moja porodica je ve-
oma slo`na i jaka. Znate kako je,
dok sam odsutan mnoge stvari se de-
{avaju i ponekad me zaboli {to ni-
sam dio toga. Ali moji znaju za{to
sam ovdje i da }u se jednog dana vra-
titi ku}i. ¥
ENDRU VIZNEVSKI, KO[ARKA[ CRVENE ZVEZDE
^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSU^EKAM NOVU [ANSUIskustvo iz Toronta }e mi pomo}ida se boqe predstavim, ako dobijemjo{ jednu priliku u NBA ligi, ka`eViznevski
Biv{i trener Crvene zvezde dobioposqedwu opomenu ili ukor prediskqu~ewe
ULAZNICERukovodstvo srpsko-crno-
gorskog fudbala odlu~ilo je da
za utakmicu protiv [panije ne-
}e biti besplatnih ulaznica.
Svi oni koji ̀ ele da se na|u na
stadionu mora}e da plate kako
bi vidjeli Raula, Kasiqasa, i
ostale {panske asove.
Utakmica godine za izabra-
nike Ilije Petkovi}a igra}e
se 30. marta na beogradskoj "Ma-
rakani#. Pobjedom u ovom me~u
"plavi# bi napravili ogroman
korak ka prvenstvu svijeta u
Wema~koj.
Izvr{ni odbor odredio je selektore najmla|ih nacionalnih se-
lekcija. Igra~e do 15 godina predvodi}e nekada{wi igra~ Sutjeske
Sa{a Medin, a selekciju kadeta do 17 godina Zlatko Krmpoti} biv-
{i Zvezdin bek i reprezentativac.
U novoj ulozi Krmpoti} je zamijenio Tomislava Sivi}a koji je
postao trener prvoliga{a Sartida iz Smedereva.
KRMPOTI] UMJESTO SIVI]A
Endru Viznevski:Prvi strijelac
"crveno-bijelih"
HERCEG NOVI - Vater-
polisti Jadrana odigrali su u
svom bazenu nerije{eno sa ita-
lijanskim Pro Rekom 7:7 u 4.
kolu grupe "B# Evrolige.
Doma}inu je remi doneo
Vladimir Gojkovi}, tri sekun-
de prije kraja me~a. Za razliku
od me~a u \enovi, kada je Ja-
dran bio u prednosti i nadomak
pobjede, ali je na kraju Pro Re-
ko slavio, ovaj put je italijan-
ska ekipa bila u stalnom vo|-
stvu, ali su Novqani u posqed-
wa dva napada uspjeli da osvo-
je bod.
¹ ¹ ¹
ANTALIJA - Fudbaleri
Partizana pora`eni su od Haj-
duka 1:0 u posqedwoj utakmici
na pripremama u Turskoj. Jedi-
ni gol na susretu postigao je
Dragi}evi} u 74. minutu. To je
bio prvi susret dvije ekipe od
raspada biv{e Jugoslavije i
ujedno susret dvije ekipe koji su
jesewi dio prvenstva zavr{ile
kao prve u svojim prvenstvima.
¹ ¹ ¹
NI[ - Vaterpolisti Ni-
{a izgubili su u svom bazenu
od ma|arskog Va{a{a sa 7:6 u 4.
kolu grupe "A# Evrolige. Ni-
{lije su pru`ile vrlo jak ot-
por velikom favoritu i mnogo
iskusnijoj i kvalitetnijoj eki-
pi, ali nisu imali snage da na-
prave podvig. Doma}i su vodi-
li u jednom trenutku i sa 4:2,
ali je Va{a{ uspio da do kra-
ja me~a preokrene rezultat.
Ovom pobjedom Ma|ari su obez-
bijedili plasman u ~etvrtfina-
le Evrolige.
¹ ¹ ¹
BORMIO - Po{to je osvo-
jio najsjajnije odli~je u super-
veleslalomu, Bode Miler oki-
tio se i drugim zlatom, u spu-
stu, na Svjetskom prvenstvu u
skijawu. Amerikanac je do no-
vog zlata do{ao s vremenom od
1:56,22 minuta. Srebrnu meda-
qu osvojio je wegov sunarodwak
Deron Ralvs sa 44 stotinke za-
ostatka, dok je bronzu osvojio
branilac naslova Austrijanac
Mihael Valhofer sa 89 stotin-
ki lo{ijim vremenom od pobjed-
nika. Titula najboqe spusta-
{ice ponijela je Janica Koste-
li}. Druga je bila Elena Fan-
kini, dok je tre}e mjesto pripa-
lo Renati Ge~l.
¹ ¹ ¹
MOSKVA - Vaterpolisti
Partizana plasirali su se u po-
lufinale Kupa LEN. "Crno-
bijeli# su u Moskvi pora`eni
sa 7:4, ali su zahvaquju}i pobje-
di u Beogradu od 12:8 uspjeli da
se plasiraju u naredni krug tak-
mi~ewa. ¥
Marija [arapova: Os-mi trofej u karijeri
^EKAM NOVU [ANSU
GACKO - Odbojka{i Gacka su
bez ve}ih problema pobijedili fa-
vorizovanu ekipu Radnik Elvaka
sa 3:1. Gosti iz Bijeqine nastupi-
li su oslabqeni, {to je bio i jedan
od razloga za wihov neuspjeh u Gac-
ku.
Prvi set protekao je u znaku
doma}ih igra~a - 25:19. Sa pola sna-
ge rije{ili su i sqede}u prepre-
ku, ali je u nastavku do{lo do opu-
{tawa. To su iskoristili Bije-
qinci i bili uspje{ni u tre}oj
rundi, koju su rije{ili u svoju ko-
rist - 18:25. Me|utim, to je bilo
sve {to su gosti pokazali u Gacku.
U posqedwem setu doma}i igra~i
su se vratili u formu i zaslu`eno
osvojili nove bodove. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
ponedjeqak, 7. februar 2005. SPORT 9PRVA LIGA REPUBLIKE SRPSKE ZA ODBOJKA[E 13. KOLO
PRVA LIGA REPUBLIKE SRPSKE ZA ODBOJKA[ICE 13. KOLO
DVORANA: Sportska u Vi{egradu, gledalaca 300, sudije: Ma-
ri~i} (Bijeqina) i Lazanovi} (Zvornik).
HE NA DRINI: \ogi}, Andri}, U{}umli}, Baranac, Obra-
UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU
UVJETI ZA UPIS: Završen fakultet ili viša škola, dvije godineradnog iskustva u podrucju upravljanja ili kontrole kvalitete
SEED Programi obuke www.ifc.org/seed
Southeast Europe Enterprise Development
Program za razvoj preduze}a u jugoisto~noj Evropi– SEED (Southeast Europe Enterprise Develop-ment) je inicijativa finansirana od strane donatorai pod upravom Me|unarodne finansijske korpo-racije – IFC, usmjerena na ja~anje malih i srednjihpreduze}a (MSP) u regiji.
U cilju ja~anja kapaciteta doma}eg gra|evinskogsektora, SEED u saradnji sa Udru`enjem konsul-tanata in`injera BiH (UKIBiH) organizira specijal-izirani program obuke za u~esnike u velikimgra|evinskim projektima. Srda~no pozivamo:��izvo|a~e radova,��investitore i ��konsultante
da u~estvuju u dvodnevnoj obuci na temu:
«FIDIC – Natjecanje i ugovaranje za velikeprojekte u gra|evinarstvu».
Program obuke je pripremljen i bi}e vo|en od straneiskusnih konsultanta sa dugogodi{njim prakti~nimiskustvom na me|unarodnim i doma}im projektima.
Dvodnevna obuka }e se odr`ati 17 - 18. 2. 2005. go-dine u prostorijama Privredne komore RS, \ureDani~i}a 1/III, u Banja Luci.
Za u~e{}e na gore navedenoj obuci cijena kotizaci-je iznosi 300 KM za prvog, odnosno 200 KM za dru-gog u~esnika iz iste firme, a ista uklju~uje i mater-ijal za obuku, osvje`enja i ru~ak u pauzama tokomdva dana obuke. Napominjemo da }e polaznicimapo zavr{etku obuke biti uru~eni certifikati o obavl-jenoj obuci. Zbog ograni~enog broja mjesta, pre-poru~ujemo da prijave uputite u {to skorijem roku.
Instrukcije za uplatu:Korisnik: IFC SEEDBanka: RAIFFEISEN BANK dd BiHAdresa: Danijela Ozme 3,
Za sve dodatne informacije posjetite na{u web stran-icu www.ifc.org/seed ili kontaktirajte gdju Sanju Fer-izovi} na broj telefona 033/251 555, faksa 033/217 762,ili putem e-mmaila: [email protected].
Banja Luka, 17 - 18. 2. 2005. godine
"FIDIC – Natjecanje i ugovaranjeza velike projekteu gra|evinarstvu#
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO UNUTRA[WIH POSLOVA
Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srpske, Bawa Luka, na osnovu Zakona o postupku nabavke
robe, usluga i ustupawa radova ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj: 20/01) objavquje
JAVNO NADMETAWE
ponedjeqak, 7. februar 2005.OGLASI10
Z
Z
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni
glasnik Republike Srpske#, broj 41/03), ~lana 35. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik
Republike Srpske#, broj 101/04) i Odluke o raspisivawu javnog konkursa, na~elnik op{tine Kasindo,
raspisuje
JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine op{tine i na~elnika Odjeqewa administrativne slu`be
Op{tine Kasindo i popunu upra`wenog radnog mjesta
I - Na~elnik op{tine Kasindo raspisuje javni konkurs za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine
op{tine i na~elnike odjeqewa administrativne slu`be Op{tine Kasindo i popunu upra`wenog radnog
mjesta na poslove komunalnog policajca
1. Sekretar Skup{tine op{tine,
2. Na~elnik Odjeqewa za op{tu upravu,
3. Na~elnik Odjeqewa za finansije,
4. Na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove,
5. Na~elnik Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti.
6. Komunalni policajac - 1 izvr{ilac
II - OPIS POSLOVA
Sekretar Skup{tine op{tine vr{i poslove u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Statutom
op{tine i Poslovnikom Skup{tine op{tine.
Na~elnik odjeqewa rukovodi Odjeqewem i odgovara za wegov rad, te obavqa i druge poslove utvr|ene
Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih mjesta op{tinske administrativne slu`be.
Komunalni policajac obavqa poslove u skladu sa Zakonom o komunalnoj policiji.
III - MANDAT
Sekretar i na~elnik odjeqewa imenuje se na vrijeme trajawa mandata Skup{tine op{tine. Komunalni
policajac zasniva radni odnos na neodre|eno vrijeme.
IV - STATUS
Sekretar Skup{tine op{tine, na~elnik odjeqewa i komunalni policajac imaju status slu`benika
op{tinske administrativne slu`be.
V - SUKOB INTERESA
Kandidati ne mogu obavqati du`nost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa
Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.
VI - OP[TI USLOVI
Op{ti uslovi za sve kandidate su:
1. Da je dr`avqanin Republike Srpske, BiH,
2. Da je stariji od 18 godina,
3. Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost.
4. Da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou dr`ave ili entiteta)
kao rezultat disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u RS u periodu od 3 godine prije dana ob-
javqivawa upra`wene pozicije.
5. Da nije osu|ivan za krivi~no djelo za bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjeseci za ka`wivo dje-
lo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova Sekretara Skup{tine i na~elnika Odjeqewa,
6. Da ne slu`e kaznu izre~enu od Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod optu`bom
tog suda.
VII - POSEBNI USLOVI
1. Za sekretara Skup{tine
-VSS, pravni fakultet, 5 godina radnog iskustva u struci i polo`en stru~ni ispit za rad u organima
uprave ili polo`en pravosudni ispit.
2. Za na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu:
- VSS, pravni fakultet,
- 5 godina radnog iskustva u struci,
3. Za na~elnika Odjeqewa za finansije:
- VSS, ekonomski fakultet
- 5 godina radnog iskustva u struci.
4. Za na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove:
-VSS, gra|evinski fakultet,
- 5 godina radnog iskustva u struci.
5. Za na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti.
- VSS - ekonomski fakultet,
- 5 godina radnog iskustva u struci.
6. Za komunalnog policajca
- VSS ili V[S dru{tvenog ili tehnolo{kog smjera,
- 1 godina radnog iskustva,
- polo`en stru~ni ispit za rad u organima uprave
VIII - POTREBNA DOKUMENTA
Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova.
Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor, Komisija }e obaviti razgovor - intervju, o ~emu }e kandidati
biti blagovremeno obavije{teni.
IX - ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA
Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas
Srpske#, a objavi}e se i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina Kasindo, ul. Vojvode Radomira
Putnika br. 2. sa naznakom: Komisija za izbor i imenovawe.
NA^ELNIK OP[TINE
ODKP "KOMUNALNE USLUGE#
PRIJEDOR
Broj: 90/2005.
Datum: 4.2.2005.
Na osnovu ~lana 7.Zakona o javnim preduze}ima (Sl. gl. RS#, br. 75/04) Upravni odbor OD-
KP "Komunalne usluge# Prijedor na svojoj 22. redovnoj sjednici, odr`anoj dana 4.2.2005. go-
dine
SAZIVA
Osniva~ku skup{tinu akcionara JKP "Komunalnih usluga# a.d. Prijedor,
koja }e biti odr`ana u 11 ~asova dana 1.3.2005. godine u upravnoj zgradi
"Komunalnih usluga# u ul. Kozarskoj br. 87 u Prijedoru.
Za sjednicu se predla`e sqede}i:
Dnevni red:
1. Izbor verifikacione i kandidacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova,
2. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Skup{tine akcionara,
3. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Statuta preduze}a,
4. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Poslovnika o radu Skup{tine,
5. Dono{ewe Odluke o prestanku mandata ~lanovima Upravnog i Nadzornog odbora preduze}a,
6. Dono{ewe Odluke o imenovawu privremenog Nadzornog odbora preduze}a,
7. Izbor Komisije i utvr|ivawe roka za primopredaju du`nosti izme|u dosada{weg Nad-
zornog odbora i Upravnog odbora koji privremeno obavqa du`nost Nadzornog odbora pre-
duze}a,
8. Dono{ewe Odluke o kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora preduze}a,
9. Dono{ewe Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odbora pre-
duze}a,
10. Dono{ewe Odluke o imenovawu Komisije za izbor ~lanova Nadzornog odbora preduze}a.
U slu~aju da Osniva~ka sjednica Skup{tina ne bude odr`ana u zakazano vrijeme, ponovqe-
na sjednica }e biti odr`ana 8.3. 2005. godine na istom mjestu i sa istim dnevnim redom.
Uvid u materijal se mo`e izvr{iti svakog radnog dana u vremenu od 12 do 14 ~asova u up-
ravnoj zgradi ODKP "Komunalne usluge# u ulici Kozarskoj broj 87 Prijedor, u kancelar-
iji broj 22.
Pozivaju se predstavnici dr`avnog kapitala Fonda za restituciju, Fonda PIO RS i ak-
cionara da li~no ili putem opunomo}enika u~estvuju u radu Skup{tine akcionara. Pot-
pis davaoca punomo}i mora biti ovjeren kod nadle`nog organa ili ovla{}enog lica u pre-
duze}u.
UPRAVNI ODBOR
"TRUDBENIK# AD DOBOJ
74000 DOBOJ
Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawe radova ("Slu`beni glasnik Re-
publike Srpske#, broj: 20/2001)"Trudbenik# AD Doboj objavquje
JAVNO NADMETAWE
za izbor najpovoqnije ponude za isporuku
proizvoda za potrebe restorana
I PREDMET NADMETAWA
Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za isporuku:
1. Hqeb
2. Svje`e meso
3. Prera|evine od mesa
4. Riba i prera|evine od ribe
5. Alkoholna i bezalkoholna pi}a
6. Poqoprivredni proizvodi
7. Ostale prehrambene namirnice
II PRAVO U^E[]A
Prvo u~e{}a na ovom nadmetawu imaju pravna lica koja su registrovana za obavqawe djelat-
nosti iz predmeta ovog nadmetawa.
III SADR@AJ PONUDE
Prema tenderskoj dokumentaciji.
IV KRITERIJUMI ZA ODRE\IVAWE NAJPOVOQNIJE PONUDE
- ponu|ena cijena
- uslovi, na~in i rok pla}awa
- kvalitet ponu|enih proizvoda
- rok isporuke
- dosada{we iskustvo i poslovnost ponu|a~a
V TENDERSKA DOKUMENTACIJA
Tendersku dokumentaciju ponu|a~i mogu preuzeti svakog radnog dana u vremenu od 8 do 14 ~aso-
va u "Trudbenik# AD Doboj, Nikole Tesle broj 26 u kancelariji protokola u prvih sedam dana
od objavqivawa poziva uz prethodnu nepovratnu uplatu kotizacije od 200,00 KM na blagajni ili
uplatom na `iro ra~un kod Razvojne banke Filijala Doboj broj: 562-005-00003212-23.
VI PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDE
Ponude dostaviti neposredno na protokol ili po{tom na adresu "Trudbenik# AD Doboj, ulica
Nikole Tesle broj 26 najkasnije u roku od 15 dana od dana objavqivawa poziva za javno nadmetawe.
Ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti sa naznakom:
"PONUDA ZA JAVNO NADMETAWE - NE OTVARATI# sa oznakom lota ( grupe proizvo-
da) na koji se prijavquju.
Nepotpune i neblagovremeno poslane ponude ne}e se uzeti u razmatrawe.
Javno otvarawe prispjelih ponuda izvr{i}e se sqede}eg radnog dana nakon isteka roka za pri-
javqivawe na oglas u 11 ~asova u prostorijama naru~ioca, kancelarija broj 14. Otvarawu ponu-
da mogu prisustvovati predstavnici ponu|a~a uz obavezno prezentovawe pismeno ovjerenog
ovla{}ewa, prilikom ~ega }e se utvr|ivati iskqu~ivo formalna ispravnost ponuda.
Izbor najpovoqnijeg ponu|a~a izvr{i}e Komisija za nabavke o ~emu }e biti obavije{teni svi
u~esnici javnog nadmetawa u roku od 7 (sedam) dana od dana otvarawa ponuda.
VII OSTALE ODREDBE
Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem obratiti se li~no ili putem telefona
broj: 053/241-642. Osoba za kontakt: Popovi} Brankica, dipl.pravnik.
"TRUDBENIK# AD DOBOJ
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl.
glasnik RS#, broj:41/03) i ta~ke II Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe na~el-
nika odjeqewa Op{tinske administrativne slu`be Fo~a, broj:01-022-9 od 31.1.2005. godine, Skup{tina
op{tine Fo~a, raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA IZBOR I IMENOVAWE NA^ELNIKA ODJEQEWA OP[TINSKE
ADMINISTRATIVNE SLU@BE OP[TINE FO^A
I Na~elnike Odjeqewa op{tinske administrativne slu`be bira i imenuje Skup{tina op{tine, i
to:
1. Na~elnik Odjeqewa za op{tu upravu,
2. Na~elnik Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti,
3. Na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe, stambene i komunalne poslove,
4. Na~elnik Odjeqewa za inspekcijske poslove i komunalnu policiju.
II Na~elnici odjeqewa Op{tinske administrativne slu`be vr{e poslove u skladu sa Pravilnikom
o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
III Op{ti uslovi: ( za sve kandidate)
1. Da su stariji od 18 godina,
2. Da su dr`avqani RS i BiH,
3. Da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (bilo na nivou dr`ave
ili entiteta, kao rezultat disciplinske mjere u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa konkur-
sa).
4. Da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod op-
tu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~l. 9. ta~ka 1. Ustava
BiH).
5. Da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe navedenih poslova,
6. Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.
IV Posebni uslovi: (za sve kandidate)
1. Visoka stru~na sprema (VII stepen stru~ne spreme),
2. Najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci,
3. Polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi.
V Sukob interesa:
Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba in-
teresa kako je propisano Zakonom o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS#, br. 34/02).
Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci (~l.5. Zakona o ministarskim,
vladinim i drugim imenovawima RS).
VI Potrebna dokumentacija:
1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih,
2. Uvjerewe o dr`avqanstvu,
3. Uvjerewe da nisu osu|ivani,
4. Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,
5. Diploma o zavr{enoj {koli,
6. Uvjerewe o radnom iskustvu,
7. Uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za rad u administrativnoj slu`bi,
8. Za dokaze iz ta~ke 3. i 4. Op{tih uslova, kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu o
nepostojawu sukoba interesa.
Svi kandidati koji ispuwavaju uslove iz javnog konkursa bi}e pozvani na intervju.
VII Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom na adresu:
Skup{tina op{tine Fo~a, Ul. Kraqa Petra I bb, sa naznakom "Javni konkurs - za izbor i imeno-
vawe#.
Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa javnog konkursa.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike
Srpske#.
Broj; 01-111-10
Fo~a: 31.1.2005. god.
PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE
ponedjeqak, 7. februar 2005. OGLASI 11
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Toma{ sti`e u Bijelu
KARATE
Jubilejukra{enuspjesima
ODBOJKA
Derbi pripao
Glasincu
Strana 9.Strana 5.Strana 2.
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Dalibor
Toma{Marko
Obrenovi}
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
FUDBAL
Momir Crwak
RIM - Inter nastavqa po
starom. Tim sa "\uzepe Meace#
je na gostovawu kod Parme pono-
vo remizirao (2:2), {to mu je bio
15. nerije{en ishod ove sezone.
Vodio je doma}in sa 2:0, ali su
"crno-plavi# u posqedwih 14 mi-
nuta, golovima Ivana Kordobe i
Kristijana Vijerija, stigli do
boda.
Juventus je jo{ jednom nepri-
jatno iznenadio. ̂ eta Fabija Ka-
pela do`ivjela je drugi poraz u
nizu, ovoga puta na gostovawu kod
Palerma, ~ime je borba za "Sku-
deto# postala jo{ zanimqivija.
Roma nije uspjela savladati Bo-
lowu na "Olimpiku#. "Vu~ica# je
povela golom Vi}enca Montele,
da bi kona~nih 1:1 postavio Ro-
ka u 62. minutu.
Fudbaleri Udinezea zabiqe-
`ili su veoma va`nu pobjedu. Tim
sa "Friulija# savladao je Bre{u
pogotkom Jakinte, {est minuta
prije kraja, ~ime se vratio na
tre}u poziciju sa bodom predno-
sti ispred Intera. Najvi{e go-
lova vi|eno je u duelu Re|ine i
Sijene, ~ak {est. Doma}i su gu-
bili 3:1, ali su u posqedwih de-
vet minuta uspjeli sti}i do bo-
da.
Rezultati i strijelci 23.
kola: Roma - Bolowa 1:1 (Mon-
tela 9 - Roka 62), Atalanta - Li-
vorno 1:0 (Sala 23), Bre{a -
Udineze 0:1 (Jakinta 84), Kaqa-
ri - Le}e 3:1 (Gobi 11, Espozi-
to 74, 76 - Vu~ini} 38), Kjevo -
Mesina 1:0 (Tiriboki 15), Par-
ma - Inter 2:2 (Simplicio 36
penal, \ilardino 60 - Kordoba
76, Vijeri 82 penal), Re|ina -
Sijena 3:3 (Fran}eskini 45, Bo-
rielo 81, Paredes 84 - Vergaso-
la 6, Kijeza 26, 57), Sampdori-
ja - Fjorentina 3:0 (Flaki 15,
Toneto 32, Diana 73), Palermo
- Juventus 1:0 (Brienca 12), Mi-
lan - Lacio igrano sino}. ¥
IZABRANICI ROBERTA MAN]INIJA ZABIQE@ILI 15. REMI U SEZONIAlesandro del
Pjero (Juven-tus): Drugineuspjeh unizu
[PANSKA PRIMERA
Burno u San Sebastijanu
MADRID - Fudbaleri Real
Madrida lako su do{li do nova
tri boda, po{to su na "Santija-
go Bernabeu# deklasirali Espa-
wol sa 4:0. "Kraqevi# su ve} po-
slije pola ~asa igre, golovima
Zidana i Raula imali prednost
od 2:0, da bi u fini{u susreta Gu-
ti i Gravesen postavili kona~-
nih 4:0. Bila je to {esta uzastop-
na pobjeda Madri|ana, kojom su
odr`ali prikqu~ak za vode}om
Barselonom.
Mnogo vi{e uzbu|ewa vi|e-
no je u drugom me~u ve~eri. Re-
al Sosijedad i Valensija su po-
slije mnogo preokreta podijeli-
li bodove. Marko Di Vajo je go-
ste doveo u vo|stvo ve} u 9. mi-
nutu, da bi doma}i tim izjedna-
~io u fini{u prvog poluvreme-
na, a deset minuta prije kraja je
imao vo|stvo od 2:1 i bio je na-
domak pobjede.
Me|utim Baraha i Sisko su
za svega {est minuta doveli Va-
lensiju u novo vo|stvo (3:2), da bi
u sudijskoj nadoknadi turski in-
ternacionalac Niht Kahve~i
svojim drugim golom donio bod
Sosijedadu.
Rezultati i strijelci 22. ko-
la: Real Sosijedad - Valensija
3:3 (Nihat 45, 90, Arumburu 80 -
Di Vajo 9, Baraha 82, Sisko 88),
Real Madrid - Espawol 4:0 (Zi-
dan 13, Raul 30, Guti 75, Grave-
sen 84). ¥
VIJERI SPASIO INTER1. Juventus 23 15 5 3 38:14 50
2. Milan 22 13 6 3 39:15 45
3. Udineze 23 12 4 7 32:21 40
4. Inter 23 8 15 0 44:29 39
5. Sampdorija 23 11 5 7 26:17 38
6. Roma 23 9 8 6 42:34 35
7. Palermo 23 9 8 6 22:16 35
8. Kaqari 23 9 6 8 33:36 33
9. Re|ina 23 8 8 7 24:25 32
10. Bolowa 23 8 7 8 25:22 31
11. Le}e 23 7 8 8 39:42 29
12. Kjevo 23 7 7 9 21:32 28
13. Livorno 23 7 6 10 25:30 27
14. Mesina 23 7 6 10 27:37 27
15. Lacio 22 6 6 10 28:33 24
16. Fjorentina 23 5 8 10 21:30 23
17. Parma 23 5 8 10 24:37 23
18. Sijena 23 3 12 8 21:33 21
19. Bre{a 23 5 5 13 15:29 20
BERLIN - Lider na tabe-
li, ekipa Bajerna iz Minhena,
poslije 20. kola je uve}ala svo-
ju prednost u odnosu na najbli-
`e pratioce.
Pobjedom nad "farmaceuti-
ma# iz Leverkuzena od 2:0 u der-
biju ove runde nadmetawa, Ba-
varci su stekli ~etiri boda
prednosti u odnosu na [alke
koji je ostvario remi na gosto-
vawu u Ro{toku. Drugoplasira-
ni tim iz Gelzenkirhena je ovaj
susret lako mogao da izgubi s
obzirom na to da je i pored
igra~a vi{e izjedna~io preko
Ailtona tek u 90. minutu.
U strijelce se upisao i Ne-
boj{a Krupnikovi}, koji je u
porazu od "milionera# iz Dort-
munda postigao jedini gol za
Hanover, u ~ijim je redovima od
prvog minuta zaigrao i Veqko
Paunovi}.
Pored [alkea, korak za vo-
de}om ekipom nije uspeo da odr-
`i ni tre}eplasirani [tut-
gart koji je na svom terenu od-
igrao samo 1:1 sa Kajzerslau-
ternom.
Herta je odigrala jo{ jednu
odli~nu utakmicu. Na gostova-
wu Majncu, tim iz Berlina je
slavio sa visokih 3:0, a prvo
ime susreta bio je turski in-
ternacionalac Ba{turk, koji
je dva puta zatresao mre`u do-
ma}ina.
Rezultati i strijelci 20.
kola: Bajern Minhen - Bajer Le-
verkuzen 2:0 (Makaj 45 penal,
Ze Roberto 67), Bohum - Armi-
nija 1:1 (Madsen 19 penal - Ba-
kli 29), Hanover - Borusija (D)
1:3 (Krupnikovi} 72 - Koler 6,
Riken 30, 56), Hanza Ro{tok -
[alke 2:2 (Prica 66, Arvidson
72 - Sand 25, Ailton 90), Majnc
- Herta 0:3 (Ba{turk 26, 76,
Nojndorf 68), Nirnberg - Ham-
burger 1:3 (Vitek 82 - Takahara
31, 53, Laut 90), [tutgart - Kaj-
zerslautern 1:1 (Kurawi 15 -
Engelhart 61), Borusija (M) -
Frajburg, Volfsburg - Verder
igrano sino}. ¥
BAVARCI SLAVILI U DERBIJU 20. KOLA BUNDESLIGE
Engelhart i Kurawi: Bez pobjednika u [tutgartu
Bajern sve vi{e odmi~e
1. Bajern 20 12 5 3 38:20 41
2. [alke 20 12 2 6 30:26 38
3. [tutgart 20 10 5 5 38:26 35
4. Herta 20 8 9 3 33:17 33
5. Bajer L. 20 9 5 6 35:27 32
6. Verder 19 9 4 6 40:23 31
7. Hamburger 20 10 1 9 35:30 31
8. Hanover 20 9 4 7 26:22 31
9. Volfsburg 19 10 0 9 33:29 30
10. K
,
lautern 20 8 4 8 28:28 28
11. Borusija D. 20 6 7 7 23:25 25
12. Arminija 20 7 4 9 20:26 25
13. Nirnberg 20 6 6 8 34:34 24
14. Majnc 20 6 4 10 27:35 22
15. Borusija M. 19 5 6 8 22:31 21
16. Bohum 20 3 7 10 26:42 16
17. Frajburg 19 3 6 10 15:38 15
18. Hanza 20 2 7 11 17:41 13
PARIZ - Ubjedqivom po-
bjedom na svom terenu protiv
Tuluza, sastav Liona je pove-
}ao prednost nad prvim prati-
ocima.
Aktuelni {ampion je is-
koristio "kiks# Lila, koji je
na doma}em terenu samo remi-
zirao sa So{oom (0:0), pa pred-
nost sada iznosi sedam bodo-
va.
Zanimqivo je da se mre`e
nisu tresle ni na susretima iz-
me|u A`aksio - Istr, Bordo -
Bastija, te Nant - Monako. Po-
red strijelaca Liona raspolo-
`eni bili i golgeteri Stra-
zbura koji su u derbiju za~eqa
~ak pet puta pogodili gol Ka-
ena.
Uz vode}eg Liona, u ovom
kolu nerije{enim rezultatima
konkurenata najvi{e je profi-
tirao Olimpik iz Marseja, ko-
ji je pobedom nad Renom presti-
gao Monako i Okser i izbio na
tre}e mjesto na tabeli.
Rezultati i strijelci 25.
kola: Lil - So{o 0:0, A`aksio
- Istr 0:0, Okser - Sent-Etijen
2:2 (Bewani 32, Kalu 86 - Kom-
pan 13 penal, Feinduno 80),
Bordo - Bastija 0:0, Lion - Tu-
luz 4:0 (@uniwo 2, 52, Maluda
45, Berguwou 57), Olimpik
Marsej - Ren 3:1 ([ejru 34, Ba-
tle 41, Marle 51 - Maulida 80),
Nant - Monako 0:0, Nica - Mec
1:1 (Vahirua 76 penal - Grego-
ri Proment 68 penal), Strazbur
- Kaen 5:0 (Pa`is 7, 55, 82, Ab-
desadki 27, Nian 38). ¥
FRANCUSKO FUDBALSKO PRVENSTVO, 25. KOLO
Lion "grabi" ka kruni1. Lion 25 14 10 1 35:12 52
2. Lil 25 12 9 4 30:16 45
3. Marsej 25 13 5 7 33:23 44
4. Monako 24 11 10 3 34:20 43
5. Okser 25 12 6 7 36:26 42
6. So{o 25 9 8 8 30:23 35
7. Tuluz 25 9 8 8 26:26 35
8. Bordo 25 6 14 5 26:22 32
9. Ren 25 9 5 11 26:30 32
10. Sent-Etijen 24 6 13 5 29:22 31
11. PS@ 24 6 12 6 25:26 30
12. Mec 25 7 9 9 22:31 30
13. Nica 25 6 11 8 29:34 29
14. Lens 24 6 10 8 23:25 28
15. Nant 25 6 9 10 20:24 27
16. Strazbur 24 5 9 10 25:31 24
17. Kan 25 5 9 11 18:42 24
18. Aja~io 24 4 11 9 18:26 23
19. Bastija 25 5 8 12 18:31 23
20. Istr 25 2 12 11 14:28 18
LONDON - Jubilarnim, pedese-
tim golom Roja Kina u dresu "crve-
nih |avola# te lob-udarcem Vejna
Runija, Man~ester Junajted je sa 2:0
savladao Birmingem Siti i tako za-
ostatak za vode}im ̂ elzijem smawio
na osam bodova.
Uz osmu pobjedu ~ete Aleksa Fer-
gusona u devet posqedwih prvenstve-
nih utakmica, sa odli~nom serijom na-
stavio je i Bolton. "Vonderersi# su do
sedmog uzastopnog trijumfa stigli
pogotkom Kevina Nolana, a igra~i
Kristal Palasa su bu~no protestova-
li smatraju}i da lopta prilikom we-
govog {uta nije pre{la gol-liniju.
Ovo kolo obiqe`io je i debi
Egip}anina Hosama Mida u Toten-
hemu koji je sa dva gola bio najzaslu-
`niji za preokret protiv Portsmu-
ta. Arsenal je lako iza{ao na kraj sa
Aston Vilom, dok su pobjede na svom
terenu ostvarili Midlzbro protiv
Blekburna, odnosno Liverpul pro-
tiv Fulama. Najvi{e golova vi|eno
je na susretu Norvi~a i Vest Brom-
vi~ Albiona, pet. Gosti su vodili
1:0 i 2:1, ali je na kraju slavio doma-
}in golom Frensisa, ~etiri minuta
prije kraja.
Rezultati i strijelci 26. kola:
Kristal Palas - Bolton 0:1 (Nolan
31), Liverpul - Fulam 3:1 (Morijen-
tes 9, Hipija 63, Baro{ 79 - Kol 16),
Man~ester Junajted - Birmingem Si-
ti 2:0 (Kin 55, Runi 78), Midlzbro -
Blekburn 1:0 (Kvedri 35), Wukasl -
^arlton 1:1 (Dajer 52 - Romedal 53),
Nori~ - VBA 3:2 (Fleming 45, Doer-
ti 62, Frensis 86 - Ern{ou 41, Ri~ard-
son 49), Totenhem - Portsmut 3:1 (Mi-
do 34, 60, Kin 83 - Kamara 28), Aston
Vila - Arsenal 1:3 (Anhel 74 - Qung-
berg 10, Anri 14, Kol 28), Sautemp-
ton - Everton 2:2 ( Krou~ 36, Kama-
ra 54 - Biti 4, Bent 90), ^elzi - Man-
~ester Siti igrano sino}. ¥Denis Bergkamp i Tjeri Anri (Arsenal): Trijumf na
"Vila Parku"
MAN^ESTER JUNAJTED NASTAVIO USPJE[NU SERIJU
SLAB OTPOR BIRMINGEMAIzabranici Aleksa Fergusona su bez ve}ih problema do{li do nove pobjede, osme u posqedwih devet me~eva
1. ^elzi 25 20 4 1 49:8 64
2. Man~ester J. 26 16 8 2 43:16 56
3. Arsenal 26 16 6 4 58:30 54
4. Everton 26 14 6 6 31:27 48
5. Liverpul 26 13 4 9 41:27 43
6. Midlzbro 26 11 7 8 41:35 40
7. Bolton 26 11 6 9 35:32 39
8. ^arlton 26 11 5 10 30:36 38
9. Totenhem 26 10 6 10 33:30 36
10. Man~ester S. 25 8 8 9 31:27 32
11. Aston Vila 26 8 8 10 29:33 32
12. Wukasl 26 7 10 9 37:43 31
13. Portsmut 26 8 6 12 29:38 30
14. Birmingem 26 7 8 11 29:33 29
15. Fulam 26 8 5 13 33:44 29
16. Blekburn 26 5 10 11 21:36 25
17. K. Palas 26 5 7 14 29:40 22
18. Norvi~ 26 3 11 12 26:49 20
19. Sautempton 26 3 10 13 28:43 19
20. VBA 26 2 11 13 23:49 17
Golgeter "crno-plavih" je postigao pogodak
u 82. minutu i tako svoj tim sa~uvao prvogovosezonskog poraza